sklonidba ili deklinacija
DESCRIPTION
SKLONIDBA ILI DEKLINACIJA. Ponavljanje i usustavljivanje jezičnoga gradiva 5. razreda. Sklonidba ili deklinacija. promjena imenica po padežima r iječ padež vuče svoje podrijetlo od glagola padati l atinski glagol declinare znači udaljavati se, otklanjati se - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
SKLONIDBA ILI DEKLINACIJA
Ponavljanje i usustavljivanje jezičnoga gradiva 5. razreda
by Viktorija Lokas, prof.
promjena imenica po padežima riječ padež vuče svoje podrijetlo od glagola
padati latinski glagol declinare znači udaljavati se,
otklanjati se strme ili nakošene travnate livade ne Velebitu
tamošnje stanovništvo naziva padežima.
by Viktorija Lokas, prof.
Sklonidba ili deklinacija
NOMINATIV (N) – Tko? Što? (postoji)GENITIV (G) Koga? Čega? (nema)DATIV (D) Komu? Čemu? (prilazim)AKUZATIV (A) Koga? Što? (vidim)VOKATIV (V) Oj! Ej! (dođi)LOKATIV (L) O kome? O čemu? (govorim)INSTRUMENTAL (I) S kim? Čim? (putujem).
by Viktorija Lokas, prof.
Uza svaki padež dolaze padežna pitanja, ali i pomoćne riječi koje ti
pomažu da odrediš padež u rečenici.
U hrvatskom jeziku ima šest padeža. NETOČNO Sedmi padež se zove instrumental. TOČNO Svaki padež, čak i vokativ, odgovara na dva
pitanja. NETOČNO Vokativ je peti padež. TOČNO Promjena imenica po padežima zove se
sklonidba ili deklinacija. TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.
Imenice se mogu sklanjati u jednini i množini. TOČNO Četvrti padež je akuzativ. TOČNO Pitanja za šesti padež glase: Komu? Čemu? NETOČNO Nominativ je drugi padež. NETOČNO Prvo od dva pitanja se odnose na što živo! TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.
u rečenici ima službu:
a)vršitelja radnje – SUBJEKT Učitelj je zanimljiv. Tko? (živo) Knjiga je zanimljiva. Što? (neživo)
b)govori nešto o vršitelju radnje On je umjetnik.
by Viktorija Lokas, prof.
NOMINATIV Tko?, Što?
u množini imenica muškoga roda javlja se kratka i duga množina
u nekim imenicama m. r. mn. provodi se glasovna promjena sibilarizacija.
by Viktorija Lokas, prof.
NOMINATIV Tko?, Što?
kratka mn. duga mn.
vuci vukovi
snijezi snjegovi
junak junaci k u c ispred i
jastog Jastozi g u z ispred i
trbuh trbusi h u s ispred i
značenje :
pripadnost - Šalica je stajala na rubu stola. djelomičnost - Imao sam puno sreće. građa - Haljina od svile. (svilena haljina ) mjesto - Kod prijatelja se osjećam ugodno.
prijedlog od stoji uz imenicu u genitivu samo kad izriče građu, a gdje se može, treba ga zamijeniti pridjevom.
( lančić od zlata – zlatni lančić kapa od vune – vunena kapa )
by Viktorija Lokas, prof.
GENITIV Koga?, Čega?
N jd. G mn.
Sestra Sestara
sunce sunaca
by Viktorija Lokas, prof.
GENITIV Koga?, Čega?
u nekim imenicama provodi se glasova promjena nepostojano a
samoglasnik a koji se ne javlja u svim oblicima riječi, naziva se nepostojano a.
značenje smjer kretanja - Vraćam se ocu. namjena - Knjigu sam darovao prijatelju.
prijedlozi najčešće bez prijedloga - Darujem cvijeće majci. Prijedlozi: k, ka, unatoč, usprkos, nasuprot Priđi k prozoru. Pomakni se ka Katici. Pogriješio sam unatoč pažnji. Nasuprot školi je igralište. Otišli smo u šetnju usprkos hladnoći.
by Viktorija Lokas, prof.
DATIV Komu?, Čemu?
U nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacija.
by Viktorija Lokas, prof.
DATIV Komu?, Čemu?
junak junacima k u c ispred i
jastog jastozima g u z ispred i
trbuh trbusima h u s ispred i
u rečenici ima službu predmeta radnje Ubrao sam jabuku. Život joj je nalikovao na bajku.
značenjecjelovitost - Pojeo sam jagode.mjesto radnje - Upao sam u blato.vrijeme radnje - Izvukao sam se na vrijeme.
by Viktorija Lokas, prof.
AKUZATIV Koga?, Što?
značenjedoziv - O, Jakove!obraćanje - Što se dogodilo, dječače?
vokativ nije dio rečenice pa se od rečenice s kojom dolazi u pisanju odvaja zarezom
Ivane, danas nisi dao nijedan gol! Danas, Ivane, nisi dao nijedan gol! Danas nisi dao nijedan gol, Ivane!
by Viktorija Lokas, prof.
VOKATIV Oj! Ej!
nastavci
imenice koje završavaju na – ar i – ir u vokativu mogu imati nastavke – e i –u ( ribar – ribare, ribaru )
imenice koje završavaju na nepčanike / palatale (č, ć, đ, dž, lj, nj, š, ž) u vokativu imaju nastavak –u ( kovač – kovaču, konj – konju, miš – mišu )
imena država u vokativu imaju isti oblik kao u nominativu (Hrvatska, Poljska, Njemačka) .
by Viktorija Lokas, prof.
VOKATIV Oj! Ej!
u nekim se imenicama provodi glasovna promjena palatalizacija
by Viktorija Lokas, prof.
VOKATIV Oj! Ej!
satnik satniče k u č ispred e
Bog Bože g u ž ispred e
duh suše h u š ispred e
zec zečec u č ispred
e
značenjemjesto radnje - U sobi je gorjela svjetiljka.tema radnje - Tada smo maštali o
proljeću.
prijedlozi – ovisi o prijedlozima o, u, na, po, pri, prema
Razgovarao je o upisu. Društvo je u kinu. Kiša je padala po oranicama.
by Viktorija Lokas, prof.
LOKATIV O kome?, O čemu?
u nekim se imenicama provodi glasovna promjena sibilarizacija
Kao i u dativu, postoje iznimke ( Anka – o Anki, baka - o baki, mačka – o mački, praćka – o praćki … ).
by Viktorija Lokas, prof.
LOKATIV O kome?, O čemu?
bajka o bajci k u c ispred i
prijedlog o prijedlozima g u z ispred i
propuh o propusima h u s ispred i
značenje društvo - Volim se družiti s prijateljima. sredstvo - Želim juriti automobilom. mjesto - Hodnikom je odjekivao mamin glas. vrijeme - Zorom gledam izlazak sunca. način - S veseljem je pričao o djevojci.
prijedlozi prijedlog s, sa kada izriče društvo i način U razred idem s Majom. Gledao me sa sažaljenjem. kad izriče sredstvo, uz instrumental ne dolazi prijedlog Iz Zagreba smo se vratili autobusom.
by Viktorija Lokas, prof.
INSTUMENTAL S kim, Čim?
nastavci
instrumental najčešće ima nastavak - om ( nos – nosom)
kad osnova imenica muškog i srednjeg roda završava na č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž nastavak je - em ( puž – pužem, slušatelj – slušateljem )
izuzetak su imenice jež – ježem, Beč – Bečem imenice koje završavaju na -ar mogu imati nastavke -
om i - em (gospodar – gospodarom, gospodarem … ) kad osnova imenica ženskoga roda završava na
suglasnik, u instrumentalu ima nastavak - ju ili -i (sol – solju / soli … ) .
by Viktorija Lokas, prof.
INSTUMENTAL S kim, Čim?
U nekim se imenicama provodi glasovna promjena jotacija.
by Viktorija Lokas, prof.
INSTUMENTAL S kim, Čim?
smrt + ju smrću t + ju = ć
glad + ju = glađu d + j = đ
sol + ju = solju l + j = lj
Nominativ je prvi od sedam padeža u hrvatskom jeziku. TOČNO Nominativ je padež koji izriče vršitelja radnje u rečenici. TOČNO Nominativ često dolazi s prijedlozima: na, o, po. NETOČNO Genitivom izričemo doziv i poziv. NETOČNO Genitiv najčešće ovisi o glagolu. TOČNO Uz genitiv dolaze prijedlozi: od, do, protiv. TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.
Dativ i lokativ imaju ista padežna pitanja. NETOČNO Lokativ ne mora dolaziti s prijedlozima. NETOČNO Dativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje. NETOČNO U dativu nekih imenica događa se sibilarizacija. TOČNO Lokativ izriče mjesto i vrijeme glagolske radnje. TOČNO Prijedlozi koji dolaze uz dativ jesu k, ka, nasuprot, unatoč,
usprkos. TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.
Akuzativ u rečenici najčešće izriče način glagolske radnje. NETOČNO Akuzativ odgovara na pitanje: Koga? Što? TOČNO Prijedlozi ne mogu stajati uz akuzativ. NETOČNO Vokativom izričemo predmet radnje. NETOČNO Vokativ može stajati u rečenici samostalno. TOČNO U vokativu se ne događa ni jedna glasovna promjena. NETOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.
Instrumental je prvi padež, gledano straga. TOČNO Instrumental izriče predmet ili instrument glagolske radnje. NETOČNO U instrumentalu se događa jotacija. TOČNO Prijedlozi u instrumentalu jesu: s, sa, među, za. TOČNO Instrumentalom izričemo sredstvo i društvo. TOČNO
by Viktorija Lokas, prof.
Provjerimo svoje znanje o padežima.