seminarski rad mentalna higijena

Upload: meg-dzonlic

Post on 22-Jul-2015

965 views

Category:

Documents


10 download

TRANSCRIPT

Univerzitet u Sarajevu Fakultet Zdravstvenih Studija Studij:Zdravlje i ekologija- redovan studij

SEMINARSKI RADTema: Strah od ivota (Anksioznost i napadi panike)

Student:

Mentor:doc.dr Redo auevi

Sarajevo 2011/2012

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

Sadraj: 1. Uvod...........................................................................................3 2. Strah od ivota...........................................................................4 2.1. Kriterijumi za odreivanje napada i poremeaja panike........4-5 2.2. Statistiki podaci o rasprostranjenosti simptoma panike......6-8 2.3. Kognitivni simptomi poremeaja anksioznosti.......................9 2.4. Bihejvioralni simptomi..........................................................9 2.5. Simptomi vezani za fizioloki sistem...............................10-11 2.6. Tehnike za razreenje napada panike...................................12 3. Zakljucak..................................................................................13 4. Literatura.................................................................................14

2

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

1. Uvod

Veliki broj ljudi pati od povremenih napada panike. Takoe, veliki broj ljudi ne razumije zato im se to deava jer doivljavaju kao da se panika javila iz vedra neba i da nije ni sa im povezana. Uz paniku se esto javlja i stid, samooptuivanje, zabrane uasavanja zbog samog sebe, zahtjevi od sebe prestankom paninog osjeanja i ponaanja. Panika (panino stanje)- oblik intenzivnog straha od iznenadne opasnosti; esto ukljuuje motoriku koja omoguuje bijeg iz opasne situacije. Panika je dio reakcije "bori se ili bjei" ("fight or flight"), i bitan je dio naeg obrambenog sustava. U svakodnevnom govoru "paniarenje" je dobilo drugi, izvrnuti smisao, pa znai neto poput izrazite plaljivosti, odnosno kukaviluka. Anksioznost- stanje koje se oituje osjeajem tjeskobe, ustraenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu napetost i unutranji nemir, te postojanje osjeaja kao da e osoba "eksplodirati". Anksioznost je najee nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu. Osoba koja ima problema sa paninim napadima ne znai da je psihiki bolesna ili duevni bolesnik , ta osoba samo ima ivotni problem sa kojim u odredjenom periodu nije u stanju da se nosi.

3

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

2. Strah od ivota Kako pomoi osobi koja se nala u zaaranom krugu anksioznosti i panike? U daljem radu u pokuati odgovoriti na mnoga pitanja tipa: ta je panika, ta je ansioznost, kako nastaje panini napad, te kako ga se rijeiti. 2.1. Kriterijumi za odreivanje napada i poremeaja panike DSM IV je dijagnostiki psihijatrijski prirunik, koji daje uvid u simptome svih do sada prepoznatih poremeaja, pa tako i napada i poremeaja panike. DSM pretenduje da bude vrijednosno neutralan. DSM IV kriterijumi za napad panike: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Palpitacija, lupanje srca, povien puls Znojenje Obamrlost ili drhtavica Osjeaj kratkoe uzdaha i guenja Osjeaj davljenja Bol ili osjeaj nelagode u grudima Munina ili neprijatnost u stomaku Osjeaj vrtoglavice, nestabilnosti, muenja u glavi i nesvjestice Derealizacije (osjeaj da se ne nalazimo u realnosti) ili depersonalizacije (osjeaj odvojenosti od samog sebe) 10.Strah od gubitka kontrole ili ludila 11.Strah od smrti 12.Osjeaj utrnulosti 13.Jeza ili naleti vruine

4

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

DSM IV kriterijumu za poremeaj panike: 1. Obnovljeni neoekivani napadi panike 2. Bar jedan od napada u trajanju od bar jednog mjeseca (ili due) praen jednim (ili vie) od slijedeih simptoma: 3. Konstantnom brigom oko javljanja slijedeeg napada panike 4. Brigom oko implikacija ili poslijedica napada (kao to su gubitak kontrole, srani napad, strah od ludila, itd.) 5. Znaajna promjena u ponaanju koja se dovodi u vezu sa napadima panike 6. Panini napadi nisu proizvod fiziolokih efekata supstanci kao to su lijekovi ili droge, niti poslijedica loeg fizikog zdravlja, kao to su uveanje titnjae 7. Panini napadi nisu sastavni dio drugih mentalnig poremeaja kao to je socijalna fobija, opsesivno-komplusivni poremeaj, posttraumatski stresni poremeaj, separacione anksioznosti

Slika broj 1.

5

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

2.2. Statistiki podaci o rasprostranjenosti simptoma panike: Panini napadi su simptomi anksioznosti, ali injenica je da je to jedno posebno stanje koje je povezano sa anksioznou drugaije od svih ostalih. Osnovna vidljiva karakteristika napada panike je da se oni javljaju jako naglo, doivljavaju prilino emocionalno i ugroavajue i utiu na ljude tako da se oni u toku napada oseaju potpuno onesposobljeno. Danas u svijetu, panini napadi predsatavljaju veliki problem. Na primjer, prognozira se da e oko 60 miliona ljudi u toku ivota doiveti napad panike. Dok oko 3 miliona ljudi u toku ivota doivi pravi panini poremeaj. Najrizinije godine za prvo javljanje napada panike su izmeu 15 i 19. ene dva puta ee nego muskarci doivljavaju napade panike, i do osam puta je verovatnije da e se napad panike javiti kod bliskog lana porodice koje imaju istoriju napada panike nego kod onih koje nemaju. Napadi panike se razlikuju po vrsti i izraenosti simptoma. Nee svi ljudi doiveti sve pobrojane simptome i nee ih doiveti u jednakoj jaini. Meutim, koliko god bili izraeni simptomi, napad panike za sve koji ga doive predstavlja vrlo neugodno i zastraujue iskustvo. Napadi obino traju desetak minuta, ali mogu trajati i krae ili due: nekada traju od jednog do pet minuta, a ima sluajeva u kojima su potrajali i po pola sata. Ima i ljudi kojima su tek ljekari, po odlasku u hitnu pomo, zaustavili napad panike. Generalno, svi koji doive neprijatno iskustvo u vidu napada panike, posebno kako ti napadi imaju tendenciju da se ponavljaju, potrae savjet ljekara opte prakse, ili savjet kardiologa. Stid povodom napada panike je moda ak i manje neugodna emocija od straha povodom slijedeeg napada panike.

6

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

Pitanje je da li postoji genetska predispozicija za javljanje ovih poremeaja. Ako poemo od toga da je anksioznost ili pretjerana briga uvod u napade panike, moemo predpostaviti da postoji nasljedna predispozicija za javljanje istih. Neka istraivanja su ukazala na znaaj genetskih faktora. Meutim, veza izmeu predispozicije i pravog napada panike u tim istraivanjima nije jasna, i danas dominira miljenje meu strunjacima da porodini stilovi, uenje po modelu i odreen nain vaspitanja mogu da budu pokreta nastanka panike, bilo da se ovi porodini stilovi nadovezuju na genetsku predispoziciju, na taj nain joj samo olakavajui da se razvije, bilo da su sami po sebi dovoljni da stvore plodan milje za javljanje problema sa panikom. Poremeaj panike je, u stvari, poremeaj anksioznosti sa ponavljanim epizodama napada panike. Da bismo razumeli napade panike neophodno je da razumemo ta je anksioznost, odnosno strepnja. Kriterijume za generalizovani poremeaj anksioznosti: 1. nemir, osjeaj kao da smo na ivici 2. lako umaranje 3. tekoe u koncentraciji ili oseaj da nam je glava prazna 4. iritabilnost, razdraljivost 5. miina tenzija 6. poremeaj sna

Slika broj 2.7

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

Anksioznost je sastvani deo mnogih poremeaja, od blagih do tekih. Anksioznost je vrsta nefunkcionalne emocije sa izraenom kognitivnom (misaonom) komponentom. Odnosno, sa izraenim uticajem naeg miljenja ili nesvjesnih pojmova u osmiljavanju svijeta. Poto anksioznost pokree na odreena ponaanja ili, sa druge strane, utie na ukidanje odreenih ponaanja, dakle poto ima motivacionu komponentu, moe da se govori o anksioznom stavu. Ako nekog karakterie anksiozni stav, to znai da je taj neko preokupiran razliitim i pretjeranim brigama oko stvari, pojava i ljudi na nain koji je nefunkcionalan i ograniava njegove akcije i na emotivnom planu se doivljava kao ograniavaju i bolan. Neurotine osobe sa izraenim problemima anksioznosti esto toliko svoje energije troe na, sa logiki i objektivne strane, nebitne probleme, da im premalo energije ostaje za noenje sa realnim problemima. Osobe koje pate od pretjerane anksioznosti se esto ponaaju na paradoksalan nain, brinui naizgled oko stvari koje ostatku svijeta ne predstavljaju znaajnu brigu, a zapostavljajui bitnije stvari. Meutim, kako se anksioznost hrani anksiozsnou, i generie nove anksioznosti, nove anksiozne misli, stavove i ponaanja, nerijetko osobe sklone anksioznosti poinju da brinu oko svega i svaega i vjeito oseaju nemir, gr, napetost i kao da nikada nisu u stanju da se opuste. I napadi panike i poremeaji panike su, u sutini, vrsta poremeaja anksioznosti.

Slika broj 3.8

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

2.3. Kognitivni simptomi poremeaja anksioznosti: 1. Senzorni- perceptivni: um: mutan, maglovit, fluidan; objekti izgledaju mutno i udaljeno; okruenje izgleda nerealno i drugaije; derealizacija; panja je hipervigilna. 2. Tekoe u miljenju: ne sjeamo se vanih stvari; zbunjeni smo; nesposobni da kontroliemo miljenje; teko nam je da se koncentriemo; bivamo lako ometeni; blokiraju nam se misli; teko rezonujemo; gubimo mogunost da budemo objektivni. 3. Konceptualni: kognitivna iskrivljenja; strah od gubitka kontrole; strah da neemo izdrati; strah da emo se fiziki povrediti ili umrijeti; strah od mentalnog poremeaja; strah od negativnih procjena od strane drugih; strane slike u glavi; ponavljajue zastraujue ideje. 2.4. Bihejvioralni simptomi: 1. Inhibirano, ukoeno ponaanje 2. Miina ukoenost 3. Potreba za bjeanjem 4. Potreba za izbegavanjem 5. Nefluentan, nejasan govor 6. Neskladno kretanje 7. Nemir 8. Poljuljan tjelesni stav 9. Hiperventilacija

9

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

2.5. Simptomi vezani za fizioloki sistem: KARDIOVASKULARNI SISTEM: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Palpitacije Ubrzan rad srca Povien krvni pritisak Nesvjestice Smanjen krvni pritisak Smanjen puls

RESPIRATORNI: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Ubrzano disanje Tekoa dolaenja do vazduha Kratkoa udaha Pritisak u grudima Osjeaj davljenja Plitko disanje Knedla u glu

NEUROMIINI: 1. Povieni refleksi 2. Nemirni kapci 3. Nesanica 4. Spazam 5. Tremori 6. Rigidnost 7. Ukoen izraz lica 8. Nestabilnost 9. Generalizovana slabost 10.Utrnule noge 11.Nespretno kretanje10

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

GASTROINTESTINALNI: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Bol u stomaku Gubitak apetita Odvratnost prema hrani Munina Nelagoda u stomaku Povraanje

URINARNI TRAKT: 1. Pritisak za mokrenjem 2. esto mokrenje KOA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Crvenilo u licu Bledilo u licu Lokalizovano znojenje (posebno dlanova) Generalizovano znojenje Talasi hladnoe i vruine Svrab

11

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

2.6. Tehnike za razreenje napada panike: Jedna korisna tehnika za noenje sa anksioznou i svim deravatima anksioznosti je voenje dnevnika. 1. Anksiozne misli se javljaju niotkuda, nisu koncizno promiljenje, niti su logine. 2. Nerazumne su, i im ih jednom osvjestite, biete u stanju da ih preispitate putem zdrave logike i injenica. 3. Iako su ove misli nerazumne i netane one, najverovatnije, izgledaju kao vjerodostojne i realistine u trenutku kada se pojave i vi ih spremno prihvatate. 4. Te misli nisu od koristi za Vas i ometaju Vau sposobnost kontrole sopstvenog ponaanja. Iz toga razloga slijedi da to ih vie prihvatate, sve vie sebe inite anksioznima.

12

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

3. Zakljuak: Ako ne razvijemo bazine sposobnosti neophodne za noenje sa ivotom, preostaju nam, u sutini, samo dvije mogue strategije. Jedna je da umanjimo ivot, a druga da poveamo sposobnosti. Ako umanjimo ivot, smanjiemo i strah od njega. Umanjiemo svoje potrebe, svesti ih na nuni minimum, i neemo se, u tolikoj meri, suoiti sa nedostatkom svojih sposobnosti. U tom sluaju neemo imati ni napade panike. Patiemo, najverovatnije, od neke druge vrste problema (dosade, apatije, praznine, besmisla...), ali ne i od panike. Ako poveamo sposobnosti po mjeri svojih potreba, neemo patiti ni od kakve neurotine patnje. Muie nas samo ono to je Frojd zvao svakidanja nesrea.Zapravo, od nunih, ali podnoljivih frustracija koje ivot sa sobom nosi. Nikada nam nee biti ba sve po mjeri, bie lijepih i runih dana, sree i tuge, radosti i nezadovoljstava. to smo bolji majstori (sa razvijenijim alatkama-sposobnostima), bie vie onih lijepih od onih runih stvari u naim ivotima. Naravno, ne zavisi u naem ivotu sve od nas. uli ste ili proitali ve negdje, vjerovatno, izreku: Boe, daj mi snage da prihvatim ono to ne mogu da promjenim, daj mi hrabrosti da promenim ono to mogu da promjenim, i mudrosti da to dvoje razlikujem. Oblast jakih ansioznosti, paninih napada i straha od ivota nalazi se negdje izmeu ove dvije mogue strategije. U niijoj zoni. Izmeu umanjivanja ivota i poveavanja sposobnosti za noenje sa njim-ili za ivljenje. U zoni zvanoj ivotarenje. Ako hoete da se oslobodite panike i straha od ivota, krenite u jednom od ta dva smjera. Ja vam preporuujem drugi-poveanje vlastitih sposobnosti. Bie teko, ali se isplati.

13

Strah od ivota Fakultet zdravstvenih studija-Sarajevo

4. Literatura: 1. Renata Seni; Neboja Jovanovi; Strah od ivota; Beoknjiga, Beograd, 2011. 2. Slika broj 1. http://www.google.ba/imgres?q=panika&hl=hr&biw=1280&bih=923&tbm=isch&tbnid= ggUt6Xa6rvN2pM:&imgrefurl=http://www.poslovnipuls.com/2011/09/13/grcka-cdscijene-default/&docid=4W2xPZpUI97o2M&imgurl=http://www.poslovnipuls.com/wpcontent/uploads/2011/09/panika_v.jpg&w=640&h=480&ei=TSPFT5PLOYbUsgb7scDjD Q&zoom=1&iact=hc&vpx=464&vpy=369&dur=839&hovh=194&hovw=259&tx=156&t y=130&sig=109454672945370668503&page=3&tbnh=162&tbnw=258&start=56&ndsp =22&ved=1t:429,r:1,s:56,i:191 Slika broj 2. http://www.google.ba/imgres?q=anksioznost&hl=hr&biw=1280&bih=923&tbm=isch&tb nid=eQnqU1MWGIXZyM:&imgrefurl=http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/219/dusevn e-bolesti-i-stanja-bolesti-ovisnosti/Anksioznost.aspx&docid=kn6ZQixlE70cM&imgurl=http://www.mojezdravlje.net/PortalFiles/Images/-219Anksioznost.jpg&w=444&h=230&ei=PjjFT8rzCsTtsgbD1dCtAw&zoom=1&iact=hc&v px=506&vpy=163&dur=1166&hovh=161&hovw=312&tx=218&ty=84&sig=109454672 945370668503&page=1&tbnh=89&tbnw=172&start=0&ndsp=30&ved=1t:429,r:2,s:0,i:6 8 Slika broj 3. http://www.google.ba/imgres?q=anksioznost&start=135&hl=hr&biw=1280&bih=923&tb m=isch&tbnid=P0mYBHreDhHSgM:&imgrefurl=http://www.stressproblems.com/%3Ftag%3Dstress-anxietymedication&docid=80mZFVoWosmTgM&imgurl=http://www.stress-problems.com/wpcontent/uploads/2010/01/stress_and_anxiety_attacks0573.jpg&w=404&h=374&ei=ZDjFT9GSNIrwsgbhmK2aAw&zoom=1&iact=hc&vpx= 490&vpy=68&dur=496&hovh=216&hovw=233&tx=177&ty=138&sig=1094546729453 70668503&page=6&tbnh=169&tbnw=183&ndsp=27&ved=1t:429,r:23,s:135,i:169

3.

4.

14