sistem organa za disanje - wordpress.com · sistem organa za disanje. uloge organa za disanje: •...
TRANSCRIPT
Sistem organa za
disanje
Uloge organa za disanje:
• Transport kiseonika iz vazduha do pluća, i iz
pluća do svake ćelije putem krvi;
• Izbacivanje ugljen-dioksida;
• Stvaranje glasa;
• Odbrana od mikroorganizama.
◼ U organizmu živih bića neprestano se
troši energija za razne fiziološke
procese.
◼ Da bi se oslobodila energija iz hrane
potreban je kisik.
◼ Tokom ovih procesa stvara se CO2 .
Ovaj gas je štetan i zato se mora
izbaciti iz organizma.
◼ Unošenje kisika i izbacivanje ugljičnog
dioksida naziva se disanje ili respiracija.
Načini razmjene gasova između organizma
i spoljašnje sredine
◼ Način razmjene gasova zavisi od toga gdje
organizam živi – u kakovoj životnoj sredini.
◼ Ovisno o vrsti i složenosti organizma, u životinjskom
svijetu su se razvili i posebni organi i načini disanja.
◼ Disanje putem: kože, škrga, traheja i pluća.
◼ Bez obzira na tip organa za disanje. kod svih
životinja disanje može biti: Unutrašnje i spoljašnje.
◼ Unutrašnje – razmjena gasova između krvi i tkiva.
◼ Spoljašnje – razmjena gasova između zraka i
tjelesne tečnosti.
Disanje preko kože
◼ Preko kože dišu samo najprostiji oranizmi.
◼ Disanje preko kože prisutno je i kod
kičmenjaka ali kao dopunski način.
◼ Isključivo preko kože dišu neke gliste,
praživotinje.
◼ Preko kože kod kičmenjaka uglavnom se
odstranjuje CO2.
◼ Koža uvijek vlažna.
Disanje preko škrga
◼ Preko škrga dišu: crvi,
rakovi, mekušci,
bodljokošci, niži
hordati, ribe i larve
vodozemaca.
◼ Škrge su nastale od
prednjeg dijela
crijeva.
◼ Kod riba voda se
unosi kroz usta a
izbacuje kroz škržni
prorez.
građa škrga
Unutrašnje i spoljašnje škrge
Disanje preko traheja
◼ Preko traheja dišu insekti (kukci).
◼ Traheje su sistem cjevčica koje prožimaju čitavo tijelo.
◼ Traheje su stalno otvorene i zrak stalno struji u njima.
◼ Razmjena gasova se vrši putem difuzije.
◼ Otvori traheja su na trbuhu.
Disanje preko pluća
◼ Organizmi koji žive na kopnu dišu uglavnom preko pluća.(kopneni kičmenjaci)
◼ Zrak smjesa: N –79.02%, O2 – 20.95%, CO2 – 0.03%.
◼ Vodozemci imaju pluća najprimitivnije građe.
◼ Odnos između površine tijela i pluća 1:3
◼ Pluća gmizavaca su mnogo složenija, imaju veću površinu i zapreminu.
◼ Kod ptica umjesto plućnih mjehurića postoje sitni zračni kapilari. Osim zračnih kapilara postoje i zračne kese u grudnoj i trbušnoj duplji. (Ptice letačice i plovuše).
◼ Kod Sisavaca
pluća su
najsloženije građe.
◼ Velika površina
(100 – 150 m2.)
preko koje se vrši
razmjena gasova.
◼ Velika površina
zahvaljujući
prisustvu plućnih
mjehurića Alveola.
GRAĐA ORGANA ZA DISANJE
GRAĐA ORGANA ZA DISANJE
gornji
disajni
putevi
donji
disajni
putovi
NOS
ŽDRIJELO
GRKLJAN
DUŠNIK
DUŠNICE
PLUĆNA KRILA
Organi za disanje kod čovjeka
◼ Organi za disanje kod čovjeka se
sastoje od: disajnih puteva i
pluća.
◼ Disajni putevi su:
❑ nosna duplja (cavum nasi)
❑ Ždrijelo (pharynx)
❑ Grkljan (larynx)
❑ dušnik (trahea)
❑ dušnice (bronhi) i njihovi
ogranci u plućima.
GORNJI DISAJNI PUTEVI
◼ uloga: zagrijavanje (prokrvljenost sluznice)
vlaženje (sluznica)
čišćenje (dlačice i sluznica)
dezinfekcija (krajnici)
◼ Je li bolje disati na usta ili kroz nos?
◼ donji disajni putevi obloženi trepetljikavim
epitelom❑ trepetljike prenose sadržaj prema ždrijelu
❑ izbacivanje čestica gutanjem ili iskašljavanjem
◼ Je li pametno zaustaviti kihanje stiskanjem nosa?
Nos i nosna duplja
Početni dio sistema za disanje
Lijeva i desna nozdrva
Sluzokoža
Dlačice
Receptori čula mirisa
Suzno-nosni kanal
Nosna dupljaNozdrva
Ždrijelo
GORNJI DISAJNI PUTEVI
Ždrijelo
◼ Zajednički organ sistema za varenje i disanje.
◼ Jedan dio ždrijela se nastavlja na jednjak, a
drugi na dušnik.
Komunicira sa
ždrijelom preko hoana,
a naprijed preko
nozdrva sa
spoljašnjom sredinom.
Ima dlačice u svojm
šupljinama.
GORNJI DISAJNI PUTEVI
◼ Grkljan - (larynx) organ govora
GORNJI DISAJNI PUTEVI
Građen je od hrskavica među kojim je najveća
štitasta hrskavica koja gradi adamovu
jabučicu. U grkljanu su glasne žice.
Dušnik (trachea)
◼ Dug je oko 12 cm
◼ U zidovima dušnika nalaze se hrskavičavi prstenovi koji ga stalno čine otvorenim
◼ Dušnik se račva u dvije dušnjačke cijevi koje ulaze u pluća i granaju se.
◼ Na početku dušnik se grana u lijevi i desni bronh.
◼ Po ulasku u pluća bronhije se višestruko granaju.
DONJI DISAJNI PUTEVI
◼ pluća:
❑ desno plućno krilo (3 režnja) i
lijevo (2 režnja)
❑ obavijena dvoslojnom opnom
pleurom:
porebrica- vanjski list opne
poplućnica- unutrašnji list
• Nalaze se u grudnoj duplji
• Izgrađena su iz sunđerastog
elastičnog tkiva
DONJI DISAJNI PUTEVI
Pluća - pulmones
DONJI DISAJNI PUTEVI
PLUĆNI MJEHURIĆI- ALVEOLE
◼ sastoje se od jednoslojnog endotela
◼ okružene mrežom kapilara
◼ 300 miliona mjehurića
◼ unutrašnja površina svih mjehurića
oko 90 m2
PLUĆA NEPUŠAČA PLUĆA PUŠAČA
udisaj i izdisaj
◼ Pri udisanju (inspirium) zrak ulazi u pluća a pri izdisaju (ekspirium) zrak izlazi iz pluća.
◼ U disajnim pokretima učestvuju dijafragma, međurebarni i drugi mišići grudnog koša.
MEHANIKA DISANJA◼ inspiracijski i ekspiracijski mišići - dijafragma i međurebreni
mišići
◼ pleura - vakuum između listova pleure pri udisaju i izdisaju
„vuče“ pluća u smjeru kretanja prsnog koša
◼ metoda kojom možemo mjeriti plućne volumene
i kapacitete te brzinu protoka zraka kroz disajne
puteve jest spirometrija
PLUĆNI VOLUMENI I KAPACITETI
PLUĆNI VOLUMENI I KAPACITETI
◼ normalan broj dišnih ciklusa je 12 udisaja u minuti
◼ normalan inspiracijski volumen je 500 mL zraka
◼ minutni volumen disanja = ?
12 x 500 = 6 000 mL/min
◼ rezidualni volumen (RV) je volumen zraka koji ostaje u plućima i nakon najsnažnijeg izdisaja (oko 1 200 mL )
◼ vitalni kapacitet (VK) je količina zraka koja se nakon maksimalnog udaha može izdahnuti (oko 4 600 mL )
◼ ukupni plućni kapacitet (UPK) je maksimalni volumen koji pluća mogu primiti ; iznosi oko 6 000 mL (UPK = RV + VK)
IZMJENA O2
◼ 97% kisika prenosi se tako da
je hemijski vezan na
hemoglobin (Hb4O8), a 3% je
otopljeno u krvnoj plazmi
◼ prenos gasova temelji se na
zakonima difuzije
(niz koncentracijski gradijent )
IZMJENA CO2
◼ tri načina transporta:
a) 7% otopljen u krvnoj plazmi
b) 23% vezan na globinski dio
hemoglobina (HbCO2)
c) 70% u obliku ugljene kiseline
H2O + CO2 H2CO3ugljenahidraza
Parcijalni pritisak gasova u zraku, alveolama i krvnim
kapilarima pluća (kPa)
GasAtmosfersk
i zrak
Alveolarni
zrak
Kapilarni
(krvni) tlak
pO2
21,0016,00 5,30
pCO2 0,03 5,00 6,00
pN 79,00 79,00 2,00
Regulacija disanja
◼ Nervna regulacija:
❑ Iz kičmene moždine impulsi pojačavaju disanje (reakcije na
toplo, hladno i sl.).
❑ Impulsi preko vagusa reguliraju pravilno odvijanje udisaja i
izdisaja.
❑ Impulsi iz kore velikog mozga stimuliraju centar za disanje
◼ Humoralna regulacija:
❑ Porast koncentracije CO2 i H stimuliraju centar za disanje.
❑ Ako se količina CO2 poveća za 50% broj disajnih pokreta
se udesetorostruči.
❑ Smanjenje koncentracije oksigena povećava disanje.
REGULACIJA DISANJA
◼ Disajni centri
❑ nervne stanice na bazi mozga i u produženoj moždini
❑ autonomno (bez naše volje) održava ritam disanja od 12 – 16 udisaja/min ili ga mijenja prema potrebama organizma
❑ koristi informacije koje prikupljaju centralni i periferni hemoreceptori
Centralni (hemosenzitivno područje)
osjetljivi na promjene parcijalnog pritiska CO2 u cerebrospinalnoj tekućini i krvi
Periferni (aortalna i karotidna tjelešca)
registriraju snižavanje parcijalnog kisika O2 u arterijskoj krvi
REGULACIJA DISANJA
PONOVIMO
PONOVIMO
Promotri fotografije nastale laringoskopijom (snimanjem
grkljana minikamerom) i odgovori na pitanja.
a) Kako se nazivaju strukture vidljive u šupljini grkljana?
glasnice
b) Odredi koja osoba govori, a koja šuti?
osoba A __________________
osoba B __________________
šutigovori
Odredi što se od navedenog odnosi na prenoskisika, a što na prenos ugljičnog dioksida.
a) oko 97% vezan za željezo u hemoglobinu
b) oko 70% u obliku bikarbonatnih iona
c) oko 23% vezan za globinski dio hemoglobina
d) oko 3% otopljen u krvnoj plazmi
e) oko 7% otopljen u krvnoj plazmi
Kako nastaju bikarbonatni ioni? Prikaži jednadžbom.
PONOVIMO
Na crtežu su slovima označene faze izmjene gasova između zraka u alveolama i krvi u kapilarama. Pridruži slovo
odgovarajućem opisu faze.
___ kolanje krvi iz desnog dijela srca prema plućima
____ izmjena zraka u alveoli (ventilacija)
____ kretanje ugljičnog dioksida
____ kretanje kisika
____ kolanje krvi iz pluća prema lijevom dijelu srca
PONOVIMO
BAEDC
Prilikom gutanja preko otvora grkljana spušta se hrskavični poklopac (epiglotis) koji sprečava ulazak stranih tvari u donje
disajne putove. U slučaju da nešto ipak „zaluta“ iritacija živaca u disajnim putevima potiče kašljanje i kihanje čime se postiže brzo
i snažno istiskivanje zraka koji izbacuje nadražljive tvari iz disajnog sistema. Ukoliko ni to ne pomogne na osobi koja se guši treba odmah primijeniti Heimlichov hvat. To je zahvat kojim se podiže pritisak u prsnom košu i tako izbacuje zalogaj ili drugo
strano tijelo iz disajnog sistema. Opisao ga je dr. Henry Heimlich 1974. godine i otad je njegova primjena spasila mnoge
živote.
ZANIMNJIVOSTI