sigurno snabdevanje hranom dobrih nutritivnih osobinaedueco.edu.rs/sites/default/files/kvalitet...
TRANSCRIPT
Sigurno snabdevanje
Hranom dobrih nutritivnih osobina
I bez prisustva štetnih supstanci
Kontaminacija hrane, vode i zemljišta
Smanjenje sadrţaja nutritivnih materija
Promena ukusa (jagode)
Zaštite potrošača
Zaštite ţivotne sredine
Etikom i brigom za ţivotinje
Promovisanje prednosti o.h.
Smanjenje zagađenja
Smanjenje potrošnje energije, CO2
Povećanje biodiverziteta
Industrijska proizvodnja dovodi do:
Smanjenja biološke aktivnosti zemljišta
Smanjenja sadrţaja organske materije
Smanjenja stabilnosti zemljišnih agregata
Smanjenja opšte plodnosti zemljišta
Obraćanje paţnje na ţivotnu sredinu
Promovisanje odrţive poljoprivredne proizvodnje
Nema upotrebe veštačkih đubriva
Štetni organizmi se kontrolišu ne hemijskim metodama
Proizvodnja visoko vredne hrane
Nema korišćenja GM organizama
Da li su nutritivne osobine bolje?
Da li je o.h. bezbednija?
Percepcija potrošača
Nutritivne osobine
Kontaminanti ili bezbednost
sadrţaj suve materije
sadrţaj makronutrijenata ugljeni hidrati
proteini
lipidi
sadrţaj mineralnih materija
sadrţaj vitamina
sadrţaj mikronutrijenata
Kako pesticidi nisu dozvoljeni, moguća je kontaminacija o.h. iz ţivotne sredine
Mikotoksini
Nitrati
Patogeni mikroorganizmi
Zdravlje – ishrana
Istraţivanja jednog nutritivnog parametra
Sinergističko delovanje drugih materija + ostale aktivnosti
Primećuje se kada je ekstreman
Razlika XX i XXI vek
Neishranjenost
Kvalitet ishrane = unos/dnevne potrebe 161 % M i 140 % Ţ
Cilj je smanjiti udeo lipida i zasićenih masti, CLA
Povećenje interesa za o.h.
Svest
Percepcija o ličnom zdravlju je ispred percepcije o zaštiti ţivotne sredine.
Lično zdravlje
O.h. manji rizik, manji značaj nutritivnih karakteristika
Nema pravih studija
Studije sa ljudima ili ţivotinjama
Studije koje ispituju nutritivne osobine hrane
Gde Ispitanici Ishrana Rezultat
Danska,
Abell et al.,
1994.
Radnici iz organske i
radnici koji se izlaţu
toksičnim
supstancama
nije organska veća koncentracija
sperme kod radnika
u organskoj
Nemačka,
Jensen et al.,
1996
radnici iz organske i
radnici aviokompanije
(nisu izloţeni OIŠM)
- 43 % veća
koncentracija
sperme kod radnika
u org. pr.
Larsen et al.,
1999.
farmeri
tradiconalna i
organska
nije određena bez statističke
razlike u kvalitetu i
brojnosti sperme
Juhler et
al.1999.
farmeri
tradiconalna i
organska
ishrana: 1 %
organska
1-49 % organska
50-100 % organska
malo bolji kvalitet i
brojnost sperme u
grupi od 50-100 %
org. ishr.
Gde Ispitanici Ishrana Rezultat
Švedska,
Alm et al.,
1999
deca u
antopozofskoj i
deca u normalnoj
školi
vegetarijanska
i fermentirana
biljna hrana
značajno smanjenje
alergijskih bolesti kod dece iz
antropozofske škole.
Grinder-
Pedesen et al.,
2003.
6 muškaraca i
10 ţena nepušači
organska i
konvencionalna
- tokom organske dijete
veća ekskrecija flavonoida
- bez razlike u
antioksidativnom statusu
Alfven et al.,
2006.
PARSIFAL
projekat 4
evropske
zemlje
deca iz
antopozofskih
porodica i
deca sa farmi
nije opisana - statistički značajno
smanjenje alergijskih
bolesti kod antropozofskih
porodica
Kada Uslovi isptitivanja Rezultat
Hodges and Scofield,
1983.
Neumerena upotreba
mineralnih đubriva
Smanjenje plodnosti
stoke
Roesch et al., 2005.
Švajcarska
dva sistema proizvodnje
krava
nije uočena razlika u
plodnosti
Bourn and Prescott,
2002.
Zečevi hranjeni
biodinamički
proizvedenom hranom
proizvode više embriona,
zdraviji su i imaju veći
okot
Bourn and Prescott,
2002.
Kokoške, organska veća plodnost manji
morbiditet
Alfven et al., 2006. Laboratorijske ţivotinje
hranjene organskom
hranom
poboljšan imunitet
Kada Uslovi isptitivanja Rezultat
Plochberger,1989. Pilići hranjeni hranom
proizvedenom
biodinamički i
konvencionalnom
biodinamički hranjeni
manje oboljevaju, daju
veću masu jajeta i masu
ţumanceta
Vogtmann, 1988. Zečevi hranjeni organski i
konvencionalno
Mortalitet okota manji
kod organske
Aehnelt and Hahn, 1978. Krave organska i
konvencionalna
proizvodnja
smanjena mobilnost
sperme kod onih gajenih
konvencionalno
Millet et al. 2005. Svinje organska i
konvemcionalna ishrana
Bez uočenih razlika u
imunom statusu
Rezultati najobimnije studije koju je grupa naučnikaobavila 1997 godine ( Woese et al, 1997) u kojoj je ispitano više od 150 vrsta hrane proizvedene organski ikonvencionalno u vremenskom periodu od 1924. do 1997. godine
Ukazali su da na nutritivne karakteristike utiču mnogifaktori (proizvodna praksa u tako dugom vremenskomperiodu se menjala, klima, zemljište, voda, vazduh) ali sutakođe uočene neke razlike u kvalitetu vezane zasistem đubrenja.
Ipak razlike u nutritivnom sastavu su relativno male inekonzistente. Da bi se izveli zaključci potrebno je planirati dobro kontrolisane eksperimente sa ovimciljem.
Jedan od razloga što ljudi kupuju organsku hranu je bolji ukus i miris.
To je teško dokazati naučnim metodama. Poređenje organskog i konvencionalnog proizvoda
zahteva da svi ostali elementi budu isti, što je nemoguće.
Varijabilnost između vrsta, stepen zrelosti, sveţina, duţina čuvanja iste vrste voća, ima velikiuticaj na organoleptičke osobine koje mogu daprevladaju razlike nastale načinom proizvodnje.
Senzorne analize takođe mogu da budu izvor greške.
Kako porediti krompir, kada mora biti pripremljen kuvanjem.
Kora se ne jede. Razlika u ukusu je uočena kada je kuvan sa korom.
Što znači da su osnovni faktori koji utiču na senzornu ocenu locirani u kori.
Paradajz u ukusu nema razlike,
Organski je mekši i manje sočan od konvencionalnog.
Različite vrste malča utiču na aromu paradajza.
Na dobro ishranjemom zemljištu paradajz je manje sladak, a mekši i sočniji.
Šargarepa u različitim studijama je različito ocenjena:› organska šargarepa je slađa
› nema razlike između organske i konvencionalne
› organska je gorča i tvrđa.
Lako je porediti povrće i voće koje traţi minimalnu pripremu (kuvanje)
Hrana koja zahteva ozbiljnije procesiranje tokom pripreme ili sadrţi mnogo različitih sastojaka sloţenija je za evaluaciju.
Metod proizvodnje nije jedini faktorkoji utiče na organolpetičke osobine nego značajno utiče i metod pripreme.
Hleb – kako će izgledati dve vekne hleba i kakav će ukus imati zavisi u velikoj meri od načina mešenja.
Ovaj uticaj je veći kod hleba proizvedenog od konvencionalno proizvedene pšenice, nego kod organski gajenih pšenica.
Ovo je posledica razlike u sadržaju proteina kojih u organski gajenoj ima manje.
Hleb od ekološki proizvedene pšenice je vlažniji i manje zapremine.
Ovaj zaključak je došao kao rezultat PCA - principal komponent analize, senzornih karakteristika hleba na velikom broju uzoraka koja u suštini kao rezultat statističke analize rezultata grupiše pojedine uzorke na bazi sličnosti.
U svim ovim studijama hrana je testirana “na slepo” Ovako se anulira, realno postojeći afinitet prema
organskoj hrani. Kada ispitanici treba da se izjasne o kvalitetu dve grupe
jasno obeleţene kao organski i konvencionalni proizvodi, pojavljuje se subjektivnost ispitanika.
Tako da ukus organski obeleţene hrane postaje istovremeno onaj koji je poţeljan.
Ako imamo dve gomile paradajza jedan obeleţen organski, a drugi konvencionalni, ispitanici sa pozitivnim predubeđenjem će automatski oceniti boljim ukus organskog paradajza. Ovo predubeđenje može biti jednako jako i značajno kao objektivna razlika između proizvoda.
Postoji opšte mišljenje da organski ili ekološki način ţivota i proizvodnja niskog imputa kao rezultat daje hranu viših nutritivnih vrednosti.
Dosadašnja istraţivanja se odlikuju lošim eksperimentalnim dizajnom.
Potrebno je imati jednu vrstu hrane uzgajanu na sličnim lokacijama, pod strogo definisanim uslovima i dovoljno osetljiv indikator zdravlja koji će dokazati da ova razlika postoji, a pri tome ishrana mora biti u optimalnim granicama.
Ako ţelimo da potvdimo percepciju potrošača o boljem nutritivnom kvalitetu organskih proizvoda potrebno je osmisliti studiju u strogo kontrolisanim uslovima koja će dokazati pozitivne zdravstvene efekte konzumiranja organske hrane
Organski proizvedene biljke sadrţe više suve materije i minerala (Fe, Mg) i više mikronutrijenata(polifenoli, salicilna kiseleina)
organski ţivotinjski proizvodi sadrţe više polinezasićenih masnih kiselina
Podaci o sadrţaju proteina, ugljenih hidrata i vitamina nisu dovoljno dokumentovani ni ispitivani pa nema jasnih zaključaka
94-100 % organske hrane ne sadrţi ostatke pestic. organsko povrće sadrţi daleko manje nitrata organske ţitarice sadrţe isti nivo mikotoksina kao i
konvencionalne
Tako je dokazano da organska poljoprivreda moţe da proizvede bolju hranu koja ispunjava visoke standarde uz odrţivost proizvodnje hrane za ljude u budućnosti.
Danas je cilj da se poveţe proizvodnja hrane + nutritivna vrednost + ljudsko zdravlje.
sadrţaj suve materije
sadrţaj makronutrijenata ugljeni hidrati
proteini
lipidi
sadrţaj minerala
sadrţaj vitamina
sadrţaj mikronutrijenata
Podaci vezani za voće i povrće
Kod lisnatog, krtolastog i korenastog povrća dokazano je da postoji veći udeo suve materije u o.p.
Kod ostalog povrća i voća ovo nije utvrđeno.
Ugljeni hidrati – nema dovoljno podataka
Proteini – ţitarice- nivo proteina je nešto niţi kod o.p.
Pšenice uzgajane na organskim farmama, za proizvodnju hleba, imaju viši sadrţaj proteina (glutena) kao i 25-30 % više amino k. lizina.
jaja i mleko - nema razlika u sastavu proteina
lipidi
ovčije i kravlje meso sadrţi manje lipida uz ishranu sveţom travom
ali ne i kod svinjskog mesa
Meso krava hranjenih travom 4 x više α -linolenske kis (ω-3 m.k.)
i više PUFA
lipidi
pilići – imaju 2-3 x manje abdominalne masti i masti u filetima i batacima
ω-3 udeo je značajno veći
nema razlike u sadrţaju zasićenih masti
mleko – viši nivo PUFA i CLA α-linolenske i zavisi od ishrane
organsko maslinovo ulje. ima veći % oleinske
Najznačajniji su Ca, Mg, K, Fe, Zn, Cu, Mn, Se, Jod, P i Na.
Voće – razlika nije uočena
Povrće – veći sadrţaj Fe i Mg (krompir, šargarepa, repa, salata, praziluk, luk i paradajz)
ţitarice, P, K, Ca, Mg, Mn, Zn, Fe, Cu, Cr
nije uočena razlika
ali u organskom ječmu povećani sadrţaj Ca, Cu i Zn
organske biljke 21 % više Fe i 29 % više Mg
Mleko – nema razlike
Organski pilići gajeni na otvorenom sa većim sadrţajem Fe.
Najčešće ispitivani voće, povrće i jaja
C vitamin je povećan kod organski gajenog krompira, paradajza i celera,
A razlike nema kod praziluka, šargarepe, repe i jabuke
B1 i B2 su ispitivani i nema zaključka o razlici
A i E povećani u organskom maslinovom ulju (jedna studija)
-karoten je ispitan u 27 studija u povrću i nije uočena razlika
ipak u jednoj studiji je u organskom paradajzu povećan udeo -karotena
Mleko- ishrana bogata sveţom hranom povećava sadrţaj E vitamina i -karotena
proizvodi sekundarnog metabolizma› polifenoli› rezervatol› karotenoidi› fitoaleksini
Na njihov sadrţaj utiče:› sorta› starost biljke› osvetljenost› temperatura
polifenoli i fenoli povećani u organskim jabukama, breskvama, kruškama, krompiru, luku, paradjzu, paprici, narandţi, maslinovom ulju.
Sadrţaj fenolnih jedinjenja se duplira u organskoj proizvodnji (2007.)
U organskom vinu viši nivo rezervatola (2000.)
Salicilna povećana u organskom paradajzu.
Biljni ekstrakti iz biljaka iz organske proizvodnje imaju dokazani bolji antioksidativni i antiproliferativni* efekat na ćelije kancera.
Međutim efekti hronične ishrane ljudi ovim ekstraktima nisu dovoljno ispitani.
*inhibira ćelijski rast
Kako pesticidi nisu dozvoljeni, moguća je kontaminacija o.h. iz ţivotne sredine
Mikotoksini
Nitrati
Patogeni mikroorganizmi
Procena rizika je naučna metoda koja se bavi identifikacijom:
opasnosti
rizika
Najčešće uključuje bakterije, viruse, mikotoksine, agrohemikalije
biljni proizvodi› kanalizacioni mulj (zabranjen)
› stajnjak (sveţ, nefermentiran)
› voda za navodnjavanje
Patogeni za ljude:› Listerija
› Salmonela
Ţivotinjski proizvodi› U Austriji 2000. u mlečnim proizvodima iz o.p.
i iz konv. p. ispitano prisustvo: Escherichia Coli i Staphylococcus aureus
Razlike nisu uočene
› U Francuskoj 2001. u 4 regije ispitan ukupan broj bakterija u organskom i konv. mleku. Razlike nisu uočene
Ţivotinjski proizvodi› U Danskoj 2001. 100 % organskih pilića zaraţeno Camplyobacterom SP. a 36-49 % zaraţenih na konvenconalnoj farmi
Nema jasnih zaključaka o zavisnosti mikrobiološke kontaminacije od uslova proizvodnje.
Zlatno pravilo organske proizvodnje je da nema upotrebe pesticida
Time se štite radnici kao i biodiverzitet
Ipak
Do kontaminacije o.h. moţe da dođe iz ţivotne sredine.
2000. godine u Francuskoj je ispitano 15 772 uzorka sirove i procesirane hrane (ţitarica)
94 % organskih proizvoda bez prisusta kontaminanata iz ţivotne sredine
u 3,3 % su detektovani ostaci na nivou LOD, daleko ispod MDK
2001. još jedna studija 1500 uzoraka, ispitano 78 fitohemikalija i nisu nađeni ostaci
U Švedskoj 2002. jagode i povrće
kontaminanti nisu detektovanu u organskim proizvodima
u 15-50 % konvencionalnih proizvoda detektovani kontaminanti
U Danskoj 2000-2001 ispitivani su ostaci pesticida , u 2,8 % organski proizvoda nađeni su pestcidi ispod MDK.
U Italiji 2002-2005. ispitano je 3500 uzoraka hrane biljnog porekla
97,4 % organskih proizvoda bez ostataka pesticida
IPAK ima proizvoda i sa ostacima
2005. (DG SANCO) u EU ispitano 62500 uzoraka analizirano 706 pesticida 41 % uzoraka sa ostacima i 4,7 % sa ostacima preko MDK
Ispitivani us pesticidi dozvoljeni za upotrebu i nivo dozvoljenih ostataka na bazi dostupnih toksikoloških podataka se smatra bezopasnim.
Ipak ti molekuli imaju visok toksikološki kapacitet (mutagenost, karcinogenost) a dugotrajni efekti izloţenosti nisu potpuno poznati kod ljudi,
briga potrošača i naučnika oko potencijalnog efekta po zdravlje je realna.
Projekat EU REACH ima za cilj da proceni njihovu toksičnost i zabrani one koji nose najveći rizik.
Ovde vidimo značajnu prednost organskih proizvoda.
U organskoj se za zaštitu bilja koriste ekstrakti piretrina, rotenona, bakarni i sumporni preparati.
Prva dva se brzo razgrađuju, a Cu i S se prskaju po površini, upotreba bakra se smanjuje.
Ispitivanja kontaminacije ovim elementima nisu rađena
Velika grupa toksičnih jedinjenja
Sintetišu ih glive iz rodova:› Aspergillus› Fusarium› Penicillium
Termostabilna jedinjenja koja se prenose se kroz lanac ishrane do čoveka
Aflatoksini
Ohratoksin
Fuminozini
Deoksinivalenol
Patulin
Zeralenon
kancerogeni
imunotoksični
teratogeni
embriotoksični
nefrotoksični
Niska MDK
Aflatoksin M1
MDK i mleku 0,05 µg/kg
LD50 za patku od 1 dana 16,6 µg
Da li će u o.p. bez korišćenja fungicida biti više mikotoksina?
Brojne studije su izvedene
Kontaminacija ţitarica postoji
Ali nema razlike u koncentracija mikotoksina između organskih i konvencionlno proizvedenih ţitraica.
Nitrati u nitrite sa biogenim aminima grade kancerogene nitrozoamine
80 % nitrata u ishrani dolazi od povrća
u voću, ţitaricama i leguminozama niske koncentracije
Prirodno su prisutni u biljkama
prekursori za sintezu amino kiselina
mogu da se akumuliraju u biljkama
Postoji puno podataka o nitratima u povrću
Organsko povrće sadrţi 30-50 % manje nitrata nego konvencionalno
Ako se prati i đubrenje› organska đubriva dovode do manje akumulacije
nitrata u povrću nego mineralna.
Povećan sadržaj Umanjen sadržaj Isti sadržaj
Suve materija kod povrća
pesticida gotovo nema mikotoksimi u ţitaricama i mleku
Nekih mineralnih materija kod povrća (Fe i Mg)
nitrati u povrću većina mineralnih materija u voću povrću i ţitaricama
Anti oksidanti , C vit (krompir), polifenoli u voću i povrću, salicilna u povrću
beta-karoten u voću i povrću
PUFA u mleku i mesu zasićene masti u mesu
većina nutrijenata u integralnim ţitaricama
proteini u ţitaricama
Organski proizvedene biljke sadrţe više suve materije i minerala (Fe, Mg) i više mikronutrijenata (polifenolia salicilna kiselina)
organski ţivotinjski proizvodi sadrţe više polinezasićenih masnih kiselina
Podaci o sadrţaju proteina, ugljenih hidrata i vitamina nisu dovoljno dokumentovani ni ispitivani pa nema jasnih zaključaka
94-100 % organske hrane ne sadrţi ostatke pesticida
organsko povrće sadrţi daleko manje nitrata organske ţitarice sadrţe isti nivo mikotoksina
kao i konvencionalne
Nutritivni kvalitet mleka zavisi od brojnih parametara i njihovih međusobnih odnosa:› proizvodna praksa
› kvalitet i vrsta hrane
› rasa stoke
Ovi prametri će jednako uticati i na kvalitet mleka namenjenog direktnoj upotrebi kao i na kvalitet mlečnih proizvoda.
Glavni parametri nutritivnog kvaliteta mleka i mlečnih proizvoda su: › masno-kiselinski sastav
› proteinski sastav
› vitamini
› broj somatskih ćelija
› senzorni kvalitet
Masnokiselinski sastav mlečnih masti utiče na fizičko-hemijske osobine tokom prerade mleka.
U mleku su poţeljne nezasićene ω-3 i ω-6 masne kiseline, to su one koje imaju = vezu nakon trećeg ili šestog C atomu od kraja lanca od 18 C atoma.
To su esencijalne masne kiseline, organizam sisara ih ne sintetiše, a neophodne su u metabolizmu.
Tu spada grupa CLA konjugovanih linolnih kiselina. CLA uključuje 28 pozicionih i geometrijskih izomera, od kojiha samo 9cis,11trans i 10trans,12cis imaju dokazanu biološku aktivnost.
Konjugova linolna je ω-6 masna kiselina sa dve = veze u konjugovanom poloţaju.
α-linolenska ima 3 = veze i pripada ω-3 nezasićenim mastima
Obična linolna ima 2 = veze
Konjugovana linolna CLA: CLA smanjuje verovatnoću pojave srčanih oboljenja, ima antikancerogeno delovanje i popravlja imunološki sistem.
α-linolenska ima 3 = veze i pripada ω-3 nezasićenim mastima.
Ishrana stoke sveţom hranom (leguminoze i trave imaju visok sadrţaj PUFA) dovodi do povećanog sadrţaja polinezasićenih masti u mleku.
Ishrana krava silaţom od lucerke, crvene i bele deteline povećava se prinos mleka, a ustanovljeno je i povećanje povećanje sadrţaja α-linolenske kiseline. kod stoke hranjene silaţom od crvene deteline.
Čuvanje hrane u obliku silaţe CLA ostaje stabilna, a time i dostupna kravama.
Kukuruzna silaţa ima veći sadrţaj CLA od trave. I sadrţaj α-linolenske kiseline u mleku kod krava hranjenih kukuruznom silaţom je veći.
CLA u mleku takođe zavisi od rase. Kod rase Dţerzi CLA je manja nego kod Holštajn i Frizijske rase goveda.
CLA je stabilna u mlečnim proizvodima i koncentracija CLA u mlečnim proizvodima je u direktnoj vezi sa CLA u mleku.
kazein Laktoferin imunoglobulini (imunitet)
Rasa Ishrana i organska i konvencionalna utiče na
udeo proteina u mleku› ne utiče % udeo proteina u hrani› a utiče % suve mase u hrani
2002. u Švedskoj poređen je sadrţaj joda i selena
Kod organske proizvodnje koncentracija joda, je bila manja u org. mleku, ali ne i selena.
U Nemačkoj 2004. sadrţaj vitamina E je nađen viši kod mleka u organskoj pr.
Ipak ne moţe se zanemariti uticaj rase kao i obima proizvodnje
posledica mastitisa
Staphilococcus aureus
Teţe ga je kontrolisati kada se ne koriste antibiotici
Broj somatskih ćelija utiče na procesne karakteristike i stabilnost mlečnih proizvoda
broj s.ć. raste raste i pH vrednost
Različiti kotradiktorni zaključci raznih studija
U Nemačkoj i UK mastitis je češći u o.p.
U Danskoj, Norveškoj i Švedskoj je ređi u o.p.
U Švedskoj broj s.ć. je manji u o.p.
U Danskoj i Norveškoj broj s.ć. je isti u o.p. i konvencionalnoj proizvodnji.
U UK je broj s.ć. viši u o.p.
tektura
ukus
aroma (miris)
vizuelni izgled
nema dostupnih studija o uticaju organske ili konvencionalne proizvodnje
Suva materija Organski proizvedene biljke sadrţe više suve materije i minerala (Fe, Mg) i više mikronutrijenata (polifenoli, salicilna kiseleina)
PUFA Organski ţivotinjski proizvodi sadrţe više polinezasićenih masnih kiselina
Makroutrijenti Podaci o sadrţaju proteina, ugljenih hidrata i vitamina nisu dovoljno dokumentovani ni ispitivani pa nema jasnih zaključaka
Ostaci pesticida 94-100 % organske hrane ne sadrţi ostatke pestic.
Nitrati Organsko povrće sadrţi daleko manje nitrata
Mikotoksini Organske ţitarice sadrţe isti nivo mikotoksina kao i konvencionalne
Dalji dokazi - istraţivanja – treba da se prošire i osmisle na pravi način.
Christine M. Williams: Nutritional quality of organic food: shades of grey or shades of green? Nutrition Society (2002), 61, 19–24.
Faidon Magkos, Fotini Arvaniti and Antonis Zampelas: Organic food: nutritious food or food for thought? A review of the evidence International Journal of Food Sciences and Nutrition, Volume 54, Number 5 (September 2003) 357-371.
M. Huber, E. Rembiałkowska, D. S’rednicka, S. Bugel, L.P.L. van de Vijver: Organic food and impact on human health: Assessing the status quo andprospects of research a NJAS - Wageningen Journal of Life Sciences 58 (2011) 103– 109.
Maryline Kouba: Quality of organic animal products Livestock Production Science 80 (2003) 33–40.
Denis Larion: Nutritional quality and safety of organic food. A review, Agro. Sustan. Dev. (2009),
Handbook of organic food safety and quality, (2007) Edited by Julia Cooper, Urs Niggli and Carlo Laifert, CRC Press, Cambridge London,1-521.