PREDMET: MEHANIKA TLA I FUNDIRANJE

Škola za dizajn tekstila i kože Novi Pazar

FUNDIRANJE 1. Osnovna svrha temelja je da obezbede ravnomernost

sleganja objekta čime se konstrukcija štiti od negativnih efekata.

2. Projektovanje temelja se vrši prema graničnom stanju konstrukcije i tla ispod objekta sa osvrtom na ekonomski faktor u pogledu utroška materijala, obima radova i troškova gradnje. Postupak obuhvata: prikupljanje potrebne dokumentacije, procenu svojstava tla ispod objekta, izbor dubine fudiranja i tipa temelja, određivanje nosivosti tla ispod objekta i napona u kontaktnoj spojnici, kontrola stabilnosti temelja, proračun sleganja i izbor načina izvršenja radova.

3. Potrebnu tehničku dokumentaciju čine: geodetske, seizmološke, hidrogeološke, geotehničke podloge i arhitektonsko – građevinski projekat.

OBLICI FUNDIRANJA Neposredni oblici fundiranja

A) Plitki temelji

1. Masivni temelji,

2. Trakasti temelji,

3. Temelji samci (soliteri),

4. Temelji čaše,

5. Temeljni nosači (kontragrede),

6. Temelni roštilji,

7. Temeljne ploče.

B) Duboki temelji

Posredni oblici fundiranja

A) Temelji na šipovima

1. Drveni šipovi,

2. Armiranobetonski šipovi,

3. Betonski šipovi specijalne izrade (“Frenki” i “HW” šipovi)

4. Mega šipovi,

B) Temelji na bunarima

C) Temelji na kesonima

D)Temelji na dijafragmama

A. PLITKI TEMELJI

Ukoliko tlo u površinskoj zoni može da na adekvatan

način primi opterećenja od konstrukcije građevinskog objekta, govori se o plitkom temeljenju.

Plitki temelji mogu biti relativno male ploče, ("samci"),

u obliku traka, ("trakasti temelji"), ili u obliku ploče, nekad ukrućene gredama, ispod celog objekta.

Plitki temelji prenose na tlo opterećenje najčešće preko horizontalne temeljne spojnice.

Temelj je plitak ukoliko njegova dubina ispod površine

terena ne prelazi dimenziju njegove širine, ali se može

reći da se i temelji na dubini od dve do tri širine temelja

takođe mogu aproksimativno tretirati kao plitki temelji.

A.1. Masivni temelji

Masivni temelji se primenjuju u slučaju kada je opterećenje konstrukcije veliko a nosivost površinskih slojeva mala pa treba objekat fundirati na većoj dubini.

Masivni temelji se koriste za fundiranje mostova, brana, minara, dimnjaka, spomenika i sl.

Izrađuju se od betona ili od obloga od tesanog kamena sa ispunom od nabijenog peska i šljunka.

Trakasti temelji se izvode ispod zidova širine B i dužine L.

Za proračun trakastog temelja se uzima dužina trake od 1m (isečak).

A.2. Trakasti temelji

Temelji samci se izvode ispod stubova objekata kao zasebni temelji.

U zavisnosti od opterećenja stuba i nosivosti podloge, određuju se oblik i dimenzije temelja samca.

A.3. Temelji samci - soliteri

• Oblik osnove može biti kružni, kvadratni, pravougaoni, centričan i ekscentričan.

Temelji samci se izvode kod industrijskog načina gradnje objekata sa udubljenjem u temeljnim stopama u obliku čaše.

Primena je uglavnom kod industrijskih objekata.

A.4. Temelji čaše

Temeljni nosači predstavljaju neprekinute temelje, tačkasto opterećene stubovima građevine koju nose ili

su podloga kolosecima raznih šinskih vozila (kranske staze, kada nosači leže na tlu) kada su opterećeni

pokretnim opterećenjem.

A.5. Temelji nosači - kontragrede

Temelji roštilji su prostorni nosači i sastoje se od ukrštenih kontragreda na čijem se mestu ukrštanja nalaze stubovi.

U poprečnom preseku, to je greda T-preseka

A.6. Temelji roštilji

Temeljne ploče se koriste kod jako opterećenih temelja koji se oslanjaju na tlo male otpornosti.

Pločama se obezbeđuje i sprečavanje prodora podzemne vode u prostorije.

Smanjuje se sleganje objekta.

A.7. Temeljne ploče

B. DUBOKI TEMELJI

Duboki temelji se koriste kada se fundiraju objekti kod kojih se javljaju veliki momenti savijanja i horizontalne sile: jarboli, tornjevi, visoka minara, stubovi dalekovoda, antene i sl.

Nosivost gornjih slojeva je mali pa se stabilnost obezbeđuje izradom većih dimenzija osnove fundamenta i njegovom većom visinom.

Duboki temelji su temelji čija je visina najmanje 4 puta veća od njegove širine u osnovi (H>4B).

Opterećenje se na tlo prenosi i preko bočnih stranica jer tlo prihvata i momente i horizontalne sile.

HVALA NA PAŽNJI!