Visoka škola tehničkih strukovnih studija Čačak

Studijski program: Industrijska informatika

Predmet: Kompjuterska grafika

PROJEKTNI ZADATAK

- Model broj 2 (2.2) -

Student: Predmetni nastavnik: Šelović Ivan Dr. Petar Nikšić, dipl.maš.inž. Broj indeksa: 4414/08

Čačak, 10. Jun 2009.god

1

VISOKA TEHNI ČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ČAČAK Studijski program: Industrijska informatika Predmet: Kompjuterska grafika

Student: Šelović Ivan

INDEX br. 4414/08

TEKST PROJEKTNOG ZADATKA

Za primer modela za vežbanje broj 2 (2.2) iz skripte „Kompjuterska grafika“, uz postupno tekstualno objašnjenje postupka rada i pomoću prikaza potrebnih dijalog prozora, komandi i ekranskih prikaza, u softverskom paketu CATIA V5R16: Uraditi skicu i definisati dimenziju u izabranoj ravni (2D); Izraditi model u prostoru (3D); Prikazati tri osnovna izgleda modela i izgled u izometriji.

Primer modela treba da sadrži:

umesto otvora ø24; kvadratni otvor □16 umesto otvora 30; otvor 28 dubine 36 umesto 8 otvora ø6; raditi 6 otvora ø8

Projektni rad treba da sadrži: 1. Tekst projektnog zadatka........................................................................................... 2. Objašnjenje načina izrade......................................................................................... 3. Prikaz osnovnih izgleda i izgleda modela u izometriji................................................ Literatura

Napomena: Projektni zadatak uraditi na računaru i nakon pogleda i usmene odbrane, dostaviti jedan primerak odštampan, kao i elektronsku formu na CD-u.

DATUM IZDAVANJA : 04.05.2009. Školska 2008/2009. god.

ZADATAK IZDAO _______________________

2

Za izradu modela 2 (2.2) projektnog zadatka u softverskom paketu CATIA V5R16 najpre treba odabrati radno okruženje za crtanje. Nakon pokretanja programa odabrati opciju Start → Mechanical Design → Sketcher (slika 1), potrebno je odabrati i odgovarajuću ravan za crtanje. U ovom slučaju, ravan YZ kako je prikazano na slici broj 2.

Slika 1. – Biranje okruženja za crtanje

Slika 2. – Biranje ravni za crtanje

3

Nakon ova dva koraka dobijamo okruženje u kome se može početi sa crtanjem (slika 3). Crtanje

skice započinjemo iz koordinatnog početka odabirom komande Profile iz palete sa alatkama za skiciranje sa desne strane prozora (slika 4).

Slika 3. – Izgled radnog okruženja i odabrane ravni

Slika 4. – Biranje komande Profile za početak crtanja skice

4

Prema modelu 2 (2.2) projektnog zadatka pristupa se crtanju proizvoljnih skica, približnog oblika i dimenzija (slika 5). Kako bi se dobile prave vrednosti, odnosno, adekvatan oblik i dimenzije predmeta potrebno je da se skica dimenzioniše. Najpre selektujemo sve linije za dimenzionisanje (upotrebom miša i tastera CTRL), a potom izvršimo automatsko dimenzionisanje odabirom

komande Auto Constraint iz palete sa alatkama za skiciranje (slika 6).

Slika 5. – Crtanje proizvoljne skice približnog oblika i dimenzija

5

Slika 6. – Selekcija skice i izbor komande Auto Constraint

Softver će nakon toga tražiti potvrdu dimenzionisanja selektovanih linija. Operaciju treba potvrditi ukoliko ste sve dobro selektovali (slika 7), a kao rezultat dobićete automatski iskotiranu skicu (slika 8).

Slika 7. – Potvrda automatskog dimenzionisanja selektovanih linija

Slika 8. – Izgled automatski dimenzionisane proizvoljne skice

6

Naravno, dobijene vrednosti kota potrebno je ispraviti na željene. Dvoklikom na broj na kotnoj liniji otvara se pomoćni prozor u koji je potrebno uneti odgovarajuću vrednost (slika 9). Promenom vrednosti kote, menja se i dimenzija odgovarajuće linije skice. Postupak se nastavlja sve dok sve linije ne budu željenih dimenzija, nakon čega treba obrisati suvišne linije i kote (desnim klikom na liniju i odabirom opcije Delete). Skica bi sada trebalo da izgleda poput skice na slici broj 10.

Slika 9. – Definisanje vrednosti kota na željene dimenzije

Slika 10. – Izgled skice nakon unosa željenih dimenzija i brisanja suvišnih linija i kota

7

Kada dobijemo željeni oblik i dimenzije, potrebno je skicu rotirati oko predviñene ose, kako bi se

dobio željeni oblik predmeta. Definisanje ose rotacije vrši se izborom komande Axis na paleti alata za skiciranje (slika 11).

Slika 11. – Biranje komande Axis

Kada smo izabrali komandu, sada treba definisati osu rotacije.To će biti visina skice koja prolazi kroz koordinantni početak i poklapa se sa V osom. Definisana osa rotacije je prikazana na slici 12 i

tada treba izaći iz okruženja za skiciranje izborom komande Exit Workbench sa palete alata za skiciranje kao što je prikazano na slici 13.

8

Slika 12. – Izgled skice sa definisanom osom rotacije

Slika 13. – Biranje komande Exit Workbench

Kada izañemo iz okruženja za skiciranje, dobićemo izgled skice u ravni YZ kao što je prikazano na slici 14. Sada skicu treba rotirati oko prethodno definisane ose rotacije izborom komande Shaft

kao na slici 15.

9

Slika 14. – Izgled skice u ravni YZ po izlasku iz okruženja za skiciranje

Slika 15. – Biranje komande Shaft

Kada aktiviramo komandu Shaft, otvoriće se prozor Shaft Definition. U njemu tada treba u polju First angle upisati vrednost ugla za rotiranje. U našem slučaju 360 stepeni kao na slici 16 i potvrditi sa OK.Tada dobijamo izgled predmeta kao na slici 17.

10

Slika 16. – Definisanje ugla rotacije u prozoru Shaft Definition

Slika 17. – Izgled predmeta posle rotiranja skice oko željene ose

Na ovako dobijenom predmetu sada treba probušiti sve predviñene otvore. Prvo ćemo napraviti kvadratni otvor stranice 16 mm na za to predviñenoj površini predmeta. Selektujemo željenu

11

površinu za pravljenje otvora kao na slici 18. i tada se vratimo u okruženje za skiciranje izborom

komande Sketch kao na slici 19.

Slika 18. – Selektovanje površine za pravljenje kvadratnog otvora

Slika 19. – Biranje komande Sketch

12

Ako se desi da predmet delimično ili potpuno ’’pobegne’’ sa ekrana, kao što je prikazano na slici

20, treba ga vratiti biranjem komande Fit All In slika 20 i tada će se predmet vratiti u centar ekrana kao na slici 21.

Slika 20. – Predmet koji je ’’pobegao’’ sa ekrana i biranje komande Fit All In za vraćanje u centar ekrana

Slika 21. – Pozicija i izgled predmeta u okruženju za skiciranje posle selektovanja površine za kvadratni otvor i upotrebe komande Fit All In

13

Sada na izabranoj površini, izborom komande Rectangle slika 22 treba nacrtati proizvoljan

kvadrat, a zatim komandom Constraint dimenzionisati dobijeni kvadrat sa željenim dimenzijama (stranica 16 mm) i to tako da mu se zamišljene dijagonale seku u koordinantnom početku. Izbor komande Constraint i izgled dobijenog kvadrata prikazan je na slici 23.

Slika 22. – Biranje komande Rectangle za crtanje proizvoljnog kvadrata na izabranoj površini predmeta

14

Slika 23. – Biranje komande Constraint i izgled gotovog dimenzionisanog kvadrata na izabranoj površini

Posle definisanja kvadrata na mestu gde će biti kvadratni otvor, i izlaska iz okruženja za skiciranje dobićemo predmet sa označenim kvadratom na mestu budućeg otvora, kao na slici 24. Sada treba

definisati dimenzije otvora biranjem komande Pocket kao na slici 25.

Slika 24. –Predmet posle izlaska iz okruženja za skiciranje sa označenim mestom za otvor

15

Slika 25. – Biranje komande Pocket

Klikom na komandu Pocket otvara se dijalog prozor Pocket Definition kao na slici 26, u kome sada treba definisati dubinu otvora od 44 mm u polju Depth i potvrditi sa OK. Tada se dobija predmet sa kvadratnim otvorom koji je prikazan na slici 27.

Slika 26. – Definisanje dubine otvora u dijalog prozoru Pocket Definition

16

Slika 27. – Izgled predmeta sa gotovim kvadratnim otvorom

Ukoliko želimo, možemo komandom Rotate slika 28, okretati predmet u svim pravcima i videti kako izgledaju i otvor i predmet iz bilo kog ugla. Klikom na komandu Rotate i držanjem levog tastera miša, predmet možemo okretati sve dok ne pustimo levi taster, kada se komanda Rotate poništava.

Slika 28. – Izbor komande Rotate za okretanje predmeta u svim pravcima

17

Sada treba napraviti kružni otvor sa donje strane predmeta. Selektujemo površinu na kojoj će biti otvor i vratimo se u okruženje za skiciranje (slika 29). Zatim biramo komandu za crtanje kruga

Circle (slika 30) i nacrtamo krug na izabranoj površini predmeta sa centrom u koordinantnom početku i prečnikom od 28mm koji dimenzionišemo komandom Constraint (slika 31).

Slika 29. – Izgled predmeta u okruženju za skiciranje sa selektovanom površinom za kružni otvor.

18

Slika 30. – Biranje komande Circle

Slika 31. – Dimenzionisan krug na površini predviñenoj za kružni otvor

Izlazimo iz okruženja za skiciranje i tada dobijamo predmet sa označenim mestom za kružni otvor (slika 32). Klikom na komandu Pocket otvara se dijalog prozor Pocket Definition (slika 33), u kome sada treba definisati dubinu otvora 36 mm i potvrditi sa OK. Tada se dobija predmet sa kružnim otvorom (slika 34).

19

Slika 32. – Označeno mesto za kružni otvor

Slika 33. – Definisanje dubine otvora u dijalog prozoru Pocket Definition

Slika 34. – Izgled kružnog otvora koji se spaja sa kvadratnim na dubini od 36mm i čini zajednički otvor skroz

20

Sada treba označiti mesto za otvor ø6. Vratimo se u okruženje za skiciranje izborom YZ ravni (slika 35). Crtanjem pomoćnih linija i kota, odredimo centar otvora na V osi (slika 36) i pomoću komandi Circle i Constraint, označimo mesto i prečnik otvora i tada obrišemo pomoćne linije i kote (slika 37).

Slika 35. – Izgled predmeta u YZ ravni u okruženju za skiciranje

Slika 36. – Odreñivanje centra otvora ø6 na V osi

21

Slika 37. – Označeno mesto otvora

Po označavanju mesta otvora, izlazimo iz okruženja za skiciranje i ponovo biramo komandu Pocket, gde u dijalog prozoru definišemo dubinu otvora i potvrdimo sa OK (slika 38). Na taj način smo dobili željeni otvor (slika 39).

Slika 38. – Definisanje dubine otvora

22

Slika 39. – Izgled predmeta sa dobijenim otvorom ø6

Biranjem površine na kojoj će biti preostalih 6 otvora ponovo se vraćamo u okruženje za skiciranje i komandom Circle i pomoću komande Constraint, crtamo i dimenzionišemo kružnicu na kojoj se nalaze centri svih 6 kružnih otvora ø8 (slika 40). Zatim sa centrom na osi H, koja je upravna na osu otvora ø6 crtamo i dimenzionišemo prečnik i mesto prvog od 6 otvora ø8 (slika 41).

Slika 40. – Izgled kružnice na kojoj se nalaze centri svih 6 otvora ø8

23

Slika 41. – Kružnica koja označava mesto jednog od 6 otvora ø8

Sada prikazani otvor ø8 treba rotirati i preslikati na još 5 mesta sa centrom na kružnici ø52, a pod

uglom od 60 stepeni. To radimo izborom komande Rotate (slika 42), kada se otvara dijalog prozor Rotation Definition. Prvo izaberemo koordinantni početak kao centar rotacije, a zatim u tom prozoru u polju Instance(s) definišemo broj ponavljanja 5, a u polju Value definišemo ugao pod kojim će se krugovi ponavljati od 60 stepeni i potvrdimo sa OK (slika 43).

Slika 42. – Markiranje kruga za rotiranje i biranje komande Rotate

24

Slika 43. – Definisanje broja ponavljanja i ugla ponavljanja selektovanog kruga

Pre izlaska iz okruženja za skiciranje potrebno je obrisati pomoćnu kružnicu ø52 mm, a izlaskom iz okruženja za skiciranje dobićemo izgled predmeta sa označenim mestima za otvore ø8 mm kao na slici 44.

Slika 44. – Izgled predmeta po izlasku iz okruženja za skiciranje

25

Sada ponovo treba definisati dubine otvora u dijalog prozoru komande Pocket (slika 45) i potvrditi sa OK, da bi se dobio gotov predmet (slika 46).

Slika 45. – Definisanje dubine otvora

Slika 46. – Izgled gotovog predmeta

26

Kada smo dobili gotov predmet, treba mu dodeliti materijal od koga treba da bude napravljen

komandom Shading with Material (slika 47). A zatim komandom Apply Material odabrati željeni materijal u dijalog prozoru, prevući ga na predmet i potvrditi prvo sa Apply Material, a zatim i sa OK (slika 48). Na taj način dobijamo izgled gotovog predmeta sa dodeljenim materijalom čelik (slika 49).

Slika 47. – Biranje komande Shading with Material

Slika 48. – Biranje komande Apply Material

27

Slika 49. – Izgled gotovog predmeta sa dodeljenim materijalom

Na kraju još treba prikazati gotov predmet u osnovnim izgledima, komandom Create Multi-View

(slike 50 i 51).

Slika 50. – Biranje komande Create Multi-View

28

Slika 51. – Izgled gotovog predmeta u osnovnim pogledima i izometriji

Predmet se može prikazati i samo u izometriji izborom komande Isometric View (slike 52 i 53).

Slika 52. – Biranje komande Isometric View

29

Slika 53. – Konačan izgled predmeta u izometriji

30

Literatura:

[1] P. Nikšić, A. Mitrović, I. Zemanić, M. Ulemek: Kompjuterska grafika, VŠTSS, Čačak, 2008.

[2] S. Radonjić: Kompjuterska grafika, Tehnički fakultet, Čačak, 2004.