seminarski rad održavanje hlevnjak ivanek

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Katedra za upravljanje proizvodnjom

SEMINARSKI RAD

ODRAVANJE PI/MEH AK. GODINA 2014/15.

MONITORING SUSTAVI I DIJAGNOSTIKA ODRAVANJU

LEAJEVA

Nositelj kolegija: Prof.dr.sc. Dragutin Lisjak Alen Hlevnjak Asistenti: Marina Toi, mag. ing. mech. 0035185081 Davor Kolar, mag. ing. mech. Tomislav Ivanek 0035184960

Zagreb, lipanj 2015

Odravanje Monitoring sustavi i dijagnostika odravanju leajeva

SADRAJ

POPIS SLIKA .......................................................................................................................................... II

1. UVOD .................................................................................................................................................. 1

2. LEAJEVI ........................................................................................................................................... 2

2.1. PODIJELA LEAJEVA ................................................................................................................ 2

2.1.1.Podjela leajeva s obzirom na smjer prenoenja optereenja .................................................. 2

2.1.2.Podjela leajeva s obzirom na vrstu trenja ............................................................................... 3

2.2. OTEENJA LEAJEVA ............................................................................................................ 4

2.2.1. Umor materijala ...................................................................................................................... 4

2.2.2. Podpovrinski inicirani umor .................................................................................................. 4

2.2.3. Abrazivno troenje ................................................................................................................. 5

2.2.4. Adhezijsko troenje ................................................................................................................. 5

2.2.5. Nasilni lom ............................................................................................................................. 6

2.2.6. Zamorni lom ........................................................................................................................... 6

3. MONITORING SUSTAV .................................................................................................................... 8

3.1. MONITORING SUSTAVI I DIJAGNOSTIKA ODRAVANJU LEAJEVA .......................... 8

3.1.1. Valjni (kotrljajui) leajevi ..................................................................................................... 8

3.2. METODA UDARNIH IMPULSA (SPM) .................................................................................. 12

3.2.1. Princip rada SPM-a ............................................................................................................... 12

4. PODMAZIVANJE LEAJA ............................................................................................................. 15

4.1. PODMAZIVANJE MAU ....................................................................................................... 15

4.1.1. Ponovno podmazivanje ......................................................................................................... 16

4.2. PODMAZIVANJE ULJEM ........................................................................................................ 17

4.2.1. Zamjena ulja ......................................................................................................................... 17

5. ZAKLJUAK .................................................................................................................................... 18

6. LITERATURA ................................................................................................................................... 19

I


POPIS SLIKA

Slika 1. Radijalni (popreni) leaj ............................................................................................................ 2 Slika 2. Aksijalni (uzduni) leaj ............................................................................................................ 2 Slika 3. Radijalno aksijalni leaj .............................................................................................................. 3 Slika 4. Klizni leaj .................................................................................................................................. 3 Slika 5. Valjni (kotrljajui) leaj .............................................................................................................. 3 Slika 6. Podpovrinski iniciran umor ...................................................................................................... 4 Slika 7. Abrazivno troenje ..................................................................................................................... 5 Slika 8. Adhezijsko troenje .................................................................................................................... 6 Slika 9. Nasilni lom ................................................................................................................................. 6 Slika 10. Zamorni lom ............................................................................................................................. 7 Slika 11. Mjerni listii ............................................................................................................................. 9 Slika 12. Ureaj za provjeru maziva u leajevima ................................................................................ 10 Slika 13. Kontaktni termometar za mjerenje temperature leaja .......................................................... 10 Slika 14. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio-podruje ............................................................... 11 Slika 15. Stetoskop ................................................................................................................................ 11 Slika 16. Vibromatar ............................................................................................................................. 11 Slika 17. Udarni impuls .......................................................................................................................... 12 Slika 18. Akceleromatar ........................................................................................................................ 13 Slika 19. Nefiltriran udarni impuls i vibracija ....................................................................................... 13 Slika 20. Filtriran i pojaan udarni impuls ............................................................................................. 13 Slika 21. Analogni udarni impuls ........................................................................................................... 14 Slika 22. Leaj podmazan debelim slojem masti ................................................................................... 15 Slika 23. Metoda podmazivanja cirkulacijom ulja ................................................................................. 17

II


1. UVOD

Odravanje kao pojam i oblik djelatnosti prisutno je u svim granama ljudske djelatnosti. Tako

postoji odravanje u poljoprivredi, graevinarstvu, medicini, strojarstvu, informatici i ostalim

djelatnostima. Sam pojam odravanja ukazuje nam da je to postupak kojim se nastoji odrati istim

neko stanje ili neka sposobnost [1].

Najveu primjenu odravanje je dobilo u tehnikim znanostima gdje postoji cijelo jedno

podruje koje se bavi teorijom odravanja. Odravanje u tehnici podrazumjeva postupak pregleda,

popravka ili poboljavanja nekog ureaja ime mu se otklanja kvar, poboljava postojee stanje ili

samo produava radni vijek. Teorija odravanja temelji se na dva sukobljena zahtjeva:

1)Trokovi odravanja moraju biti to manji

2)Ureaj mora raditi to pouzdanije.

Kako je nemogue pomiriti ova dva zahtjeva, cijela teorija odravanja se zasniva na kompromisu

odnosno na pokuaju da se postigne to vea sigurnost uz to manju cijenu. Pri tome vanu ulogu

imaju zakoni i pravila koja se moraju potivati pri radu pojedinih ureaja koja nameu minimume

standarda koji moraju biti zadovoljeni za pojedine grane tehnike. Postoje dvije strategije odravanja.

To su: korektivno odravanje i preventivno odravanje.

Korektivno odravanje je odravanje kod kojeg se ureaj odrava tek nakon to je nastupio kvar,

odnosno zastoj. Ovaj nain odravanja je najzastupljeniji usprkos cijelom nizu negativnih svojstava

koje sa sobom nosi. Ovaj nain odravanja naziva se i ne diraj dok radi.

Preventivno odravanje je odravanje prilikom kojeg se ureaj odrava prije nego nastupi kvar.

Ovaj nain uklanja negativna svojstva korektivnog odravanja, ali sa sobom nosi neka druga negativna

svojstva [2].

Odravanje leajeva je neophodan proces u svakom industrijskom pogonu kako bi se osigurao

normalan rad rotacijskih strojeva. Od velike su pomoi preporuke dobavljaa leajeva. Uz standardno

preventivno odravanje leajeva, danas veliku primjenu ima praenje stanja leaja. Kroz ovaj rad

obradit e se mehanizmi oteivanja leajeva i tehnike dijagnostike leaja.

1


2. LEAJEVI

Leaj je strojni dio koji slui za voenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratila), te prenosi

vanjska optereenja ili sile izmeu tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom gibanju prema njima.

Ispravan rad leajeva je esto od presudnog znaenja za ispravan rad i vijek trajanja strojeva i

naprava u koje su ugraeni. Zbog toga je vrlo vano sljedee: odabrati najprikladniju vrstu, odabrane

leajeve pravilno proraunati, te uzeti u obzir upute za njihovu ugradnju u konstrukcijski sklop stroja

ili naprave. Pri tome se moraju uzimati u obzir brojni imbenici, kao to su promjer osovine ili vratila,

nain optereenja, brzina vrtnje, zahtijevani ivotni vijek, uvjeti rada (temperatura, pranjava okolina),

itd. [3]

2.1. PODIJELA LEAJEVA

2.1.1.Podjela leajeva s obzirom na smjer prenoenja optereenja

1) Radijalni (popreni) leaj

Radijalni (popreni) leaji (slika 1) u osnovi namijenjeni za prenoenje radijalnih optereenja,

iako neke izvedbe omoguavaju i prijenos aksijalnih optereenja.

Slika 1. Radijalni (popreni) leaj [4]

2) Aksijalni (uzduni) leaj

Aksijalni (uzduni) leaji (slika 2) u pravilu prenose samo velika aksijalna optereenja.

Slika 2. Aksijalni (uzduni) leaj [4]

2


3) Radijalno-aksijalni (popreno-uzduni) leaj

Radijalno-aksijalni (popreno-uzduni) leaji (slika 3) prenose i radijaalna i aksijalna

optereenja.

Slika 3. Radijalno aksijalni leaj [4]

2.1.2.Podjela leajeva s obzirom na vrstu trenja

1) Klizni leajevi

Klizni leajevi (slika 4) su oni ije se blazinice u mirovanju izravno dodiruju s kliznim plohama

rukavca, a djeluju na principu trenja klizanja. Klizni leajevi omoguavaju neposredan prijenos

optereenja s rukavca na blazinicu [4].

Slika 4. Klizni leaj [4] 2) Valjni leajevi

Valjni (kotrljajui) leajevi (slika 5) su oni s valjnim tijelima koja se valjaju izmeu dvaju

meusobno rotirajuih prstenova ili ploa, a djeluju na principu trenja valjanja [4].

Slika 5. Valjni (kotrljajui) leaj [4]

3


2.2. OTEENJA LEAJEVA

2.2.1. Umor materijala

Umor materijala ili zamor materijala je pojava postupnog oteenja materijala uslijed dugotrajnih

periodinih promjenjivih optereenja (naprezanja). Umor materijala nastaje uglavnom kod dinamiki

napregnutih konstrukcija. Prilikom dinamikog optereenja, materijal e puknuti pri znatno manjim

naprezanjima od maksimalne vlane vrstoe (M), pa ak i granice razvlaenja (0,2). Pri djelovanju

dugotrajnog dinamikog naprezanja u materijalu nastaju linije klizanja. To je znak da je dolo do

lokalne plastine deformacije u centru maksimalnih naprezanja (vrh poetne ili inicijalne pukotine u

materijalu). Na tim mjestima dolazi do ovrivanja materijala i kod daljnjeg periodinog optereenja

nastaje inicijalna mikropukotina, koja se iri sve dok se nosivi presjek ne smanji toliko da maksimalna

vrijednost promjenjivog naprezanja moe izazvati trenutni lom [5].

2.2.2. Podpovrinski inicirani umor

Poseban sluaj iniciranja pukotine javlja se kod promjenjivog optereenja, a predstavlja stvaranje

ekstruzija i intruzija na povrini metala. Intruzije su zapravo izvori koncentracije naprezanja i mjesta

inicijacije pukotina. Ova pojava posljedica je kristaline strukture metala, koji se sastoje od velikog

broja kristala ili kristalnih zrna, od kojih svako zrno ima razliita mehanika svojstva u razliitim

smjerovima. Djelovanjem promjenjivog optereenja dolazi do klizanja zrna po ravninama, te do

poveanja broja linija klizanja. Udruivanjem vie linija klizanja i njihovim rastom nastaje umorna

pukotina. Kada je pukotina inicirana, ona e se iriti u ravnini maksimalnog sminog naprezanja

(odrez). Klizanje je uglavnom i uvjetovano sminim naprezanjem, pa to su vee amplitude sminog

naprezanja i vei broj ciklusa ono je izraenije. Ako se dogodi ova vrsta umora kod leaja, leaj se

mora zamijeniti jer je nemogua obnova leaja jer kvar nastane na valjnim stazama te tako

onemoguuje daljnje valjanje valjnih tijela [5].

Slika 6. Podpovrinski iniciran umor [6]

4


2.2.3. Abrazivno troenje

Abrazivno troenje (slika 7) dogaa kada tvrdi i gruba povrina klizi preko meke povrine.

ASTM international definira abraziju kao gubitak materijala zbog tvrdih estica ili tvrdih izboina koje

prodiru ili prelaze preko vrste povrine. Abrazijsko troenje obino se odreuje prema vrsti kontakta i

kontaktnog okruenja. Vrsta kontakta odreuje nain abrazivnog troenja. Dva naina troenja

abrazijom su poznati kao: abrazivno habanje dva tijela i abrazivno habanje triju tijela. Abrazivno

habanje dva tijela nastaje kada zrnca ili tvrde estice odvajaju materijala iz suprotne povrine.

Zajedniki analogija je da se materijal odvaja ili premjeta rezanjem ili brazdanjem. Abrazivno

habanje triju tijela nastaje kada estice nisu ograniene, te se slobodno kotrljaju i kliu po povrini.

Kontakno okruenje odreuje hoe li habanje biti otvoreno ili zatvoreno. Otvoreno okruenje kontakta

nastaje kada su povrine udaljene i neovisne jedna od druge [7].

Slika 7. Abrazivno troenje [8]

2.2.4. Adhezijsko troenje

Adhezijsko troenje (slika 8) nastaje izmeu povrina tijekom kontaktnog trenja i openito se

odnosi na neeljene pomake i odvajanje estica iz materijala povrina u kontaktu. Adhezijsko troenje

uzrokovano je relativnim gibanjem ("izravan kontakt") i plastinom deformacijom koji odvajaju

estice i prenose ih iz jedne povrine na drugu. Kohezivno-adhezivne sile, dre dvije povrine zajedno,

iako su odvojene mjerljivom udaljenosti, sa ili bez stvarnog prijenosa materijala. Openito, adhezija se

dogaa kada dva tijela klize jedno preko drugog ili se pritisnu jedno uz drugu, te dolazi odvajanja i

prijelaza estica izmeu tijela. To se moe opisati kao plastina deformacija vrlo malih dijelova unutar

povrinskih slojeva. Ishod moe biti porast hrapavosti i stvaranje izboina iznad povrine [9].

5


Slika 8. Adhezijsko troenje [8]

2.2.5. Nasilni lom

Pri djelovanju dugotrajnog dinamikog naprezanja u materijalu nastaju linije klizanja. To je znak

da je dolo do lokalne plastine deformacije u centru maksimalnih naprezanja (vrh poetne ili

inicijalne pukotine u materijalu). Na tim mjestima dolazi do ovrivanja materijala i kod daljnjeg

periodinog optereenja nastaje inicijalna mikropukotina, koja se iri sve dok se nosivi presjek ne

smanji toliko da maksimalna vrijednost promjenjivog naprezanja moe izazvati trenutni lom to je

prikazano na slici 9. [5].

Slika 9. Nasilni lom [8]

2.2.6. Zamorni lom

Kao to je opisano ranije u leaju koji je podvrgnut dugotrajnom dinamikom optereenju dolazi

do pojava pukotina na povrini i u materijalu. Ako se to na vrijeme ne otkrije doi e do loma koji je

izazvan pukotinama povrini ili u materijalu. Ako doe do ovoga leaj se mora zamjeniti jer ne postoji

mogunost obnove.

6


Slika 10. Zamorni lom [8]

7


3. MONITORING SUSTAV

Monitoring ili nadzor parametara je naziv za oitavanja parametara rada sustava ili ureaja.

Nadzorom i praenjem tijekom poetnog perioda utvruju se podaci o ureaju u normalnom radu, a

zatim se prate pokazatelji u realnom vremenu i kada se oitani podaci ponu mijenjati dobiva se jasan

signal da neto nije u redu sa sustavom ili ureajem. Shodno uoenim poremeajima ureaj e

pretpostaviti to se deava i sam e upozoriti korisnika za potrebom odravanja [10].

Sve metode tehnike dijagnostike mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe, a to su:

Subjektivne metode (akustina ispitivanja buka, um, vizualna ispitivanja, taktilna

ispitivanja i ispitivanja mirisa). Tu svakako spadaju i vizualna optika ispitivanja

(endoskopija). Ove metode rabe se praktiki od samih poetaka eksploatacije

tehnikih sustava, a ocjena stanja ovisila je o promatraevoj interpretaciji. Razvojem

tehnike uope, a posebno elektrotehnike u zadnjih tridesetak godina pojavljuje se na

tritu veliki broj instrumenata i odgovarajuih metoda za objektivno mjerenje niza

parametara.

Objektivne metode tehnike dijagnostike mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih

grupa, a to su:

Kontrola toplinskog stanja, tj. mjerenje temperature Kontrola troenja pozicija i sklopova Kontrola vibracija i buke Ispitivanje korozije Kontrola broja okretaja Kontrola protoka Kontrola tlaka itd.

3.1. MONITORING SUSTAVI I DIJAGNOSTIKA ODRAVANJU LEAJEVA

Dijagnostici odnosno ispitivanju stanja leaja kao veoma znaajnih i esto koritenih strojnih

elemenata, sve se vie poklanja panja kao dijelu sveukupne dijagnostike postrojenja. Da bi se

predstavio znaaj dijagnosticiranja leaja dovoljno je napomenuti da oko 40% svih otkaza

elektromotora uzrokuju kvarovi zbog otkaza leajeva. Preventivno odravanje, koje se pokazuje kao

znatno superiorniji nain odravanja u usporedbi s korektivnim, pogotovo u pogledu smanjenja

trokova i izbjegavnja iznenadnih otkaza postrojenja koji ponekada imaju nesagledive posljedice je

nezamislivo bez organiziranja i implementiranja kvalitetne tehnike dijagnostike postrojenja.

3.1.1. Valjni (kotrljajui) leajevi

Metode ispitivanja stanja kotrljajuih leaja su statitke i dinamike metode. Statike metode su

metode ispitivanja koje se primjenjuju nad leajima dok leaj miruje, a dinamike suprotno, kad je

8


leaj u radu. Prednost statikih metoda je njihova visoka pouzdanost, a nedostatak je to zahtijevaju

zaustavljanje i rastavljanje stroja kako bi se obavilo dijagnosticiranje.

Neke od poznatih statikih metoda su sljedee:

1. Vizualni pregled: Vizualnim pregledom se mogu uoiti eventualna oteenja elemenata

leaja, prisustvo korozije i neistoa. Potrebno je pregledati kuite i brtve. Za dateljniji pregled

potrebno je oistiti leaj osim ako nije u pitanju trajno podmazani leaj koji se ne smije prati. Za

pregled teko dostupnih leajeva se koriste endoskopi.

2. Mjerenje zazora: Zazor leaja moe biti radijalni i aksijalni. Za svaki leaj proizvoa

definira dozvoljeni zazor. Samo mjerenje zazora se izvodi pomou mjernih listia koji se umeu

izmeu prstena leaja i kotrljajueg elementa. Koriste se mjerni listii visoke rezolucije od 0,1 mm sa

debljinama poevi od 0,03 mm. Ovisno o konstrukciji sklopa ponekada se mjerenje zazora moe

obaviti pomou komparatora.

Slika 11. Mjerni listii [11]

3. Ispitivanje maziva: Ispitivanjem neistoa u mazivu se mogu uoiti simptomi otkaza

leaja. Neistoe u mazivu ispituju se mikroskopom kako bi se ustanovio njihov oblik, a takoer se

vri i kemijska analiza estica. Isto tako danas postoje vrlo jednostavni ureaji (slika 12) koji

odravateljima omoguuju ispitivanje srdstva za podmazivanje bez analize pod mikroskopom a mogu

odrediti i elekto-kemijske promjene maziva, detektirati vodu te sredtvo protiv smrzavanja. Samo

prisustvo metalnih estica u mazivu je esto dovoljan simptom naknadnom otkazu leaja [12].

9


Slika 12. Ureaj za provjeru maziva u leajevima [12]

Neke od poznatih dinamikih metoda su sljedee:

1. Mjerenje temperature: Radna temperatura svakog leaja mora biti u zadanim granicama. U

praksi se pojedini leaji prisilno hlade, a pojedini i prisilno griju na razne naine, ali neovisno o ovome

potrebno je mjeriti temperaturu leaja, najee pomou jednostavnog termometra (slika 13). Ako se

leaj pregrijava u radu potrebno je otkriti uzrok i eliminirati ga. Uzrok zagrijavanja leaja moe biti i

prevelika koliina masti u kuitu leaja.

Slika 13. Kontaktni termometar za mjerenje temperature leaja [12] 2. Presluavanje uma leaja u audio podruju: Presluavanje leaja se vri pomou stetoskopa ili metalne ipke ije jedan kraj se prisloni na kuite leaja, a drugi kraj na kost iza uha. Leaji koji su u dobrom stanju generiraju buku u vidu predenja ili uma vodopada. Grebanje, kripa i drugi nepravilni zvukovi ukazuju na to da su leajevi u loem stanju.

10


Slika 14. Dijagrami ultrazvuka prevedenog u audio-podruje

3. Presluavanje uma leaja u ultrazvunom podruju: Presluavanje leaja se vri pomou

ultrazvunog stetoskopa. Prednost presluavanja u ultrazvunom podruju je to su manje prisutne

smetnje od drugih izvora buke, jer se ultrazvuk ne prenosi na daljinu, te se defekt leaja otkriva u

znatno ranijoj fazi nego li pri presluavanju uma u audio podruju.

Slika 15. Stetoskop [13]

4. Mjerenje vibracija leaja: Poveane vibracije na kuitu leaja mogu biti uzrokovane

defektom leaja. Snimanjem FFT spektra signala vibracija se mogu uoiti karakteristine spektralne

komponente koje ukazuju na otkaz leaja.

Slika 16. Vibromatar [14]

11


5. Specijalne metode: Specijalnim metodama ispitivanja kao to su npr. SPM Spectrum metoda

udarnih impulsa, metoda envelope, metoda defekt faktora i druge specijalne metode omoguavaju

pouzdano otkrivanje kvara leaja u ranoj fazi. Veina ovih metoda je patentirana i u vlasnitvu je

raznih proizvoaa dijagnostikih ureaja.

3.2. METODA UDARNIH IMPULSA (SPM)

Metoda udarnih impulsa (SPM Shock Pulse Method) je tehnika obrade signala koja se koristi

za mjerenje utjecaja metala i buke valjanja u valjnim leajevima i zupanicima. Metoda udarnih

impulsa (SPM) vrlo se uspjeno koristi za dobivanje brze, jednostavane i pouzdane dijagnoze

operativnog stanja valjnih leajeva [15].

Metodu udarnih impulsa (SPM) razvio je SPM Instrument AB 60-ih godina u vedskoj. Jedini

razlog je bio, i to je jo i danas, da se stanje na leajima moe nadzirati, da se pronae kvar na leaju,

dok leaj jo ne otkae, tako da se planira izmjena kod slijedeeg remonta. To omoguuje da se posao

zavri sa minimalnim stajanjem stroja i bez rizika planiranog kvara.

Kroz godine se ta metoda razvijala, tako da se uz procjenu oteenja leaja danas moe

procijeniti i stanje maziva neoteenih leaja, to znai da korisnik moe pronai probleme sa mazivosti,

koja je najee uzrok kvara u leaju. Tako se moe optimirati mazivost u leaju i eliminirati mogui

kvar [15].

3.2.1. Princip rada SPM-a

SPM metoda na leaj uvijek gleda kao da je jedan generator udara, a ne generator vibracija.

Umjesto da se pokua impulse, koji su izazvani zbog udara iz osciliranog signala, izfiltrati, uzimaju

se specijalni pretvarai i mjerni krugovi, koji direktno mjere udarne impulse. Radi toga SPM ima

najosjetljiviju metodu za nadzor stanja leaja [15].

Tijekom eksplotacije leajeva stvaraju se udari izmeu optereenog valjnog elementa i staze valjanja.

Ti udari pobuuju SPM pretvara, koja odailje elektrine impulse proporcionalne udarnim

magnitudama. Za razliku od pretvaraa vibracija, SPM pretvara reagira na svojoj paljivo podeenoj

rezonantnoj frekvenciji od oko 32 kHz, to omoguava kalibrirana (ispravljena/podeena) mjerenja

amplitude udarnih impulsa.

Za mjerenje udarnih impulsa koristi se ureaj za mjerenje sa pripadajuim prikljucima na

kojima se nalaze pretvarai i prijenosnici udarnog impulsa. Pretvarai vre pretvorbu filtriranjem u

Slika 17. Udarni impuls [15]

12


kombinaciji sa pojaanjem udarnih impulsa. Tako se mjerenje udarnih imuplsa sastoji od dva koraka:

pojaanja signala udarnog impulsa i filtracije udarnog impulsa [15].

1) KORAK: Pojaanje Za pojaanje signala slui akcelerometar. Akcelerometar je instrument

koji pokazuje koliko je puta stvarno ubrzanje vee od ubrzanja zemljine sile tee. Princip rada

instrumenta zasniva se na mjerenju inercijskih sila koje se javljaju tijekom ubrzanja. Unutar

akcelerometra nalazi se referentna masa koja reagira na udare [15].

Slika 18. Akceleromatar [15]

Signal udarnog impulsa je relativno mala amplituda i ne prelazi veliku udaljenost. Za pojaanje

malog signla udarnog impulsa slui nam piezoelektrini kristal. To je dio akcelerometra koji se nalazi

na referentnoj masi i generira signal, te je napravljen na takav nain da se uzbudi pri 32 kHz udarnom

impulsu. Akcelerometar je napravljen tako da mu je onemogueno istovremeno tono mjerenje

udarnog impulsa i vibracija. Ako je pravilno izraen, akcelerometar se moe koristiti i za mjerenje

normalnih vibracijskih signala [15].

Slika 19. Nefiltriran udarni impuls i vibracija [15]

Slika 20. Filtriran i pojaan udarni impuls [15]

13


2) KORAK: Filtracija

Za izdvajanje udarnog impulsa od vibracija koristi se band pass filtar sa 32 kHz signalom

udarnog impulsa. To pomae pri izdvajanju udarnog impulsa od daljnjeg mjeanja sa vibracijama

nastalim radom stroja [15].

Slika 21. Analogni udarni impuls [15]

14


4. PODMAZIVANJE LEAJA

Valjni leaj se moraju podmazivati kako bi se sprijeio neposredan meusobni kontakt valjnih

tijela, valjnih staza odnosno klizanje prstenova i kaveza te kako bi se leaj zatitio od korozije i

troenja.

Najpogodnija radna temperatura valjnog leaja se postie kada se koristi minimalna koliina

sredstva za podmazivanje koja kri pravila podmazivanja leaja. Meutim uptrebljena koliina

sredstva za podmazivanje u uleitenju zavisi i od dodatnih zahtjeva koje ono treba ispuniti, npr.

Zaepljenje ili hlaenje.

Sredstva za podmazivanje s vremenom gube svoja svojstva, to je rezultat mehanikog

optereenja i starenja. Pored toga, sva sredstva za podmazivanje se tokom rada uprljaju i zbog toga se

moraju, s vremena na vrijeme, dopunjavati ili zamijeniti.

Valjni leaji se mogu podmazivati mau ili uljem, a u izuzetnim sluajevima i tvrdim sredstvom

za podmazivanje. Konstrukcija aksijalnih bavastih leaja je takva da ih je potrebno podmazivati uljem,

iako je mogue pri malom broju okretaja i u nekim posebnim sluajevima koristiti i mast.

Izbor vrste sredstva za podmazivanje u prvom redu zavisi od radnih zahtjeva tj. od podrujaradne

temperature i broja okretaja, kao i od utjecaja okoline [12].

4.1. PODMAZIVANJE MAU

Valjni leaji koji rade pod normalnim radnim zahtjevima se obino podmazuju mau (slika 22).

Mast ima izvjesne prednosti u odnosu na ulje; lake se zadrava u uleitenju, naroito kada je os

leaja pod nekim kutom ili je vertikalna, a takoer i poboljava efekt brtvljenja tako da prljavtina,

vlaga i voda ne mogu prodrijeti u leaj.

Slika 22. Leaj podmazan debelim slojem masti

Po pravilu potrebno je samo djelomino (oko 30 do 50%) napuniti mau slobodan prostor u

leaju odnosno u kuitu leaja. Prekomjerno punjenje izaziva brzi porast temperature, naroito pri

velikom broju okretaja. Koliine masti potrebne za prvo punjenje SKF kuita leaja su navedene u

tablinim pregledima kuita leaja.

15


U slauja kada leaj leaji trebaju raditi pri veoma malom broju okretaja i kada je potrebna dobra

zatita od korozije, preporuuje se da se kuita leaja potpune ispune mau.

Masti za podmazivanje su gusta mineralna ili sintetika ulja. Gustoa masti uglavnom zavisi od

vrste i koliine upotrujebljenog sredstva za zgruavanje. Najznaajniji faktori koje je potrebno imati na

umu prilikom izbora neke vrste masti su gustoa, temperaturno podruje primjene masti i svostva

zatite od korozije [12].

4.1.1. Ponovno podmazivanje

Period tokom kojeg e leaj koji se podmazuje mau raditi na zadovoljavajui nain bez

ponovnog podmazivanja zavisi od tipa i veliine leaja, broja okretaja, radne temperature i kvaliteti

upotrebljene masti. Kada postoji mogunost da se mast u toku rada vie uprlja, potrebno je skratiti

intervale ponovnog podmazivanja odnosno vriti ee podmazivanje. Koliina masti potrebna za

podmazivanje se moe dobiti prema sljedeim izrazu:

G = 0,005 D B gdje je:

G koliina masti, g D vanjski promjer leaja, mm B ukupna irina leaja, mm (H visina kod aksijalnog leaja)

Kada su radni zahtjevi takvi da se ponovno podmazivanje moe vriti u duim vremenskim

razmacima, dovoljno je da je kuite leaja pristupano i da se moe lako otvoriti. Gornji dio

dvodijelnih kuita leaja i boni poklopac jednodijelnih kuita leaja se obino mogu skinuti da bi se

dolo do leaja. Nakon to se iskoritena mast izvadi iz leaja, prvo je porebno staviti svjeu mast

izmeu valjnih tijela.

Ako se zahtijeva ee ponovno podmazivanje, potrebno je prethodno izvriti pripremu za

naknadno podmazivanje mau. Prvo se na kuite leaja postvi mazalica za podmazivanje mau.

Zatim se mast ubrizga pomou odgovarajue pumpe za podmazivanje. Da bi se onemoguilo da svjea

mast stvarno doe u leaj i zamjeni staru mast, kanal za podmazivanje u kuitu leaja treba biti

izraen tako da dovodi mast blizu ela vanjskog prstena ili jo bolje u sam leaj. Nakon nekoliko

naknadnih podmazivanja, potrebno je otvoriti kuite leaja i izvaditi iskoritenu mast prije nego to se

kuite leaja napuni svjeom masti [12].

16


4.2. PODMAZIVANJE ULJEM

Podmazivanje uljem (slika 23) se obino primjenjuje u sluaju kada veliki broj okretaja ili radne

temperature ne dozvoljavaju upotrebu masti, kada je potrebno prenijeti toplinu nastalu trenjem ili je

odvesti sa leaja, ili kada se susjedni dijelovi stroja podmazuju uljem [12].

4.2.1. Zamjena ulja

Duina intervala izmeu dva uzastopna podmazivanja uglavnom zavisi od radnih uvjeta i

koliine upotrijbljenog ulja.

Kada se uljna kupka koristi kao metoda podmazivanja, sasvim je dovoljno mijenjati ulje jednom

godinje, pod uvjetom da temperatura leaja ne prelazi 50C i da je mogunost da doe do zaprljanosti

ulja veoma mala. Pri povienim temperaturama ili kod teih radnih uvjeta potrebno je ee vriti

zamjenu ulja, npr. pri radnoj temperaturi od 100C ulje treba mijenjati svaka 3 mjeseca.

Ukoliko se kao metoda podmazivanja koristi podmazivanje cirkulacijom ulja, vremenski interval

izmeu dvije zamjene ulja zavisi od toga koliko je esto ukupnakoliina ulja cirkulirala u toku

odreenog vremenskog perioda, da li je ulje pri tom hlaeno, itd. Najpogodniji period uptrebe ulje

odnosno vrijeme kadaje potrebno zamijeniti ulje se obino moe odrediti jedino probnim radom i

estim provjeravanjem stanja ulja. Ovo takoer vrijedi i za metodu podmazivanja mlazom ulja.

Kada je u pitanju podmazivanje uljnom maglom, vei dio ulja se izgubi tj. ono samo jednom

doe do leaja [12].

Slika 23. Metoda podmazivanja cirkulacijom ulja [12]

17


5. ZAKLJUAK

Odravanje leajeva je nepohodan proces u svakom stroju i industrijskom pogonu kako bi

osigurali normalan rad strojeva. Nain kako emo ih odravati daju nam upravo sami proizvoai

leajeva. Leaj se ne smije preopteretiti te se mora redovno kointrolirati kako nebi dolo do trajnog

kvara. Ovisno o vrsti i namjeni leaja, finacijskim mogunostima, ali i veliini proizvodnog sustava

mora primjeniti adekvatno odravanje.

SPM metoda omoguuje laku detekciju kvarova i oteenja leaja. Ovom metodom obrade

signala mjeri se buka u leajevima tj. svako nepravilnost u valjanju valjnih tijela po valjnim stazama.

Metoda mjerenja udarnih impulsa uvelike poboljava odravanje i smanjuje trokove, ali sama nabava

ovog sustava je dosta skupa pa moramo dobro razmisliti koliko e nam utede u konanici donijeti u

odnosu na preventivne naine odravnja.

Metodologija dijagnostike otkaza prikazana u ovom radu omoguuje saznanja koja mogu

doprinijeti smanjenju i/ili eliminaciji oteenja i otkaza kod kliznih i kotrljajuih leaja poznavajui i

koritenjem pravih metoda dijagnostike i monitoringa leajeva. Ono ima svoju tehniku i ekonomsku

opravdanost koja se ogleda u manjem broju zastoja i vioj produktivnosti opreme.

18


6. LITERATURA

[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Odr%C5%BEavanje (preuzeto: 27.05.2015) [2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Korektivno_odr%C5%BEavanje (preuzeto: 27.05.2015) [3] http://hr.wikipedia.org/wiki/Le%C5%Beaj (preuzeto: 27.05.2015) [4] K. Vukovi, Leajevi-podloge uz predavanja, FSB, Zagreb, 2015. [5] http://hr.wikipedia.org/wiki/Umor_materijala (preuzeto: 29.05.2015) [6] http://www.machinerylubrication.com/Read/664/wear-bearings-gears (preuzeto: 29.05.2015) [7] http://en.wikipedia.org/wiki/Wear#Abrasive_wear (preuzeto: 01.06.2015) [8] SKF - Vodi za procjenu oteenja leajeva, prosinac, 2010 [9] http://en.wikipedia.org/wiki/Wear#Adhesive_wear (preuzeto: 01.06.2015) [10] http://hr.wikipedia.org/wiki/Odr%C5%BEavanje_po_stanju (preuzeto: 02.06.2015) [11] www.wuerth.com.hr (preuzeto: 03.06.2015) [12] SKF general catalougue, 2008 [13] http://www.amt-metriks.ba/cms/index.php?mjeraci-vibracija-stetoskopi (preuzeto: 03.06.2015) [14] http://www.jfe-advantech.co.jp/eng/setsubi/sindan/mk21.html (preuzeto: 04.06.2015) [15] http://www.spminstrument.com/marineoffshore/ (preuzeto: 04.06.2015)

19

SADRAJPOPIS SLIKA1. UVODOdravanje kao pojam i oblik djelatnosti prisutno je u svim granama ljudske djelatnosti. Tako postoji odravanje u poljoprivredi, graevinarstvu, medicini, strojarstvu, informatici i ostalim djelatnostima. Sam pojam odravanja ukazuje nam da je to pos...Najveu primjenu odravanje je dobilo u tehnikim znanostima gdje postoji cijelo jedno podruje koje se bavi teorijom odravanja. Odravanje u tehnici podrazumjeva postupak pregleda, popravka ili poboljavanja nekog ureaja ime mu se otklanja kvar, p...1)Trokovi odravanja moraju biti to manji2)Ureaj mora raditi to pouzdanije.Kako je nemogue pomiriti ova dva zahtjeva, cijela teorija odravanja se zasniva na kompromisu odnosno na pokuaju da se postigne to vea sigurnost uz to manju cijenu. Pri tome vanu ulogu imaju zakoni i pravila koja se moraju potivati pri radu poj...Korektivno odravanje je odravanje kod kojeg se ureaj odrava tek nakon to je nastupio kvar, odnosno zastoj. Ovaj nain odravanja je najzastupljeniji usprkos cijelom nizu negativnih svojstava koje sa sobom nosi. Ovaj nain odravanja naziva se i n...Preventivno odravanje je odravanje prilikom kojeg se ureaj odrava prije nego nastupi kvar. Ovaj nain uklanja negativna svojstva korektivnog odravanja, ali sa sobom nosi neka druga negativna svojstva [2].Odravanje leajeva je neophodan proces u svakom industrijskom pogonu kako bi se osigurao normalan rad rotacijskih strojeva. Od velike su pomoi preporuke dobavljaa leajeva. Uz standardno preventivno odravanje leajeva, danas veliku primjenu ima pr...2. LEAJEVILeaj je strojni dio koji slui za voenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratila), te prenosi vanjska optereenja ili sile izmeu tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom gibanju prema njima.Ispravan rad leajeva je esto od presudnog znaenja za ispravan rad i vijek trajanja strojeva i naprava u koje su ugraeni. Zbog toga je vrlo vano sljedee: odabrati najprikladniju vrstu, odabrane leajeve pravilno proraunati, te uzeti u obzir uput...2.1. PODIJELA LEAJEVA2.1.1.Podjela leajeva s obzirom na smjer prenoenja optereenja

1) Radijalni (popreni) leajRadijalni (popreni) leaji (slika 1) u osnovi namijenjeni za prenoenje radijalnih optereenja, iako neke izvedbe omoguavaju i prijenos aksijalnih optereenja.2) Aksijalni (uzduni) leajAksijalni (uzduni) leaji (slika 2) u pravilu prenose samo velika aksijalna optereenja.3) Radijalno-aksijalni (popreno-uzduni) leajRadijalno-aksijalni (popreno-uzduni) leaji (slika 3) prenose i radijaalna i aksijalna optereenja.2.1.2.Podjela leajeva s obzirom na vrstu trenja

1) Klizni leajeviKlizni leajevi (slika 4) su oni ije se blazinice u mirovanju izravno dodiruju s kliznim plohama rukavca, a djeluju na principu trenja klizanja. Klizni leajevi omoguavaju neposredan prijenos optereenja s rukavca na blazinicu [4].2) Valjni leajeviValjni (kotrljajui) leajevi (slika 5) su oni s valjnim tijelima koja se valjaju izmeu dvaju meusobno rotirajuih prstenova ili ploa, a djeluju na principu trenja valjanja [4].2.2. OTEENJA LEAJEVA2.2.1. Umor materijala

Umor materijala ili zamor materijala je pojava postupnog oteenja materijala uslijed dugotrajnih periodinih promjenjivih optereenja (naprezanja). Umor materijala nastaje uglavnom kod dinamiki napregnutih konstrukcija. Prilikom dinamikog optereen...2.2.2. Podpovrinski inicirani umor

Poseban sluaj iniciranja pukotine javlja se kod promjenjivog optereenja, a predstavlja stvaranje ekstruzija i intruzija na povrini metala. Intruzije su zapravo izvori koncentracije naprezanja i mjesta inicijacije pukotina. Ova pojava posljedica je ...2.2.3. Abrazivno troenje

Abrazivno troenje (slika 7) dogaa kada tvrdi i gruba povrina klizi preko meke povrine. ASTM international definira abraziju kao gubitak materijala zbog tvrdih estica ili tvrdih izboina koje prodiru ili prelaze preko vrste povrine. Abrazijsko ...2.2.4. Adhezijsko troenje

Adhezijsko troenje (slika 8) nastaje izmeu povrina tijekom kontaktnog trenja i openito se odnosi na neeljene pomake i odvajanje estica iz materijala povrina u kontaktu. Adhezijsko troenje uzrokovano je relativnim gibanjem ("izravan kontakt") i...2.2.5. Nasilni lom

Pri djelovanju dugotrajnog dinamikog naprezanja u materijalu nastaju linije klizanja. To je znak da je dolo do lokalne plastine deformacije u centru maksimalnih naprezanja (vrh poetne ili inicijalne pukotine u materijalu). Na tim mjestima dolazi d...2.2.6. Zamorni lom

Kao to je opisano ranije u leaju koji je podvrgnut dugotrajnom dinamikom optereenju dolazi do pojava pukotina na povrini i u materijalu. Ako se to na vrijeme ne otkrije doi e do loma koji je izazvan pukotinama povrini ili u materijalu. Ako do...3. MONITORING SUSTAVMonitoring ili nadzor parametara je naziv za oitavanja parametara rada sustava ili ureaja. Nadzorom i praenjem tijekom poetnog perioda utvruju se podaci o ureaju u normalnom radu, a zatim se prate pokazatelji u realnom vremenu i kada se oitani ...Sve metode tehnike dijagnostike mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe, a to su: Subjektivne metode (akustina ispitivanja buka, um, vizualna ispitivanja, taktilnaispitivanja i ispitivanja mirisa). Tu svakako spadaju i vizualna optika ispitivanja(endoskopija). Ove metode rabe se praktiki od samih poetaka eksploatacijetehnikih sustava, a ocjena stanja ovisila je o promatraevoj interpretaciji. Razvojemtehnike uope, a posebno elektrotehnike u zadnjih tridesetak godina pojavljuje se natritu veliki broj instrumenata i odgovarajuih metoda za objektivno mjerenje nizaparametara. Objektivne metode tehnike dijagnostike mogu se podijeliti u nekoliko osnovnihgrupa, a to su: Kontrola toplinskog stanja, tj. mjerenje temperature Kontrola troenja pozicija i sklopova Kontrola vibracija i buke Ispitivanje korozije Kontrola broja okretaja Kontrola protoka Kontrola tlaka itd.3.1. MONITORING SUSTAVI I DIJAGNOSTIKA ODRAVANJU LEAJEVA

Dijagnostici odnosno ispitivanju stanja leaja kao veoma znaajnih i esto koritenih strojnih elemenata, sve se vie poklanja panja kao dijelu sveukupne dijagnostike postrojenja. Da bi se predstavio znaaj dijagnosticiranja leaja dovoljno je napome...3.1.1. Valjni (kotrljajui) leajevi

Metode ispitivanja stanja kotrljajuih leaja su statitke i dinamike metode. Statike metode su metode ispitivanja koje se primjenjuju nad leajima dok leaj miruje, a dinamike suprotno, kad je leaj u radu. Prednost statikih metoda je njihova vis...Neke od poznatih statikih metoda su sljedee:1. Vizualni pregled: Vizualnim pregledom se mogu uoiti eventualna oteenja elemenata leaja, prisustvo korozije i neistoa. Potrebno je pregledati kuite i brtve. Za dateljniji pregled potrebno je oistiti leaj osim ako nije u pitanju ...2. Mjerenje zazora: Zazor leaja moe biti radijalni i aksijalni. Za svaki leaj proizvoa definira dozvoljeni zazor. Samo mjerenje zazora se izvodi pomou mjernih listia koji se umeu izmeu prstena leaja i kotrljajueg elementa. Koris...3. Ispitivanje maziva: Ispitivanjem neistoa u mazivu se mogu uoiti simptomi otkaza leaja. Neistoe u mazivu ispituju se mikroskopom kako bi se ustanovio njihov oblik, a takoer se vri i kemijska analiza estica. Isto tako danas postoje vr...Neke od poznatih dinamikih metoda su sljedee:1. Mjerenje temperature: Radna temperatura svakog leaja mora biti u zadanim granicama. U praksi se pojedini leaji prisilno hlade, a pojedini i prisilno griju na razne naine, ali neovisno o ovome potrebno je mjeriti temperaturu leaja, najee pomo...3. Presluavanje uma leaja u ultrazvunom podruju: Presluavanje leaja se vri pomou ultrazvunog stetoskopa. Prednost presluavanja u ultrazvunom podruju je to su manje prisutne smetnje od drugih izvora buke, jer se ultrazvuk ne prenosi na da...4. Mjerenje vibracija leaja: Poveane vibracije na kuitu leaja mogu biti uzrokovane defektom leaja. Snimanjem FFT spektra signala vibracija se mogu uoiti karakteristine spektralne komponente koje ukazuju na otkaz leaja.5. Specijalne metode: Specijalnim metodama ispitivanja kao to su npr. SPM Spectrum metoda udarnih impulsa, metoda envelope, metoda defekt faktora i druge specijalne metode omoguavaju pouzdano otkrivanje kvara leaja u ranoj fazi. Veina ovih metoda...3.2. METODA UDARNIH IMPULSA (SPM)

Metoda udarnih impulsa (SPM Shock Pulse Method) je tehnika obrade signala koja se koristi za mjerenje utjecaja metala i buke valjanja u valjnim leajevima i zupanicima. Metoda udarnih impulsa (SPM) vrlo se uspjeno koristi za dobivanje brze, jednos...Metodu udarnih impulsa (SPM) razvio je SPM Instrument AB 60-ih godina u vedskoj. Jedini razlog je bio, i to je jo i danas, da se stanje na leajima moe nadzirati, da se pronae kvar na leaju, dok leaj jo ne otkae, tako da se planira izmjena kod...Kroz godine se ta metoda razvijala, tako da se uz procjenu oteenja leaja danas moe procijeniti i stanje maziva neoteenih leaja, to znai da korisnik moe pronai probleme sa mazivosti, koja je najee uzrok kvara u leaju. Tako se moe optimir...3.2.1. Princip rada SPM-a

SPM metoda na leaj uvijek gleda kao da je jedan generator udara, a ne generator vibracija. Umjesto da se pokua impulse, koji su izazvani zbog udara iz osciliranog signala, izfiltrati, uzimaju se specijalni pretvarai i mjerni krugovi, koji dir...Tijekom eksplotacije leajeva stvaraju se udari izmeu optereenog valjnog elementa i staze valjanja. Ti udari pobuuju SPM pretvara, koja odailje elektrine impulse proporcionalne udarnim magnitudama. Za razliku od pretvar...Za mjerenje udarnih impulsa koristi se ureaj za mjerenje sa pripadajuim prikljucima na kojima se nalaze pretvarai i prijenosnici udarnog impulsa. Pretvarai vre pretvorbu filtriranjem u kombinaciji sa pojaanjem udarnih impulsa. Tako se mjerenje ...1) KORAK: Pojaanje Za pojaanje signala slui akcelerometar. Akcelerometar je instrument koji pokazuje koliko je puta stvarno ubrzanje vee od ubrzanja zemljine sile tee. Princip rada instrumenta zasniva se na mjerenju inercijskih sila koje se javlj...Signal udarnog impulsa je relativno mala amplituda i ne prelazi veliku udaljenost. Za pojaanje malog signla udarnog impulsa slui nam piezoelektrini kristal. To je dio akcelerometra koji se nalazi na referentnoj masi i generira signal, te je napravl...2) KORAK: FiltracijaZa izdvajanje udarnog impulsa od vibracija koristi se band pass filtar sa 32 kHz signalom udarnog impulsa. To pomae pri izdvajanju udarnog impulsa od daljnjeg mjeanja sa vibracijama nastalim radom stroja [15].4. PODMAZIVANJE LEAJAValjni leaj se moraju podmazivati kako bi se sprijeio neposredan meusobni kontakt valjnih tijela, valjnih staza odnosno klizanje prstenova i kaveza te kako bi se leaj zatitio od korozije i troenja.Najpogodnija radna temperatura valjnog leaja se postie kada se koristi minimalna koliina sredstva za podmazivanje koja kri pravila podmazivanja leaja. Meutim uptrebljena koliina sredstva za podmazivanje u uleitenju zavisi i od dodatnih zahtje...Sredstva za podmazivanje s vremenom gube svoja svojstva, to je rezultat mehanikog optereenja i starenja. Pored toga, sva sredstva za podmazivanje se tokom rada uprljaju i zbog toga se moraju, s vremena na vrijeme, dopunjavati ili zamijeniti.Valjni leaji se mogu podmazivati mau ili uljem, a u izuzetnim sluajevima i tvrdim sredstvom za podmazivanje. Konstrukcija aksijalnih bavastih leaja je takva da ih je potrebno podmazivati uljem, iako je mogue pri malom broju okretaja i u nekim p...Izbor vrste sredstva za podmazivanje u prvom redu zavisi od radnih zahtjeva tj. od podrujaradne temperature i broja okretaja, kao i od utjecaja okoline [12].4.1. PODMAZIVANJE MAU

Valjni leaji koji rade pod normalnim radnim zahtjevima se obino podmazuju mau (slika 22). Mast ima izvjesne prednosti u odnosu na ulje; lake se zadrava u uleitenju, naroito kada je os leaja pod nekim kutom ili je vertikalna, a takoer i pobo...Po pravilu potrebno je samo djelomino (oko 30 do 50%) napuniti mau slobodan prostor u leaju odnosno u kuitu leaja. Prekomjerno punjenje izaziva brzi porast temperature, naroito pri velikom broju okretaja. Koliine masti potrebne za prvo punjen...U slauja kada leaj leaji trebaju raditi pri veoma malom broju okretaja i kada je potrebna dobra zatita od korozije, preporuuje se da se kuita leaja potpune ispune mau.Masti za podmazivanje su gusta mineralna ili sintetika ulja. Gustoa masti uglavnom zavisi od vrste i koliine upotrujebljenog sredstva za zgruavanje. Najznaajniji faktori koje je potrebno imati na umu prilikom izbora neke vrste masti su gustoa, t...4.1.1. Ponovno podmazivanje

Period tokom kojeg e leaj koji se podmazuje mau raditi na zadovoljavajui nain bez ponovnog podmazivanja zavisi od tipa i veliine leaja, broja okretaja, radne temperature i kvaliteti upotrebljene masti. Kada postoji mogunost da se mast u toku ...Kada su radni zahtjevi takvi da se ponovno podmazivanje moe vriti u duim vremenskim razmacima, dovoljno je da je kuite leaja pristupano i da se moe lako otvoriti. Gornji dio dvodijelnih kuita leaja i boni poklopac jednodijelnih kuita le...Ako se zahtijeva ee ponovno podmazivanje, potrebno je prethodno izvriti pripremu za naknadno podmazivanje mau. Prvo se na kuite leaja postvi mazalica za podmazivanje mau. Zatim se mast ubrizga pomou odgovarajue pumpe za podmazivanje. Da b...4.2. PODMAZIVANJE ULJEM

Podmazivanje uljem (slika 23) se obino primjenjuje u sluaju kada veliki broj okretaja ili radne temperature ne dozvoljavaju upotrebu masti, kada je potrebno prenijeti toplinu nastalu trenjem ili je odvesti sa leaja, ili kada se susjedni dijelovi st...4.2.1. Zamjena ulja

Duina intervala izmeu dva uzastopna podmazivanja uglavnom zavisi od radnih uvjeta i koliine upotrijbljenog ulja.Kada se uljna kupka koristi kao metoda podmazivanja, sasvim je dovoljno mijenjati ulje jednom godinje, pod uvjetom da temperatura leaja ne prelazi 50(C i da je mogunost da doe do zaprljanosti ulja veoma mala. Pri povienim temperaturama ili kod te...Ukoliko se kao metoda podmazivanja koristi podmazivanje cirkulacijom ulja, vremenski interval izmeu dvije zamjene ulja zavisi od toga koliko je esto ukupnakoliina ulja cirkulirala u toku odreenog vremenskog perioda, da li je ulje pri tom hlaeno, ...Kada je u pitanju podmazivanje uljnom maglom, vei dio ulja se izgubi tj. ono samo jednom doe do leaja [12].5. ZAKLJUAKOdravanje leajeva je nepohodan proces u svakom stroju i industrijskom pogonu kako bi osigurali normalan rad strojeva. Nain kako emo ih odravati daju nam upravo sami proizvoai leajeva. Leaj se ne smije preopteretiti te se mora redovno kointrol...SPM metoda omoguuje laku detekciju kvarova i oteenja leaja. Ovom metodom obrade signala mjeri se buka u leajevima tj. svako nepravilnost u valjanju valjnih tijela po valjnim stazama. Metoda mjerenja udarnih impulsa uvelike poboljava odravanje i...Metodologija dijagnostike otkaza prikazana u ovom radu omoguuje saznanja koja mogu doprinijeti smanjenju i/ili eliminaciji oteenja i otkaza kod kliznih i kotrljajuih leaja poznavajui i koritenjem pravih metoda dijagnostike i monitoringa leajev...6. LITERATURA

seminarski rad održavanje hlevnjak ivanek

Documents