silva metod

Upload: mila-tomasevic

Post on 10-Oct-2015

336 views

Category:

Documents


22 download

DESCRIPTION

za rad na sebi

TRANSCRIPT

  • HOSE SILVAi Filip Mil

    SILVA METODKONTROLE

    UMA

    - esto izdanje -

    SILVA METODBeograd, 1995.

  • UVOD

    Sada se uputate u ivotnu pustolovinu koja vas moe najvie preobraziti. Svaki rezultat koji postignete promenie va pogled na vas i na svet u kome ste roeni. S vaim novim moima doi e i odgovornost da ih upotrebljavate "za dobrobit oveanstva" - izraz Kontrole uma. Na drugi nain ih ne moete upotrebiti, to ete uskoro videti.

    Planer zaduen za zapadni deo grada zatvorio je vrata svoje kancelarije ostavivi za stolom sekretaricu samu i zabrinutu. Crtei za predloeni oping centar su nestali, a sastanak sa gradskim funkcionerima zakazan je za kraj iste nedelje. Posao se gubio i za manje stvari, ali planera kao da nije doticalo ono to bi kod drugih efova izazvalo oluju besa prema sekretarici.

    Seo je za svoj sto. Ubrzo je zatvorio oi i potpuno se smirio. Svako bi pomislio kako nastoji da se pribere pre nego to se suoi s propau.

    Deset minuta kasnije otvorio je oi, polako ustao i otiao do svoje sekretarice. "Mislim da sam ih naao", mirno je rekao. "Pogledajmo moj raun trokova za proli etvrtak kada sam bio u Hartfordu. U kom sam restoranu veerao?"

    Telefonom je pozvao taj restoran. Crtei su bili tamo.Gradski planer bio je obuen u Silva metodi Kontrole uma uz iju pomo je u

    sebi mogao da probudi ono to su za veinu neupotrebljene sposobnosti uma. Jedna od stvari koje je nauio bila je kako da povrati seanja koja su se sakrila tamo gde ih neobueni um ne moe pronai.

    Ove probuene sposobnosti ine uda za vie od 500.0001 mukaraca i ena koji su pohaali kurs.

    ta je zapravo gradski planer radio dok je mirno sedeo deset minuta? Sutinu otkrivamo u izvetaju drugog diplomiranog polaznika Kontrole uma:

    "Jue sam imao neverovatno iskustvo na Bermudima. Za dva sata trebalo je da stignem na avion za Njujork, a nigde nisam mogao da naem svoju avionsku kartu. Skoro itav sat smo nas troje pretraivali apartman u kome sam odseo. Gledali smo ispod tepiha, iza friidera - svuda. ak sam tri puta raspakivao i ponovo pakovao svoj kofer, ali kartu nisam naao. Konano sam odluio da naem neki miran kutak i uem u svoj nivo. Samo to sam se naao u njemu, mogao sam da vidim avionsku kartu jasno kao da sam je stvarno gledao. Sudei po onome to sam mogao videti na svom "nivou", nalazila se na dnu plakara gurnuta meu knjige gde se jedva mogla spaziti. Pojurio sam prema plakaru i karta je bila tamo, kao to sam i zamislio."

    1 Ovaj podatak potie iz 1977. godine. Danas se sa sigurnou moe rei da je taj broj vei od 9 miliona.

  • Ovo zvui neverovatno onima koji nisu vebali Kontrolu uma, ali kada doete do svih ovih poglavlja Hosea Silve, utemeljivaa Kontrole uma, saznaete o jo udesnijim moima vaeg uma. Moda najvie od svega zapanjuje kako lako i brzo moete da uite.

    Gospodin Silva je vei deo svog zrelog doba posvetio istraivanju emu se sve moe poduiti na um. Ishod je kurs od 40 do 48 sati koji moe da obui svakoga da se seti onoga to izgleda zaboravljeno, da obuzda bol, da ubrza isceljivanje, da se oslobodi neeljenih navika, da aktivira intuiciju tako da esto ulo postane stvaralaki deo svakodnevnog ivota kojim se reavaju problemi. Uz sve ovo stiemo vedar unutranji mir i spokojan optimizam zasnovan na dokazu iz prve ruke da svojim ivotom upravljamo vie nego to smo to ikada zamiljali da moemo.

    Sada, prvi put putem pisane rei, moete nauiti da ono to se ui na kursu sprovedete u praksi.

    Gospodin Silva je slobodno pozajmljivao i od istonih i od zapadnih uenja, ali krajnji proizvod je u sutini ameriki. Kurs je, kao i njegov osniva, potpuno praktian. Sve emu vas ui zamiljeno je tako da vam pomogne da ivite radosnije i delotvornije, ovde i sada.

    Dok napredujete od vebanja do vebanja u poglavljima gospodina Silve, nizaete uspeh za uspehom ime ete ojaati svoje samopouzdanje i biete spremni za dostignua koja, pod pretpostavkom da niste upoznati sa Kontrolom uma, sada smatrate nemoguim. Ali, postoji nauni dokaz da je va um sposoban za uda. Osim toga, tu su i uspena iskustva vie od pola miliona ljudi ije je ivote izmenila Kontrola uma.

    Zamislite da upotrebljavate um da biste popravili svoj vid. "Dok sam pohaala prvi kurs Silva metoda Kontrole uma, poela sam da primeujem da mi se vid menja - postaje bolji. Pre toga, nosila sam naoare u detinjstvu tokom deset godina (dok nisam diplomirala) a onda sam ponovo poela da ih nosim u tridesetosmoj godini. Uvek mi je levo oko bilo skoro tri puta slabije od desnog.

    Moje prve naoare (1945. godine) bile su naoare za itanje, ali '48. ili '49. poela sam da nosim bifokalne naoare - stalno ih zamenjujui jaim. Posle kursa, s obzirom na to da do tada nisam mogla da itam bez naoara, primetila sam da mi se vid znatno popravio. Poto mi se vid ubrzano popravljao, odugovlaila sam sa odlaskom na kontrolu koliko sam god mogla. Vid mi se toliko popravio da sam se ak vratila na naoare koje sam nosila pre dvadeset godina.

    Kada mi je lokalni optiar pregledao oi, sloio se da bi mi, dok ne stignu nova stakla, stari par naoara vie koristio od onih koje sam prethodno nosila.

    Ovo vam sada moe izgledati tajanstveno, ali kada proitate deseto poglavlje videete tano kako diplomirani polaznici kursa stavljaju um u poziciju da upravlja telom da bi ubrzali prirodno isceljenje. Tehnika je zadivljujue jednostavna, kao to ete videti iz pisma ene koja je za etiri meseca izgubila dvanaest neeljenih kilograma:

    3

  • "Prvo sam vizuelizirala tamni ram u kom sam videla sto krcat sladoledom, kolaima, itd. - svim onim to sam znala da goji. Precrtala sam sto velikim crvenim X i samu sebe videla u ogledalu koje me je uinilo vrlo debelom (poput onih ogledala koja moete nai u vaarskim kuama zabave). Zatim sam vizuelizirala prizor zasut zlatnim svetlom: sto na kome su se nalazile namirnice sa visokim sadrajem proteina - tunjevina, jaja, meso bez masnoe. Oznaila sam ovaj prizor velikom zlatnom kvaicom i u ogledalu zamislila sebe visoku i vitku. Mentalno sam rekla sebi da elim sa stola samo namirnice prepune proteinima. Takoe sam ula kako mi svi moji prijatelji govore da fantastino izgledam i videla sam da se to dogaa tano odreenog datuma. (Ovo je bio najznaajniji korak, jer sam sebi postavila cilj.) I uspela sam! Poto sam pre bila uporni korisnik dijeta, sada smatram da je ovo jedini metod koji je dao rezultate."

    Kontrola uma znai zalaziti u duboki meditativni nivo gde moete uvebati va um da preuzme upravljanje upotrebljavajui sopstveni jezik slika pojaanih reima, postiui sve udesnije rezultate i gde su beskrajne mogunosti za osobu koja stalno veba.

    Kao to vidite, ovo nije obina knjiga. Ona vas laganim tempom uvodi u meditaciju, zatim u mnoge naine na koje meditaciju moete koristiti sve dok ne dostignete i konani stadijum kada ete moi da rutinski inite ono i za ta veina ljudi vrsto veruje da je nemogue.

    To je knjiga u knjizi. Okvirna knjiga - koju ine prvo, drugo i poglavlja od sedamnaestog do dvadesetog i iji je autor Filip Mil - opisuje skoro eksplozivan rast Kontrole uma i nain na koji je ona koristila hiljadama diplomiranih polaznika. U unutranjoj knjizi gospodin Silva zajedno sa vama prolazi mnoge tehnike koje se ue na asovima Kontrole uma. Poto su ti asovi grupna iskustva, a vode ih obueni predavai, do rezultata se dolazi bre i spektakularnije nego to ete ih postii radei sami. Meutim, ako paljivo sledite uputstva gospodina Silve i radite vebe, rezultati e skoro sigurno promeniti va ivot nabolje - ne tako brzo, ali sasvim sigurno.

    Postoji specijalan nain za itanje ove knjige: prvo je proitajte onako kako biste itali bilo koju drugu knjigu, od poetka do kraja. Meutim, u toku prvog itanja nemojte poeti da radite ni jednu od vebi. Zatim ponovo proitajte poglavlja od treeg do etrnaestog da biste dobili to jasniju, sveobuhvatnu sliku o putevima koje uskoro treba da preete. Posle ovoga vratite se na tree poglavlje i radite nekoliko nedelja vebe koje su tu date - i to samo te vebe. Kad osetite da ste spremni za dalje preite na etvrto poglavlje i tako redom.

    Kad stignete do etrnaestog poglavlja biete ve iskusni praktiar u veem delu onoga to su nauili oni koji su zavrili kurs Kontrole uma. Da biste dalje obogatili vae iskustvo moda ete eleti da oformite malu grupu prijatelja koji su uvebavali iste vebe. Trinaesto poglavlje vam objanjava kako ete to uiniti.

    4

  • PRVO POGLAVLJE

    KAKO DA VIE KORISTITE SVOJ UM NA POSEBAN NAIN

    Zamislite da ste doli u neposredan, operativni kontakt sa sveproimajuom Viom Inteligencijom i da u trenutku uzviene radosti spoznajete da je ona na vaoj strani.

    Zamislite, takoe, da ste taj kontakt ostvarili tako jednostavno da se do kraja svog ivota vie nikada ne morate oseati bespomono, van domaaja neega to ste uvek slutili da je tu, ali nikada niste mogli sasvim da dosegnete - mudrost koja pomae, blesak proniknua kada vam je potreban, oseaj blagonaklone mone prisutnosti. Kakvo bi to bilo oseanje?

    To bi bilo vrhunsko iskustvo koje se ne bi suvie razlikovalo - moda se uopte ne bi razlikovalo - od duhovnog ushienja.

    Takav je oseaj posle etvorodnevnog vebanja Silva Kontrole uma. Do sada ga je upoznalo vie od pola miliona ljudi2, jer su ga iskusili kroz vebu na kursu. I to se vie privikavaju na upotrebu metoda koji stvaraju taj oseaj, oni mirno i samopouzdano koriste nove moi i energije, njihov ivot se obogauje, postaju zdraviji i rastereeniji od problema.

    Ukratko, Hose Silva e objasniti neke od ovih metoda tako da i sami moete poeti da ih upotrebljavate. Pogledajmo prvo ta se deava na poetnom asu.

    Poinje se sa uvodnim predavanjem koje traje oko sat i dvadeset minuta. Predava definie Kontrolu uma i istie glavne crte dvadesetogodinjih istraivanja koja su dovela do razvoja ovog metoda.

    Zatim ukratko opisuje kako e polaznici kursa moi da primene ono to naue da bi poboljali svoje zdravstveno stanje, reavali svakodnevne probleme, lake uili i produbljivali duhovnu svesnost. Sledi pauza od dvadeset minuta.

    Za vreme pauze polaznici se upoznaju. Njihovo poreklo i predznanje je aroliko: doktori, sekretarice, uitelji, taksisti, domaice, aci srednjih kola i studenti, psihijatri, lideri verskih sekti, penzioneri - to je tipian sastav.

    Posle pauze, drugi deo od sat i dvadeset minuta poinje pitanjima i odgovorima, a zatim se prelazi na prva vebanja koja e dovesti do meditativnog nivoa uma. Predava objanjava da je to stanje duboke relaksacije, dublje nego u snu, ali praeno posebnom vrstom svesnosti. To je u stvari izmenjeno stanje svesti koje se koristi u skoro svakoj meditativnoj disciplini i u intenzivnoj molitvi.

    Ne koriste se nikakva opojna sredstva niti biofidbek3 aparati. Predavai Kontrole uma govore o ulasku u ovo stanje kao o "odlasku na va nivo" ili, ponekad, o "ulaenju u Alfu". U tridesetominutnoj vebi oni polagano uvode polaznike u to

    2 Vidi napomenu broj 1 (prim. prev.)3 Tehnika uspostavljanja kontrole nad izvesnim emocionalnim stanjima uz pomo elektronskih

    ureaja. (pr. prev.)5

  • stanje, dajui uputstva jednostavnim jezikom. U stvari, cela Kontrola uma je na jednostavnom jeziku: nema naunikog argona ni rei s dalekog istoka.

    Moe se rei da su neki polaznici i pre dolaska na kurs nauili da meditiraju, neki koristei metode za ije je uenje neophodno nekoliko nedelja, drugi posle nekoliko meseci istrajnih napora. Oni su zadivljeni jednostavnom vebom koja traje samo trideset minuta.

    Jedna od prvih reenica koje polaznici uju jeste: "Sada uite da vie koristite svoj um i da to radite na poseban nain." Jednostavna reenica koju na poetku uju i utisnu u svoju svest. Njeno puno znaenje je u najmanju ruku zaprepaujue. Svako - bez izuzetka - ima um koji se lako moe obuiti da razvija moi u ije postojanje poetnici otvoreno sumnjaju. Tek kada stvarno iskuse ove moi, poveruju da ih imaju.

    Sledee to se kae polaznicima jeste: "Projektujte se mentalno na vae idealno mesto za relaksaciju" - prijatna, smirujua, izuzetno jasna i slikovita veba koja ojaava imaginaciju i vodi u dublju oputenost.

    Da kaemo neto o meditaciji: u svakodnevnom govoru to znai o neemu razmiljati. Ako za trenutak ovu knjigu odloite na stranu i ponete da razmiljate ta biste sutra za ruak, vi meditirate.

    Ali, u raznim meditativnim disciplinama ova re ima preciznije znaenje koje se odnosi na nivo uma. U nekim disciplinama je dostizanje tog nivoa, osloboenje uma svake svesne misli, samo sebi svrha. Ovo stvara prijatnu smirenost i dugim putem vodi ka ublaavanju i spreavanju oboljenja prouzrokovanih napetou, to su dokazale bezbrojne studije.

    Meutim, to je pasivna meditacija. Kontrola uma ide mnogo dalje. Ona ui polaznika da upotrebi ovaj nivo uma za reavanje problema, kako onih manjih, tako i onih koji ga izuzetno optereuju. To je dinamika meditacija; njena snaga je zaista spektakularna.

    O Alfi se u poslednje vreme sve vie uje. To je jedan od oblika modanih talasa, vrsta elektrine energije koju proizvodi mozak i koja moe biti izmerena elektroencefalografom (EEG). Pulsiranje ove energije meri se u ciklima u sekundi (CPS)4. Generalno, oko etrnaest CPS i iznad, zovu se Beta talasi; oko sedam do etrnaest su Alfa; etiri do sedam Teta i etiri i ispod toga su Delta talasi.

    Kada ste potpuno budni, radei i postiui rezultate u svetu svoje radne svakodnevice, vi ste na Beti ili na "spoljanjem svesnom nivou" - da upotrebimo terminologiju Kontrole uma. Kada sanjarite ili u trenutku kada samo to niste zaspali ili se budite a jo se niste potpuno probudili, vi ste na Alfi. Ljudi koji se bave Kontrolom uma to nazivaju "unutranji svesni nivo". Kada ste u snu, naizmenino ste u Alfi, Teti ili Delti, a ne samo u Alfi kako mnogi misle. Uvebavanjem Kontrole uma moete svojevoljno ui u Alfa nivo a ipak zadrati potpunu prisebnost. Moda se pitate kakav je oseaj biti u ovim razliitim nivoima svesti.

    4 Ciklusi u sekundi ili herci (Hz), (prim. prev.)6

  • Nalaziti se u Beti ili biti potpuno budan, ne stvara nikakav naroit oseaj. Moete biti puni poverenja ili strahovati, moete vredno raditi ili lenstvovati, biti neim obuzeti ili besposliiti. U Beti su mogunosti beskrajne.

    Na dubljim nivoima svesti, za veinu ljudi, mogunosti su ograniene. ivot ih je nauio da funkcioniu u Beti, a ne u Alfi ili Teti. Na ovim dubljim nivoima ogranieni su uglavnom na sanjarenje, budnu snenost ili sam san. Ali, vebanjem Kontrole uma korisne mogunosti poinju beskrajno da se umnoavaju.

    Kako je pisao Hari Mek Najt, jedan od direktora Silva Kontrole uma, "Alfa dimenzija ima kompletne ulne sposobnosti, kao i Beta". Drugim reima, u Alfi moemo raditi drugaije stvari od onih koje moemo u Beti.

    Ovo je kljuna zamisao u Kontroli uma: kada se jednom upoznate sa ovim ulnim sposobnostima i nauite da ih upotrebljavate, u veoj meri ete upotrebljavati va um na poseban nain. U stvari, funkcionisaete jasnovido5 kad god to poelite, stupajui u dodir sa Viom Inteligencijom.

    Mnogi ljudi poseu za Kontrolom uma kao za nainom da se opuste, da prekinu nesanicu, da se oslobode glavobolje ili da naue da rade ono to iziskuje velike napore volje, kao to je prestanak puenja, gubitak teine, poboljanje pamenja, efikasnije uenje. To je ono zbog ega veina dolazi, ali naue mnogo, mnogo vie.

    Oni naue da su pet ula - dodir, ukus, miris, sluh i vid - samo deo ula s kojima su roeni. Postoje i druga, nazovimo ih ula ili moi, koja su bila poznata samo nadarenoj nekolicini i misticima koji su se povukli iz aktivnog sveta i razvijali ih itavog ivota. Cilj Kontrole uma jeste da nas naui da probudimo ove moi.

    ta ovo buenje moe znaiti dobro je opisala Nadin Berten, modni urednik lista "Mademoiselle", u martovskom izdanju iz 1972. godine:

    "Kultura droga moe da zadri svoje pilule, prakove i injekcije koji proiruju svest. Ja u uzeti ono to vodi u sr stvari. Kontrola uma zaista proiruje vau svest. Ona vas ui KAKO da je proirite. Njen naziv je vrlo prikladan zato to, za razliku od droge ili hipnoze, vi imate kontrolu. Proirenje svesti, samospoznaja i pomaganje drugima pomou Kontrole uma ogranieno je samo vaim sopstvenim ogranienjima. SVE je mogue. "ujete da se to deava drugima. I iznenada vidite da se to deava i vama."

    5 Jasnovidost je sposobnost da se u subjektivnoj dimenziji otkrije i ispravi neki problem. (prim. prev.)

    7

  • DRUGO POGLAVLJE

    UPOZNAJTE HOSEA

    Hose Silva je roen 11. avgusta 1914. godine u Laredu, Teksas. Kada je imao etiri godine umro mu je otac. Majka mu se ubrzo preudala, a on, njegova starija sestra i mlai brat otili su da ive kod svoje bake. Dve godine kasnije on postaje hranilac porodice prodajui novine, istei cipele i radei raznovrsne poslove. Tokom veeri gledao je kako sestra i brat rade domae zadatke, a oni su mu pomagali da naui da ita i pie. Nikada nije iao u kolu, osim da poduava druge.

    Hoseov beg iz nematine poeo je jednog dana dok je ekao kod berberina da na njega doe red. Potraio je neto za itanje. Dopala mu je u ruke lekcija dopisnog kursa o tome kako se popravljaju radio prijemnici. Hose je zamolio berberina da mu je pozajmi, ali ovaj je pristao jedino da je izda i to pod uslovom da Hose pod berberinovim imenom ispuni testove na poleini. Svake nedelje Hose bi platio jedan dolar, proitao lekciju i ispunio testove.

    Uskoro je diploma visila u berbernici dok je Hose, u svojoj petnaestoj godini, popravljao radio prijemnike irom grada. Kako su godine prolazile, toliko je razgranao posao da je postao jedan od najboljih u toj oblasti, obezbeujui novac za kolovanje brata i sestre, sredstva za svoju enidbu, kao i nekih pola miliona dolara za finansiranje dvadesetogodinjeg istraivanja iz kog se razvila Kontrola uma.

    Jedan drugi ovek, sa diplomama mnogo savesnije steenim od berberinove, sasvim sluajno je podstakao ovo istraivanje. Bio je to psihijatar zaduen da ispituje ljude koji su ulazili u sastav izviakih jedinica tokom II svetskog rata.

    "Mokrite li u krevetu?" Hose se zabezeknuo."Volite li ene?" Hose, otac troje dece i predodreen da ih jednog dana ima

    desetoro, prenerazio se."Ovaj ovek", mislio je, "sigurno zna vie o ljudskom umu nego to berberin zna

    o radio aparatima. emu takva glupa pitanja?"To je bio taj zapanjujui trenutak koji je naterao Hosea na Odiseju naunog

    istraivanja zahvaljujui kojem je, bez diploma i sertifikata, postao jedan od najkreativnijih uenika svog doba. Frojd, Jung i Adler su, svojim pisanim delima, postali njegovi rani uitelji.

    Glupa pitanja dobila su dublja znaenja, a Hose je uskoro bio spreman da postavi i sopstveno pitanje: da li je mogue da se, upotrebljavajui hipnozu, pobolja sposobnost uenja, ustvari povea IQ? Tada se verovalo da je IQ (koeficijent inteligencije) neto s ime se raamo, ali Hose nije bio toliko siguran u to.

    Ovo pitanje moralo je da saeka dok je izuavao viu elektroniku da bi postao instruktor u Izviakim trupama. Kada je izaao iz Armije, potroivi uteevinu i sa samo 200 dolara u depu, poeo je polako da obnavlja svoj posao. Istovremeno je, s pola radnog vremena, preuzeo posao predavaa na Laredo Junior Koledu, gde je

    8

  • nadzirao rad tri druga nastavnika i imao zaduenje da oformi kolsku laboratoriju za elektroniku.

    Pet godina kasnije, kada se pojavila televizija, posao u servisu za opravke poeo je da cveta i Hose je prekinuo karijeru predavaa. Njegov servis je ponovo postao najbolji u gradu. Radni dan mu je trajao do devet uvee, veerao bi, pomogao da se deca stave u krevet i kad bi kua potpuno utihnula tri sata bi posvetio uenju. Njegova izuavanja odvela su ga dalje u hipnozu.

    Ono to je nauio o hipnozi i ono to je znao o elektronici, zajedno sa slabim ocenama u knjiicama njegove dece, vratilo ga je na pitanje koje je jo ranije postavio - da li sposobnost uenja, IQ, moe da se pobolja nekim mentalnim vebama?

    Hoseu je ve bilo poznato da mozak stvara elektricitet - svojevremeno je proitao da su poetkom stolea eksperimentima otkriveni Alfa talasi. Kako je radio na podruju elektrotehnike znao je da je idealno elektrino kolo ono sa najmanjim otporom, ili impedansom, zato to najvie koristi svoju elektrinu energiju. Da li bi i mozak radio efikasnije ako bi mu se smanjila impedansa? I da li njegova impedansa moe da se smanji?

    Hose je poeo sa upotrebom hipnoze da bi smirio misli svoje dece i otkrio je neto to je mnogima izgledalo paradoksalno: ustanovio je da je mozak energetski jai kad je manje aktivan. Na niim frekvencijama mozak je primao i skladitio vie informacija. Sutinski problem je bio kako um odrati budnim na ovim frekvencijama koje su vie povezane sa sanjarenjem i snom nego sa praktinom aktivnou.

    Hipnoza je omoguavala onu meru prijemivosti uma koju je Hose traio, a ne onu vrstu nezavisne misli koja vodi razmiljanju o stvarima kako bi se one razumele. Imati glavu punu zapamenih injenica nije dovoljno; takoe je neophodno i razumevanje i shvatanje njihove sutine.

    Hose je ubrzo napustio hipnozu i poeo da eksperimentie s vebama mentalnog treninga kojima se umiruje mozak, ali tako da njegova budnost bude manje zavisna nego u hipnozi. Smatrao je da bi to vodilo poboljanju pamenja kombinovanog sa razumevanjem, a time i viim IQ postignuima.

    Vebe iz kojih se razvila Kontrola uma zahtevale su oputenu usredsreenost i jasnu mentalnu vizuelizaciju kao nain da se dostignu nii nivoi svesti. Kada su dostignuti, ovi nivoi su se za uenje pokazali kao efikasniji od Beta nivoa. Dokaz su bile znatno poboljane ocene njegove dece u trogodinjem periodu u kojem je Hose nastavio sa usavravanjem svojih tehnika.

    Hose je tada prvi put postigao izuzetno znaajan uspeh, to su druga istraivanja, naroito ona sa bio povratnom spregom, do sada potvrdila. On je bio prvi koji je dokazao da moemo nauiti da svesno funkcioniemo na Alfa i Teta modanim frekvencijama.

    Jo jedno i podjednako zapanjujue "prvi put" bilo je na vidiku.

    9

  • Jedne veeri, Hoseova erka je ula u svoj "nivo" (da upotrebimo sadanju terminologiju Kontrole uma), a Hose joj je postavljao pitanja u vezi sa predmetima koje je uila. im bi odgovorila na jedno pitanje, on bi u mislima uobliio sledee. To je bio uobiajeni postupak i do tada se ta veba nije razlikovala od stotine prethodnih. Iznenada, postupak se izmenio. Ona je odgovorila na pitanje koje njen otac jo nije postavio. Zatim na jo jedno. I jo jedno. Ona mu je itala misli!

    To je bilo jo 1953. godine, kada je ESP6, postajala vaan predmet naunih istraivanja, u velikoj meri zahvaljujui objavljenim radovima Dr. J. B. Rajna (Dr. J. B. Rhine) sa Djuk Univerziteta. Hose je pismom obavestio Dr. Rajna da je obuio svoju kerku da primenjuje ESP i primio je odgovor koji ga je razoarao. Dr. Rajn je nagovestio da je devojka moda od poetka bila obdarena. Ukoliko devojku nisu podvrgli ispitivanju pre poetka obuke ne postoji nain da se to dokae.

    U meuvremenu, Hoseovi susedi su primetili da su se njegova deca izuzetno popravila u koli. U poetku njegovih eksperimenata bili su oprezni i zabrinuti zbog istraivanja nepoznatog koje je moda zatieno moima u koje je bolje ne uplitati se. Meutim, uspeh oveka koji radi sa sopstvenom decom ne moe se zanemariti. Da li bi Hose obuavao i njihovu decu?

    Posle pisma Dr. Rajna bilo je to upravo ono to je Hoseu bilo potrebno. Ako se to to je postigao s jednim detetom moe postii i sa drugom decom, dobio bi neku vrstu ponovljivih eksperimenata koji su osnov za nauni metod.

    U sledeih deset godina uvebao je tridesetdevetoro dece iz Lareda, ak i sa boljim rezultatima jer je sa svakim detetom pomalo usavravao svoje tehnike. Tako je postigao jo jedno "prvo": razvio je prvi metod u istoriji koji moe bilo koga obuiti da koristi ESP, a za dokaz je imao 39 ponovljenih eksperimenata. Sada je trebalo usavriti metod.

    U sledee tri godine Hose je razvio kurs za obuku koja je danas standardna. Zahteva samo 40 ili 48 asova i efikasna je i kod dece i kod odraslih. Do sada je proverena u oko 500.0007 "eksperimenata", dakle u obimu ponovljivosti koji nijedan nepristrasan naunik ne moe da omalovai.

    Ove duge godine istraivanja finansirao je Hoseov sve razgranatiji posao sa elektronikom. Nije bilo mogue dobiti nijedan univerzitetski, vladin ili fondacijski kredit za takvo polje istraivanja. Danas je Organizacija Kontrole uma porodini posao u usponu, sa profitom koji je uglavnom uloen u dalja istraivanja i za podrku ubrzanom rastu. U svih pedeset drava SAD postoje predavai ili centri Kontrole uma kao i u tridesetetiri8 zemlje izvan SAD.

    Uz sav taj uspeh Hose nije postao slavna linost, guru ili duhovni voa sa sledbenicima ili pristalicama. On je obian ovek jednostavnog ophoenja, sa jedva primetnim meksikim akcentom u govoru. Snane je grae, zdepast, blagog lica koje se lako i esto osmehuje.

    6 ESP - Extra Sensory Perception, vanulno opaanje. (prim.prev.)7 Vidi napomenu broj 1.8 Prema poslednjim informacijama Silva metod je prisutan u 100 zemalja sveta. (prim. prev.)

    10

  • Svako ko upita Hosea ta je za njega znaio uspeh, dobie odgovor u bujici pria o uspesima. Nekoliko primera:

    Bostonskom asopisu "Herald American" jedna ena je uputila pismo sa molbom da pomognu njenom muu koga mue migrenske glavobolje. Novine su objavile njeno pismo, a sledeeg dana jo jedno pismo u kome je neko drugi traio nain za kontrolu takvih glavobolja.

    Jedna lekarka je proitala ta pisma i napisala je da je i ona imala migrenske glavobolje celog ivota. Otila je na Kontrolu uma i od tada se nisu ponovile. "I verovali ili ne, sledee uvodno predavanje je bilo prepuno. Doao je izuzetno veliki broj ljudi."

    Drugi lekar, poznati psihijatar, savetuje sve svoje pacijente da se obue u Kontroli uma jer im to omoguava da proniknu u sebe, to bi u nekim sluajevima zahtevalo dvogodinju terapiju.

    Cela jedna marketing kompanija je osnovana kao kooperativa. Osnivai su bili diplomirani polaznici Kontrole uma koji su upotrebili ono to su nauili da bi pronali nove proizvode i razvili naine za njihovo plasiranje. U treoj godini poslovanja kompanija je imala osamnaest proizvoda na tritu.

    oveku koji se bavio reklamom bilo je potrebno oko dva meseca da stvori kampanju za nove klijente - to je prosek u njegovoj oblasti. Sada, pomou Kontrole uma, osnovne ideje mu dolaze za dvadesetak minuta a preostali deo posla je gotov za dve nedelje.

    etrnaest igraa tima "Chicago White Sox" obuili su se u Kontroli uma. Svi njihovi pojedinani proseci su se popravili, a mnogi u gotovo neverovatnoj meri.

    Jednoj punijoj eni mu je predloio da proba Kontrolu uma jer su sve vrste njenih dijeta bile bezuspene. Pristala je pod uslovom da i on ide. Za est nedelja izgubila je devet kilograma; on je prestao da pui.

    Profesor na farmaceutskom koledu obuava svoje studente u tehnikama Kontrole uma. "Njihove ocene iz svih predmeta su bolje uz manje uenja, a oni su oputeniji ... Svi ve znaju kako da koriste svoju imaginaciju. Ja samo podstiem svoje studente da je jo vie koriste. Pokazujem im da imaginacija ima vrednost i da u njoj postoji vid stvarnosti koju mogu koristiti."

    Mada se Hose lako nasmei kada uje: "Hose, izmenio si mi ivot", osmeh mu zakratko iezne kada kae: "Ne, to nisam uinio ja. Vi ste to uinili, va sopstveni um."

    Od sledeeg poglavlja, Hose e vam lino pokazati kako da upotrebite svoj um da biste izmenili svoj ivot.

    11

  • TREE POGLAVLJE

    KAKO SE MEDITIRA

    (Napomena: ova i ostala poglavlja zakljuno sa esnaestim iji je autor Hose Silva, mogu vrlo lako biti neka od najvanijih koja ste ikad proitali. Hose e vas uiti osnovnim elementima njegovog kursa: Silva Metod Kontrole Uma. Da biste imali potpunu korist od itanja ovih poglavlja, obratite panju na nain kako treba da ih itate. O tome je bilo rei u Uvodu.)

    Pomoi u vam da nauite da meditirate. Kada to nauite biete na nivou uma gde ete moi da oslobodite svoju imaginaciju i da reavate probleme. Ali, za sada emo se zadrati samo na meditaciji, kasnije emo prei na reavanje problema.

    Ovde u upotrebiti neznatno drugaiji metod, znatno sporiji od onog koji se koristi na kursevima Kontrole uma, jer ete uiti bez pomoi obuenog lica (instruktora). To vam nee initi nikakvih potekoa.

    Ako nauite samo da meditirate i na tome se zaustavite, i u tom sluaju ete reavati probleme. Neto lepo se deava prilikom meditiranja, a ta lepota koju nalazite je smirivanje. to vie meditirate, idete dublje u sebe i sve je jae vae oseanje unutranjeg mira i to toliko da nita to vam se deava u ivotu nee moi da ga razbije.

    I vae telo e od toga imati koristi. Prvo ete otkriti da za vreme meditiranja ne mislite na brige i da nemate oseaj krivice. Jedna od lepota meditiranja na Alfa nivou jeste to to oseaj krivice i ljutnje ne moete poneti sa sobom. Ako se ova oseanja nametnu, jednostavno ete iskoiti iz meditativnog nivoa. Kako vreme prolazi, ono e se sve vie udaljavati dok jednog dana zauvek ne nestane. To znai da e se neutralizovati one aktivnosti uma koje vode nae telo u bolest. Telo je stvoreno da bude zdravo. Ugraeni su mu sopstveni mehanizmi izleenja. Ovi mehanizmi su blokirani umom koji nije obuen da se kontrolie. Meditacija je prvi korak u Kontroli uma; ona e sama po sebi daleko otii u oslobaanju samoisceliteljskih moi tela vraajui mu energiju koju je ranije troilo na napetost.9

    Evo ta sve treba da uinite da biste postigli Alfa ili meditativni nivo uma:Kada se ujutru probudite, ako je neophodno, otiite u kupatilo, zatim se vratite u

    krevet. Navijte sat tako da zvoni petnaest minuta kasnije za sluaj da skliznete u san tokom vebe. Zatvorite oi i gledajte navie, ispod kapaka, pod uglom od 20 stepeni. Iz nedovoljno poznatih razloga i sama ovakva pozicija oiju podstai e mozak da stvori Alfu.

    A sada polako, u intervalima od oko dve sekunde, odbrojavajte unazad od sto prema jedan. Dok brojite, mislite na to i ve ete prvi put dospeti u Alfu.

    Na asovima Kontrole uma polaznici izraavaju razliite reakcije na svoje prvo iskustvo, od "To je bilo lepo", do "Nita nisam osetio". Razlika nije toliko u tome ta im se dogodilo, ve, pre svega, koliko im je bio blizak ovaj nivo uma. On e manje-vie svima biti poznat, jer kada se ujutru probudimo, esto smo za trenutak u Alfi.

    9 O ovim sluajevima itaete u sledeim poglavljima. (prim. aut.)12

  • Da bismo preli iz Tete, nivoa sna, u Betu, budni nivo, moramo proi kroz Alfu gde se esto zadrimo tokom naih ranih jutarnjih aktivnosti.

    Ako tokom prve vebe ne osetite da se neto dogodilo, to jednostavno znai da ste ranije vie puta bili u Alfi a da toga niste bili ba svesni. Jednostavno se opustite, ne ispitujte to i nastavite sa vebama.

    Iako ete biti u Alfi prilikom prvog pokuaja ukoliko se koncentriete, ipak e vam biti potrebno sedam nedelja prakse da biste sili na nie nivoe Alfe, a zatim na Tetu. Koristite metod brojanja od sto do jedan za jutarnje vebe tokom deset dana. Zatim odbrojavajte samo od pedeset do jedan, od dvadesetpet do jedan, zatim od deset do jedan i konano od pet do jedan, deset jutara za svako od ovih brojanja.

    Za izlazak iz Alfa nivoa od samog poetka koristite samo jedan metod. To e vam omoguiti vei stepen kontrole protiv spontanog izlaska.

    Metod koji koristimo u Kontroli uma jeste da kaemo mentalno: "Dok odbrojavam od 1 do 5 polako u izlaziti, biu potpuno budan i oseau se bolje nego ranije. Jedan - dva - pripremi se da otvori oi - tri - otvori oi - etiri -pet - oi su mi otvorene, potpuno sam budan, oseam se bolje nego ranije."

    Uspostaviete dva rutinska postupka, jedan za ulazak u va nivo, drugi za izlazak iz njega. Ako promenite postupak, moraete da nauite da koristite vau novu verziju kao to ste nauili da koristite prvu. To je beskoristan posao.

    Kada nauite da ujutru dostignete va nivo metodom od pet do jedan, spremni ste da odete na va nivo u bilo koje doba dana koje izaberete. Sve to e vam biti potrebno jeste deset ili petnaest slobodnih minuta. Poto ete na va nivo ulaziti iz Bete pre nego iz laganog nivoa Alfe, bie neophodno malo dodatnih vebi.

    Sedite na udobnu stolicu ili krevet sa bosim stopalima na podu. Pustite da vam ruke slobodno lee u krilu. Ako vam vie odgovara sedite prekrtenih nogu, u lotos poziciji. Drite glavu u ravnotei, ne dozvolite da padne. Sada se prvo usredsredite na jedan deo tela, zatim na drugi, da biste ga svesno opustili. Ponite s levim stopalom, zatim celom levom nogom, preite na desno stopalo i nastavite tako dok ne stignete do grla, lica, oiju i konano do koe na glavi. Kada prvi put to uradite, biete zapanjeni koliko je vae telo bilo napeto.

    Sada izaberite taku na plafonu ili suprotnom zidu, na oko 45 stepeni iznad ravni pogleda. Gledajte u tu taku dok ne osetite da su vam oni kapci oteali i pustite ih da se zatvore. Ponite odbrojavanje od pedeset prema jedan. Radite to deset dana, zatim od deset do jedan sledeih deset dana a od tada brojte od pet do jedan. Poto ove vebe vie nee vaiti samo za jutra, uspostavite ustaljeni postupak meditiranja dva ili tri puta dnevno, po petnaestak minuta.

    A ta ete kada stignete na va nivo? O emu ete razmiljati?Od samog poetka, od prvog trenutka kada stignete na va nivo meditacije,

    vebajte vizuelizaciju. Ona je osnov Kontrole uma. to bolje nauite da vizuelizirate, monije e biti vae iskustvo sa Kontrolom uma.

    Pre svega treba napraviti orue za vizuelizaciju, mentalni ekran. On treba da bude kao veliko bioskopsko platno, ali koje nee ispuniti potpuno vau mentalnu

    13

  • viziju. Nemojte ga zamisliti iza vaih onih kapaka, ve oko dva metra ispred vas. Sve ono na ta elite da se koncentriete projektovaete na ovom ekranu koji ete kasnije moi da koristite i u druge svrhe.

    Poto ste u svom umu stvorili ovaj ekran, projektujte na njemu neto poznato i jednostavno, poput pomorande ili jabuke. Kad god uete u svoj nivo zadrite samo jednu sliku; sledei put je moete promeniti. Usredsredite se na to da je predstavite to vernije - u tri dimenzije, sa svim bojama i detaljima. Nemojte ni o emu drugom razmiljati.

    Kae se da je mozak kao pijani majmun; tetura se tamo-amo od jedne do druge stvari. Iznenaujue je koliko malo vladamo svojim mozgom - uprkos tome to ponekad obavi za nas vrlo lep posao, u drugim sluajevima nam radi iza lea: izdajniki stvara glavobolju, povrh svega osip i ir. Mozak je izuzetno moan, isuvie moan da bismo dozvolili da bude izvan kontrole. Kada nauimo da upotrebimo um da bismo ga uvebali, radie za nas neke zapanjujue stvari, kao to ete uskoro videti.

    U meuvremenu, budite strpljivi s ovom jednostavnom vebom. Upotrebljavajui svoj um, uvebavajte mozak da mirno ode na Alfu i da se posveti iskljuivo tome da jednu sliku uini to jasnijom. U poetku, ako vam se nameu neke druge misli, neno mu oprostite. Polako ih odstranite i vratite se nekom bliskom predmetu. Nervoza ili napetost e vas izbaciti iz Alfe.

    Ovo je dakle meditacija koja je u irokoj upotrebi u celom svetu. Ako radite samo ovo i nita vie, doiveete ono to je Vilijam Vodsvort nazvao "Srena smirenost due" i vie, dubok i trajan unutranji mir. Ovo e postati uzbudljivo iskustvo kada dosegnete dublje nivoe uma; tada ete to prihvatiti kao normalno i uzbuenje e nestati. Kada se to dogodi mnogi odustanu. Oni zaboravljaju da ovo nije "izlet" koji je sam sebi svrha, ve prvi korak u neemu to vrlo lako moe postati najvanije putovanje na koje su ikada krenuli.

    14

  • ETVRTO POGLAVLJE

    DINAMIKA MEDITACIJA

    Pasivna meditacija o kojoj ste upravo itali (a nadam se da ete je ubrzo i iskusiti) moe se postii i na druge naine. Umesto na vizuelnu sliku, moete se koncentrisati na zvuk kao to je ommm... ili onnn... ili amennn..., iskazan naglas ili mentalno, ili na oseaj sopstvenog disanja. Moete se usredsrediti na energetsku taku svog tela ili na udarce bubnja i igru ili moete sluati zvune gregorijanske korale dok posmatrate poznato izvoenje religijskog rituala. Svi ovi metodi kao i neke njihove kombinacije dovee vas do smirenog meditativnog nivoa svesti.

    Vie volim da vas tamo odvedem brojanjem unazad jer to na poetku zahteva koncentraciju, a koncentracija je klju uspeha. Kada vie puta stignete na va nivo ovim metodom, on e u vaoj svesti biti povezan sa uspenim rezultatima i proces e se sve vie automatizovati.

    Svaki uspean rezultat u Kontroli uma postaje ono to nazivamo "reperna taka" - mi se svesno ili nesvesno vraamo na sopstveno iskustvo, ponavljamo ga, a zatim odatle idemo dalje.

    Kada dostignete meditativni nivo nije dovoljno tu ostati i ekati da se neto dogodi. To je prijatno i smirujue i doprinosi dobrom zdravlju, ali to su skromna dostignua u odnosu na ona koja su mogua. Idite dalje od ove pasivne meditacije, uvebajte va um za organizovane dinamike aktivnosti - za koje je, kako verujem, i stvoren - i rezultati e vas zapanjiti.

    Ukazujem na ovo jer sada je trenutak da idemo dalje od tehnike pasivne meditacije o kojoj ste upravo itali i da nauimo da dinamiki koristimo meditaciju za reavanje nekih problema. Sada ete videti zbog ega je jednostavna veba vizueliziranja jabuke na mentalnom ekranu, ili bilo ega to ste izabrali, toliko vana.

    Sada, pre nego to odete na va nivo, pomislite na neto prijatno - bez obzira koliko trivijalno - to se dogodilo jue ili danas. Podsetite se na to, a zatim zaite duboko u svoj nivo i ceo dogaaj projektujte na svoj mentalni ekran. Kakvi su bili prizori, mirisi, zvukovi i vaa oseanja u tom trenutku? Svi detalji. Iznenadie vas razlika koja postoji izmeu vaeg Beta i Alfa seanja na isti dogaaj. Razlika je skoro ista kao i razlika izmeu rei "plivanje" i plivanja samog.

    U emu je vrednost ovoga? Prvo, to je stepenik na putu ka neem veem, i drugo, korisno je samo po sebi. Evo kako to moete upotrebiti:

    Pomislite na neto to vam pripada - recimo na kljueve od kola koji nisu izgubljeni, ali svakako bi ih trebalo malo potraiti da bi se otkrilo gde su. Da li su ostali u kancelariji, u vaem depu ili u kolima? Ako niste sigurni, uite u va nivo, setite se kada ste ih poslednji put imali u rukama i ponovo proivite taj trenutak. Sada produite dalje u vremenu i nai ete ih ako su tamo gde ste ih ostavili. (Ako ih

    15

  • je neko uzeo, imaete da reite drukiju vrstu problema, to zahteva mnogo napredniju tehniku.)

    Zamislite studenta koji se sea svog profesora kako govori da e ispit biti ove srede - ili je moda rekao sledee srede? On to sam moe raistiti u Alfi.

    Ovo su tipini, mali svakodnevni problemi koje ova jednostavna meditativna tehnika moe reiti.

    A sada krupnim koracima kreemo napred. Povezaemo neki stvarni dogaaj sa eljenim koji ste zamislili - i videemo ta se deava sa zamiljenim dogaajem. Ako postupate u skladu s nekim vrlo jednostavnim zakonima, dogaaj koji ste zamislili postae stvaran.

    Zakon 1: Morate eleti da se dogaaj ostvari. "Prva osoba koju u sutra videti na trotoaru brisae nos" - ovo je projekat tako bezvredan za rad da e ga va um odbiti i verovatno neete u njemu imati uspeha. Va ef e biti ljubazniji, izvesni kupac e biti prijemiviji za ono to prodajete, nai ete zadovoljstvo u dunosti koju obino smatrate neprijatnom - ovo su situacije koje mogu sadravati znatnu koliinu elje.

    Zakon 2: Morate verovati da je mogue da se dogaaj ostvari. Ako je va kupac ve pretrpan onim to prodajete, razumno je verovati da nee eleti da kupuje; ako ne moete poverovati da e se odreeni dogaaj ostvariti, va um e se tome suprotstaviti.

    Zakon 3: Morate oekivati da se dogaaj ostvari. Ovo je suptilan zakon. Prva dva su jednostavna i pasivna - ovaj trei uvodi malo dinamike. Mogue je eleti da se neto dogodi, verovati da je to izvodljivo, a ipak ne oekivati da se to dogodi. elite da va ef sutra bude prijatan, znate da on to moe biti, ipak moete biti skloni da to ne oekujete. Na ovom mestu se pojavljuju Kontrola uma i delotvorna vizuelizacija, kao to emo odmah videti.

    Zakon 4: Vi ne moete stvoriti problem. Ne da ne smete, ve ne moete. Ovo je osnovni sveproimajui zakon. "Zar ne bi bilo sjajno kada bih mogao uiniti da moj ef napravi budalu od sebe tako da ga otpuste, a ja dobijem njegov posao?" Dok dinamiki radite u Alfi u dodiru ste sa Viom Inteligencijom, a iz perspektive Vie Inteligencije to uopte ne bi bilo sjajno. Vi moete uticati na to da va ef dobije otkaz, ali u tome ete biti potpuno sami - i u Beti. U Alfi se to jednostavno ne moe.

    Ako na meditativnom nivou pokuate da se spojite s nekom vrstom inteligencije koja e vam pomoi u zloj nameri, to e biti isto toliko bezuspeno kao kada biste na radio aparatu pokuali da naete stanicu koja ne postoji.

    Neki me optuuju da sam u ovom sluaju Polijana.10 Hiljade ljudi se blagonaklono osmehivalo dok sam govorio da je savreno nemogue nanositi zlo u Alfi dok to sami nisu saznali. Postoji mnogo zla na ovoj planeti a ljudi su krivi za

    10 Polijana (Pollyanna) - junakinja istoimenog romana (1913) E. Porter, osoba neukrotivog optimizma s tenjom da u svemu nae dobro. (prim. prev.)16

  • vei deo onog to bi im inae pripalo. Ovo je uraeno u Beti a ne u Alfi ili Teti, a verovatno ni u Delti. Moje istraivanje je to pokazalo.

    Nikada ne preporuujem da se gubi vreme, ali ako ba morate to sebi da dokaete, uite u va nivo i pokuajte da nekome prouzrokujete glavobolju. Ako to vizuelizirate, slikovito koliko je neophodno da bi se bilo ta postiglo, dogodie se jedan ili oba sledea sluaja: vi ete, a ne nameravana rtva, dobiti glavobolju, ili ete izai iz Alfe.

    Ovo nije odgovor na sva pitanja koja moete imati u vezi sa umnim potencijalima dobra i zla. O tome e kasnije biti vie rei. Za sada izaberite dogaaj koji reava neki problem, onaj koji elite i verujete da moe da se dogodi, a koji ete pomou vebe koja sledi, nauiti da oekujete.

    Evo ta treba uraditi:Izaberite stvarni problem s kojim ste suoeni i koji se jo nije razreio. Za

    ilustraciju, recimo da je va ef u poslednje vreme loe volje. Postoje tri koraka koja morate napraviti kada stignete na va nivo:

    Korak 1: Na vaem mentalnom ekranu podrobno oivite skoranji dogaaj koji je u vezi sa problemom. Proivite ga za trenutak.

    Korak 2: Ovaj prizor lagano sklonite sa ekrana udesno. Neka na ekran uplovi drugi prizor koji e se dogoditi sutra. U ovom prizoru svi oko efa su veseli, a on je upravo dobio dobre vesti. Sada je oigledno bolje raspoloen. Ako tano znate ta je bio uzrok problema, vizuelizirajte reenje na delu. Vizuelizirajte ga podjednako slikovito kao i problem.

    Korak 3: Sada sklonite ovaj prizor sa ekrana udesno i zamenite ga drugim, s leve strane. ef je sada srean, krajnje prijatan kao to znate da moe da bude. Doivite ovaj prizor tako jasno kao da se zaista dogodio. Ostanite izvesno vreme u njemu, osetite ga u potpunosti.

    Sada, kada se odbroji do 5 biete potpuno budni i oseaete se bolje nego ranije. Moete biti sigurni da ste svoje snage upravo pokrenuli u pravcu ostvarenja dogaaja koji elite.

    Da li e to uvek uspeti, stalno, bezuslovno?Ne.Meutim, evo ta ete doiveti ako budete istrajni: jedna od vaih prvih

    meditacija za reavanje problema e uspeti. Kad uspe, ko moe rei da to nije bila koincidencija? Najzad, i dogaaj koji ste izabrali morao je da bude dovoljno verovatan da biste poverovali da moe da se ostvari. Zatim e uspeti i drugi i trei put. "Koincidencije" e se nizati. Ako prestanete da radite vebe Kontrole uma bie sve manje koincidencija. Vratite im se ponovo i koincidencije e se ponovo umnoavati.

    17

  • tavie, kako vaa vetina postepeno raste, primetiete da ete biti u stanju da verujete i oekujete dogaaje koji su sve manje verovatni. Vremenom, uz praksu, sve e vas vie zapanjivati rezultati koje postiete.

    Rad na svakom problemu ponite s kratkim proivljavanjem najboljeg prethodog uspeha. Kada se pojavi jo bolji uspeh odbacite prethodni i upotrebite bolji kao repernu taku. Tako ete biti "sve bolji i bolji" - da upotrebimo izraz koji za sve nas u Kontroli uma ima naroito bogato znaenje.

    Tim Masters, student koleda i taksista u Fortliju, Nju Dersi, koristi za meditaciju vreme izmeu vonji. Kada je lokalni posao slab, on na svoj mentalni ekran stavlja reenje - osobu sa koferima koja eli da ide na Aerodrom Kenedi. "Prvih nekoliko puta sam pokuavao i... nita. A onda se dogodilo - naiao je ovek sa koferima koji ide na Aerodrom Kenedi. Sledei put sam stavio ovog oveka na mentalni ekran, dobio onaj oseaj koji se dobija kada vam stvari idu od ruke i pojavio se drugi ovek za Aerodrom Kenedi. Uspelo je! To je kao serija dobitaka koja se ne prekida.

    Pre nego to preemo na druge vebe i tehnike, dozvolite mi da ukaem na neto to se verovatno i sami pitate: Zato prizore pomeramo na naem mentalnom ekranu s leva nadesno? Na ovo pitanje u ovde samo da ukaem, jer e kasnije biti mnogo vie rei o tome.

    Moja istraivanja su pokazala da se na dubljim nivoima svesti protok vremena osea kao kretanje s leva nadesno. Drugim reima, budunost opaamo s leve, a prolost s nae desne strane. Privlai nas da u to uemo sada, ali postoje druge stvari koje treba prethodno uraditi.

    18

  • PETO POGLAVLJE

    POBOLJANJE MEMORIJE

    Tehnike memorisanja koje se ue u Kontroli uma mogu smanjiti nau potrebu za korienjem telefonskih imenika i ostaviti izuzetno snaan utisak na nae prijatelje. Ali, ako mi je neophodan neki broj telefona, potraiu ga. Moda neki od diplomiranih polaznika Kontrole uma zaista koriste svoju vetinu za pamenje telefonskih brojeva, ali kao to sam rekao u prethodnom poglavlju, da bi neto funkcionisalo vana je elja, a moja elja da pamtim telefonske brojeve nije nimalo jaka. Kada bih morao da proem ceo grad kad god mi je potreban neki telefonski broj, elja bi se pojavila.

    U sutini nema smisla koristiti tehnike Kontrole uma radi neega to nije vano, zbog trilogije: elja, verovanje i oekivanje. Koliko je meu nama onih koji imaju pamenje efikasno u meri u kojoj bi eleli? Vae se moda ve popravlja na neoekivan nain ako ste ovladali tehnikama opisanim u prethodna dva poglavlja. Vaa nova sposobnost da vizuelizirate i oivite prole dogaaje dok ste u Alfi ima odreenu prevlast nad Betom, tako da va um moe za vas da radi na neki novi nain bez posebnog napora. Ipak, i tu ima prostora za poboljanje.

    Na asovima Kontrole uma sreemo se s posebnom vebom vizuelizacije. U ovoj vebi predava ispisuje na tabli brojeve od jedan do trideset, zatim polaznici izvikuju imena predmeta - grudva snega, klizaljka, ep za uvo - to god im padne na pamet. Svaku re ispisuje pored odreenog broja, okree se od table i navodi ih po redosledu; polaznici izgovaraju bilo koju od tih rei, a predava daje odgovarajui broj.

    To nije vaarski trik, ve lekcija iz vizuelizacije. Predava je ve memorisao re uz svaki broj; tako svaki broj izaziva vizuelnu sliku sebi odgovarajue rei; ove slike nazivamo "memorijske kuke". Kada polaznik izgovori re, predava je na upadljiv ili matovit nain zdruuje sa slikom koju je povezao s brojem uz tu re. Memorijska kuka za broj deset je "tas"; ako polaznik predloi "grudvu snega" kao desetu re, slika koja proizilazi moe biti grudva snega na jednom tasu vage. Ovo nije teko za um koji je uvebao vizuelizaciju.

    Polaznici poinju da ue Memorijske kuke na svom nivou dok ih predava lagano ponavlja. Kasnije, kada se potrude da ih zapamte u Beti, posao je laki, jer im rei izgledaju poznate.

    U ovoj knjizi moram da izostavim memorijske kuke jer bi suvie vremena i prostora bilo potrebno da biste ih nauili. Ve raspolaete monom tehnikom da istovremeno poboljate vau vizuelizaciju i memoriju: mentalni ekran.

    Sve to verujete da ste zaboravili povezano je s nekim dogaajem - ako je to ime, dogaaj je vreme kada ste ga uli ili proitali. Sve to je potrebno da uradite kada

    19

  • nauite da radite s vaim mentalnim ekranom jeste da vizuelizirate prohujale okolnosti u vezi sa dogaajem koji mislite da ste zaboravili, i on e se pojaviti.

    Kaem "dogaaj koji verujete da ste zaboravili" jer u stvarnosti ga uopte niste zaboravili. Vi ga se jednostavno ne seate. U tome je znaajna razlika.

    Svet reklame nudi nam poznatu ilustraciju razlike izmeu pamenja i priseanja. Svi gledamo televizijske reklame. Toliko ih je i tako su kratke, da kada bi neko traio od nas da navedemo pet ili deset koje smo videli tokom protekle nedelje, mogli bismo da navedemo najvie tri ili etiri.

    Reklame utiu na prodaju prvenstveno tako to nas teraju da podsvesno zapamtimo proizvod.

    Moe se sumnjati u to da ikada ita zaista zaboravljamo. U naem mozgu se sa svih strana skupljaju slike najbeznaajnijih dogaaja. to je slika jasnija i za nas znaajnija, lake je se priseamo.

    Elektroda koja lagano dodiruje tkivo mozga tokom operacije verovatno e pokrenuti seanje na neki davno "zaboravljeni" dogaaj u svim njegovim detaljima tako da e zvuci, mirisi i prizori biti ponovo doivljeni. Naravno, ovde je dodirnut mozak, ne um. Koliko god da su stvarna ova trenutna razotkria prolosti koje mozak prua pacijentovoj svesti, on e znati - neto mu to govori - da ih ne proivljava ponovo u stvarnosti. To je delo uma - nadpromatraa, tumaa - a nikad ga nijedna elektroda nije dotakla. Za razliku od vrha naeg nosa, um se ne nalazi na nekom odreenom mestu.

    Da se vratimo pamenju. Negde, hiljadama kilometara daleko od mesta na kome sedite, jedan je list opao sa grane. Vi taj dogaaj neete zapamtiti niti ga se moete setiti, jer ga niste doiveli, niti je on za vas znaajan. Meutim, na mozak belei daleko vie dogaaja no to smo svesni.

    Dok sedite i itate ovu knjigu prolazite kroz hiljade iskustava kojih niste svesni. U meri u kojoj se sada koncentriete, niste ih svesni. Tu su zvuci i mirisi, prizori koje hvatate kutkom oka, moda mala nelagodnost zbog tesne cipele, dodir vaeg tela sa stolicom - nabrajanju kao da nema kraja. Oseamo ove nadraaje ali nismo svesni da ih oseamo to izgleda kao protivurenost sve dok ne uzmemo u obzir sluaj ene pod totalnom anestezijom.

    Tokom trudnoe ova je ena sa svojim lekarem razvila izvanredan odnos. Spajali su ih prijateljstvo i poverenje. Stiglo je i vreme njenog poroda i ona je, proavi rutinski totalnu anesteziju, donela na svet zdravu bebu. Kasnije, kada ju je njen lekar posetio u bolesnikoj sobi bila je udno udaljena, ak i neprijateljski raspoloena prema njemu. Ni ona ni on nisu mogli da pronau objanjenje za njen promenjen stav iako su to arko eleli. Odluili su da hipnozom pokuaju da otkriju neko skriveno seanje koje bi moglo da objasni iznenadnu promenu u njenom ponaanju.

    Pod hipnozom voena je unazad kroz vreme, od njenog najskorijeg iskustva sa lekarom ka prethodnim. Nisu morali otii daleko. U dubokom transu, umesto da preskoi period kada je bez svesti leala u sobi za poroaje, setila se svega to su 20

  • doktor i sestre za to vreme govorili. Ono to su govorili u prisustvu pacijenta pod anestezijom ponekad je bilo kliniki uslovljeno, ponekad smeno, a s vremena na vreme izraavali su dosadnu nestrpljivost zbog sporog poroaja. Ona je bila stvar, a ne osoba; nisu se obazirali na njena oseanja. Na kraju krajeva, bila je bez svesti, zar ne?

    Pitam se da li se ikada moe biti bez svesti. Ili moemo ili ne moemo da se setimo onoga to smo doiveli, ali uvek neto doivljavamo i sve doivljeno ostavlja seanja vrsto utisnuta u mozgu.

    Da li to znai da ete pomou tehnika pamenja koje ete uskoro nauiti, biti u stanju da se za deset godina setite broja ove stranice? Iako niste obratili panju na njega, on je tu; moda ste ga opazili takorei krajikom oka - ali, verovatnije je da niste jer vam to nije, i nikada vam nee ni biti vano.

    Meutim, moete li se setiti imena one privlane osobe koju ste sreli na veeri prethodne nedelje? Kada ste to ime prvi put uli, to je bio dogaaj. Potrebno je samo da na vaem mentalnom ekranu oivite okruenje dogaaja, kako sam objasnio i ponovo ete uti ime. Opustite se, uite u va nivo, stvorite ekran, doivite taj dogaaj. Ovo zahteva petnaest ili dvadeset minuta, a postoji i drugi nain, ili vrsta metoda za hitne sluajeve koji e vas trenutno odvesti na nivo uma na kojem ete se lake setiti informacija.

    Ovaj metod sadri jednostavan pokretaki mehanizam koji, kada ga zaista usvojite, pri korienju daje sve bolje rezultate. Da bi postao potpuno va, potrebno vam je nekoliko vebi meditacije kako biste potpuno prihvatili postupak. Evo koliko je to jednostavno: samo spojte palac, kaiprst i srednji prst jedne ruke i va e se um trenutno prebaciti na dublji nivo. Pokuate li odmah, nita se nee desiti - to jo uvek nije pokretaki mehanizam. Da bi to postao, uite u va nivo i kaite (u sebi ili poluglasno): "Kad god ovako spojim prste" - sada ih skupite - "sa ozbiljnom svrhom, trenutno u dostii ovaj nivo uma da bih postigao sve to poelim."

    inite to svakog dana u toku jedne nedelje, i uvek koristite iste rei. Uskoro e se u vaem umu stvoriti vrsta veza izmeu spajanja ta tri prsta i trenutnog postizanja efektivnog meditacionog nivoa. Ubrzo potom, doi e dan kada ete pokuati da se neeg prisetite - neijeg imena, na primer - ali neete uspeti. to se vie budete trudili ono e vam tvrdoglavije izmicati. Volja ne samo da je beskorisna, ve predstavlja smetnju. Sada se opustite. Budite svesni toga da pamtite i da znate nain da pokrenete seanje.

    Uiteljica etvrtog razreda u Denveru upotrebljava mentalni ekran i tehniku tri prsta da bi ake poduila spelovanju. Prelazi oko dvadeset rei nedeljno. Da bi ispitala uenike, umesto da ide od rei do rei i pita ih kako se speluju, trai od njih da ispiu sve rei koje su uili te nedelje. Oni pamte rei i nain na koji se speluju spojivi prste dok ih gledaju na mentalnom ekranu. "Sporijima je potrebno oko petnaest minuta da urade test", izjavila je uiteljica.

    21

  • Koristei se istom tehnikom, poduava uenike etvrtog razreda tablici mnoenja sve do broja 12, i to do novembra iako je za ovo obino potrebna cela kolska godina.

    Tim Masters, student koleda, voza taksija spomenut u prethodnom poglavlju, esto ima putnike koji ele da ih odveze na adrese u susednim gradovima u kojima je on bio tako davno da je zaboravio kako se tamo stie. Retko koji uurbani putnik moe da shvati njegovo meditiranje pre nego to krenu, ali pomou tehnike tri prsta on "ponovo doivljava" svoju poslednju vonju u tom pravcu.

    Pre nego to je pohaao Kontrolu uma, Timove ocene na Institutu za tehnologiju u Njujorku bile su sve B i jedna A. "Sada su sve A i jedna B", kae on. Kada ui, koristi Brzo uenje - o ovome e biti rei u sledeem poglavlju - a ispite polae koristei se tehnikom tri prsta.

    Postoje i druge upotrebe za tehniku tri prsta o emu ete itati kasnije. Mi je koristimo na nekoliko neuobiajenih naina. Ona je vekovima bila vezana za druge meditativne discipline. Kada sledei put vidite sliku ili skulpturu osobe sa Dalekog Istoka - jogija, moda dok prekrtenih nogu sedi u meditaciji - obratite panju da su njegova tri prsta na rukama slino spojena.

    22

  • ESTO POGLAVLJE

    BRZO UENJE

    Kada nauite tehnike pamenja iz prethodnog poglavlja ve ste dosta odmakli na putu ka Brzom uenju. Ukratko, evo kako ete napredovati. Nauiete da uete u nivo meditacije, a zatim ete na tom nivou stvoriti mentalni ekran koji se koristi u razliite svrhe. Jedna od njih je da dobavite podatke. Zatim ete, kao preicu, nauiti tehniku tri prsta, da biste se, izmeu ostalog, trenutno neega setili. Kada ovo postignete, biete spremni da stiete informacije na nove naine koji e olakati seanje. Podjednako je vano da ovi novi naini uenja nee samo olakati seanje nego e istovremeno ubrzati i produbiti vae razumevanje onoga to uite.

    Postoje dve tehnike uenja; ponimo sa jednostavnijom, to ne znai da je laka.Kada potpuno ovladate tehnikom tri prsta tako da moete trenutno dostii svoj

    nivo i na njemu svesno delovati, moete se njome koristiti dok sluate predavanje ili itate knjigu. Ovo e izuzetno unaprediti koncentraciju, a informacija e se jasnije utisnuti. Kasnije, lake ete je se setiti na Beta nivou, a jo lake ako ste u Alfa nivou. Student koji polae pismeni ispit sa skupljena tri prsta gotovo da moe da vidi knjigu iz koje je uio ili da uje svog profesora kako govori lekciju na asu.

    Druga tehnika nije tako jednostavna, ali za nju ete biti ranije spremni tokom vebanja Kontrole uma. Ona ima svu efikasnost uenja na Alfa nivou kao i dodatno pojaanje uenja u Beti. Za ovu tehniku bie vam potreban kasetofon.

    Pretpostavimo da treba da nauite sloeno poglavlje iz nekog udbenika; nije dovoljno samo da ga zapamtite ve i da ga razumete. Na prvom koraku, nemojte ulaziti u Alfu, ve ostanite na spoljanjem svesnom, Beta nivou. Glasno proitajte poglavlje u kasetofon. Zatim uite u va nivo, pustite kasetofon i koncentriite se na sopstveni glas koji govori o materiji.

    U poetnom stadijumu Kontrole uma, naroito ako niste dovoljno naviknuti na kasetofon koji upotrebljavate, moe vam se desiti da skliznete u Betu kada pritisnete dugme za reprodukciju i osetite da vam zvuk sa trake oteava povratak na Alfa nivo. Za vreme za koje vam je potrebno da ponovo uete u Alfu propustiete deo ili celu lekciju. to se vie veba, mogunost da se ovo dogodi je manja. Evo nekoliko saveta:

    Uite u va nivo ve drei prst na dugmetu magnetofona. To e vam omoguiti da ne morate da ga traite otvorenih oiju.

    Neka vam neko drugi pritisne dugme za reprodukciju kada mu date znak.Upotrebite tehniku tri prsta da ubrzate va ponovni ulazak u Alfu.

    Problem moe izgledati ozbiljniji nego to jeste. U stvari, ovo moe biti znak vaeg napretka. Vebom, Alfa nivo se sam po sebi osea drugaije. Sve vie e se

    23

  • doivljavati kao Beta, jer ete uiti da ga svesno upotrebljavate. Biti sasvim budan s punom svesnom aktivnou dok ste u Alfi, posebno je svojstvo Kontrole uma.

    Kada tokom daljeg vebanja povratite oseaj koji ste ranije imali dok ste bili u Alfi, vi zapravo zalazite u dublji, moda Teta nivo. Na asovima Kontrole uma esto sam viao polaznike kako na dubokom nivou stvarno rade otvorenih oiju, potpuno budni kao to ste vi sada, jasno govore, postavljaju pitanja i daju odgovore, priaju viceve.

    Vratimo se na snimanje: radi dodatnog pojaanja efekta, pustite da proe neko vreme, nekoliko dana ako je mogue, zatim ponovo proitajte materiju na Beta nivou i sasluajte reprodukciju u Alfi. Sada ete informaciju potpuno usvojiti.

    Ako uei Kontrolu uma iz ove knjige radite sa drugima, moete razmeniti kasete i napraviti "podelu rada" da biste utedeli vreme. Ovo je u redu, iako postoji mala prednost ako se slua sopstveni glas.

    Brzo uenje i tehnika tri prsta pokazali su se kao vrlo znaajne tehnike za utedu vremena kod polaznika Kontrole uma na mnogim poljima - u prodaji (naroito kod prodaje osiguranja), na studijama, poduavanju, pravima, glumi, da nabrojimo samo neke.

    Uspeni kanadski agent za ivotno osiguranje vie ne razdrauje svoje klijente prevrui papire po svojoj torbi da bi naao odgovore na njihova pitanja o sloenim problemima imovnog stanja i poreza. Zahvaljujui brzom uenju i tehnici tri prsta izuzetno veliki obim sreenih podataka koji su mu potrebni nalazi mu se na vrhu jezika.

    Advokat iz Detroita se "oslobodio" zabeleki dok ukratko izlae sloen sluaj poroti. On snima svoje izlaganje i slua ga u Alfi prethodne noi i ponovo rano sledeeg jutra. Kasnije, dok pun samopouzdanja stoji pred porotnicima, komunicira s njima umirujuim pogledom. Ishod je da govori mnogo ubedljivije nego da je gledao u beleke, a ta radi s tri prsta leve ruke niko ne primeuje.

    Zabavlja iz njujorkog nonog kluba menja svoj program svakog dana; on "komentarie" vesti. Sat pre nastupa slua traku sa svojim glasom i spreman je za dvadeset minuta izuzetnog "spontanog" humora. "Nekada sam drao paleve nadajui se najboljem. Sada skupim tri prsta i znam ta e se desiti - puno smeha."

    Brzo uenje i tehnika tri prsta su naravno idealni za studente - to je jedan od razloga zbog kojih se Kontrola uma dosada poduavala u dvadesetetiri koleda i univerziteta, esnaest srednjih i osam osnovnih kola. Zahvaljujui ovim tehnikama hiljade studenata provodi manje vremena uei, a vie naue.

    24

  • SEDMO POGLAVLJE

    KREATIVAN SAN

    Koliko smo slobodni dok sanjamo! Vremenske prepreke, ogranienja prostora, zakoni logike, prinude svesti - sve je izbrisano i mi smo bogovi sopstvenih prolaznih kreacija. Poto je ono to stvaramo samo nae, Frojd je najvei znaaj dao naim snovima. Kao da je eleo da kae: "Ako shvatite ono to ovek sanja, shvatiete i samog oveka."

    I mi, u Kontroli uma vrlo ozbiljno shvatamo snove, ali na drugaiji nain, jer uimo da upotrebljavamo um na razliite naine. Frojd se bavio snovima koji nastaju spontano. Kontrola uma se njima ne bavi. Nas zanima namerno stvaranje snova da bismo reili odreene probleme. Zbog toga to unapred programiramo sadraj, tumaimo snove drugaije i sa spektakularnim rezultatima. Iako ovo ograniava spontanost naih preivljavanja tokom sna, postiemo znaajnu slobodu: vie upravljamo sopstvenim ivotom.

    Kada tumaimo san koji smo prethodno programirali, uz uvid u patologiju nae psihe, nalazimo i reenja za svakodnevne probleme.

    Postoje tri koraka do Kontrole snova, koju mi predajemo, a svi podrazumevaju meditativni nivo uma.

    Prvi je da nauimo da se setimo sna. Mnogi kau: "Ja uopte ne sanjam", ali to nikada nije tano. Mi se moda ne seamo naih snova, ali svi sanjamo! Oduzmimo sebi snove i za nekoliko dana mentalne i emocionalne nevolje su na pomolu.

    Jo 1949. godine, kada sam poeo da istraujem moguu upotrebu snova u reavanju problema, uopte nisam bio siguran ta u pronai. uo sam, kao i vi verovatno, mnoge prie o predskazivanjima dogaaja u snovima. Cezara su, kao to znamo, u snu upozorili na "Martovske ide", i to na sam dan ubistva. I Abrahamu Linkolnu je u snu predskazano njegovo ubistvo. Ako su ti snovi, kao i mnogi slini, bili neponovljive sluajnosti, onda sam gubio vreme.

    U jednom trenutku obuzelo me je snano uverenje da u stvari gubim vreme. Izuavao sam psihologiju - Frojda, Adlera, Junga - oko etiri godine i poelo je da mi se ini da to je vie prouavam, manje znam. Bilo je oko dva sata ujutru kada sam bacio knjigu na pod i legao da spavam sa odlukom da vie ne gubim vreme na beskorisne projekte kao to je izuavanje velikana psihologije koji se ak meusobno nisu slagali. Od sada u se baviti samo svojom elektronikom; zapostavljao sam je i ponestalo je novca.

    Otprilike dva sata kasnije probudio me je san. To nije bila serija dogaaja, kao to se u veini snova deava, nego samo svetlost. Podruje moje vizije iz sna bilo je ispunjeno podnevnom sunanom svetlou, zlatnom, jarkom. Otvorio sam oi - u mojoj sobi bio je mrak. Zatvorio sam oi i opet video svetlo. Ovo sam ponovio nekoliko puta: otvorim oi, mrano; zatvorim oi, svetlo. Treeg ili etvrtog puta,

    25

  • kada su mi oi bile zatvorene, video sam tri broja: 3 - 7 - 3; onda jo jedan skup brojeva: 3 - 4 - 3. I sledei put prvi skup brojeva se ponovio a posle toga i drugi.

    Manje me je zanimala serija od est brojeva nego svetlo koje je postepeno poelo da bledi i nestaje. Pitao sam se da nije mom ivotu doao kraj, kao elektrinoj sijalici, u iznenadnom blesku. Kada sam shvatio da ne umirem, poeleo sam da vratim svetlo i da ga prouim. Promenio sam disanje, poloaj u krevetu, nivo svesti, ali nita nije vredelo. Svetlo je i dalje bledelo. Sve ukupno, svetlo je trajalo oko pet minuta.

    Moda su brojevi imali neko znaenje? Ostatak noi leao sam budan pokuavajui da se setim telefonskih brojeva, adresa, brojeva dozvola - bilo ega to bi tim brojevima dalo znaenje.

    Danas imam efikasan nain za odgonetanje znaenja snova, ali tada sam jo uvek bio u poetnoj fazi istraivanja. Sledeeg dana, veoma umoran posle samo dva sata spavanja, i dalje sam pokuavao da poveem brojeve sa neim to sam ve znao.

    Sada moram da nabrojim neke obine dogaaje koji su doveli do otkrivanja misterije a tako i do znaajnog dela kursa Kontrole uma.

    Petnaest minuta pre zatvaranja moje radnje, doao mi je prijatelj i predloio da odemo negde na kafu. Dok me je ekao, dola je moja ena i rekla: "Kad ve izlazi na kafu, to ne svratite na meksiku stranu i ne uzmete mi malo alkohola?" Blizu mosta postojala je radnja u kojoj je alkohol bio jeftiniji.

    Putem sam prijatelju ispriao san i tada mi je na pamet pala ideja: moda je to to sam video u snu broj lutrijskog tiketa? Provezli smo se pored sedita meksike lutrije, ali radno vreme je isteklo i roletne su ve bile sputene. Nije vano, ionako je to bila luckasta ideja, i odvezli smo se jo jedan blok da kupimo alkohol za moju enu.

    Dok je prodava pakovao alkohol, prijatelj me je pozvao s drugog kraja prodavnice: "Koji ono bee broj koji si traio?"

    "Tri - sedam - tri, tri - etiri - tri", rekoh."Doi da vidi".Tu je bila polovina loza sa brojem 3 - 4 - 3.Po celom Meksiku svaka od stotine hiljada prodavnica kao to je ova mala

    radnja, dobija lozove sa ista tri prva broja svakog meseca. Ova prodavnica je jedina u celoj zemlji prodavala broj 343. Broj 373 je prodat u Meksiko Sitiju.

    Nekoliko nedelja kasnije saznao sam da je moja polovina loza, prvog koji sam ikada kupio, izvukla 10.000 dolara koji su mi bili preko potrebni. Onako ushien, pogledao sam ovom poklonjenom konju paljivo u zube a ono to sam naao bilo je mnogo znaajnije od samog poklona! Bio je to temelj vrstog uverenja da moja prouavanja imaju vrednost. Nekako sam uspostavio kontakt sa Viom Inteligencijom. Moda sam i mnogo puta ranije ostvarivao kontakt, a da nisam znao; ovoga puta sam to znao.

    26

  • Razmotrite broj naizgled sluajnih dogaaja koji su do ovoga doveli. U trenutku oajanja, sanjao sam broj na tako zaprepaujui nain - sa svetlom - da sam morao da ga se setim. Zatim je svratio moj prijatelj da me pozove na kafu, iako umoran, pristao sam. Naila je moja ena i zamolila me da joj donesem alkohol, to me je odvelo na jedino mesto u celom Meksiku gde se prodavao ba taj loz.

    Svako ko misli da je sve ovo puka koincidencija bio bi stavljen na muke ako bi trebalo da objasni zadivljujuu injenicu, koja se moe lako proveriti: etiri polaznika kursa Kontrole uma u SAD dobili su na lutriji, upotrebljavajui razliite tehnike koje sam kasnije razvio. To su Regina M. Forneker, iz Rokfora, Ilinois, koja je dobila 300.000 dolara; Dejvid Siki, iz ikaga, koji je dobio 300.000 dolara; Frensis Meloni, ikago, koja je dobila 50.000 dolara i Don Fleming, Bufalo, Njujork, koji je dobio 50.000 dolara.

    Nemamo nita protiv rei "koincidencija" u Kontroli uma; u stvari, mi joj dajemo posebno znaenje. Kada niz teko objanjivih dogaaja dovede do konstruktivnog rezultata mi to nazivamo koincidencijom. Kada dovedu do destruktivnog rezultata mi to nazivamo nezgodom. U Kontroli uma uimo kako da izazovemo koincidencije. "To je samo koincidencija" izraz je koji mi ne koristimo.

    San kojim sam dobio na lutriji ubedio me je u postojanje Vie Inteligencije i njene mogunosti da komunicira sa mnom. Kako danas gledam na to to je uinila dok sam spavao duboko uznemiren u vezi sa svojim ivotnim delom nije toliko znaajno. Hiljade drugih su dobili informaciju u snovima nekim paranormalnim putem, kada su bili oajni ili u opasnosti ili na prekretnici svog ivota. Mnogi takvi snovi su zabeleeni u Bibliji. Ipak, u to vreme, injenica da se to meni desilo, u najmanju ruku je izgledala kao udo.

    Seam se da je Frojd rekao da san stvara povoljne uslove za telepatiju. Moj san me je nagnao da odem dalje i kaem da san stvara povoljne uslove za prijem informacija od Vie Inteligencije. Potom sam otiao jo dalje i upitao se da li moramo sedeti skrtenih ruku i pasivno ekati da telefon zazvoni. Zar ne bismo mogli sami da okrenemo broj i da na sopstvenu inicijativu komuniciramo sa Viom Inteligencijom? Kao religiozna osoba smatrao sam da, ako kroz molitvu moemo dosei Boga, sasvim sigurno moemo stvoriti metod za dosezanje Vie Inteligencije. (Kasnije, u petnaestom poglavlju gde govorim o Bogu i Vioj Inteligenciji, videete da govorim o dva razliita pojma.)

    * * *

    Tako su moji eksperimenti pokazali da moemo dosei Viu Inteligenciju na nekoliko naina. Jedan od njih je Kontrola snova, to je jednostavno i lako za uenje.

    Ne moete raunati na jarka svetla koja e vam pomoi da se setite snova, ali se moete osloniti na ukupno dejstvo samoprogramiranja da ih zapamtite dok ste na vaem nivou. Dok meditirate, pre nego to poete na spavanje, recite: "elim da

    27

  • zapamtim jedan san. Zapamtiu ga." Sada poite na spavanje sa olovkom i papirom pored kreveta. Kada se probudite, bilo u toku noi ili ujutru, zapiite ono to ste zapamtili od sna. Vebajte to iz noi u no i vae seanje e biti sve jasnije i potpunije. Kada budete zadovoljni stepenom usavrenosti vae vetine, spremni ste za drugi korak:

    Za vreme meditacije, pre nego to poete na spavanje, razmotrite problem koji je mogue reiti uz informaciju ili savet. Budite sigurni da vam je zaista stalo da ga reite; glupa pitanja izazivaju glupe odgovore. Sada se programirajte sledeim reima: "elim da imam san koji e sadravati informaciju kako da reim problem koji imam na umu. Sanjau takav san, zapamtiu ga i razumeti."

    Kada se probudite tokom noi ili ujutru, ispitajte san kojeg se najjasnije seate i potraite njegovo znaenje.

    Kao to sam ranije napomenuo, na metod tumaenja snova mora biti razliit od frojdovskog zato to mi namerno stvaramo snove. Stoga, ako poznajete Frojdov nain tumaenja snova, zaboravite ga za svrhe Kontrole uma.

    Zamislite ta bi Frojd izvukao iz ovog sna: ovek u dungli opkoljen je divljacima koji mu se pretei pribliavaju; njihova koplja se diu i sputaju. Svako koplje ima rupu pri vrhu. Kada se probudio, shvatio je san kao odgovor na problem koji je imao: kako da napravi mainu za ivenje. Mogao je postii da se igla die i sputa, ali ne i da ije - sve dok mu san nije rekao da stavi otvor pri vrhu. ovek se zvao Elias Houv i izumeo je prvu upotrebljivu mainu za ivenje.

    Jedan polaznik Kontrole uma smatra da mu je upravo metod Kontrole snova spasao ivot. Vee pred sedmodnevno putovanje motorom programirao je san tako da ga upozori na bilo koju opasnost s kojom se moe suoiti. Veina prethodnih duih putovanja bila je obeleena malim neugodnostima - jednom se ispumpala guma, drugi put je bilo prljavtine u gorivu, a na poslednjem putovanju neoekivano je pao sneg.

    Sanjao je da se nalazi u kui svoga prijatelja. Za veerom su ga posluili inijom prepunom sirove boranije dok su svi ostali uivali u ukusnom ki-lorenu. Da li je to znailo da na putu treba da izbegava da jede sirovu boraniju? S obzirom da nije voleo boraniju, a naroito ne sirovu, nije od toga postojala opasnost. Da li je to znailo da vie nije dobrodoao u kui svog prijatelja? Ne, bio je siguran u njihovo prijateljstvo; sem toga to nije imalo nikakve veze sa njegovim putovanjem motorom.

    Dva dana kasnije, u zoru, urio je njujorkim autoputem. Bilo je lepo jutro, autoput je bio u odlinom stanju i nije bilo drugih vozila sem jednog malog kamiona ispred njega.

    Kada se pribliio kamionu primetio je da je natovaren mericama boranije. Priseajui se sna, usporio je sa 65 na 25 milja na sat; tada, dok je prolazio kroz zavoj brzinom od 15 milja na sat, zadnji toak je proklizao u krivini - na boraniji koja se prosula iz kamiona! Pri veoj brzini ovo proklizavanje bi bilo ozbiljno, verovatno fatalno.

    28

  • Samo vi moete protumaili snove koje ste odluili da sanjate. Ako se valjano unapred samoprogramirate da razumete vae snove, naslutiete njihovo znaenje. Slutnja je obino nain na koji naa bezglasna podsvest komunicira sa nama. Vebom ete imati sve vie poverenja u te programirane "slutnje".

    Rei koje sam vam preporuio da upotrebite za samoprogramiranje su one koje se koriste na asovima Kontrole uma. I druge rei e biti delotvorne, ali ako ikada budete pohaali kurs Kontrole uma, biete ve unapred pripremljeni i imaete bogatije iskustvo ako ste prethodno ve ugradili tane rei dok ste u Alfi.

    Ako budete strpljivi s Kontrolom snova i ako budete vebali, otkriete jedan od neprocenjivih mentalnih izvora. Prirodno, neete oekivati da postanete jedan od dobitnika na lutriji; u prirodi lutrije je vrlo mali broj dobitnika, ali je u prirodi ivota da svako moe dobiti mnogo vie no to lutrija moe da ponudi.

    29

  • OSMO POGLAVLJE

    VAE REI IMAJU MO

    U uvodu je bilo preporueno da ne primenjujete bilo koju od ovih vebi posle prvog itanja. Sledea je izuzetak; probajte je odmah. Upotrebite svu svoju matu da biste je izveli.

    Da vidimo ta ovo obuhvata:

    Zamislite da stojite u kuhinji drei limun koji ste upravo uzeli iz friidera. Oseate hladno u ruci. Pogledajte njegovu spoljanjost, njegovu utu koru. Ona je votano uta i prelazi u male zelene vrhove na oba kraja. Stisnite ga malo i osetite njegovu vrstinu i teinu.

    Prinesite limun nozdrvama i pomiriite ga. Nita ne mirie kao limun, zar ne? Prereite limun na pola i pomiriite ga. Miris je jai. Dobro zagrizite limun i pustite da vam se sok razlije po ustima. Takoe nita nema takav ukus kao limun, zar ne?

    U ovom trenutku, ako ste sve dobro zamislili, poi e vam voda iz usta.Da vidimo ta ovo obuhvata.

    Rei, "samo" rei, uticale su na vae pljuvane lezde. Rei ak nisu odraavale stvarnost, ve neto to ste zamiljali. Dok ste itali ove rei o limunu govorili ste vaem mozgu da imate limun mada vam to nije bila namera. Va mozak je to shvatio ozbiljno i javio je pljuvanim lezdama: "Ovaj ovek grize limun. Pourite, isperite usta." lezde su posluale.

    Mnogi od nas misle da rei koje upotrebljavamo odraavaju znaenja i da to to one znae moe biti dobro ili loe, istinito ili lano, snano ili slabo. Tano, ali to je samo polovina istine. Rei ne samo da odraavaju stvarnost, one je prouzrokuju, kao to smo videli na ovom sluaju.

    Mozak nije tanani tuma naih namera - on prima i skladiti informacije i nadlean je za nae telo. Kaite mu neto kao: "Ja sada jedem limun" i on e prionuti na posao.

    Sada je vreme za neto to u Kontroli uma zovemo "mentalno proiavanje". Za ovo ne postoji veba, samo odlunost da povedemo rauna o reima koje emo koristiti da bismo pokrenuli na mozak na akciju.

    Veba koju smo radili bila je neutralna - fiziki nije delovala ni dobro ni loe. Ali i dobro i zlo mogu proizai iz rei koje upotrebljavamo.

    Mnoga deca igraju jednu malu igru za vreme jela - opisuju hranu koju jedu najgadnijim izrazima: puter je kaa od buba, da izaberem jedan manje ivopisan izraz kojeg se seam. Cilj igre jeste pretvarati se da ti nije muka pri tom novom

    30

  • pogledu na hranu i gurnuti nekog drugog preko granica njegovih mogunosti da se pretvara. To esto uspeva i ponekom apetit iznenada nestane.

    I kad odrastemo, esto igramo istu igru. Unitavamo svoju glad za ivotom negativnim reima, a rei, dobijajui na snazi ponavljanjem, zauzvrat stvaraju negativan ivot, za kojim naa glad prestaje.

    "Kako si?""Ah - ne mogu da se poalim" ili "Ne vredi da se alim" ili "Ne ba tako loe."Kako mozak odgovara na tako sumorne poglede? I da li je "zubobolja" oprati

    sudove? Da li je "velika glavobolja" sravniti sopstveni tekui raun? Da li vam je ve "muka" od ovog vremena? Uveren sam da mnogi lekari vei deo svojih prihoda duguju reima koje upotrebljavamo. Zapamtite, mozak nije tanani tuma. On kae: "Ovaj ovek trai glavobolju. U redu. Stie jedna glavobolja."

    Naravno, bol ne stie odmah im izustimo neto to ima takvo znaenje. Telu je svojstveno dobro zdravstveno stanje i svi telesni procesi su usmereni ka postizanju zdravlja. Ipak, vremenom, sa dovoljno verbalnog podrivanja njegove odbrane, ono isporuuje upravo onu bolest koju smo naruili.

    Dve stvari pojaavaju snagu rei koje smo upotrebili: na nivo svesti i stepen emocionalne angaovanosti u onome to smo rekli.

    "Boe moj, kako to boli!" reeno sa ubeenjem prua toplo gostoprimstvo bolu. "Ja ovde ne mogu nita da uradim!" izreeno s dubokim uverenjem postaje istina koja daje izgled stvarnosti tom oseaju.

    Kontrola uma prua efikasnu odbranu protiv naih sopstvenih loih navika. U Alfi i Teti nae rei imaju znatno uveanu mo. U prethodnim poglavljima videli ste kako se sa iznenaujue obinim reima mogu programirati snovi i kako se mo prelaska u Alfu moe s rei preneti na vaa tri prsta.

    Nikada se nisam smejao Emilu Kueu iako u ovim umnim vremenima to mnogi ine. On je poznat po reenici koja danas izaziva smeh ba kao poenta vica: "Svakog dana, u svakom pogledu, meni je sve bolje i bolje." Ove rei su izleile hiljade ljudi od izuzetno ozbiljnih bolesti! One nisu nikakva ala; potujem ih i pozdravljam Dr. Kuea s potovanjem i zahvalnou, jer sam nauio lekciju neprocenjive vrednosti iz njegove knjige "Kako gospodariti sobom".11

    Skoro trideset godina Dr. Kue je bio hemiar u svom rodnom gradu, Troju, u Francuskoj. Nakon izuavanja i eksperimenata sa hipnozom razvio je sopstvenu psihoterapiju koja se bazirala na autosugestiji. Godine 1910. otvorio je besplatnu kliniku u Nansiju u kojoj je uspeno leio hiljade pacijenata, neke od reume, tekih glavobolja, astme, paralize nekog ekstremiteta, druge od mucanja, nabreklih rana, fibroznih vlaknastih tumora i ireva - zapanjujua raznovrsnost oboljenja. Nikada nikog nije sam izleio, govorio im je i uio ih da sami sebe izlee. Nema nikakve sumnje da je dolazilo do izleenja - o tome postoji dokumentacija - ali Kueov metod

    11 Emil Kue "Kako gospodariti sobom", Beograd, 1983. (Emil Coue "Self-Mastery Through Autosuggestion", New York: S. Weiser, 1974).

    31

  • je skoro potpuno nestao od njegove smrti 1926. godine. Da je ovaj metod bio komplikovan tako da je samo mali broj specijalista mogao da naui kako se koristi, moda bi preiveo i do danas bio u upotrebi. Meutim, to je jednostavan metod. Svako moe da ga naui. Njegova sutina je u Kontroli uma.

    Dva su osnovna principa:1. U jednom trenutku moemo misliti samo o jednoj stvari, i2. Kada se koncentriemo na misao, ona postaje stvarnost jer je nae telo pretvara

    u akciju.Imajui to u vidu, ako elite da pokrenete procese izleenja vaeg tela koji su

    moda blokirani negativnim mislima (svesno ili nesvesno), samo ponavljajte dvadeset puta uzastopce: "Svakog dana, u svakom pogledu, sve mi je bolje i bolje." Radite to dva puta dnevno i vi ve koristite Kueov metod.

    Poto su moja istraivanja pokazala da je uinak rei uveliko pojaan na meditativnim nivoima svesti, izvrio sam odreeno prilagoavanje ovog metoda. Na Alfa i Teta nivou govorimo sledee: "Svakog dana, u svakom pogledu, ja sam sve bolji, bolji i bolji." Ovo kaemo samo jednom za vreme meditacije. Takoe kaemo i: "Negativne misli i negativne sugestije nemaju nikakvog uticaja na mene na bilo kom nivou uma", takoe pod uticajem Dr. Kuea.

    Samo ove dve reenice proizvele su upeatljiv broj konkretnih rezultata. Veoma je zanimljivo iskustvo jednog vojnika koga su iznenada poslali u Indokinu, odmah posle prvog dana kursa Kontrole uma. On je zapamtio kako da meditira i zapamtio je ove dve reenice.

    Dodeljen je jedinici u kojoj je narednik bio alkoholiar estokog temperamenta i koji je novajliju izdvojio da bi ga posebno maltretirao. Za nekoliko nedelja vojnika su nou poeli da bude napadi kalja, a zatim i astme koju nikada pre nije imao. Iscrpno medicinsko istraivanje pokazalo je da je bio potpuno zdrav. Istovremeno se sve vie zamarao; poeo je sve loije da obavlja svoje zadatke, tako da je privlaio sve neprijatniju panju svog narednika.

    Ostali u njegovoj jedinici odali su se drogi, a on se okrenuo Kontroli uma i ovim dvema reenicama. Sreom, bio je u mogunosti da meditira tri puta dnevno.

    "Za tri dana bio sam potpuno imun na narednika. Radio bih ono to je naredio, ali nita to bi rekao nije me doticalo. U roku od nedelju dana prestao sam da kaljem a moja astma je nestala."

    Da mi je ovo rekao neko ko je zavrio kurs Kontrole uma bio bih zadovoljan, kao to sam to uvek kod uspenih sluajeva, ali ne bih bio impresioniran. U Kontroli uma brojne su tehnike samoizleenja snanijeg dejstva i u sledeim poglavljima pomoi u vam da ih nauite. Ono to iskustvo ovog oveka ini posebno zanimljivim jeste da on nije poznavao nijednu od ovih tehnika, ve je koristio samo dve reenice koje je nauio prvog dana kursa.

    Rei su zadivljujue mone ak i na mnogo dubljim nivoima uma od onih koje upotrebljavamo u Kontroli uma. Medicinska sestra anestetiar (i predava Kontrole uma) u Oklahomi, gospoa Din Mejbri, upotrebljava ovo znanje da pomogne 32

  • svojim pacijentima. im stignu "dole" - u duboku anesteziju - ona im na uvo apue uputstva koja mogu da ubrzaju njihovo ozdravljenje, a u nekim sluajevima i da im spasu ivot.

    Za vreme operacije tokom koje se normalno oekuje izuzetno obilno krvarenje, hirurg je bio zadivljen: bio je samo tanak mlaz. Ga Mejbri je aputala: "Kai svom telu da ne krvari." Ovo je uradila pre prvog reza a zatim svakih deset minuta tokom operacije.

    Prilikom druge operacije aputala je pacijentkinji: "Kada se probudi, oseae da te svi vole i volee sama sebe." Hirurg je posebno brinuo o ovoj pacijentkinji. Bila je napeta, stalno se alila i svaki bol jo je izazivao zle slutnje - stav koji je mogao da uspori oporavak. Kasnije, kada se probudila iz anestezije, imala je novi izraz lica; a tri meseca kasnije hirurg je rekao gi Mejbri da se ova, nekada anksiozna pacijentkinja, "preobrazila". Opustila se i postala optimista tako da se brzo oporavila od operacije.

    Delo ge Mejbri ilustruje tri injenice koje predajemo u Kontroli uma: prvo, rei imaju naroitu mo na dubokim nivoima svesti; drugo, um ima mnogo vru komandu nad telom nego to se misli; i tree, kao to sam naglasio u petom poglavlju, mi smo uvek svesni.

    Koliko roditelja ustro upada u sobu u kojoj dete spava, brzo poprave pokriva i izau, a malo utroenog vremena za nekoliko pozitivnih rei ljubavi detetu bi omoguilo da se osea sigurnije i smirenije tokom dana?

    Mnogi od onih koji su pohaali kurs Kontrole uma izvetavaju me o poboljanju svog zdravstvenog stanja, neki put i pre nego to zavre kurs, tako da sam se jednom naao vrlo blizu negativne situacije da imam problema sa lekarima iz svog rodnog grada. Neki pacijenti su ispriali svojim lekarima da smo ih izleili i lekari su se alili okrunom tuiocu. Istragom je ustanovljeno da se nismo bavili medicinom, ega su se doktori bojali. Sreom to to Kontrola uma dobro deluje na zdravstveno stanje nije nezakonito, inae danas ne bi postojala organizacija Kontrole uma.

    33

  • DEVETO POGLAVLJE

    MO IMAGINACIJE

    Da bi snaga volje stigla do svog cilja, potrebno je da prvo savlada neprijatelja. Ona pokuava da bude vrsta, i kao i mnogi koji to pokuavaju, postaje meka kao pena od laga kada stvari ne idu kako treba. Postoji umereniji, laki nain da se otklone loe navike - imaginacija. Imaginacija direktno grabi ka cilju; ona postie sve to eli.

    Zbog toga sam u ranijim poglavljima toliko insistirao na vaem izuavanju slikovite i jasne vizuelizacije na dubokim nivoima svesti. Ako svoju imaginaciju podstaknete verovanjem, eljom i oekivanjem, i ako je nauite da vizuelizira vae ciljeve tako da ih vidite, oseate, ujete, okusite i dodirnete, postii ete ono to elite.

    "Kada se sukobe snaga volje i imaginacija, imaginacija uvek pobeuje", pisao je Emil Kue.

    Ako samo mislite da elite da se oslobodite neke loe navike, verovatno se zavaravate. Da ste zaista eleli da je se oslobodite, ona bi nestala sama po sebi. Ono to bi trebalo da elite vie od samog uklanjanja loe navike jeste dobrobit koju postiete njenim uklanjanjem. Kada nauite da dovoljno snano elite tu dobrobit, oslobodiete se "neeljene" navike.

    Ako razmiljate o svojoj navici i samo vrsto reavate da je se oslobodite, to vas moe jo jae vezati za nju. To pomalo lii na vrstu reenost da zaspite; ona sama je dovoljna da vas odri budnim.

    Da vidimo sada ta se moe uiniti da sve ovo okrenete u svoju korist. Kao primer uzeu dve navike koje oni koji su pohaali Kontrolu uma najuspenije prevazilaze: prekomerno uzimanje hrane i puenje.

    Ako elite da smanjite teinu, prvi korak je pronalaenje uzroka problema na spoljanjem nivou.

    Da li je va problem preveliko uzimanje hrane, nedovoljna fizika aktivnost, ili oboje?

    Vrlo je mogue da va problem nije prekomerno uzimanje hrane ve nepravilna ishrana. Dijeta koja podrazumeva uzimanje prikladnije hrane za vae pojedinane potrebe, mogla bi biti reenje. Va doktor bi to trebalo da zna.

    Zato elite da oslabite? Da li ste toliko gojazni da vam je zdravlje narueno ili samo smatrate da biste vitkiji bili privlaniji? Oba sluaja su dobar razlog za mravljenje, ali morate unapred znati ta mravljenjem elite da postignete.

    Ako ve imate pravilno usklaenu ishranu u skromnim koliinama, ako vebate koliko stvarno moete i samo ste malo puniji, moj bi savet bio - ukoliko va lekar ne kae suprotno - da se pomirite s tim. Ja inim isto. Alternativa predstavlja jedno

    34

  • nepotrebno naruavanje sklada. Sem toga, verovatno u vaem ivotu postoje vei problemi i vanije situacije oko kojih treba da angaujete svoju Kontrolu uma.

    Ako ste sigurni da zaista elite da izgubite na teini a znate zato, va sledei korak jeste analiziranje svih dobrobiti koje ete postii - ne uoptenih kao na primer "izgledau bolje", ve konkretnih koje, ako je mogue, ukljuuju svih pet ula. Primeri:

    Vid: Naite svoju fotografiju na kojoj ste vitki koliko biste sada eleli da budete.Dodir: Zamislite kako e vam, kada ponovo budete vitki, ruke, bedra i stomak

    biti glatki kada ih dodirnete.Ukus: Zamislite ukuse hrane koja e biti zastupljena u vaoj novoj dijeti.Miris: Zamislite miris hrane koju ete jesti.Sluh: Zamislite ta e oni do ijeg vam je miljenja stalo rei o vaem uspenom

    smanjenju teine.

    Ni svih pet ula nije dovoljno za potpunu vizuelizaciju. Emocije su takoe vane.Zamislite kako ete biti puni poleta i pouzdanja kada budete vitki koliko elite.Imajui sve ovo vrsto na umu, uite u va nivo. Stvorite mentalni ekran i

    vizuelizirajte se kakvi ste sada. Neka ta slika zatim nestane, a s leve strane (koja predstavlja budunost) neka se na ekranu pojavi vaa slika (moda stara fotografija) na kojoj izgledate kako biste na kraju eleli i kakvi ete biti kada dijeta uspe.

    Dok u mislima posmatrate svoj novi izgled, unesite se i zamislite, sa to veim brojem detalja, kakav je oseaj biti tako vitak. Kakav e biti oseaj kada se sagnete da veete pertle na cipelama? Kakav kada se penjete uz stepenice? Kakav kada obuete odeu koja vam je sada pretesna? Kakav kada etate plaom u kupaem kostimu? Ne urite i osetite sve ovo. Osetite sa svih pet ula, jedno po jedno, kao to je ve objanjeno. ta ete oseati prema samom sebi zato to ste postigli ovaj cilj?

    Sada, u mislima proite vau novu dijetu - ne samo ta ete jesti, ve i koliko - odaberite i neku grickalicu izmeu obroka, sveu argarepu ili neto slino. Recite sebi da je ovo prava koliina hrane potrebna vaem organizmu i da neete imati bolove izazvane glau kao opomenu da vam treba jo.

    Ovo je kraj vaeg meditiranja. Ponavljajte ga dva puta dnevno.Pazite da se nijednom u toku meditacije ne pojave slike ili misli o hrani koju ne

    bi trebalo da jedete. Jedete je suvie jer je volite; i sama pomisao na nju vau imaginaciju e odvui u neeljenom pravcu.

    Sledee rei holivudske glumice Aleksis Smit bile su citirane u asopisu "Mercury News" iz San Hosea (13. oktobra 1974.): "Pozitivan stav daje vrlo dobre rezultate