sirsocisklj_2011_iikol [1,93 mib]
TRANSCRIPT
SIROMAŠTVO I SIROMAŠTVO I SOCIJALNA SOCIJALNA
ISKLJUČENOSTISKLJUČENOSTZoran Šućur, prof. dr. sc.
E-mail: [email protected]
Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 9Ponedjeljak: 13-14Četvrtak: 12-13
6) SIROMAŠTVO MLADIH
Mladost kao razdoblje ključnih tranzicija
završetak redovnog obrazovanja
pronalazak zaposlenja
stvaranje vlastite obitelji
Tranzicija u odraslost u modernom društvu se produžila i postala složenija (ranjivost mladih)
15-19 (kasna adolescencija)
20 -24 (mladi punoljetnici)
25 -29 (stariji mladi)
Pojam i razdoblja mladosti= 15 – 29 godina
obiteljska struktura
nezaposlenost
niske zarade
Determinante siromaštva mladih
0
10
20
30
40
0 3 6 10 14 20 24 30 35 40 45 50 55 60 65 70Dob
VB Irska
Stope relativnog siromaštva prema dobi: VB i Irska
0
10
20
30
40
0 3 6 10 14 20 24 30 35 40 45 50 55 60 65 70
Dob
Nz Fin Dan
Stope relativnog siromaštva prema dobi: Nizozemska, Finska i Danska
0
10
20
30
40
0 3 6 10 14 20 24 30 35 40 45 50 55 60 65 70
Dob
Aus Belg Fra Njem
Stope relativnog siromaštva prema dobi: Austrija, Belgija, Francuska i Njemačka
0
10
20
30
40
0 3 6 10 14 20 24 30 35 40 45 50 55 60 65 70
Dob
Gr Por It Špa
Stope relativnog siromaštva prema dobi: Grčka, Portugal, Italija i Španjolska
Fin
Fin
Fin
Dan
Dan
Dan
Niz
Niz
Niz
VB
VB
VB
Irska
Irska
Irska
Fran
c
Fran
c
Fran
c
Nje
m
Nje
m
Nje
m
Aus
Aus
Aus
Bel
g
Bel
g
Bel
g
Por
t
Por
t
Por
t
Špa
nj Špa
nj
Špa
nj
Ita
Ita
Ita
Grč
ka
Grč
ka
Grč
ka
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
16-19 20-24 25-29Dob
Udio (%) mladih koji su napustili roditeljsku kuću
87,5
45
71 70
20
63
57
27
38
22
35
61
29
9,5
7 8 9
23,5
20
12 10 9,5
15
25 27
20,5
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka
Napustio roditeljsku kuću Živi u roditeljskoj kući
Stope siromaštva mladih ovisno o tome žive li s roditeljima (16-19)
48
33
42
3428
3329
19,525
15
25
37
24
85
116
1016
95
1310
17
24
16
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka
Napustio roditeljsku kuću Živi u roditeljskoj kući
Stope siromaštva mladih ovisno o tome žive li s roditeljima (20-24)
1510
1417
22
1215
12 1310
1820,5
15,5
5 4 6 58
12
5 5 58
12
1914
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka
Napustio roditeljsku kuću Živi u roditeljskoj kući
Stope siromaštva mladih ovisno o tome žive li s roditeljima (25-29)
69
58
72
57
37
55
44
34
40
2320
44
37
27
1310 10
2
18
10 912
6
14,5
21,5
985
128
11
17
8,55
12,59,5
18
24,5
17,5
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka
Samac Par S roditeljima
Stope siromaštva mladih s obzirom na sastav kućanstva (20-24)
70
58
72
57
38
55
44
34
40
2320
45
3640
24
35
58 56
69
76
26
48
57
44
57
70
27
13 11 11
3
17
10 10 12
5
14
22
10
20
5
30
39
47
23
30
11,5
29,525
39
50
19,5
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka
Samac 1 rod + djeca par bez djece par s djecom
Stope siromaštva mladih s obzirom na prisutnost djece (20-24)
32
2428
18
1114
2722 22
13 14
23
14
24
15
55
66
57 59,563
30
49
64
53
40,5 40
7 5 4 3 4 5 5 4 4 48 10
77 5
20
3034
15 13,5 1215
12
29 30
16
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka
Samac 1 rod + djeca par bez djece par s djecom
Stope siromaštva mladih s obzirom na prisutnost djece (25-29)
43 45 45
55
14
26
16 1815
9
1619,5 1820
12 1310
6
127
4 6 712 12 10
33
14
30
36
23
29
18 18
30
19
30
44
26
16 18
28
37 37
25 24
15
45
22
32
38
27
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka
Uč/stu Radi Nezap Ostalo
Stope siromaštva mladih s obzirom na zaposlenički status (20-24)
30
37
47
34
18
2630
24
1610
18 2017
93
7 63
7 5 6 5 58 10 8
23
8
30
45
37
2530
14
31
23 25
40
25
118
23
44 45
2419 18
34 32
25
33
20
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka
Uč/stu Radi Nezap Ostalo
Stope siromaštva mladih s obzirom na zaposlenički status (25-29)
živjeti u roditeljskoj kući
biti zaposlen
imati partnera koji radi
Faktori koji štite od siromaštva u mladosti
Mjere smanjenja siromaštva mladih: - tržište rada, porezni sustav, socijalne naknade, tržište stanovanja
925
1167
910
10471107
828885 908 878
379
600
750
510
274
0
200
400
600
800
1000
1200
1400Fi
n
Dan Niz
VB
Irsk
a
Fran
c
Nje
m
Aus
Bel
g
Port
Špan
j
Ita
Grč
ka RH
Iznos linije siromaštva za samca (2007., u Eur)
7) INTERGENERACIJSKA 7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA SIROMAŠTVATRANSMISIJA SIROMAŠTVA
Pojam: pojava kada pojedinci koji su kao djeca živjeli u siromaštvu postaju, isto tako, roditelji siromašne djece, odnosno kada se siromaštvo prenosi s generacije na generaciju (za ovu vrstu siromaštva se koristi izraz “kronično” ili “perzistentno” siromaštvo)
Proces intergeneracijske transmisije siromaštvaProces intergeneracijske transmisije siromaštva
Roditeljske sposobnostii vještine
Obrazovanjeroditelja
Kvaliteta utrošenog vremenaKvantiteta utrošenog vremena
Kvaliteta utrošenih dobaraKvantiteta utrošenih dobara
Obiteljska/roditeljska investiranja
Razinazavršenog
obrazovanjaDohodak
Nasljeđe
Obiteljskidohodak
Sposobnosti/vještine
Ulaganja uusavršavanjei izobrazbu
Što se i kako prenosi u intergeneracijskoj transmisiji siromaštva
Što se prenosi? Kako se prenosi?Financijski, materijalni, ekološki kapital Novac Zemljište Stanovi, zgrade Stoka
Druga proizvodna i neproizvodna imovina Dugovi Zajednički (javni) resursi
Osiguranje, mirovine Nasljedstvo, oporuke, razvlaštenja Neposredni darovi i zajmovi Miraz Očuvanje/degradacija okoline Radno ropstvo
Ljudski kapital Obrazovne kvalifikacije, vještine, znanja, strategije preživljavanja i suočavanja s problemima
Dobro mentalno i fizičko zdravlje Bolesti, oštećenja Inteligencija?
Socijalizacija Investiranje vremena, kapitala u skrb, odgoj, izobrazbu, zdravlje, ishranu Zaraza, prijenos s majke na dijete Genetičko nasljeđe
Socijalni, kulturni, politički kapital Tradicije, institucije, norme, vrijednosni sustav Položaj u zajednici
Pristup važnim donositeljima odluka, organizacijama, zaštitnicima “Kultura siromaštva”?
Socijalizacija Genetičko nasljeđe Lokalnost, srodstvo Stavovi i predrasude, kulturna znanja, tradicije, vrijednosni sistemi Status Norme (standardi) postupanja
Modeli objašnjenja intergeneracijske Modeli objašnjenja intergeneracijske transmisije siromaštvatransmisije siromaštva
Model ekonomskih resursa
Model obiteljske strukture
Model “kulture ovisnosti”
Model socijalne izolacije
Intergeneracijska transmisija siromaštva i Intergeneracijska transmisija siromaštva i kultura siromaštvakultura siromaštva
Kako prekinuti krug siromaštva: Obrazovanje Uloga socijalne države “Izmještanje” djece iz obiteljskog okruženja Promjena kulture i vrijednosnog sustava siromašnih (američki recept: rad, brak, religija)
8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH
Povijesna dihotomija siromašnih u kršćanskom svijetu:“siromašni po izboru” (siromašni s Petrom)“siromašni po nuždi” (siromašni s Lazarom)
Dominantna povijesna dihotomija u anglosaksonskom svijetu: Zaslužni (dostojni) siromasiNezaslužni (nedostojni) siromasi
Najčešće korištena imena za siromašne kroz povijest:• Pauperi• Skitnice• Prosjaci• Opasna klasa
Razlozi odvajanja zaslužnih od nezaslužnih siromašnih:• nije bilo jasne razlike između siromašnih i nezaposlenih• angloamerička protestantska tradicija• oskudni materijalni resursi
Opasnosti etiketiranja siromašnih• “borba protiv siromaštva” pretvara se u “borbu protiv siromašnih”• zadržavanje siromašnih u siromaštvu
9) POTKLASA (9) POTKLASA (UNDERCLASSUNDERCLASS))
- tema potklase počinje dominirati u raspravama o siromaštvu u SAD tijekom 1980-ih
Obilježja potklase koja izazivaju pozornost javnosti: seksualna ponašanja (maloljetničke trudnoće)obrasci obiteljskog života (rast broja obitelji koje vode žene) ovisnost o državnoj pomoći odbijanje poslova s niskim zaradama sklonost drogama i nasilničkom kriminalitetu
- termin “potklasa” pripisuje se švedskom ekonomistu G. Myrdalu (=siromašni na marginama tržišta rada, ekonomski suvišni uslijed tehnološkog progresa)
Potklasa u masovnim medijima - K. Auletta (“Underclass”, 1982.) razlikuje 4 kategorije potklase (rasne i etničke manjine):
1) pasivni siromašni – čine ih dugotrajni korisnici socijalne pomoći (samohrane majke)
2) neprijateljski raspoloženi ulični kriminalci koji teroriziraju gradove (pojedinci koji su često napustili obrazovni proces i ovisnici su o drogama)
3) „hustlers“ (prevaranti, prostitutke, makroi i sl.) koji, kao i ulični kriminalci ne moraju biti siromašni, zarađuju za život u kriminalnom podzemlju, ali rijetko čine nasilne zločine
4) traumatizirani alkoholičari, skitnice, beskućnici, otpušteni mentalni bolesnici koji tumaraju gradskim ulicama
Znanstveno objašnjenje potklase - J. Wilson (1987): “The Truly Disadvantaged”
"pojedinci kojima nedostaju obrazovanje i kvalifikacije i koji proživljavaju dugotrajnu nezaposlenost ili nisu članovi radne snage, pojedinci koji su upleteni u ulični kriminal i druge oblike devijantnog ponašanja, i obitelji koje prolaze kroz dugotrajno siromaštvo i/ili su socijalno ovisne“
(teritorij, zanimanje, ponašanje i povijesne okolnosti)
Dvije ključne odrednice potklase:
Marginalni ekonomski položaj (promjene u ekonomskim strukturama, smanjena potražnja na nekvalificiranom radnom snagom)
Socijalna izolacija (klasna stratifikacija i eksodus crne srednje i radničke klase, homogenost getta)
Prema Robertsu, četiri su obilježja potklase:1) potklasa bi trebala predstavljati sloj koji se nalazi u
nepovoljnijem položaju od najniže klase u populaciji zaposlenih.
2) nepovoljna situacija pripadnika potklase mora ostati takvom kroz duže vrijeme (često kroz cijeli život i kroz generacije)
3) potklasa bi trebala biti socijalno i kulturno odvojena od drugih društvenih skupina (članovi potklase trebali bi se razlikovati od onih koji su samo nezaposleni ili siromašni po stilu života, vrijednostima i socijalnim mrežama)
4) trebala bi postojati kultura potklase, koja bi bila prepreka ponovnom ulasku u redovnu radnu snagu, čak i onda kada bi druge barijere bile uklonjene.
Pristupi potklasi:1) Individualno-kulturalistički i konzervativni pristup
(potklasa ugrožava socijalni i moralni poredak; potklasa kao neka vrsta “moralne izopačenosti”)
2) Strukturalni pristup (prednost strukturalnim nad kulturnim faktorima: potklasa
je posljedica socioekonomskih promjena)3) Agnostički pristup (ne prihvaća da potklasa empirijski postoji; potrebna su
daljnja znanstvena istraživanja koncepta potklase)4) “Ateistički” pristup (odbacuje se u potpunosti teza o potklasi; tvrdi se da
akademska rasprava o potklasi služi interesima povlaštenih i vladajućih slojeva)
Četiri načina mjerenja (operacionalizacije) potklase:
1) potklasa kao najsiromašniji segment siromašnih (npr. kao oni koji žive u siromaštvu pet i više godina)
2) potklasa kao populacija koja živi u područjima koncentriranog siromaštva (područja s 20% ili 40% siromašnih)
3) potklasa kao heterogena kategorija obitelji ili pojedinaca koji žive u istim zajednicama i imaju slične socijalne probleme
4) potklasa kao populacija s višestrukim socijalnim problemima, bez obzira na prostorni aspekt.
10) SOCIJALNA ISKLJUČENOST 10) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO NOVI PRISTUP KAO NOVI PRISTUP NEZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI I
SIROMAŠTVUSIROMAŠTVU(Dimenzije isključenosti i (Dimenzije isključenosti i empirijska istraživanja) empirijska istraživanja)
Nova obilježja siromaštva i nezaposlenosti u zapadnim društvima
1) u skoroj budućnosti ekonomski rast neće biti tako snažan da može apsorbirati ponudu radne snage (visoka nezaposlenost kao trajno društveno stanje)
2) promijenio se povijesni kontekst za one koji su najviše pogođeni nezaposlenošću (kvalifikacije postaju sve važnije s aspekta ulaska i izlaska s tržišta rada, što vodi značajnijim podjelama unutar zaposlenih i nezaposlenih; nezaposlenost kao kratkotrajno iskustvo pogađa čak i obrazovanu radnu snagu, ali dugoročno iskustvo nezaposlenosti pogađa nekvalificiranu radnu snagu)
3) nezaposlenost, siromaštvo i isključenost iz tržišta rada događaju se u situaciji povijesno neviđene akumulacije bogatstva i socijalne mobilnosti
Definicija socijalne isključenostiEK: “Isključenost je proces koji gura određene pojedince na margine društva i sprječava da u potpunosti sudjeluju u društvu zbog osobnog siromaštva, nedostatka osnovnih kompetencija, šansi za cjeloživotno učenje ili zbog diskriminacije. Na ovaj se način oni udaljavaju od zaposlenja, dohotka, obrazovanja i obučavanja, kao i od socijalnih mreža i aktivnosti. Oni imaju slab pristup moći i tijelima odlučivanja, pa se osjećaju nemoćno i nisu u stanju kontrolirati odluke koje utječu na njihov svakodnevni život”
Kontinuum uključenost-isključenost
Z o n a u k lj u č e n o s t i
Z o n a
r a nj i v o s t i
Z o n a
i s k lj u č e n o s t i
Skupine isključenih na međunarodnoj razini:
1. Rasne i etničke manjine (crnci i hispanici u SAD)
2. Nezaposlena i marginalizirana mladež, uglavnom druge generacije imigranata (Francuska)
3. Dugotrajno nezaposleni (EU)
4. Različite marginalne skupine u tradicionalnom smislu riječi (siromašni i beskućnici)
5. Ilegalni migranti (EU)
Skupine isključenih prema različitim kriterijima (studija UNDP Hrvatska):
Kriterij Socijalno isključene skupine
1) Ekonomski statusSiromašniDugotrajno nezaposleniBeskućniciKućaniceRaseljene osobe (povratnici, izbjeglice)Migranti
2) Obiteljska strukturaSamačka kućanstvaJednoroditeljske obiteljiDjeca bez roditeljske skrbiParovi s 3 i više djece
3) Osnova identifikacije (identiteta)
Etničke/rasne/vjerske manjineSeksualne manjine (LGBTT)Osobe s alternativnim stilovima života (subkulture)
4) Dob Mlade osobe između 15-29 godinaStarije osobe (65+) i umirovljenici
Skupine isključenih (UNDP): nastavakKriterij Socijalno isključene skupine
5) Status u kriminalnoj aktivnosti
Zatvorenici i bivši zatvoreniciMaloljetni delikventiŽrtve kriminala
6) Obrazovanje Osobe s nižim stupnjevima obrazovanja
7) Zdravstveno stanjeOsobe s posebnim potrebamaOsobe s mentalnim bolestimaOsobe zaražene HIV/AIDS-om i hepatitisom COvisnici o alkoholu i opojnim drogamaOsobe oboljele od genetskih i kroničnih bolesti
8) Invaliditet Osobe s tjelesnim i senzoričkim invaliditetomOsobe s mentalnim/intelektualnim teškoćama
Središnje dimenzije socijalne isključenosti:(M. Kronauer)
1.Isključenost iz tržišta rada
2.Ekonomska isključenost
3.Kulturalna isključenost
4.Socijalna isključenost (socijalna izolacija)
5.Prostorna isključenost
6.Institucionalna isključenost
Empirijski pristup isključenosti kao kombinaciji dimenzija:
Distribucijske dimenzije(raspodjela financijskih/materijalnih dobara i “društvenih nagrada”)
Relacijske dimenzije (socijalne veze i odnosi)
Dimenzije socijalne isključenosti
Distribucijske dimenzije Relacijske dimenzijeDohodak
Osnovni elementi životnog standarda
Tržište radaObrazovanje
Stambeni uvjetiZdravlje
Rezidencijalni prostor
Socijalne vezeSudjelovanje u civilnim
organizacijamaSudjelovanje u
političkom životuObiteljski život
Operacionalizacija socijalne isključenosti (I)
Napomena: Strelice s punim linijama ukazuju na čvršću prirodu veze, dok strelice s isprekidanim linijama označavaju slabije i varijabilne veze.
Siromaštvo Socijalna izolacija
Nezaposlenost
“Začarani krug” socijalne isključenosti
Stope siromaštva nezaposlenihStope siromaštva nezaposlenih
Zemlja Stanovništvo 18-65 g.
Nezaposleni
BelgijaDanskaFrancuskaNjemačkaGrčkaIrskaItalijaNizozemskaPortugalŠpanjolskaV. Britanija
9,17,012,07,316,110,313,49,818,816,89,6
33,917,839,030,232,127,836,332,125,337,142,8
(( 60% medijana dohotka - 1996.) 60% medijana dohotka - 1996.)
Razine društvenosti (socijabilnosti)Razine društvenosti (socijabilnosti)
sekundarna društvenost
primarna društvenost
tercijarna društvenost
Socijabilnost dugotrajno nezaposlenihSocijabilnost dugotrajno nezaposlenihZemlja Žive sami Viđaju
prijatelje većinu tjedna
Članovi klubova i
organizacija BelgijaDanskaFrancuskaNjemačkaGrčkaIrskaItalijaNizozemskaPortugalŠpanjolskaV. Britanija
7,930,210,317,23,77,12,4
23,51,11,5
15,7
41,939,355,230,455,859,062,031,139,367,448,4
18,747,633,029,510,421,011,839,09,321,633,0
Zaposlenički status i samački životZaposlenički status i samački životZemlja Nezap.'94.
Nezap.'95.Zap.'94.
Nezap.'95.Zap.'94.Zap.'95.
Ukupno
NjemačkaDanskaNizozemskaBelgijaFrancuskaV. BritanijaIrskaItalijaGrčkaŠpanjolskaPortugal
18,818,623,07,99,2
15,25,32,51,51,81,4
12,017,611,59,84,78,42,81,92,80,52,6
13,310,79,66,58,85,56,15,03,63,41,2
13,311,810,26,68,86,05,74,53,52,91,2
Zaposlenički status prijatelja zaposlenih i Zaposlenički status prijatelja zaposlenih i nezaposlenih (EU - 1996.) nezaposlenih (EU - 1996.)
% nezaposlenih prijatelja
Zaposleni Nezaposleni
SviVećinaPolovicaNeki od njihNitko
Pola i više
0,83,65,942,045,0
10,3
2,819,016,745,212,5
38,5
Operacionalizacija socijalne isključenosti (II)
Isključenost kao kombinacija materijalnih i nematerijalnih dimenzija
Materijalne dimenzije Objektivno siromaštvo
Stambeni uvjeti i potrošna dobra
Nematerijalne dimenzije Socijalne veze
Subjektivna percepcija siromaštva
Pokazatelji kumulativne depriviranosti
60,7
25,9
8,3 4,8 0,313,5
2,10
10203040506070
Nisudepriviranini na jednoj
dimenziji
Depriviranina 1
dimenziji
Depriviranina 2
dimenzije
Depriviranina 3
dimenzije
Depriviranina 4
dimenzije
"Višestrukodeprivirani"
"Socijalnoisključeni"
“Višestruko deprivirani” = deprivirani barem na 2 dimenzije, bez obzira na kombinaciju dimenzija. “Socijalno isključeni” = višestruko deprivirani pojedinci koji su deprivirani na dimenziji socijalnih veza i na barem jednoj od preostale tri dimenzije.
Višestruka deprivacija u Hrvatskoj i Višestruka deprivacija u Hrvatskoj i nekim zemljama EUnekim zemljama EU
(deprivirani na 2, 3 ili 4 dimenzije)(deprivirani na 2, 3 ili 4 dimenzije) 18,5
15,913,5 13,2
11,5 11,49,8 9,7
8,1 7,7 7,3 6,2 5,6 5,53,7
02468
101214161820
Grč
ka
Portu
gal
Hrv
atsk
a
V. B
ritan
ija Irsk
a
Italij
a
Špan
jols
ka
Fran
cusk
a
Bel
gija
Aus
trija
Nje
mač
ka
Fins
ka
Niz
ozem
ska
Luks
embu
rg
Dan
ska
Zaključno o socijalnoj Zaključno o socijalnoj isključenostiisključenosti
iskustva isključenosti ograničena na uske skupine ljudi
uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i isključenosti su sličniisključenosti su slični
ključna uloga radno-tržišnog i obrazovnog sustava
11) SIROMAŠTVO I 11) SIROMAŠTVO I MATERIJALNA DEPRIVACIJAMATERIJALNA DEPRIVACIJA
Nedostaci “službene” linije siromaštva EU
Relativne linije siromaštva odražavaju nejednakosti u distribuciji dohodaka ili u jednom dijelu te distribucije: smanjenje siromaštva ne može se ostvariti bez promjena u dohodovnoj distribuciji (“cilj koji se kreće”)
Potrebno je dohodovno siromaštvo nadopuniti drugim mjerama ili pokazateljima siromaštva
Ekvivalentne ljestvice su arbitrarne, kao i način određivanja granice siromaštva (npr. 60% medijana)
“Dohodovno siromaštvo” ne odražava multidimenzionalnu prirodu siromaštva (podaci o dohotku često su nepotpuni ili zastarjeli, fluktuacije u dohotku...): dohodak je samo jedna komponenta materijalnih resursa kojima raspolažu kućanstva
EU je od 2009. uvela nove pokazatelje:
• stope deprivacije (deprivation rate)• intenzitet deprivacije (severity of deprivation)
Korištenje alternativnih koncepata
multidimenzionalni pristupi siromaštva:- socijalna isključenost- deprivacija
subjektivno siromaštvo
Dodatni pokazatelji siromaštva Linija siromaštva fiksirana u vremenskoj točki (linija siromaštva definirana u određenoj godini kasnije se usklađuje s rastom troškova života): odražava životni standard na početku praćenog razdoblja, uzima u obzir promjene u troškovima života, ali ne prati promjene u općem (prosječnom) životnom standardu.Smanjenje siromaštva može se postići samo ekonomskim rastom, bez promjena u dohodovnoj distribuciji.
Subjektivno siromaštvo: uzimaju se u obzir percepcije vlastitog materijalnog blagostanja: „Prema raspoloživome mjesečnom dohotku, ocijenite kako živi Vaše kućanstvo“. 1. Vrlo teško, 2. Teško, 3. S malim teškoćama, 4. Uglavnom dobro, 5. Dobro i 6. Vrlo dobro. Siromašni = oni koji su izjavili da žive „teško“ ili „vrlo teško“
Pristup materijalne deprivacije
- vezuje se uz britanske istraživače: Townsend, Mack i Lansley (1970e; 1980e)
Townsend (1979.): siromaštvo podrazumijeva manjak financijskih resursa koji su potrebni da bi se izbjegla deprivacija i osigurali životni uvjeti koji su poželjni u određenom društvu
Deprivacija = lišenost, uskraćenost- naglasak na materijalnoj deprivaciji
Materijalna deprivacija: metodološki problemi
„Nemogućnost posjedovanja dobara, pristupa uslugama i/ili nemogućnost sudjelovanja u aktivnostima koje su uobičajene u društvu ili su društveno prihvaćene kao 'nužne'“ (Fusco i sur., 2011.)
Konstrukcija pokazatelja ili indeksa materijalne deprivacije uključuje:
1) odabir pokazatelja deprivacije, 2) grupiranje pokazatelja prema dimenzijama deprivacije te 3) agregiranje podataka u jedan ili više indeksa deprivacije.
Ponderiranje pokazatelja materijalne deprivacije:1) Jednaka težina svakom pokazatelju, 2) Pristup prevalencije 3) Konsensualni pristup
Pokazatelji i indeksi materijalne deprivacije u EU
Ekonomsko-financijske mogućnosti Trajna potrošna dobra1. moći platiti režije, stanarinu, kredit2. održati dom toplim3. platiti neočekivane izdatke4. jesti redovito meso i proteine 5. otići na godišnji odmor,
1) Automobil2) Televizor3) Telefon4) Hladnjak
Stopa deprivacije (deprivation rate): označava udio osoba koje si ne mogu priuštiti barem 3 od navedenih 9 pokazatelja deprivacije
Intenzitet deprivacije (severity of deprivation): označava prosječan broj pokazatelja deprivacije (od 0 do 9) koje si osobe ne mogu priuštiti
Pokazateljima pripisana jednaka važnost
Stope siromaštva i materijalne deprivacije u EU (´10.) 9 10 12 12 12 13 13 13 13 14 15 15 16 16 16 17 18 18 18 20 20 21 21 21 21 21
46
36
23
16
13
22
151213
8
16
711
15
25
40
4 6 11
32
56
2428
13
49
17
0
10
20
30
40
50
60
Czec
hR
Net
herla
nds
Slov
akia
Aus
tria
Hun
gary
Slov
enia
Swed
en
Finl
and
Den
mar
k
Fran
ce
Belg
ium
Irel
and
Mal
ta
Ger
man
y
Esto
nia
UK
Pola
nd
Portu
gal
Italy
Gre
ece
Lith
uani
a
Croa
tia
Bulg
aria
Spai
n
Rom
ania
Latv
ia
Stope rel. siromaštva
% siromašnih osoba koje nemaju 3 i više od 9 pokazatelja mater. deprivacije
Siromaštvo i materijalna deprivacija u Hrvatskoj
Problem
1) Kako objasniti stagnantnost siromaštva u situaciji visokih stopa ekonomskog rasta?
2) Je li problem:a) u metodologiji praćenja siromaštvab) ili se radi o ekonomskom rastu koji nije uspio
smanjiti socijalnu i ekonomsku depriviranost donjih društvenih slojeva?
Makroekonomski pokazatelji u RH (2003.-2008.)
Izvori: DZS
14,2
8
3,8
15,2
11,7
9,6
5,5
2,4
4,84,34,35,3
14,3 13,812,7
11,19,6
8,4
0
10
20
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Stope rastarealnih netoplaća(2002.=100)
Stopeekonomskograsta
Stopenezaposlenosti
Pokazatelji siromaštva u Hrvatskoj (2003.-2008.)
Izvori: autorovi izračuni, DZS
17,8 16,718,2 17,4 17,7 17,1
37,5
33 34 34,331,5 31,8
17,814,3 16,2 14,8
13 13
0
10
20
30
40
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Stopesiromaštvatemeljemslužbene linijeEU
Stopesiromaštvatemeljem linijefiksirane u 2003.
Stopesubjektivnogsiromaštva
Pokazatelji materijalne deprivacije u RH (APK)Pokazatelji materijalne deprivacije u RH (APK)Stanovanje Infrastruktura Trajna potrošna dobra
1. Kupaonica2. WC u stanu3. Dovoljno
svjetla/topline4. Više od 10 kvadrata
po članu5. Stan bez vlage6. Održavani stan
1) Vodovod2) Struja3) Kanalizacija4) Telefon
1) Automobil2) Televizor3) Perilica rublja4) Hladnjak5) Video/DVD
Dummy varijable: 0, 1 (1=povoljan ishod)Dummy varijable: 0, 1 (1=povoljan ishod)
Stopa deprivacije (neponderirani podaci) : udio ispitanika kojima nedostaje 4 ili više od 15 pokazatelja (više od 25% pokazatelja)
Stopa deprivacije (ponderirani podaci – pristup prevalencije) : udio ispitanika čiji je ukupni broj bodova manji od 85% medijana bodovne distribucije
Kumuliranje pokazatelja deprivacije u RH
Nedostaje pokazatelja
´03. ´04. ´05. ´06. ´07. ´08.
012345+
30,426,419,79,14,79,7
41,117,618,99,44,88,2
42,018,717,719,34,56,8
33,130,718,18,83,16,2
37,228,217,18,63,15,8
41,927,216,67,22,94,2
Stope relativnog siromaštva i materijalne deprivacije u Hrvatskoj: 2003.-2008.
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Stope relativnog siromaštva
17,8 16,7 18,2 17,4 17,7 17,1
Stope materijalne deprivacije (neponderirani podaci)
Svi 14,4 13,0 11,4 9,5 8,9 7,2
Nesiromašni 8,3 7,5 6,8 5,4 4,5 3,5
Siromašni 42,5 40,6 32,0 29,5 29,2 25,1
Stope materijalne deprivacije (ponderirani podaci)
Svi 14,7 13,9 12,3 10,1 9,6 7,9
Nesiromašni 8,6 8,3 7,7 6,1 5,1 4,2
Siromašni 42,7 41,9 33,1 29,5 30,5 25,8
Nepreklapanje između siromaštva i materijalne deprivacije
pojedinci mogu ostati bez posla ili biti umirovljeni, što znači da će vjerojatno biti dohodovno siromašni, ali ne i nužno materijalno deprivirani i obrnuto, pojedinci koji su ranije bili nezaposleni zapošljavanjem mogu prestati biti dohodovno siromašni, ali mogu biti materijalno deprivirani
razlog može biti i tzv. lažna svijest, neki se osjećaju subjektivno siromašno (iako to ne pokazuju objektivne mjere) jer imaju svoje razumijevanje pristojnog životnog standarda, imaju visoke aspiracije, i obrnuto, neki se ne moraju osjećati deprivirano jer neka „nužna dobra“ ne moraju biti prioritet za njih i njihovo kućanstvo
pojedinci se mogu subjektivno osjećati siromašni zbog nepravedne distribucije materijalnih resursa unutar kućanstva (npr. kada članovi kućanstva koji kao ispitanici procjenjuju materijalni položaj kućanstva ne dijele dohodak koji zarađuju drugi članovi kućanstva)
Kumulativni pristup
„Istinski siromašni“: oni koji su siromašni na više dimenzija ili mjera siromaštva
Nejednaka važnost dimenzija ili mjera siromaštva: materijalna deprivacija (kao direktna mjera siromaštva) važnija od niskog dohotka (kao indirektne mjere siromaštva)
subjektivni osjećaj siromaštva jest „nužan ali ne i dovoljan uvjet“ da bi nekoga smatrali siromašnim
Kombinacije i kumuliranje dimenzija siromaštva (2008.)
Skupina Objektivno siromaštvo
Subjektivno siromaštvo
Materijalna deprivacija
Stope(%)
N
ABCDEFGH
NeDaNeDaNeDaNeDa
NeNeNeNeDaDaDaDa
NeNeDaDaNeNeDaDa
60,03,44,61,114,26,14,37,3
509929439491
1220522373627
Kumulativno siromaštvo* u Hrvatskoj (2003.-2008.)
3.83.3
2.3 2.1 2.2 2
0
2
4
6
8
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
*Kombinacija dohodovnog siromaštva, subjektivnog siromaštva i materijalne deprivacije
Zaključak
Siromašni prema sva tri pokazatelja najviše se razlikuju od nesiromašnih i ostalih skupina siromašnih, a veću vjerojatnost pripadanja ovoj skupini imaju žene, umirovljenici i druge neaktivne osobe te samačka kućanstva bez ikakvih prihoda.
Sociodemografska obilježja objektivno siromašnih statistički se značajno razlikuju od sociodemografskih obilježja subjektivno siromašnih, kao što se profil siromaštva onih koji su siromašni na sve tri dimenzije razlikuje od profila siromaštva onih koji su siromašni na jednoj ili dvije dimenzije
Nužno je koristiti više mjera siromaštva i kumulativni pristup, jer se na taj način može bolje utvrditi ne samo opseg nego i dubina siromaštva
Korištenje stope relativnog siromaštva kao ključnog pokazatelja ne daje pravi uvid u dinamiku siromaštvaSmanjenje siromaštva ne može se ostvariti bez promjena u dohodovnoj distribuciji
Jednu (kompozitnu) mjeru siromaštva teško je razviti i razumjeti Materijalna deprivacija samo je jedna od dimenzija siromaštva: - u budućim istraživanjima treba koristiti širi krug pokazatelja - razlučiti utjecaj preferencija od ekonomske oskudice na stil života
12) POLITIKA PROTIV 12) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE SIROMAŠTVA I SOCIJALNE
ISKLJUČENOSTIISKLJUČENOSTI
GLAVNI INSTRUMENTI POLITIKE SPRAM SIROMAŠTVA
Ekonomski rast i zapošljavanje
Razvoj ljudskog (i socijalnog) kapitala
Progresivni porezni sustav
Dohodovna potpora (socijalni transferi)
Odnos između ekonomskog rasta i redukcije siromaštva
Ekonomski rast
Dinamikazapošljavanja
Visina plaća
Mehanizmiredistribucije
Redukcijasiromaštva
Ljudski kapital
Zdravlje Obrazovanje Obučavanje
Udio (%) ispitanika koji zdravlje ocjenjuju lošim (18-64)
17
9
4
8
4
2
15
13
6
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
Siromašni Srednji sloj Bogati
RH EU15 EU10
Stupanj obrazovanja u RH prema kvartilima (18-64)
4 1
30
13
34
25
13
30
53
56
3 8
27
40%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Siromašni Srednji sloj Bogati
VŠ/VSS
SŠ
OŠ
1-7 raz
Bez škole
Pohađate li trenutno ili ste pohađali neki obrazovni tečaj ili program obuke/ osposobljavanja u toku prošle godine (18-64)
5
10
1822
25
31
11
21
35
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Siromašni Srednji sloj Bogati
RH EU15 EU10
Socijalni kapitalSocijalni kapital- skup vrijednosti i normi koje stvaraju i olakšavaju skup vrijednosti i normi koje stvaraju i olakšavaju suradnju među članovima društvene zajednice suradnju među članovima društvene zajednice
Dimenzije socijalnog kapitalaDimenzije socijalnog kapitala
Povjerenje
Udruživanje i participacija
Poštivanje normi
Može li se većini ljudi vjerovati (18+)(ljestvica 1-10)
4,3 4,55,1
5,5 5,76,1
4,5 4,8 5,0
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
Siromašni Srednji sloj Bogati
RH EU15 EU10
76 74
34
49
68
39
51 52
2331
47 49
65 66
27
39
65
30
45 44
2619
41 43
69
30
40
59
33
4147
30
21
4335
66
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Sabo
r
Vla
da
Voj
ska
Polic
ija
Prav
osuđ
e
Odg
.-obr
az. s
usta
v
Zdra
v. su
stav
Susta
v so
c. o
sigur
anja
Crk
va
Dob
rov.
udr
uge
Med
iji
EU
Siromašni Srednji sloj Bogati
Povjerenje u različite institucije i sustave u RH (18+)(2004.)
(vrlo malo+nimalo povjerenja)
Jeste li u posljednjih mjesec dana prisustvovali sastanku dobrotvorne organizacije ili obavljali rad za dobrovoljnu
organizaciju (18+)
57
11
14
18
22
8 8
13
0
5
10
15
20
25
Siromašni Srednji sloj Bogati
RH EU15 EU10
5
10
16
13
17
24
8
12
18
0
5
10
15
20
25
30
Siromašni Srednji sloj Bogati
RH EU15 EU10
Jeste li u posljednjih godinu dana prisustvovali sastanku sindikata, političke stranke, sudjelovali u protestu ili
demonstracijama odnosno kontaktirali političara ili javnog dužnosnika (18+)
Kako podići razinu ljudskog i socijalnog kapitala Kako podići razinu ljudskog i socijalnog kapitala siromašnihsiromašnih
produžavanje obveznog školovanja i stjecanje produžavanje obveznog školovanja i stjecanje nekog oblika srednjeg obrazovanja nekog oblika srednjeg obrazovanja veća uključenost u cjeloživotno učenjeveća uključenost u cjeloživotno učenje preventivna zdravstvena skrb i zaštita preventivna zdravstvena skrb i zaštita siromašnijih od visokih zdravstvenih troškovasiromašnijih od visokih zdravstvenih troškova stvaranje ozračja za razvoj socijalnog kapitala stvaranje ozračja za razvoj socijalnog kapitala (djelotvornost pravosudnog sustava i državne (djelotvornost pravosudnog sustava i državne uprave, suprostavljanje štetnom oportunizmu i uprave, suprostavljanje štetnom oportunizmu i socijalnom klijentalizmu)socijalnom klijentalizmu)
Porezna politika (fiskalna dobrobit)
Stope poreza na dohodak u RH15% - do 43.200 godišnje25% - od 43.200 – 108.00035% - od 108.000 – 302.40045% - više od 302.400
• Progresivni porezni sustavi
Utjecaj socijalnih transfera i direktnih poreza na razinu siromaštva u 1990-tim godinama
Zemlja Postotak smanjenja siromaštva zbog socijalnih transfera i direktnih poreza
SADNjemačkaIzraelAustralijaKanadaVelika BritanijaItalijaFrancuskaNizozemskaNorveškaBelgijaŠvedska
26.246.548.049.253.653.858.460.170.880.184.084.6
Socijalni transferiSocijalni transferi
Mirovine Mirovine Obiteljske naknadeObiteljske naknade Naknade za nezaposleneNaknade za nezaposlene Socijalna pomoćSocijalna pomoć
Utjecaj mirovina i ostalih socijalnih transfera na stope redukcije siromaštva
3843
33
21
30
42 4541
20
44 41 38 3831 28
46
3842
35 38 4145
38
23
2421
28
3149
40
29 25
8
30
12
30
1410
48
28
28
15
32
18 12
18
2333
35
44
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100E
U15
EU
10
Aus
tria
Bel
gium
Den
mar
k
Fin
land
Fra
nce
Ger
man
y
Gre
ece
Irel
and
Italy
Net
herla
nds
Por
tuga
l
Spa
in
Sw
eden
Uni
ted
Kin
gdom
Cze
ch R
epub
lic
Est
onia
Hun
gary
Latv
ia
Lith
uani
a
Pol
and
Slo
vaki
a
Slo
veni
a
Cro
atia
Pove
rty
redu
ctio
n ra
te (%
)
other transfers
pensions
Procjena efikasnosti hrvatskog transfernog sustava
Ukupni transferni sustav u RH nije manjen učinkovit od transfernih sustava većine zemalja EU
RH ima efikasne socijalne transfere ako iz transfera isključimo starosne i obiteljske mirovine
RH spada u krug zemalja s najmanje efikasnim starosnim i obiteljskim mirovinama (gledano s aspekta redukcije siromaštva)
SOCIJALNO SOCIJALNO UKLJUČIVANJEUKLJUČIVANJE
Model otvorene koordinacijeModel otvorene koordinacije(Open method of coordination – OMC)(Open method of coordination – OMC)
SOCIJALNO UKLJUČIVANJESOCIJALNO UKLJUČIVANJEDefinicija EK:Definicija EK:
„„Proces kojim isključene osobe ili osobe s rizikom socijalnog Proces kojim isključene osobe ili osobe s rizikom socijalnog isključivanja stječu šanse ili resurse nužne za punopravno isključivanja stječu šanse ili resurse nužne za punopravno sudjelovanje u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu, kao i sudjelovanje u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu, kao i za uživanje u životnom standardu koji se smatra normalnim u za uživanje u životnom standardu koji se smatra normalnim u društvu u kojem žive. Proces uključivanja omogućuje značajnije društvu u kojem žive. Proces uključivanja omogućuje značajnije sudjelovanje isključenih pojedinaca u procesu odlučivanja, što utječe sudjelovanje isključenih pojedinaca u procesu odlučivanja, što utječe na njihov život i pristup temeljnim pravima“na njihov život i pristup temeljnim pravima“
Socijalno uključivanje je proces koji omogućuje svakom članu Socijalno uključivanje je proces koji omogućuje svakom članu društvene zajednice da sudjeluje u normalnim aktivnostima društvene zajednice da sudjeluje u normalnim aktivnostima društva u kojem žividruštva u kojem živi
Obilježja i posebnosti područja Obilježja i posebnosti područja socijalnog uključivanja u EUsocijalnog uključivanja u EU
- područje socijalnog uključivanja dio je “mekog zakonodavstva” (soft law); važnost načela supsidijarnosti- socijalni ciljevi dio su strategijskih ciljeva EU: Europa s s višim stupnjem socijalne kohezije- dogovoreno je objedinjavanje socijalnog uključivanja, mirovina i zdravstvene skrbi (socijalna zaštita i uključivanje)- model/metoda otvorene koordinacije (open method of coordination - OMC) kao ključni mehanizam usklađivanja nacionalnih politika u području uključivanja
MODEL OTVORENE KOORDINACIJE- OMCMODEL OTVORENE KOORDINACIJE- OMC(pet elemenata modela otvorene koordinacije)
1. Zajednički ciljevi u području siromaštva i socijalne isključenosti - dogovoreni na samitu u Nici u prosincu 2000. Ti ciljevi definiraju politiku unutar koje se zemlje članice obvezuju da će “poduzeti korake kako bi učinile odlučan napor prema iskorjenjivanju siromaštva” do 2010. godine.
2. EU pokazatelji socijalne uključenosti - za vrijeme belgijskog predsjedanja EU u drugoj polovici 2001. iniciran je proces stvaranja pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti. Poznati su kao laekenski pokazatelji jer su prvotno odobreni na samitu Europskog vijeća u Leakenu u prosincu 2001. Dogovoreno je da obuhvaćaju tri razine: (1) deset primarnih pokazatelja financijskog siromaštva i materijalne deprivacije, zaposlenosti, zdravlja i obrazovanja; (2) sekundarni pokazatelji, koji dopunjuju primarne, ali ih i detaljnije razrađuju; (3) pokazatelji što ih zemlje same odluče dodati u svoje nacionalne akcijske planove, a koji im pomažu u tumačenju primarnih i sekundarnih pokazatelja i/ili osvjetljavaju specifičnosti pojedinog područja.
Laekenski indikatori (2001.)Dimenzije Indikatori
Financijskosiromaštvo
1. Stopa rizika od siromaštva (prema starosti, spolu, ekonomskoj aktivnosti, tipu kućanstva, stambenom statusu)
2. Nejednakost distribucije dohotka (odnos kvintila S80/S20)3. Rizik od trajnog siromaštva prema spolu (60% medijana)4. Relativni jaz siromaštva5. Disperzija oko praga rizika od siromaštva6. Stopa rizika od siromaštva u jednoj vremenskoj točki7. Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera8. Nejednakost distribucije dohotka – Gini koeficijent9. Stopa rizika od trajnog siromaštva prema spolu (50% medijana)
Tržište rada(nezaposlenost)
10. Regionalna kohezija (disperzija regionalnih stopa zaposlenosti)11. Stopa dugotrajne nezaposlenosti12. Osobe koje žive u kućanstvima gdje nitko ne radi13. Udio dugotrajno nezaposlenih osoba14. Stopa vrlo duge nezaposlenosti
Zdravlje15. Očekivano trajanje života pri rođenju16. Zdravstveni status kako ga osoba sam definira, prema visini
dohotkaObrazovanje 17. Osobe koje rano napuštaju školu
18. Osobe s niskom školskom spremom
3. Zajednički memorandumi o socijalnoj uključenosti (Joint Inclusion Memorandum - JIM) – prethode procesu izrade nacionalnih akcijskih planova, a oslikavaju situaciju i političke prioritete vezane za siromaštvo i socijalnu isključenost u novim članicama prije njihova punopravnog članstva. Proces izrade JIM-a ostaje na snazi za sve zemlje koje se pridružuju EU.
4. Nacionalni akcijski planovi protiv siromaštva i socijalne isključenosti - glavni kanali putem kojih države članice preciziraju svoj odgovor na zajednički dogovorene ciljeve. Nacionalni akcijski planovi slijede dogovorenu strukturu i pokrivaju dvogodišnje razdoblje. Prve je planove 15 članica EU donijelo u lipnju 2001, a druge u lipnju 2003. godine. Deset novih članica bile su obvezne u srpnju 2004. podastrijeti prve planove o uključenosti za razdoblje do sredine 2006. godine
5. Zajedničko izvješće o socijalnoj uključenosti - odgovor različitih tijela EU na nacionalne akcijske planove. Prvo je takvo izvješće podneseno na laekenskom Europskom vijeću u prosincu 2001, a drugo, mnogo detaljnije, usvojeno je u ožujku 2004. godine. Osim toga, stručno osoblje Komisije objavilo je u lipnju 2004. godine radni dokument o socijalnoj uključenosti u novim članicama, što je konsolidirani sintetički odgovor na 10 JIMs-ova. Dokument je također osvijetlio najvanije probleme u budućem razvoju politike socijalne uključenosti EU kao cjeline.