Škola veb novinarstva udruženje novinara srbije
DESCRIPTION
Specifičnosti i osnove veb novinarstva. Škola veb novinarstva Udruženje novinara Srbije. Marko Nedeljkovi ć 16. novembar 2013 . Specifičnosti veb novinarstva . Templates. Precesi koji su obele žili novinarstvo na početku 21. veka. Your own sub headline. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Škola veb novinarstvaUdruženje novinara Srbije
Specifičnosti i osnove veb novinarstva
Marko Nedeljković16. novembar 2013.
Specifičnosti veb novinarstva
Your own sub headlineTemplates
Your own footer Your Logo
Multimedijalnost novinara
Prelazak sa tradicionalnih na
nove medije i veb novinarstvo
Približavanje medija kompjuterizacijom
* Velika prednost za veb novinare
*21
Precesi koji su obeležili novinarstvo na početku 21. veka
* Veštine koje postaju standard* Tradicionalni mediji: štampa, radio, televizija
“Sva sredstva komunikacije, predstavljanja i znanja čiji su signal i sadržaj digitalizovani i koji poseduju određenu dimenziju multimedijalnosti i interaktivnosti...“ (Karol Jakubovič)
Novim medijima se najčešće označavaju digitalizovani mediji, koji koriste digitalne tekstove, fotografije, video zapise, digitalni zvuk i prostorne virtuelne konstrukcije
U najširem smislu (staro shvatanje) u nove medije su se svrstavali internet, veb prezentacije, multimedije, video igre, CD, DVD i virtuelnu realnost
U užem smislu (novo shvatanje) medije zasnovane na Web 2.0 tehnologiji (maksimalna participacija korisnika)
Odlika svih novih medija je da se posredstvom njih ostvaruju različiti oblici komunikacije i produkcije asistirane računarima i da im je cilj komunikacija određene poruke
Svi mediji će postati novi mediji ili će potpuno nestati, a uspeh u budućnosti će zavisiti od toga koliko korisnika ćete zainteresovati za sadržaj koji objavljujete
Šta su to novi mediji?
Osnovne odlike novih medija
Konvergentnost
Mobilnost i umrežavanje
Interaktivnost i dvosmerna komunikacija
Aktuelnost i stalno update-ovanje
Individualizovano korišćenje
it
✓
✓✓✓✓
1
2
3
4
5
Novi mediji pružaju mogućnost pristupa njenim sadržajima (digitalni) u bilo koje vreme, sa bilo kog mesta i sa bilo kog digitalnog uređaja (računar, mobilni telefon, iPhone), a istovremeno pružaju mogućnost interaktivne komunikacije i kreativnog
učešća u stvaranju zajedničkog medijskog sadržaja, odnosno dovode do “demokratizacije” stvaranja, izdavaštva, distribucije i potrošnje medijskih sadržaja.
• Endrju Leonard (1999), stručnjak za nove medije: uključivanje javnosti u medijsko izveštavanje ima dodatnu vrednost za sve: i za uredništvo, i za vest, i za čitaoca
• Tom Kurli (2004), izvršni direktor Asošiejted presa: vesti kao ‘pouke’ ustupaju mesto vestima kao ‘razgovoru’
• Džej Rozen (2006), profesor novinarstva na Univerzitetu u Njujorku: blogosfera i internet su ukinuli novinarski monopol u odabiru vesti tako što su sa rasprave o potrebi za javnim servisom prešli na raspravu o potrebi za novinarstvom koje podrazumeva uključivanje javnosti i interakciju sa istom
• Alen Rasbridžer (2012), urednik Gardijan onlajna: „novinari nisu jedini stručnjaci na svetu“ i njihov uređivački rad danas više nije moguć bez saradnje i učestvovanja čitalaca
NOVA KULTURA INFORMISANJA
PUT KA OTVORENOM NOVINARSTVU
Tradicionalno novinarstvo
OTVORENO NOVINARSTVO
PRELAZNI PERIOD
Jednosmerna komunikacija
Delimično otvaranje
Gardijan: priča o vuku i tri praseta
“Otvoreno novinarstvo” (Open-source journalism) je termin skovan još 1999. godine u jednom članku Endrjua Leonarda (Andrew Leonard) za Salon.com o onlajn terorizmu, kada je autor nakon komentara s bloga Slashdot i Jane's Intelligence Review ponovno napisao svoj članak koristeći informacije i formulacije koje je dobio kao odgovor od strane čitaoca na prvobitni članak.
Otvoreno novinarstvo nije bajka
Vest preuzimaju: Politika, Večernje novosti, Danas, Blic, Press, 24 sata...
Televizije: RTS, B92, TV Prva, Pink, Avala...
U prva 24 sata više od 200.000 ljudi je pogledalo video snimak sa Youtube-a
O rastućem uticaju društvenih mreža svedoči i organizovanje prvog redakcijskog kolegijuma na
Tviteru 13. septembra 2012. godine i to od strane nedeljnika NIN koji do 11. septembra nije imao stranicu ni
na jednoj društvenoj mreži
1. KAPACITET: u tradicionalnim medijima postoje suštinska ograničenja, u novim medijima samo tehnička
2. FLEKSIBILNOST: u tradicionalnim medijima postoji ograničeno multimedijalno predstavljanje, u novim medijima potpuno multimedijalno)
3. NEPOSREDNOST i POTPUNOST: u tradicionalnim medijima je nemoguće ispratiti više istovremenih događaja i sve aspekte istih, u novim medijima je to moguće
4. TRAJNOST: trajnost se u tradicionalnim medijima obezbeđuje arhiviranjem, a u novim medijima samo održavanjem sajta
5. INTERAKTIVNOST: u tradicionalnim medijima postoji minimalna i ograničena interaktivnost, u novim medijima maksimalna
6. LINKOVANJE: linkovi postoje samo u novim medijima
Šest osnovnih karakteristika veb novinarstva
Osnove veb novinarstva
Naslov ili naslovni blok
Optimizacija teksta
Linkovi u tekstu i tehnika linkovanja
Kompozicija i upotreba ključnih reči u tekstu
Multimedijalno opremanje teksta
Tagovi ili ključne reči
Kako kroz sedam koraka kreirati dobar sadržaj na vebu?
1
2
3
4
5
6
7
Preglednost i lako skeniranje teksta
1. Naslov ili naslovni blok
1. Vreme br. 1188: Šminkanje mrtvaca
2. NIN br. 3271: Jahači magle
3. Novi magazin br. 128: Prvi korak: Početak koji obavezuje
1. Naslov ili naslovni blok
1. Naslov ili naslovni blok
Pišite informativne i jednostavne naslove (kratko i direktno), koji
jasno upućuju na temu o kojoj pišete
Upotrebljavajte ključne reči u naslovu
Izbegavajte poetske elemente jer kreativni i originalni naslovi nisu
imperativ na vebu
Kada pišete naslove, uvek razmišljajte kako da vaš tekst bude što
lakši za pronalaženje preko pretraživača
Koristite “korisne” („Kako da“) i usko specifične naslove („Najbolji
način da...“)
1. Naslov ili naslovni blok
2. Kompozicija i upotreba ključnih reči u tekstu
Blic.rs vs. Telegraf.rs
http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Zanimljivosti/355122/Jeziva-skrivena-kamera-Duh-u-liftu
http://www.telegraf.rs/video/432702-najstrasnija-skrivena-kamera-ovi-ljudi-nikad-vise-nece-krociti-u-lift
REZULTAT
http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Zanimljivosti/355122/Jeziva-skrivena-kamera-Duh-u-liftu
http://www.telegraf.rs/video/432702-najstrasnija-skrivena-kamera-ovi-ljudi-nikad-vise-nece-krociti-u-lift
2. Kompozicija i upotreba ključnih reči u tekstu
Nadnaslov: Fab Lab
Naslov: Fab Lab
Podnaslov: Fab Lab
Prvi pasus: Fab Lab
Blog:
www.bastabalkana.com
REZULTAT
Redosled na prvoj strani Google pretraživača za upit “Projekat Fab Lab”
(opcija doslovce):
1. Bastabalkana.com2. Alo.rs3. B92.net4. Cacankabanka.co.rs5. Inovacionifond.rs6. Dnevno.rs
Uvek razmišljajte o tome kako da tekst bude što lakši za pronalaženje na
vebu
Koristite podnaslove i međunaslove jer doprinose boljoj optimizaciji
Koristite ključne reči na početku teksta (u podnaslovu i prvom pasusu)
Ponovite ključnu reč ili ključne reči nekoliko puta u samom tekstu
Kompoziciju i sadržaj teksta prilagodite multimedijalnim sadržajima i uvek
vodite računa o tome da niko ne voli da mu se epilog video ili audio zapisa
koji koristite u tekstu otkrije pre njegovog puštanja
Poštujte univerzalna novinarska pravila i u zavisnosti od teme koristite
metod „obrnute piramide“ ili metod „odloženog dejsta“ pri pisanju teksta
2. Kompozicija i upotreba ključnih reči u tekstu
3. Preglednost i lako skeniranje teksta
3. Preglednost i lako skeniranje teksta
Pogled korisnika tokom čitanja na vebu se kreće u obliku slova F što se jasno vidi
na ‘heat mapi’ Jakoba Nielsena.
3. Preglednost i lako skeniranje teksta
Boldujte najbitnije rečenice ili delove rečenica u tekstu
Pišite kratke pasuse
Vodite računa o tome da bi svaki pasus trebalo da nosi
jednu ideju
Pišite kraće tekstove kad god je to moguće, a upotrebom
linkova korisnike uputite i na druge korisne sadržaje
U slučaju dužih tekstova koristite međunaslove
4. Multimedijalno opremanje teksta
Uvek imajte na umu da je osnovni cilj veb novinara kreiranje multimedijalne
priče
Izdvojite vreme za kreiranje ili odabir multimedijalnih sadržaja koji su vam
dostupni jer će od toga često zavisiti uspeh vaših objava
Istražite besplatne servise sa fotografijama i video zapisima i napravite listu
onih koji će vam biti korisni u svakodnevnom radu
Uvek poštujte autorska prava
Fotografije
Video zapisi
Audio zapisi
Grafikoni i infografike
Galerije fotografija ili video zapisa
Razne ilustracije
Embedovani Tviter i Fejsbuk statusi
Multimedijalni sadržaji
Primer dobre multimedijalne priče Los Angeles Times
Multimedijalna priča izvorno osmišljena i napisana za veb:
http://framework.latimes.com/2011/12/23/americans-still-struggle-with-lasting-effects-of-the-recession/
TekstFotogrfafije (galerije)
Video (film)Interaktivne grafike
Odlični linkoviPriče u priči
Intervjui HELP
Pogledati:
http://rs.ejo-online.eu/3604/ekonomija-medija/kada-vest-postane-video-igra
5. Linkovi u tekstu i tehnika linkovanja
Koristite linkove u tekstu kad god postoji mogućnost da doprinesu boljem
razumevanju teme ili događaja o kojem pišete
Razmišljajte o linkovima kao o zameni za antrfilee u štampi i ne opterećujte
tekst informacijama ili pojašnjenjima koji se već nalaze na internetu i koje je
moguće linkovati
Uvek proverite tačnost sadržaja koji linkujete, ali i kredibilitet sajta na kojem
se oni nalaze
Poštujte osnovna pravila linkovanja
Ne koristite linkove koji ne ispunjavaju svoju funkciju
Link (Hyperlink) je adresa određenog dokumenta ili sadržaja na internetu, odnosno programirana veza za povezivanje stranica na vebu.
Hypertext (Ted Nilsen, 1965) omogućava prevazilaženje starog linearnog sistema pisanog teksta i podrazumeva sistem za logičko povezivanje podataka unutar mreže.
Korišćenjem linkova stvara se potpuno nova arhitektura tekstova (bez obzira o kojem žanru je reč) sa ciljem da posetioci dobiju što potpuniji kontekst priče, odnosno teme.
Link se u toj novoj arhitekturi može definisati kao “onlajn izvor”
Link novinarstvo podrazumeva povezivanje sopstvenog sadržaja sa sadržajem drugih onlajn medija, odnosno upućivanje korisnika na sadržaje koji će obezbediti bolje razumevanje našeg teksta (imaju ulogu background-a, pozadine vesti, antrfilea).
LINKOVANJE
Link ne bi trebalo stavljati u prva dva pasusa (eventualno u drugi ukoliko novinar
proceni da je vrlo značajno linkovati određene informacija iz tog pasusa). Razlog za to je
činjenica da link predstavlja poziv na akciju i stavljanjem linka na početak teksta pozivamo
čitaoca da klikom na link napusti naš tekst bar privremeno i pažnju usmeri ka nekim
drugim sadržajima, što svakako nije u našem interesu.
Jedan pasus ne bi trebalo da sadrži više od jednog, eventualno dva linka, jer
opretećuje tekst i deluje zbunjujuće na čitaoce.
Prilikom odabira reči koje ćemo linkovati vodimo se istim pravilom kao i prilikom
izbora ključnih reči ili naslova za tekst.
Link bi trebalo postaviti samo na nekoliko reči, a idealno je da to bude od tri do sedam
reči.
Termini koji su linkovani bi nedvosmisleno trebalo da nagoveste sadržaj na koji nas
link vodi, jer bi korisnik već pre klika na link trebalo da zna šta može da očekuje.
Osnovna pravila linkovanja
Nejasan - prosečno inteligentnom čitaocu bi trebalo da bude jasno koji sadržaj
će se otvoriti ukoliko klikne na link.
Previše opšti - ukoliko link vodi ka početnoj strani određenog sajta na kojem bi
čitalac sam trebalo da pronađe željeni sadržaj, odnosno informaciju. Link uvek
mora voditi direktno do informacije koja je značajna za naš tekst.
Irelevantan - ukoliko linkovi vode ka sadržajima koji nisu u direktnoj vezi sa
pričom.
Nepostojeći - kada novinar linkuje sadržaj koji može biti nedostupan određenim
korisnicima, koji posle izvesnog vremena može biti ograničen ili potpuno
uklonjen sa matičnog sajta.
Link ne ispunjava svoju funkciju ako je:
• Čak šest od deset najposećenijih domaćih sajtova su informativni portali, pokazuje istraživanje Gemius Audience, koje je tokom januara ove godine sprovela istoimena kompanija.
• Čak šest od deset najposećenijih domaćih sajtova su informativni portali, pokazuje istraživanje Gemius Audience, koje je tokom januara ove godine sprovela istoimena kompanija.
• Čak šest od deset najposećenijih domaćih sajtova su informativni portali, pokazuje istraživanje Gemius Audience, koje je tokom januara ove godine sprovela istoimena kompanija.
* Linkovanje se vrši označavanjem željenih reči i dodavanjem veb adrese sadržaja na koji link vodi
- Nepravilno vs. pravilno linkovanje -
6. Tagovi ili ključne reči
Tagovi bi trebalo da budu deo svake objave na vebu
Pri određivanju tagova razmišljajte preko kojih termina biste
pretraživali veb da bi došli do datog teksta
Optimalan broj tagova za tekst prosečne dužine je od pet do osam
Naslov: Novi udar na privatnost korisnika
7. Optimizacija teksta
Obavezno koristiti tagove
Koristiti ključne reči u naslovu, međunaslovima i u nastavku teksta
Koristiti sve napredne mogućnosti, odnosno dodatke za optimizaciju
sadržaja koje nudi CMS koji koristite
Koristite oznake i za fotografije i druge formate koje koristite u tekstu jer se
u rezultatima pretrage prikazuju i takvi sadržaji ukoliko njihove oznake
odgovaraju vašem upit
WordPress admin panel sa dodatkom za bolju optimizaciju
Status magazin - štampano izdanje
B92 - Online pecanje glasača
Link: http://www.b92.net/tehnopolis/aktuelno.php?yyyy=2012&mm=02&nav_id=582870
Tipičan primer klona=
tekst prenet iz štampanog izdanja na veb bez ikakvih ili sa
minimalnim intervencijama
Novinar budućnosti je u osnovi „multimedijalni storiteler“
Gradi brend od svog imena, sajta ili medija za koji radi
Lično se obraća svojoj publici i pokreće je na akciju
Novinar budućnosti je i u digiralnoj eri pre svega pouzdan izvor
Novinar budućnosti istovremeno gradi svoju veb zajednicu
Karakteristike novinara u digitalnoj eri
1
2
3
4
5
6
7
Novinar budućnosti radi u saradnji sa drugima
Koristi društvene medije da sluša, ne samo da emituje poruke/sadržaje
Novinar budućnosti učestvuje u link ekonomiji8
HVALA NA PAŽNJI!