SVEUILITE VITEZ TRAVNIKFAKULTET PRAVNIH NAUKA

Seminarski radPRESUDA U PARNINOM POSTUPKU

14

SADRAJ

UVOD11.SUDSKE ODLUKE21.1.Pojam presude22.DONOENJE I SADRAJ PRESUDE32.1.Sadraj presude42.1.1.Uvod presude42.1.2.Izreka presude72.1.3.Obrazloenje presude83.VRSTE PRESUDA10ZAKLJUAK13LITERATURA14

UVOD

Parnini postupak, kao i druge vrste postupaka, za cilj ima donoenje odluke o meritumu, odnosno predmetu spora. Spor se dakle, nakon propisane procedure i provedenog postupka rjeava sudskom odlukom, odnosno presudom, na osnovu dokaza koje su stranke iznijele, a po slobodnom sudijskom uvjerenju. Upravo u ovoj konstataciji razlikuje se presuda u parninom postupku od presude u krivinom postupku. Iako je naelo materijalne istine formalno brisano iz Zakona o krivinom postupku, ostala je i dalje obaveza sudije da sre brine da se predmet svestrano pretrese i utvrdi istina. U parninom postupku, materijalna istina ima neto manji znaaj nego u krivinom postupku. Pored presuda, sudske odluke u parninom postupku su i rjeenja.

Imajui u vidu brojne razliitosti koje karakteriu razliite sporove u graanskom pravu, to se i tube, ali i presude dijele u nekoliko vrsta ovisno od toga na ta je upravljen tubeni zahtjev.

Kada je u pitanju sadraj presude, ona, kao i svaka druga sudska odluka ima obavezne elemente, bez kojih nije pravovaljana. Obavezni elementi presude su: uvod, dispozitiv, obrazloenje te pouka o pravnom lijeku. Presuda takoer moe sadravati i neke druge elemente to e biti prikazano u radu. Osim dispozitiva kojim se primjenjuju procesne norme na materijalno pravo, moda i najvaniji dio presude je obrazloenje. Obrazloenjem sud ukazuje koji su ga dokazi i radnje stranki u postupku naveli da donese odluku kakvu jeste, odnosno, obrazlae zato je odluka ba takva. Imajui u vidu naelo slobodne ocjene dokaza, u parninom postupku je znaaj obrazloenja presude ogroman.

Presuda ne mora biti konana odluka i na nju postoji mogunost ulaganja redovnih i vanrednih pravnih lijekova, ovisno o tome u kojem je stepenu donesena. Meutim, pravni lijekovi nee biti tema ovog rada, jer je sam pojam presude, njeni elementi i osnovna klasifikacija i vie nego iroka tema za obradu u jednom seminarskom radu.

1. SUDSKE ODLUKE

Sud kao subjekat parnice preduzima procesne radnje u ostvarivanju sudske funkcije, zajedno sa ostalim uesnicima u postupku. Neke procesne radnje sud preduzima na prijedlog uesniak u postupku, dok druge (kada je to zakonom predvieno) preduzima u vlastitoj inicijativi.

Sve odluke suda (obzirom na procesnu formu u kojoj su uobliene) dijele se na presude i rjeenja. Odluke u obliku presude donosi sud kada odluuje o predmetu spora, tj. tubenom zahtjevu. Presudu donosi uvijek sud u pismenom obliku i uvijek je izrauje u obliku posebnog dokumenta. Odluku u obliku rjeenja sud donosi kada zauzima stav o nekom pitanju koje se ne tie neposredno predmeta spora, ali se pojavljuje u vezi sa raspravljavljanjem i odluivanjem o predmetu spora[footnoteRef:2]. Zakon o parninom postupku FBiH[footnoteRef:3] je utvrdio nain donoenja sudskih odluka, koje se mogu donijeti na roitu ili van roita. [2: Branko alija, Sanjim Omanovi, Graansko procesno pravo, Univerzitet u Sarajevu, Pravni fakultet, 2000., str 251] [3: Zakon o parninom postupku FBiH, Slubene novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06]

1.1.Pojam presude

U parninom postupku sud uvijek donosi presudu kada odluuje o tubenom zahtjevu kao predmetu spora. Presudom se okonava parnini postupak u prvom stepenu. Preciznije reeno, presuda je zavrni akt kojim se okonava raspravljanje i odluivanje u prvostepenom postupku o predmetu spora. Sve radnje koje subjekti parnice i ostali uesnici u parnici preduzimaju od momenta podnoenja tube do zakljuenja glavne rasprave, u slubi su donoenja presude kao zavrnog akta. Presudom se ostvaruje sadraj sudske funkcije, koja se sastoji u konkretizaciji opih pravnih normi na pojedinane ivotne situacije.[footnoteRef:4] [4: op cit alija, Omanovi, str 252]

Ukoliko se ima u vidu presuda sa aspekta sudskog silogizma, onda ona predstavlja sudsku odluku o osnovanosti tubenog zahtjeva po principu ili ili, t. ili usvaja tubeni zahtjev ili ga odbija, kako u glavnoj stvari, tako i u sporednim traenjima. Takoer u teoriji se razmatraju i pojmovna (logika) doktrina, teleoloka (ciljna) doktrina, gnoseoloka doktrina i peritatetika doktrina, ali e se ovaj rad zadrati na praktinim izlaganjima o presudi.2.DONOENJE I SADRAJ PRESUDE

Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih potraivanja. Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima, u pravilu, odluiti jednom presudom[footnoteRef:5]. [5: op cit alija, Omanovi, str 255]

Donoenje presude pretrpjelo je odreene izmjene novim zakonodavstvom u parninom postupku. Veina izmjena odnosi se na izmjene rokova i nain donoenja presude nakon zavrteka glavne rasprave. Tako u parninom postupku ne postoji obaveza objavljivanja presude na roitu, nego sud u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave donosi presudu izvan roita i njen prijepis stavlja na raspolaganje u zgradi suda.

U sluaju da sudija ne izradi presudu u roku od 30 dana, duan je o razlozima pismeno obavijestiti predsjednika suda. Rok za izvrenje inidbe nareene presudom je 30 dana, a ako se ne radi o novanom davanju, taj rok moe biti i dui[footnoteRef:6]. [6: Zlatko Kulenovi, Stjepan Mikuli, Svjetlana Milii Velikovski, Jadranka Stanii, Danka Vuina, Komentari Zakona o parninom postupku u federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Vijee Evrope i Evropska komisija, Sarajevo, 2005., str 309]

Da bi se ublaile negativne posljedice neuredne dostave presude i njihov utjecaj na dugo trajanje postupka, utvreno je da e sud, nakon zakljuenja glavne rasprave, nazone stranske obavijestiti o nadnevku donoenja presude, odustnu stranku o tome pismeno obavijestiti te presudu staviti strankama na raspolaganje u zgradi suda. Rok za izjavljivanje albe tee od prvog narednog dana donoenja presude odnosno stavljanja presude na raspolaganje strankama u zgradi suda neovisno o tome da li je stranka primila presudu. Samo u izuzetnim okolnostima sud moe, na zahtjev stranke, odluiti da se dostava presude izvri na nain predvien odredbama o dostavljanju.

Sud moe donijeti presudu donijeti i objaviti i na roitu. Ovakva presuda imala bi pravni uinak vezanosti suda za presudu. U odnosu na stranke, pravni uinak i dalje, nastao bi tek stavljanjem presude na raspolaganje strankama u zgradi suda odnosno nakon prijema presude kada se dostavlja prema pravilima o dostavi. Izuzetak bi bio onda kada bi se stranke, nakon objavljivanja presude na roitu, odrekle prava albe na presudu. Tada bi presuda bila pravosnana danom donoenja, donosno objavljivanja na roitu i na isti bi nain vezivala i sud i stranke.

2.1.Sadraj presude

Presuda se uvijek mora pismeno izraditi u formi posebnog dokumenta (isprave). Time se na nesumnjiv nain utvruje njen sadraj i obezbjeuje relativno trajan dokaz o njenom postojanju[footnoteRef:7]. Sadraj presude je odreen zakonom. [7: op cit alija, Omanovi, str 256]

Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude[footnoteRef:8]. [8: op cit Zakon o parninom postupku FBiH, l 191]

U odnosu na ranija pravila parninog postupka postoji razlika u tome to se uputstvo na podnoenje pravnog lijeka unosi u sadraj presude, kao njen sastavni dio.

2.1.1.Uvod presude

U uvod presude sud je duan unijeti sljedee podatke: naziv suda, ime i prezime sudije, odnosno predsjednika i lanova vijea u sluaju gdje je zadrano zborno suenje, ime i prezime, prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su bili prisutni te dan kada je donesena presuda.

Uvod presude ponekada nazivaju i glavom presude.

Sadraj uvoda presude ima poseban znaaj u postupku izvrenja pravosnane odluke. Naime, u postupku izvrenja stranke e biti odreene na nain kako je to uinjeno u uvodu pravosnane presude u pogledu njihovih linih podataka i adresa. Ako su ti podaci tani i potpuni, presuda e biti izvrena bez ikakvih potekoa.

Poto se presude donose da bi se izvrio sadraj pruene pravne zatite povrijeenog ili ugroenog odreenog graanskog prava, trebaju sadravati potpune podatke o identifikaciji sudionika u postupku. Ako u parnici uestvuje vie lica, kao suparniara na strani tuitelja ili tuenih, u uvodu sud je duan navesti ime, prezime, prebivalite ili boravite za svakog od njih posebno. Pogreno je oznaiti samo line podatke za prvog suparniara, a za ostale upotrijebiti izraz i drugih, jer je takva presuda nejasna i nepodobna za izvrenje[footnoteRef:9]. [9: Mladen Srdi, Predrag Krsmanovi, Nevenka Mitri, Mirza Jusufovi, Staka Gojkovi, Violanda ubari, Asja Razi, Enisa Halilovi i Jovanka Jovanovi, Glavna rasprava i sudske odluke graanska oblast, VSTV BiH, JU CEST FBiH, JU CEST RS, Sarajevo, januar 2006., str 71]

U sluaju kada sud rjeenjem odlui o dozvoljenosti spora o protivtubi, u uvodu presude stranke treba oznaiti prema njihovim stranakim ulogama koje su imale u vrijeme podnoenja tube, a to su tuitelj i tueni. Ne bi trebalo za istu stranku upotrebljavati oba zakonska termina, to jest za tuitelja i protivtueni, a tuenog i protivtuitelj. Meutim, prema postojeoj sudskoj praksi u Bosni i Hercegovini sudovi to najee ine (na primjer obino na ovakav nain: tuitelj-protivtueni; tueni-protivtuitelj).

Osim navedenog treba napomenuti i da termini protivtuitelj i protivtueni nisu sadrani ni u jednom od procesnih zakona koji se primjenjuju u graanskoj parnici na podruju Bosne i Hercegovine[footnoteRef:10]. [10: Miralem Porobi, Vedran Porobi, Jasmin Porobi, Zakoni o parninom postupku sa komentarom i sudskom praksom, Privredna tampa dd Sarajevo, 2004., str 602]

Poseban znaaj imaju podaci o zakonskom zastupniku u sluaju kada poduzima radnje u ime poslovno nesposobne osobe, jer se njemu dostavljaju pozivi suda, podnesci suprotne strane, sudske odluke i nalozi za plaanje takse. Imena zakonskih zastupnika privrednih subjekata nije potrebno unositi u uvod presude, jer uglavnom nisu relevantna u parninom postupku. Kada ih treba sasluati u svojstvu stranke, o tome ih po nalogu suda obavjetava punomonik koji zastupa takvu pravnu osobu. U ovakvom sluaju u uvodu je dovoljno navesti podatke o punomoniku privrednog subjekta koga je ovlastio zakonski zastupnik da u konkretnom sporu poduzima radnje u postupku u granicama punomoi. To moe biti advokat ili zaposlenik pravnog lica koji ima struno znanje. Meutim, u uvodu presude treba navoditi podatke o zakonskim zastupnicima drave, entiteta, Brko Distrikta, organa uprave i drugih institucija BiH ili entiteta i to u nazivu koji je odreen zakonom.

Sudovi ne mogu nita mijenjati u zvaninom nazivu zakonskih zastupnika drutveno-politikih zajednica, ali se dogaa da uine ovu greku. to se tie kratke oznake predmeta spora, sud ne mora u uvod presude doslovno unijeti tuiteljeve podatke o ovoj injenici ve ih moe preformulisati na nain to e upotrijebiti zakonski termin, ako je to proputeno uiniti u tubi. Pri ovome sud ne smije promijeniti sutinu naznake spora, ali je ovlaten ispraviti pogreku stranke o ovoj injenici.

Primjer 1: u jednoj tubi tuitelj je kao predmet spora naveo da je to utvrenje vlasnitva od jedne osmine dijela. Sud je nekritiki prihvatio u konkretnom sluaju tuiteljevu nepravilnu formulaciju i istu unio u uvod presude koju je donio nakon provedenog postupka. U ovakvoj situaciji sud je bio duan ispraviti uinjenu pogreku u tubi na nain to e u uvodu presude oznaiti da je predmet spora utvrenje suvlasnikog dijela, jer je to zakonski termin u konkretnom sluaju[footnoteRef:11]. [11: ida Jaarspahi, sudija Suda BiH, Modul 8 : Metodologija izrade presude u graanskim stvarima, VSTV, CEST FBiH i CEST RS, Sarajevo, 2007., str 16]

Primjer 2: Ili u uvodu sudske odluke napisano je da je predmet spora izmjena odluke o dodjeli djeteta, jer je tako navedeno u tubi. I u ovom sluaju sud je trebao upotrijebiti zakonski termin i napisati da je predmet spora izmjena odluke o povjeravanju mldb. djeteta na zatitu, vaspitanje i izdravanje.[footnoteRef:12] [12: Ibid.]

Pravilno oznaena vrijednost spora je bitna zbog primjene posebnih pravila parninog postupka predvienih na primjer za sporove male vrijednosti, zatim prilikom odreivanja visine dosuenih trokova postupka, za naplatu sudske takse i za pravo na izjavljivanje revizije protiv drugostepene presude.

Ako su zahtjevi u tubi istaknuti protiv vie tuenih, vrijednost spora se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. Neki sudovi su u ovakvim predmetima u uvodu odluka kao vrijednost spora oznaavali zbir svih opredijeljenih zahtjeva, to nije pravilno.

Prema dosadanjoj sudskoj praksi najee manjkavosti uvoda presuda su: nenavoenje prebivalita ili boravita stranaka, posebno u sluaju kada imaju punomonika ili zakonskog zastupnika za poslovno nesposobna lica, neoznaavanje vrijednosti spora ili pogreno navoenje ove injenice, neoznaavanje dana zakljuenja glavne rasprave, prisustva stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika na glavnoj raspravi.[footnoteRef:13] [13: ida Jaarspahi, sudija Suda BiH, Modul 8 : Metodologija izrade presude u graanskim stvarima, VSTV, CEST FBiH i CEST RS, Sarajevo, 2007., str 13]

2.1.2.Izreka presude

Izrekom presude sud odluuje o prihvatanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih potraivanja, ili o postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi prebijanja. Izrekom presude sud je duan odluiti o svim tubenim zahtjevima koji su istaknuti u toku raspravljanja, to jest o tubenom i protivtubenom zahtjevu, kako o glavnom potraivanju tako i o sporednom potraivanju.

Izreka je glavni dio presude koji proizvodi materijalno-pravne posljedice i procesno-pravne posljedice presuene stvari (res iudicata). Naime, pravosnana postaje jedino izreka presude, a njeni razlozi slue samo za identifikaciju pravnog odnosa o kojem je sud odluio. esto se za izreku upotrebljavaju i drugi termini i to: dispozitiv i tenor[footnoteRef:14]. [14: op cit Kulenovi et al.. Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, str 313]

Presuda predstavlja odgovor suda na tubeni zahtjev i njen sadraj postaje zakon za stranke. Izrekom treba odluiti o osnovanosti tubenog zahtjeva, a ne o tuitelju kao stranci. Zato nije pravilno odbiti tuitelja sa zahtjevom ve u izreci navesti sadraj odbijenog tubenog zahtjeva.

Pomou autoriteta drave sud odreuje sadraj pravnog odnosa, nalae tuenom da neto uini, propusti ili trpi, ili sud svojom odlukom mijenja sadraj nekog pravnog odnosa meu strankama. Izreka presude mora biti jasna, odreena i detaljna u tolikoj mjeri da je nesumnjivo kojem je povrijeenom ili ugroenom graanskom pravu sud pruio pravnu zatitu u konkretnom sporu izmeu stranaka, ili ju je pak uskratio zbog nepostojanja pravnog osnova za dosuenje.Formulacija izreke presude ne moe biti identina u svim predmetima, jer njen sadraj zavisi o konkretnom sporu izmeu stranaka, to jest da li se trai predaja u posjed odreene stvari, naknada tete iz odreenog tetnog dogaaja, isplata novanog potraivanja, utvrenje prava slunosti, utvrenje prava vlasnitva na cijeloj nekretnini ili samo njenom jednom dijelu, utvrenje nitavosti ugovora,ispunjenje zakonske obaveze izdravanja drugih lica i slino.

U izreku presude sud je duan unijeti samo podatke koji su sadrani u stavu 3 svih navedenih zakonskih propisa iz oblasti parninog postupka. Zato nije potrebno u izreku presude ponoviti ime, prezime i adresu stranaka, jer ove podatke, prema zakonskoj odredbi, sud je duan navesti u uvodu svoje odluke. 2.1.3.Obrazloenje presude

Najopseniji dio presude je obrazloenje. Ono sadri sve objektivne i subjektivne elemente spora, kao i razloge injenine i pravne naravi zbog kojih je odlueno kao u izreci presude. Slijedom redoslijeda u sastavljanju presude, u obrazloenju se prvo navode zahtjevi stranaka, jer oni odreuju granice raspravljanja i odluivanja, zatim injenice na kojima se ti zahtjevi temelje, potom dokazi i ocjena dokaza i na kraju se navode propisi na osnovu kojih je presuda donesena.[footnoteRef:15] [15: op. cit Kulenovi et al.. Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, str 337]

U praksi nije rijedak sluaj optereenosti presuda nepotrebnim injenicama i navodima stranaka to zamagljuje sutinu stvari i nije u slubi ekonominosti postupka. Tubeni zahtjev je potrebno jasno izraziti, bilo izrekom, interpretirajui ga u tekstu u kojem glasi, ili, pak, pozivajui se na njegov tekst iz izreke presude. Na izriit i jasan nain potrebno je da sud obrazloi zbog ega je poklonio vjeru pojedinim dokazima i koje injenice je na temelju njih utvrdio, a kojim dokazima i zato nije poklonio vjeru i zbog toga, koje injenice nisu dokazane.Najkrae reeno, taksativno, obrazloenje presude sadrava: Izloene zahtjeve stranaka; Njihovi navodi o injenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve; Dokaze i ocjenu dokaza ( razlozi za odluku o glavnom zahtjevu, za odluku o sporednom zahtjevu, za odluku o trokovima postupka, za ostale odluke protiv kojih nije doputena posebna alba); Propise na osnovu kojih je presueno; injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev sud iznosi prema navodima tuitelja; Kad je mijenjan tubeni zahtjev, navodi se samo onaj konano opredijeljeni; injenice kojima se osporava zahtjev sud iznosi prema navodima tuenog; Iznose se samo relevantne injenice; Ako se vie dokaza odnosi na istu bitnu injenicu, mogu se interpretirati zajedno; U tom sluaju sud je duan navesti zbog ega je povjerovao svim tim dokazima zajedno; Pri interpretaciji nalaza i miljenja vjetaka ograniiti se na one injenice kojima sud utvruje ili razjanjava druge bitne injenice za presuenje, a za koje nema struno znanje; Upotrebljavati pravilan termin: nalaz vjetaka ( ne vjetaki nalaz ) Utvreno injenino stanje sud vezuje za konkretnu pravnu normu koja je bitna za donoenje odluke o tubenom zahtjevu; Zakone i druge propise treba navesti u njihovom punom nazivu, uz mogunost naznake skraenog naziva u daljem tekstu, uz naznaku broja i godine slubenog glasila u kome su objavljeni[footnoteRef:16]. [16: op cit Porobi et al. str 643]

Pored navedenih elemenata, svaka presuda mora sadravati i pouku o pravnom lijeku kako stranke ne bi ostale uskraene za pravo na drugostepeno preispitivanje odluke. U uputi o pravnom lijeku informiu se stranke mogu li uloiti pravni lijek, kome i u kojem roku.

3.VRSTE PRESUDA

Primjenom razliitih kriterija se mogu presude razvrstavati u vie grupa. Uobiajena je podleja presuda:a) Prema vrsti pravne zatite koja se presudom ostvaruje: kondemnatorne, deklaratorne i konstitutivne;b) Prema predmetu odluivanja: potpune i dopunske. (Ranija podjela na konane i meupresude je ukinuta posljednjim zakonodavstvom). c) Prema postupku koji je prethodio donoenju presude:, kontradiktorne, presude po osnovu priznanja, presude zbog proputanja i presude na osnovu odricanja.

Presudom se utvruje sadraj pravnog odnosa (deklaratorna zatita), presudom se nalae tueniku da u korist tuitelja neto uini, trpi ili propusti (kondemnatorna zatita) i presudom se postojei pravni odnos preinauje ili ukida (konstitutivna zatita).

Deklaratornom presudom se u odnose meu strankama unosi izvjesnost i sigurnost. Presuda ove vrste, na primjer, bila bi ona kojom se utvruje da je tuilac vlasnik nekretnine na osnovu dosjelosti ili bilo kojem drugom osnovu, da postoji pravo slunosti na poslunom dobru u korist povlasnog dobra, da je prestao dug prema tueniku i svaka druga utvrujua presuda.

Kondemnatornom presudom se ne mijenja postojei pravni odnos, ve se tuenoj stranci nalae da neto uini, trpi ili propusti. Ukoliko sud u kondemnatornoj presudi nalae injenje, potrebno je odrediti i rok za ispunjenje inidbe, tzv. paricioni rok, ija je svrha garancija tuenoj strani da tuitelj u tom roku ne moe ostvariti svoje pravo prisilnim putem. Ovo iz razloga to pravosnanou ove presude tuilac ne ostvaruje potpunu pravnu zatitu, nego tek njenim izvrenjem, po isteku roka ostavljenog za dobrovoljno ispunjenje.

Konstitutivnom presudom mijenja se ili ukida postojei pravni odnos, tako da se krajnji cilj postie pravosnanou presude. Presuda ove vrste, bila bi, na primjer, da se ukida ili ustanovljava pravo slunosti, da prestaje obaveza izdravanja i td.

Dopunsku presudu, na zahtjev stranaka donosi sud kada je propustio odluiti o dijelu zahtjeva koji je raspravljen u postupku.[footnoteRef:17] [17: op cit Kulenovi et al. Komentari Zakona o parninom postupku u FBiH i RS., str 313]

Za razliku od dosadanjeg, u novom zakonodavstvu vie ne postoji djelimina presuda niti meupresuda. Eliminacija ovih vrsta presuda imala je za cilj veu efikasnost postupka.

Meutim, miljenja praktiara ija je literatura i koritena pri izradi ovog rada, tee ka tome da se ove vrste presuda trebaju vratiti u zakonodavstvo.

Presuda na osnovu priznanja, moe se donijeti ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev. U tom sluaju, sud e donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev[footnoteRef:18]. [18: op cit Zakon o parninom postupku FBiH, l. 180]

Izjava o priznanju je jednostrana parnina radnja tuenog kojom priznaje da je tubeni zahtjev osnovan (data usmeno ili u podnesku). Ova izjava ne moe biti vezana ni za kakav uslov ili rok, a za njeno davanje nije potreban pristanak tuitelja (ostvario je pravnu zatitu jer e dobiti traenu presudu). Sud nee donijeti ovu odluku ako ocijeni da je predmet spora zahtjev kojim stranke ne mogu raspolagati. Tako na primjer: ukoliko zatezna kamata nije traena u skladu sa zakonom; ukoliko potpisi na ugovoru o prometu nekretnina nisu ovjereni u sudu i td.[footnoteRef:19] [19: op cit jaarspahi, str 61]

Praktiari istiu da sud treba razlikovati: priznanje tubenog zahtjeva od priznanja injenica priznanje tubenog zahtjeva: mora biti jasno, potpuno i odreeno (nepotrebno dalje raspravljanje) priznanje injenica: ne treba ih dokazivati[footnoteRef:20] [20: op cit Kulenovi et al. Komentari Zakona o parninom postupku u FBiH i RS., str 313 str 315]

Presuda zbog odricanja odnosi se na situaciju da se tuitelj odrekne tubenog zahtjeva do zakljuenja glavne rasprave. U takvom sluaju, sud e donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev. Za ovu presudu je karakteristino da nije potreban pristanak tuenog. Takoer, mogunost opoziva odricanja od tubenog zahtjeva u praksi je svedena na minimum jer sud donosi presudu odmah nakon date izjave o odricanju .

Presuda zbog proputanja moe se donijeti ukoliko je tuitelj u tubi predloio donoenje ove presude. Uslovi za njeno donoenje su: da je tueni uredno primio ovu tubu i da je sud obavijestio tuenog o posljedicama proputanja odgovora na tubu.I ako su ispunjeni navedeni uslovi, presuda zbog proputanja se ne moe donijeti ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan.Neosnovan tubeni zahtjev je onaj koji je oigledno protivan injenicama navedenim u tubi i u oiglednoj protivnosti sa dokazima koje je sam tuitelj predloio ili opte poznatim injenicama (uz tubu za naknadu tete priloena oslobaajua krivina presuda).

Ukoliko se uporede odredbe novog zakona sa dosadanjim, moe se uoiti da su ostale istovjetne odredbe koje se odnose na presudu na osnovu priznanja i presudu na osnovu odricanja, jer su usvojene odredbe u skladu sa cijelim konceptom novog zakona, a to je da je dato pravo raspolaganja strankama, to je vidljivo iz nepostojanja odredbi koje bi omoguile da sud ne donese presudu na osnovu odricanja ako ocijeni da se radi o raspolaganjima kojima stranke ne mogu raspolagati, kao to je to do sada bio sluaj[footnoteRef:21]. [21: op cit Porobi et al. str 673]

ZAKLJUAK

Presuda u parninom postupku predstavlja krunu samog postupka. Nakon podizanja tube, provoenja cjelokupnog praninog postupka, sasluanja svjedoka, ocjene njihovih iskaza, analize analiza vjetaka, i sagledanja svih drugih relevantnih injenica koje su povodom predmeta spora iznijete u postupku sud donosi odluku, odnosno presudu.

Presuda predstavlja slobodnu ocjenu injeninog stanja od strane sudije zanovanu na zakonskim odredbama i onome to su stranke iznijele u svojim navodima, a to je prema sudiji, dokazano i vjerodostojno.

Potrebno je naglasiti da postoji mogunost da u odreenim situacijama i ne bude proveden cjelokupan postupak a da presuda bude donesena. Upravo zbog takvih situacija i prave se razlike prema presudama, odnosno vri se podjela presuda.

Svaka presuda, neovisno od toga u koju se vrstu prema podjeli klasificira, mora imati odreene elemente: uvod, izreku, obrazloenje, te pouku o pravnom lijeku.

U uvodu presude daju se osnovni podaci o strankama i predmetu spora. Izreka je glavni dio presude koji nakon pravosnanosti postaje individualni zakon za stranke u postupku. Bitno je pravilno formulisati izreku presude koja treba biti jasna, odreena i detaljna u tolikoj mjeri da je nesumnjivo kojem je provrijeenom pravu pruena ili uskraena sudska zatita. I kada je odbijen tubeni zahtjev, izreka presude mora imati cjelovit sadraj kako bi bilo jasno o emu je sud odluivao. Obrazloenje predstavlja temelj izreke, jer se u njemu pojaanjavaju razlozi donoenja izreke takve kakva jeste.

Pouka o pravnom lijeku neophodna je radi viestepenosti i mogunosti preispitivanja sudskih odluka, jer i sudije su samo ljudi i neophodno je radi zatite ljudskih prava omoguiti strankama koritenje pravnih lijekova.

LITERATURA

1. Branko alija, Sanjim Omanovi, Graansko procesno pravo, Univerzitet u Sarajevu, Pravni fakultet, 2000., 2. Zlatko Kulenovi, Stjepan Mikuli, Svjetlana Milii Velikovski, Jadranka Stanii, Danka Vuina, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Vijee Evrope i Evropska komisija, Sarajevo, 2005., 3. Mladen Srdi, Predrag Krsmanovi, Nevenka Mitri, Mirza Jusufovi, Staka Gojkovi, Violanda ubari, Asja Razi, Enisa Halilovi i Jovanka Jovanovi, Glavna rasprava i sudske odluke graanska oblast, VSTV BiH, JU CEST FBiH, JU CEST RS, Sarajevo, januar 2006., 4. Miralem Porobi, Vedran Porobi, Jasmin Porobi, Zakoni o parninom postupku sa komentarom i sudskom praksom, Privredna tampa dd Sarajevo, 2004., 5. ida Jaarspahi, sudija Suda BiH, Modul 8 : Metodologija izrade presude u graanskim stvarima, VSTV, CEST FBiH i CEST RS, Sarajevo, 2007., 6. Zakon o parninom postupku FBiH, Slubene novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06