7/28/2019 KILJAN - Kraj lingvistike

1/2

KILJAN: Kraj lingvistike?

Jezik je temeljni objekt lingvistike Jezina djelatnostnije primjeren objekt za monodisciplinarno izuavanje (heterogena je) zato

to pokriva vei broj podruja fizikalno, fizioloko, psihiko ujedno pripada i drutvenoj iindividualnoj domeni ne moe se definirati njezino jedinstvo

Nasuprot tome, jezik (langue) cjelina je i princip klasifikacije -> homogenost Da bi se neto moglo izuavati, objekt mora biti definiran kao jedinstvena cjelina (zato se izuava

jezik, a nejezina djelatnost)

De Saussure u komunikacijskom aktu izbacuje fizikalni dio s fonacijom i audicijom te jedanpsihiki dio procesa (izvravanje govor (parole) - nije in mase nego pojedinca, ono je

individualno)

Jezikje skup nunih konvencija koje je drutveni organizam usvojio da bi pojedincima omoguioprimjenu sposobnosti jezine djelatnosti. Sposobnost jezine djelatnosti razliita je od jezika,ali se bez njega ne moe primjenjivati. Govorin pojedinca koji realizira svoju sposobnost uz

pomo drutvene konvencije jezika. (De Saussure)

Do biti jezika dolazimo promatranjem psihikoga procesa: povezivanje akustike slike(otiskaizazvana zvunim valovima) u mozgu s pojmom koji joj odgovara, odnosno slaganje oznaitelja ioznaenika u cjelinu, u znak

Svi pojedinci u jezinoj djelatnosti reproducirat e priblino iste znakove uz iste pojavejezik govor

drutveno individualno

bitno nebitno; vie ili manje sluajno

Jezik je drutveni dio jezine djelatnosti, izvan pojedinca je i on ga sam ne moe ni stvarati nimijenjati, on postoji zahvaljujui nekoj vrsti dogovora sklopljenoga meu lanovima zajednice

(kolektivna konvencija; dominacija kolektivnoga nad individualnim)

Jezikom njegovi govornici ne vladaju ni pojedinano ni kolektivno; drutvena zajednica nema moinad jezikom, ona je samo masa koja govori

Jezik je sistem koji je priznaje nita drugo osim vlastita poretka (transformira se samo po sebiinherentnim1zakonitostima koje su nadreene ljudskom djelovanju), on je kompleksna ravnotea

elemenata koji se meusobno uvjetuju ->jezik je forma, ne supstancija

Jezik je konstrukt znanstvene spoznaje koji omoguuje spoznaju jezine djelatnostio

moe li jezik-forma, s vlastitim poretkom, nezavisan od pojedinca i od kolektiva, doistaegzistirati?

Za De Saussurea objekt lingvistike (objet) ujedno je i njezin cilj, rezultat i razlikuje ga odpredmeta (matiere)

Budui da se jedino jezik moe samostalno definirati, kao polaznu toku treba prvenstveno uzetipodruje jezika (subjekt, koji je u domeni istraivanja decentritran, vraa se u obliku istraivaa

ija spoznaja odreuje objekt)

Jezik jest realan predmet(unutar sebe i za sebe), a lingvistika ga transformira u objektspoznaje razaznajui znanstvenom metodologijom njegovu strukturu

1svojstvenim

7/28/2019 KILJAN - Kraj lingvistike

2/2

Jezik mora svrstati u neku klasu objekata da bi onda lingvistiku kao znanost mogu svrstati uhijerarhiju znanosti

Lingvistika(ima za objekt istraivanja jezik kao neki sistem znakova) -> semiologija(prouavaivot znakova u okviru ivota drutva) -> socijalna psihologija(znakovni sistemi drutvene su

injenice) -> opa psihologija(znak shvaa kao psihiki entitet) Jezinom djelatnou bave se mnoge znanosti, ali jezikom samo lingvistika Spoznaja objekta lingvistike uvjetovana je nastankom same znanosti; De Saussure to rjeava

istodobnim konstituiranjem i lingvistike i njezina objekta

De Saussure zapoinje od komunikacijskoga akta pa iz jezine djelatnosti izdvaja jezik kaoobjekt kojemu subjekti (pojedinci ili masa) nisu potrebni