UNIVERZITET U BIHAU EKONOMSKI FAKULTET BIHA 4+1

Seminarski rad iz predmeta: ,,RAUNOVODSTVO

Prof. Senada Kurtovi Asistent : Osmanevi Jagoda

Student: Alagi Amela

Biha, maj 2010. godine

Sadraj1. UVOD 3 1.1. Pojam i karakteristike bilansa............................................................................. 4 1.2. Grupisanje sredstava i izvora sredstava u bilansu stanja.................................... 4 1.2.1. Funkcionalni princip............................................................................ 4 1.2.2. Princip likvidnosti................................................................................ 6 2. BILANS STANJA kao osnovni finansijski izvjetaj.................................................. 7 2.1. Vrste bilansa........................................................................................................10 2.2. Sastavljanje poetnog bilansa na osnovu inventara............................................ 11 3. BILANS USPJEHA......................................................................................................... 12 3.1. Nain ukljuivanja prihoda i rashoda u bilans uspjeha....................................... 12 3.2. Metode obraunavanja poslovnog rezultata.......................................................13 3.2.1. Metoda ukupnih trokova.................................................................... 13 3.2.2. Metoda trokova prodatih uinaka....................................................... 13 3.3. Raslanjivanje..................................................................................................... 13 3.4. Novani tok......................................................................................................... 14 3.5. Oblik i sastavljanje bilansa uspjeha.................................................................... 15 4. ZAKLJUAK.................................................................................................................. 17 5. LITERATURA................................................................................................................. 18

2

1. UVODBilans stanja kao dio ukupnog finansijskog izvjetaja jedne kompanije otkriva nam stanje sredstava, obaveza i sopstvenog kapitala. Bilans stanja, bilans uspjeha i izvetaj o novanim tokovima ine cjelinu na kojoj se zasniva rad analitiara poznatih brokerskih kua i investicionih fondova. Ukoliko elite da se bavite investiranjem neophodno je da poznajete osnovne stavke bilansa stanja i da znate kako da ih tumaite i uporedite sa slinim kompanijama u sektoru. Bilans stanja podjeljen je na dva dijela koja u svakom trenutku moraju biti u ravnotei. Ova ravnotea se prikazuje formulom: sredstva (assets) = obaveze (liabilities) + kapital (shareholder's equity) Sredstva su ono to kompanija upotrebljava u svakodnevnom poslovanju, dok obaveze i kapital predstavljaju izvore finansiranja tih sredstava. Vano je shvatiti da bilans stanja predstavlja finansijsku poziciju preduzea u datom momentu.

3

1.1. Pojam i karakteristike bilansaPoetni bilans poduzea sainjava se na osnovu inventara. U bilansu se sredstva prikazuju szmarno, pod uslovom da se to stanje izraava samo u vrijednosnism pokazateljima, koji omoguavaju sumiranje odreenih grupacija sredstava i izvora sredstava, jer predstavljaju njihov zajedniki pokazatelj. Sam bilans nosi kratkteristiku statinosti, jer poiva na podacima koji su iskazani u inventaru. Bilans stanja moe da se sastavlja u bilo koje vrijeme u toku poslovanja, ali po obiaju se sastvalja na poetku poslovanja tj. na poetku godine i na kraju poslovne godine. Krajnji bilans protekle poslovne godine, a predstavlja poetni bilans za narednu poslobnu godinu, te se na osnovu njega vri otvaranje novih poslovnih knjiga za tu godinu. Svaki bilans preduzea obavezno mora sadravati i u posebnim sluajevima kada se preduzee pripaja drugom preduzeu, kada dolazi do podjele jednog u dva preduzea, kao i prilikom otvaranja ili okonanja steajnog postupka i postupka redovne likvidacije. To su sve posebne situacije koje zahtijevaju da se saini sumirani pregled sredstava i izvora sredstava preduzea. Ravnotea bilansa stanja je njegova osnovna karakteristika. Po svojoj osnovnoj karakteristici je dobio ime, kako naziv bilans potie od latinske rijei bilanx to znai vagati. Vjerovatno zbog zavisnosti od porijekla rijei bilnas se javlja u formi dvostranog rauna. Na lijevoj strani se upisuju stredstva (aktiva), a na desnoj strani izvori sredstava (pasiva). Sva sredstva moraju imati svoje porijeklo ili da veliina raspoloivih sredstava uslovljava mogunosti izmirenja obaveza, utie da vrijednost sredstava u aktivi u svakom momentu odgovara iznosu izvora sredstava koji se iskazuju u pasivi.

1.2. Grupisanje sredstava i izvora sredstava u bilansu stanjaU teoriji se istiu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava i to : Funcionalni princip, Princip likvidnosti.

1.2.1. Funkcionalni principPrema ovom principu prvo se unose stalna sredstva, a potom obrtna sredstva. Stalna sredstva se unose po oreenom redoslijedu: stalna sredstva u funkciji, stalna sredstva van funkcije i stalna sredstva u pripremi (izradnji). Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava, kao ume, zemljite, graevinski objekti, oprema, itd. U zavisnosti o ponaanja obrtnih sredstava u proces u reprodukcije tj. njihovom redoslijedu u obrascu N R - P R1 N1 unose se obrtna sredstva. Prvo se unose novana4

sredstva na iro raunu i u blagajni, potom potraivanja od kupaca i drugih dunika, zalihe materijala, proizvodnja u toku i na kraju zalihe gotovih proizvoda. Po funkcionalnom principu izvori sredstava se svrstavaju na taj nain da se prvo unose izovri sopstvenih sredstava, pa potom obaveze prema treim fizikim ili pravnim licima, prema redoslijedu koji zavisi od ronosti obaveza, tako to se prvo unose dugorone obaveze, a zatim kratkorone. Daljnje razvrstavanje se vri prema konkretnim pojavnim oblicima. Primjer bilansa sainjenog na osnovu podataka iskazanih prethodnim inventarom bio bi sljedei: Preduzee Bosna Sarajevo Bilans na dan 01.01.2000.godine Aktiva R. Struktura b. sredstava 1 Sredstva a) Stalna sredstva 1. Poslovni gra. objekti 2. Oprema b)Obrtna 3. sredstva 4. iro-raun 5. Blagajna Zalihe materijala Iznos Iznos R. b. Struktura izvora sredstava 1 Izvjetaji sredstava a) Trajni izvori Kapital b)Dugorone obaveze Dugoroni krediti c) Kratkorone obaveze Dobavljai xxx Iznos Pasiva Iznos

460000 1. 820000 1280000 60000 1000 230000

421000

2. 291000 3.

1000000

xxx

1571000

150000 1571000

Ako pravimo bilans u obliku dvostranog rauna, na lijevoj strani (aktiva) unosi se: redni broj bilansne pozicije, zatim kolona koja slui za opis sredstava, potom dvije novane kolone. Posljednja kolona sa desne strane naziva se glavnom kolonom, a novana kolona lijevo od glavne kolone naziva se pretkolonom. Pretkolona nam slui za vrenje odreenih raunarskih radnji i ona se ne zbraja u cjelini jer glavna kolona predstavlja bilansnu novanu kolonu koja izrava ukupnu vrijednost bilansne aktive. Na desnoj strani bilansne tabele nalazi se kolona za redni broj za oznaavanje pasivnih bilansnih pozicija, zatim kolona za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. Za novane kolone na ovoj strani bilansa tj. zadnja desna kolona predstavlja glavnu bilansnu kolonu pasive, a novana kolona lijevo od nje predstavlja pretkolonu. Poslije unoenja svih vrsta sredstava na aktivnu stranu bilansa i unoenja svih vrsta izvora sredstava na pasivnu stranu bilansa, radi se sumiranje bilansa. U horizontalnoj ravni posljednje pozicije strane bilansa koje sadri vie pozicija vri se podvlaenje. Prazan prostor strane bilansa sa manjim brojem pozicija ponitava se jednom prelomljenom linijom (tzv.5

knjigovdstveno koljeno lakat) na taj nain da se precrtava prazan prostor za opis vrsta sredstava, tj. izvora sredstava. Zbrajanjem bilansa vri se podvlaenje bilansa zakljuenim linijama . Bilans se potom potpisuje od strane samostalnog raunovoe i direktora preduzea.

1.2.2. Princip likvidnostiPrema principu likvidnosti sredstva se unose u bilans u zavisnosti od vremenskog intenziteta, pretvaranja pojedinih oblika sredstava u novani oblik. Gledano sa tog stanovita, na lijevu stranu bilansa se prvno unose obrtna sredstva, a zatim stalna sredstva. Kod obrtnih sredstava prvo se unose novana sredstva, pa zatim kratkorona potraivanja, zalihe gotovih proizvoda, proizvodnja u toku i zalihe materijala. Prema principu likvidnosti svrstavanje u okviru stalnih sredstava moglo bi se vriti prema vijeku trajanja pojedinih grupacija stalnih sredstava, npr. Ona sa najkraim vijekom trajanja da se stave na prvo mjesto, a stalna sredstva sa najduim vijekom trajanja na posljednje mjesto. Takva klasifikacija nije ba dobra s obzirom na to da sva stalna sredstva nose karakter dugoronih investicija. Prema principipu likvidnosti na pasivnu stranu prvo se unose obaveze prema treim fizikim ili pravnim licima, a tek onda sopstveni izvori sredstava. Prvo se unose kratkorone obaveze kao to su : dobavljai, kratkoroni krediti, dugorone obaveze, itd. Prilikom sainjavanja bilansa stanja primjena principa likvidnosti prua kvalitetniju osnovu za finansijsku analizu, alnalizu likvidnosti. Princip likvidnosti ima iroku primjenu u zemljama gdje likvidnost predstavlja jedan od onosvnih principa privrednih subjekata. Prikaz izgleda bilansa sainjenog prema principu likvidnosti na osnovu ranije datih podataka u inventaru: Preduzee Bosna Sarajevo Bilans na dan 01.01.2000.godine Aktiva R. Struktura Iznos Iznos R. Struktura izvora b. sredstava b. sredstava 1 Sredstva 1 Izvor sredstava a) Obrtna a) Kratkorone sredstva obaveze 1. iro raun 60000 1. Dobavljai 2. Blagajna 1000 3. Zalihe materijala 230000 2910000 b)Dugorone 4. b) Stalna obaveze 5. sredstva 2. Dugoroni krediti Poslovni gra. 460000 c) Trajni izvori objekti Sopstveni kapital Oprema 820000 1280000 3. xxx 15710006

Izno s

Pasiva Iznos

150000

1000000

xxx

421000 1571000

2. BILANS STANJA kao osnovni finansijski izvjetajBilansom se mjeri i iskazuje rezultat, i to sa dva aspekta koja se dovode u ravnoteu. U praksi pod pojmom bilans podrazumjeva se finansijski izvjetaj koji sainjava preduzee sa ciljem prikazivanja imovine i njene upotrebe, s jedne strane i porijekla te imovine sa druge strane. Bilans u uem smislu podrazumjeva bilans stanja, a bilans u irem smislu podrazumjeva pored bilansa stanja i bilans uspjeha. Bilans prikazuje kategorije i vrijednosti imovine preducea i nastale obaveze prema zajmodavcima i vlasnicima sredstava na odreeni dan. Najvanije kategorije imovine su : tekua imovina, stalna imovina i neopipljiva imovina. Ova imovina moe biti finansirana iz sopstvenog kapitala, dugoronih obaveza ili tekuih obaveza. Meunarodnim raunovodstvenim standardom br. 7 je definirano koje infomacije moraju biti prikazane u bilansu. Mimium informacija ine pozicije: - nekretnine, postrojenja i oprema, - nematerijalna ulaganja, - dugoroni finansijski plasmani, - uea u kapitalu drugih lica po nabavnoj cijeni, - zalihe, - kupci i druga potraivanja, - gotovina i gotovinski ekvivalenti, - dobavljai i druge obaveze, - potraivanja i obaveze za poreze, - rezervisanja, - uzeti kamatonosni zajmovi, - manjinski interesi, - upisani kapital i rezerve. Pri sastavljanju bilansa potrebno je pridravati se odreenih pravila ili principa. Bilans se moe sastavljati po principu opadajue likvidnosti u aktivi najlikvidnija imovina se sastavlja na prvo mjesto, a imovina namjenjena prodaji na posljednje mjesto, koji nuno prati princip rastue ronosti u pasivi. Zlatno pravilo finsansiranja u uem smislu nalae da postrojenjska imovina bude finansirana sopstvenim i dugorono pozajmljenim kapitalom, a obrtna imovina kratkoronim kapitalom.

7

Grupa rauna1

POZICIJA2 AKTIVA A Stalna imovina 1.NEUPLAENI UPISANI KAPITAL II GOODWILL III NEMATERIJANLNA ULAGANJA IV NEKRETNINE, POSTROJENJA,OPREMA i BIOLOKA SREDSTAVA 1. Nektretnine, postrojenja i oprema 2. Investicione nekretnine 3. Bioloka sredstva V. DUGORONI FINANSIJSKI PLASMANI (010+011)

AOP3 001 002 003 004 005

Napomena br.4

Iznos Tekua god Prethodna god5 128681 48443 6

00 012 01 bez 012

16

106 60641

171 48272

020, 022, 023,026, 027, 028, 029 024,027 (dio), 028 021,025,027 (dio),028

006

17

60641

48272

007 008 009 67934

030 do 032,039 (dio)

1. Uea u kapitalu 2. Ostali dugoroni finansijski plasmani B. OBRTNA IMOVINA (013+014+015+021) I ZALIHE II STALNA SREDSTVA NAMJENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA III KRATKORONA POTRAIVANJA PLASMANI I GOTOVINA (016+017+018+0119+020) 1. Potraivanja 2. Potraivanja za vie plaen porez na dobitak 3. Kratkoroni finansijski plasmani 4. Gotovinski ekvivalenti i gotovina 5. Porez na dodatnu vrijednost i aktivna vremenska razgranienja IV ODLOENA POGREKA SREDSTAVA

010 011 012 013 014 19 19 18 67934 138261 47456 1091 125917 125917 1091

10 do 13, 15 14

015

89369

80145

20, 21 i 22 osim 223 223 23 minus 237 24 27 i 28 osim 288 288

016 017 018 019

20 20

83769 3321

77327

21

954

1562

020 021

22 30

1325 345

1256

8

29

88

V POSLOVNA IMOVINA (001+012) G. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA D. UKUPNA AKTIVA(022+023) Dj. VANBILANSNA AKTIVA

022 023 024 025 33

266942

174380

266942 12138

174360 50

Ekonomska situacija preduzea se ogleda u veliini i strukturi njegovih sredstava i izvora sredstava. Da bi se sagledala ekonomska situacija preduzea, potrebno je da se ona i formalno prikae. U tu svrhu koristi se bilans, koji sutinski i nije nita drugo do formalni prikaz date ekonomske situacije u preduzeu. Naime, bilans stanja je pregled stanja vrijednosti aktive i pasive u odreenom trenutku. Bilans se sastavlja na osnovu stvarnog stanja aktive i pasive, utvrenog inventarom. Znai, bilans stanja je tabelarni prikaz sredstava i izvora sredstava odreenog preduzea na odreeni dan. U nastavku je dat izgled jednog bilansa stanja. Bilans stanja ortakog drutva na dan...

Postoji vie usvojenih principa u vezi sa unoenjem pozicija aktive i pasive u bilans. Po principu sigurnosti redoslijed je slijedei:

graevinski objekti maine transportna sredstva poslovni inventar blagajna tekui raun materijal sitan inventar nedovrena prozvodnja gotovi proizvodi roba9

kupci

dok je redoslijed u pasivi slijedei:

kapital dugorone obaveze i kratkorone obaveze.

Svako preduzee ima svoju specifinu strukturu i veliinu sredstava i izvora, koja je uslovljena vrstom i obimom poslovnih zadataka, ali i uspjenou poslovanja.

2.1. Vrste bilansaU teoriji i praksi se razlikuju nekoliko vrsta bilansa: Bilansi prema vremenu sastavljanja o Poetni bilans - sastavlja se na poetku poslovanja, kada se naziva i osnivaki bilans, ili na poetku poslovne godine. o Krajnji bilans - se sastavlja na kraju poslovne godine, odnosno na zavretku obraunskog perioda. Bilansi prema namjeni i cilju sastavljanja o Redovni bilans - se sastavlja u tano odreenim vremenskim intervalima, na poetku ili na kraju poslvnog perioda. o Bilans fuzije - se sastavlja prilikom spajanja dva ili vie preduzea u jedno, ili prilikom pripajanja jednog preduzea drugom. o Sanacioni bilans - sastavlja se u sluajevima kada preduzee upada u poslovne tekoe i ostvaruje slab finansijski rezultat, pa mu treba pomoi, odnosno sanirati njegovu situaciju.10

o Likvidacioni bilans - sastavlja se prilikom prestanka rada preduzea. o Diobni bilans - sastavljaju ga preduzea kada doe do organizacionih promijena odnosno do stvaranja novih preduzea koja se izdvajaju iz okvira jednog preduzea u samostalna. o Konsolidovani bilans - sastavlja se za sloena preduzea u kojem se eliminiu meusobni imovinsko - pravni odnosi svih preduzea u okviru sloenog sistema.

2.2. Sastavljanje poetnog bilansa na osnovu inventaraU prethodnom dijelu smo napravili inventar preduzuea. Sada emo na osnovu tog inventara napraviti, odnosno sastaviti bilans stanja. Sve stavke u bilansu koje izraavaju trenutno stanje odreenog dijela aktive i pasive nazivaju se bilansne pozicije, koje su iskazane vrijednosno. Bilans stanja preduzea Mladost Sarajevo dana 16. januara 2005.

Kada uporedimo inventar i bilans stanja, odmah moemo zapaziti da je zbir isti, tj. da ukupna vrijednost sredstava i izvora i po inventaru i po bilansu iznosi 1.610.000,00 KM. Zbir je istovjetan jer i inventar i bilans daju pregled aktive i pasive istog preduzea u isto vrijeme. Ipak, moemo uoiti odreene razlike: forma - U inventaru su sredstva i njihovi izvori prikazani ralanjeno, po vrsti, cijeni i vrijednosti, a u bilansu su dati zbirno, samo po vrednosti. nain prikazivanja - U inventaru je pasiva data ispod aktive, a u bilansu je aktiva desno, a pasiva lijevo.

11

3. BILANS USPJEHABilans uspjeha predstavlja pregled rashoda, prihoda i finansijskog rezultata preduzea za odreeni period. Najvaniji bilans uspjeha je onaj koji se odnosi na odreenu poslovnu godinu. Podaci iz bilansa uspeha slue kao osnov za ocjenu uspjenosti poslovanja preduzea. Za razliku od bilansa stanja iji su rauni realni jer izraavaju imovinske dijelove, rauni bilansa uspjeha su obraunskog karaktera. U formalnom pogledu bilans uspjeha predstavlja dvostrani pregled, na lijevoj strani rashodi i pozitivan finansijski rezultat, a na desnoj strani prihodi i negativan finansijski rezultat. U bilansu uspjeha prihodima se sueljavaju pripadajui rashodi, odnosno rashodi koji su nastali u cilju ostvarenja prihoda. Dominirajua dinamika teorija upuuje da sadrina bilansa uspeha odreuje sadrinu bilansa stanja. Forma rauna uspeha 1. Forma liste 2. Forma konta Obe forme su dopustive - forma liste doputa iskazivanje segmentiranog rezultata, tj razdvajanje poslovnog rezultata od rezultata koji rezultata finansiranja, i rezultata koji je posledica vanrednih dogaaja. Bilans uspjeha, kao krajnji rezultat, daje razliku izmeu potroenog i zaraenog novca, dakle profit ili gubitak. Tu se u optim crtama daju trokovi proizvodnje (direktan rad, materijal itd.), operativni trokovi ( trokovi prodaje, marketinga, administracije itd.), kao i prihodi. Ukoliko se biznis plan pravi sa projekcijom od vie od jedne godine, bilans uspjeha mora da se prikae za svaku godinu. Aktiva: Svi oblici prihoda Pasiva: Svi oblici trokova

3.1. Nain ukljuivanja prihoda i rashoda u bilans uspjehaMogue je prihode i rashode ukljuiti u bilans uspjeha polazei od: - Bruto principa ili - Neto principa Prema MRS-1 primjena bruto principa je obavezna pri ukljuivanju u bilans uspjeha prihoda i rashoda iz poslovne aktivnosti, za ukljuenje prihoda i rashoda iz finansiranja, prodaje imovine i onih koji nastaju po osnovu vanrednih dogaaja doputena je primjena neto principa. U paragrafu 34 - 37 MRS-1, se navodi da se saldiranje prihoda i rashoda doputa kada potiu iz iste transakcije i kada se time izraava sutina transakcije ili kada dobici ili gubici iz istih ili slinih transakcija nisu znaajni. Smatra se da prirodu transakcije odraava, npr., iskazivanje dobitaka ili gubitaka po osnovu prodaje stalne imovine, ukljuujui i finansijsku imovinu. Praksa je izmeu ova dva rjeenja. Za poslovne prihode i rashode (iz redovne aktivnosti) zahtijeva se bruto princip za ostale pozicije doputa se primjena neto principa.12

3.2. Metode obraunavanja poslovnog rezultata1. Metoda ukupnih trokova 2. Metoda trokova prodatih uinaka Obje metode su doputene prema MRS-1.

3.2.1. Metoda ukupnih trokovaSutina: rashodi iskazani u formi trokova po vrstama, prihodi od prodaje korigovani promjenom vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda. Metoda je prikladna za ekonomske analize rentabiliteta preduzea i za izraunavanje statistikih agregata. Ekonomska analiza rentabiliteta, utvrivanje uea pojedinih vrsta rashoda (trokova) u poslovnim prihodima, promjena strukture trokova u odnosu na prethodne periode i u odnosu na druga preduzea, analiziranje odnosa proizvodnje i prodaje. Prua sve podatke potrebne za obraun statistikih agregata, nacionalnog dohotka i drutvenog bruto proizvoda. Slabosti su te to ne omoguava analizu trokova po funkcijama.

3.2.2. Metoda trokova prodatih uinakaSutina prihodima od prodaje suprotstaviti rashode izazvane proizvodnjom i prodajom proizvoda. Trokovi iskazani po funkcijama: trokovi proizvodnje prodatih proizvoda, trokovi prodaje, trokovi uprave. Ovako iskazani rashodi se sueljavaju sa prihodima od prodaje gotovih proizvoda. Trokovi prodatih proizvoda se mogu izraziti i kao razlika izmeu poetnih zaliha gotovih proizvoda uveanih za zavrene gotove proizvode u toku perioda i krajnjih zaliha gotovih proizvoda. Prednost ove metode: jasno izraavanje trokova po funkcijama i mogunost stepenastog pokria ovih trokova prihodima usljed ega se moe utvrditi vie slojeva poslovnog rezultata, npr. bruto mara, dobit od prodaje, poslovni dobitak i sl. Ova metoda zahtjeva razvijen pogonski obraun. Ne zadovoljava zahtjeve obrauna drutvenih agregata.

3.3. RaslanjivanjeDa bi se zadovoljile informacione potrebe korisnika rashodi i prihodi se u bilansu uspjeha saglasno MRS-1 minimalno treba prezentirati: - prihode - rezultat poslovne aktivnosti, - trokove finasiranja, - uee u dobitku/ gubitku povezanih preduzea, - rashode po osnovu poreza,13

- dobitak ili gubitak iz redovnih aktivnosti, - vanredne stavke, - manjinski interes, - neto dobitak ili gubitak perioda. Bilansna ema kod metode ukupnih trokova Prihodi od prodaje Ostali poslovni prihodi Promjena vrijednosti zaliha Trokovi materijala Trokovi zarada Trokovi amortizacije Trokovi usluga Ukupni poslovni rashodi Dobitak/gubitak iz poslovne aktivnosti X X X X X X X (X) X

Raun uspjeha u sastavlja se metodom ukupnih trokova po neto principu. Promjena vrijednosti zaliha koriguje prihode ostvarene prodajom gotovih proizvoda. Principi procjenjivanja: Za priznavanje prihoda je mjerodavno naelo realizacije. Za rashode su mjerodavni naelo razgranienja prema predmetu i vremenu i naelo impariteta. Visina rashoda je odreena pravilima za procjenjivanje, dok je visina prihoda odreena prodajnim cijenama proizvoda i usluga.

3.4. Novani tokCash flow ima znaenje tok gotovine ili novani tok. On se u savremenoj praksi poima dvojako: a) kao stalni tok primanja i davanja koji protie kroz preduzee (bruto ke flou) ili kao razlika izmeu primanja od prodaje robe i usluga, sa jedne strane, i davanja povezanih sa proizvodnjom i prodajom roba i usluga, sa druge strane (neto ke flou); b) kao suma dobitaka, amortizacije i drugih trokova koji ne prouzrokuju izlaz gotovine (trokovi dugoronih rezervisanja) ili kao dio neto obrtnog fonda koji proizilazi iz poslovnog procesa. Cash flow je predmet planiranja u cilju odravanja likvidnosti i instrument kontrole izvravanja plana novanih tokova. Predvianje cash flow-a predstavlja finansijsko planiranje, a analiza toka cash flow-a je njegova kontrola. Cash flow predstavlja viak prihoda koji je, po odbitku poreza na dobit, slobodan za isplatu dividendi, uea u dobiti, investiranje u osnovna sredstva i sl. Neupotrebljeni cash flow moe se upotrebiti za isplatu kratkoronih obaveza, za ulaganje u zalihe, za profitabilno plasiranje ili poveanje rezervi gotovine. Cash flow izraava osloboena sredstva kroz poslovni proces, koja mogu da budu upotrebljena u navedene svrhe bez opasnosti za likvidnost.14

3.5. Oblik i sastavljanje bilansa uspjehaBilans uspjeha moe biti prikazan u dva oblika, i to: - kao dvostrani raun, ili - kao jednostrani raun. Prilikom sastavljanja bilansa uspjeha raspored pozicija je u ovisnosti od metoda za utvrivanje dobiti ili gubitka. U dijelu br. 5. etvrte direktive EU predviena je mogunost koritenja slijedeih metoda, i to: - metoda prirodnih vrsta trokova i - metoda trokova podatnih proizvoda. MRS 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja ravnomjerno zastupa obje pomenute metode. U paragrafu 88 MRS 1 stoji: pravna osoba treba ralaniti trokove, tj. rashode koristei klasifikaciju temeljenu ili na njihovoj prirodnoj osnovi ili na funkciji u okviru pravne osobe u ovisnosi koja od njih osigurava pouzdanije i relevantnije informacije. Slijedee vrste rashoda prema metodi prirodnih vrsta trokova su navedene u taki 91, MRS 1: trokovi sirovina i materijala, trokovi amortizacije, trokovi primanja zaposlenih i ostali poslovni rashodi. Prema njihovoj funkciji rashoda, odnosno prema metodi trokova prodanih proizvoda je drugi oblik ralanjivanja: trokovi prodatih proizvoda trokovi distribucije, administrativni trokovi i drugi rashodi (MRS 1, taka 92). Po metodi trokova prodatih proizvoda bilans uspjeha svojstven je obraunu finansijskog rezultata uporeivanjem prihoda od prodaje proizvoda sa trokovima prodatih proizvoda. Metoda trokova prodatih proizvoda zahtijeva sistemsko praenje poslovnog procesa po fazama, tanije po funkciji i uium dijelovima ili jo tanije po aktivnostimaprocesa i nosiocima trokova. Po metodi trokova prodatih proizvoda, bilans uspjeha odgovara iskazivanju u obliku jednostranog rauna (tafetna forma). Prednosti metode trokova prodatih proizvoda su : - vertikalno ralanjivanje ukupnog poslovnog, tj. finansijskog rezultata i - horizontalno ralanjivanje poslovnog , tj. finansijskog rezultata.

15

U slijedeoj tabeli prikazan je bilans uspjeha po metodi trokova prodatih proizvoda: Bilans uspjeha za period od 01.01. do 31.12 tekue godine Prihodi od prodaje Trokovi prodatih proizvoda Brutodobit/Brutodobit od operativnih aktivnosti (1-2) Opi trokovi uprave, prodaje i administracije 4.0 Trokovi uprave, prodaje i administracije Dobit od aktivnosti / Dobiti od operativnih aktivnosti (3-4) Netofinansijski rashodi 6.0. Finansijski prihodi 6.1. Finansijski rashodi Rashodi (gubici) 7.0. Prihodi (dobici) i vrijednosno usklaivanje i ostali prihodi 7.1. Rashodi (gubici) i vrijednosno usklaivanje i ostali rashodi Dobit (5-6-7)

1. 2. 3. 4. 5. 6.

7.

8.

500 000 366 000 134000 44000 44000 90 000 28000 12000 40000 12000 _____ 12000 50 000

Kod vertikalnog ralanjivanja je vidljivo da se dobit od 50 000 KM sastoji od brutodobiti od 90 000 KM i umanjenja tog rezultata za netorashode finansiranja od 28 000 KM i gubitka od 12 000 KM. Zbog obrauna trokova koji podvaja trokove po financijama, tj. aktivnostima, vidljivo je i ralanjivanje poslovnog rezultata od 90 000 KM na brutol operativni rezultat po pokriu proizvodne cijene prodatih proizvoda koji iznosi 134 00 KM i na trokove uprave, prodaje i administracije koji momentom nastanka dobivaju obiljeje rashoda a podmiruju se iz brutodobiti koja iznosi 44 000 KM. Prednost horizontalnog ralanjivanja rezultata kompanije proizvodne pravne osobe tie se samo finansijskog rezultata. Prema metodi trokova prodatih proizvoda, po proizvodima a preko njih po grupama proizvoda, tritima prodaje u bilansu uspjeha ralanjeni su ne damo prihodi od prodaje ve i torkovi prodatih proizvoda.

16

4. ZAKLJUAKU prethodnim poglavljima ovog seminarskog rada upoznali smo sa pojmom bilansa, bilansa stanja, podjelama kao i njegovom vanou. Vidjeli smo da bilans stanja moemo definisati na vie naina, a jedanu od definicija istiemo u zakljuku ovog seminarskog rada: Bilans stanja moga bi se definirati kao sumirani prikaz imovine (izvora sredstava, sredstava) preduzea na odreeni dan iskazan iskljuivo sa vrijednosnim pokazeteljima. U raunovodstvenoj teoriji poznate su dvije osnovne bilnasne teorije: dinamika i statika teorija bilansa.

Dinamika teorija govori da bilans postoji u svakom trenutku bez obzira da lise on u nekoj formi sainjavao ili ne. Statika teorija pojam bilansa vee za odreenu formu u okvirru koje se iskazuju bilansne pozicije na odreeni dan. Svako bilansiranje i izrada odgovarajuih bilansa bazirano je na odreenim metodama i ima svoju posebnu namjenu i znaaj.

17

5. LITERATURA:Knjiga: [1] Dr. Klobuar J. Raunovodstvo, 2003. [2] Dr. Kapi J. Raunovodstvo, Univerzitet u Sarajevu, Ekonomski fakultet, Sarajevo 2008. Internet: [3] http://www.link-elearning.com/dlmaterijali/materijali/DLRCN/SadrzajNJpdf/RCN_05.pdf [07.05.2010] [4] http://www.poslovanja.com/tekstovi/emagazin-ekonomist/20-bilans-uspeha-stanja-izvestaj-ogotovinskom-toku.htm [09.05.2010.] [5] http://www.as.co.ba/tekstovi%20za%20web/Bilans%20stanja%20i%20uspjeha%20kao%20osno v%20za%20poslovne%20odluke%20Vahidin%20Omanovic.pdf [09.05.2010]

18