0

1

UVODNA RIJEČ Kockica po kockica, korak po korak, zadatak po zadatak, dođosmo do kraja školske godine i složismo „Mozaik“, raznovrsniji i bogatiji. Školski časopis “Mozaik” uređuju članovi Literarno-novinarske sekcije uz saradnju i podršku menadžmenta škole, nastavnika i učenika. U ovom broju časopisa vjerujemo, svako može pronaći nešto za sebe.A, da bi “Mozaik” bio još raznovrsniji i bogatiji, budi naš saradnik-saradnica, iduće školske godine, te školski časopis svojim radovima, prilozima i idejama obogati. U ovom broju možete pročitati:

*Najmlađi učenici škole, prvačići; * Obilježavanje značajnih datuma i državnih praznika; *Stogodišnjica od rođenja Branka Ćopića; *Nastavnici i učenici škole; *Posjete; *Projekti; *Područno odjeljenje „Škola u bolnici“; *Aktuelna tema; *Vannastavne aktivnosti; *Takmičenja i uspjesi; *Ljepote Bosne i Hercegovine; *Svjetske ljepote; *Literarni kutak; *Likovni kutak; * Mali kreativci; *Zabavne strane.

Članovi Literarno-novinarske sekcije: Aida Aganović, Berina Garibija, Amina Salkić, Nejla Tatlić, Lejla Dervišević, Alma Grbo, Nejra Isanović, Aldina Tahirović i Elma Peljto. Urednica školskog časopisa: Jasminka Plakalo, profesorica Bosanskog jezika i književnosti

Grafička priprema Izudin Botić

2

NAJMLAĐI UČENICI ŠKOLE

Najmlađi učenici su ukras škole. Maleni, ali iskreni, spremni na saradnju, uzajmno pomaganje i nadasve, vrijedni. To su naši prvačići.

Od septembra do maja prešli su dug put. S radošću su dolazili u školu i učili. Naučili su da čitaju i pišu, računaju, posmatraju okolinu i zaključuju, a rado se izražavaju kroz muziku, pokret i likovne aktivnosti. Mališani su ove godine gledali baletnu predstavu “ Mali maslačak” u Centru za kulturu u Jelićevoj i pozorišnu predstavu za djecu “Mali Muk” u Pozorištu mladih kako bi obogatili svoja iskustva, znanja i maštu. Tom prilikom su osvjetlali obraz škole svojim lijepim ponašanjem u kulturnim ustanovama. Posjetili su i prodavnicu “Konzum” da bi pokazali nivo usvojenog znanja o radu ljudi u našem mjestu i primijenili znanja o kretanju pješaka na ulici. Sve značajne datume obilježili su kroz primjerene aktivnosti u školi: radionice, odjeljenjske priredbe, izložbe, a Dan planete Zemlje su obilježili sadnjom cvijeća u dvorištu škole. Učenici I razreda su se uključili i u projekat “Aktivno učenje u nastavi” što je utjecalo na njihovu zainteresovanost za učenje, razvoj saradničkih sposobnosti i zadovoljstvo u nastavi. Prilog pripremila Mirjana Osmanković, profesorica razredne nastave Članice Literarno-novinarske sekcije posjetile su učenike I-razreda,i postavile im par brzih i kratkih pitanja. Prenosimo vam ono što su nam rekli. Merjem ima sedam godina, i ima dva brata.Učiteljica je za nju dobra i pametna. Ova djevojčica voli da računa, najdraži predmet joj je Matematika. Slobodno vrijeme provodi igrajući se i vježbajući zadatke za nastavu. Naša Merjem bi , kada poraste, voljela biti doktorica. Ajša ima sedam godina i voli Matematiku i Likovno. Ajši je zanimljivo što ima učiteljica dijeli „autograme u sveske“. Kada poraste i Ajša bi voljela postati doktor za djecu. Lamija voli školu, a najdraži predmet joj je Likovno, jer mnogo voli da crta. Lamija slobodno vrijeme provodi učeći i igrajući se. Ahmedu se dopada u školi jer je upoznao nove drugove. Otkrio nam je da voli fudbal i sve nastavne

3

predmete podjednako. Drugari i drugarice iz razreda mu se dopadaju jer su jako pametni, te pored učenja nađu vrijeme i za igru. Poželjeli smo našim prvačićima, sada već ozbiljnim đacima, sve najljepše u daljem školovanju sa željom da ostanu vrijedni i da im se želje ispune u budućnosti. OBILJEŽILI SU ... Učenici, članovi sekcija „Zdravlje-mladi edukatori“ i Prva pomoć 14.11.2014. godine prisustvovali su obilježavanju Svjetskog dana dijabetesa. Obilježavanje je počelo na Baščaršiji, ispred Sebilja, nastavilo se šetnjom do BBI centra, gdje su učenici dobili zdravi sendvič te promotivni i edukativni sadržaj o dijabetesu. Učesnici su imali mogućnost izmjeriti šećer. Učenici su išli u pratnji voditelja sekcija: Marije Božić-Tičić i Remzije Hurić-Bećirović. Obilježavanju ovog dana prisustvovalo je šest učenika škole iz VII, VIII i IX razreda. Slogan ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa je „Dan počinje doručkom“. U povratku, učenici su posjetili Gazi Husrev-begovu biblioteku. Učenici su se obradovali izvedenoj aktivnosti, kulturno su se ponašali tokom cijelog druženja, te su iskazali želju za učestovanjem u ostalim važnim aktivostima i posjetama Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine.

Ispred Višegradske kapije 5.4.2015. godine u organizaciji Udruženja antifašista i boraca NOR-a Općine Stari Grad obilježena je seadmdeseta godišnjica oslobođenja Sarajeva. Manifestaciji su prisustvovali građani Sarajeva, među kojima su bili direktori i učenici osnovnih škola. Niska temperature niti snježne padavine nisu omelet dir. škole Lelo Mirsada, razrednicu Remziju Hurić-Bećirović i nekoliko učenika IX-1 da prisustvuju ovoj manifestaciji.

4

Priredba povodom Dana državnosti održana je 24.11.2014. godine. Prisutni su imali priliku da vide, čuju i uživaju u onome što su pripremili članovi sekcija sa voditeljima: Dramsko-recitatorske sekcije, Horske, sekcije, Ritmičke, Sekcije iz sehare, Folklorne, Sekcije turskog jezika i Literarno- novinarske sekcije. Obučeni u plavu, žutu i bijelu odjeću, učenici su pjevali, plesali, svirali, govorili stihove i igrali. Prezentovano su poklinili Bosni i Hercegovini i njenim građanima uz poruku da djeca Bosne i Hercegovine imaju pravo i zaslužuju bolju budućnost u svojoj domovini.

Svečana akademija koju su upriličili predstavnici Udruženja antifašista i boraca NOR-A, održana je u sali Općine Stari Grad. Svečanost su svojim prisustvom uljepšali: načelnik Općine Stari Grad, direktori, nastavnici, učenici, roditelji. Direktor škole Lelo Mirsad dobio je zahvalnicu za učešće i pružanje podrške u radu Udruženja antifašista i boraca NOR-A. Učenica V-1 Nejla Tatlić nagrađena je knjigom za uspješno napisanu pjesmu o domovini. Donosimo vam stihove pjesme. „Moja draga Bosna i Hercegovina“ Moja domovina je Bosna i Hercegovina, Domovina mnogih vrlih junaka, I naših divnih predaka. Bosna i Hercegovina je zemlja čuda Da bismo je takvom sačuvali, treba mnogo truda. U ovoj zemlji, na jugu, blaga je klima, A na sjeveru vlada oštra zima. U Bosni i Hercegovini žive dobri ljudi Koji su vesele i dobe ćudi. Bosna i Hercegovina je zemlja prirodnih ljepota, Pa svi uživamo u gledanju bosanskohercegovačkih divota!

Nejla Tatlić, V-1 „Domovina je u srcu mome“ Najljepša je zemlja pitam se koja. Odgovor slijedi Bosna i Hercegovina moja. Najljepši grad, Sarajevo moje Njegove planine, rijeke. Eto, to je. Tu je i Mostar, na Neretvi grad, Lijep bio nekad, ali je ljepši sad. Mrkonjić Grad bio i ostao Temelj Bosne i Hercegovine moje. I zato kada pitaju mene, Najljepše što je, Nema ničega ljepšeg od Bosne i Hercegovine moje! Berina Garibija, V-1

5

Dan nezavisnosti obilježen je na poučan i zanimljiv način. Profesorice Geografije i Historije Hajra Ćorović i Adina Kurtović pripremile su kviz-pitanja za učenike škole. Unutar odjeljenja održana su takmičenja. Takmičenjima su prisustvovali i roditelji koji su dali svoj doprinos u realizaciji kviza na različite načine. Neki roditelji su bili relane sudije, zapisničari ili su učestvovali u pravljenju slatkiša i slanih jela za učesnike kviza. Učenici su pokazali koliko znaju o svojoj domovini, a koliko je vole potvrdili su pjevajući pjesmu „Zemljo moja! Pogledate kako je izgledalo!

„Domovina je u srcu mome“ Davno živjela je, A i danas Bosna i Hercegovina živi. K' o karanfil, ruža ili lala Ona cvjeta tu, u nama. Ponekad sam tužna kada njenu tugu gledam, Ali, u mislima i srcu Bosnu i Hercegovinu ne dam! Moji drugari i ja u našoj domovini živimo. Za sve ovo hvala ti, Bosno i Hercegovino! Aida Aganović, V-1 „Domovina je u srcu mome“ Domovina je u srcu mome Ljiljan u travi Što pruža svakome Dašak ljubavi. Bosna i Hercegovina je ćilim Satkan od rijeka. Domovino, srcem te volim. Ti si moja druga majka, Lijepa kao najljepša bajka Amina Salkić, V-1 „Domovina je u srcu mome“ Domovina moja Bosna i Hercegovina se zove, U domovini želim ostvariti svoje snove. Bosna i Hercegovina je zaista lijepa, Prepuna planina i modrih rijeka. Dok trepneš okom na more dođeš, A kada je zima na skijanje pođeš.

6

Njena najjača snaga su djeca Iako ponekad dobiju keca. Bogata povijest u domovini je utkana Od Kulina bana do današnjih dana. Narodi mnogi u Bosni i Hercegovini žive A na njenoj ljepoti, svi joj se dive. Vedad Kutlovac, VIII-1 STOGODIŠNJICA OD ROĐENJA BRANKA ĆOPIĆA Branko Ćopić je utemeljivač književnosti za djecu Bosne i Hercegovine. Ćopićeve pjesme, priče i romani sadrže bitne elemente poetike književnosti za djecu. Ćopić je u punom smislu izlazio u susret djeci, otkrivo im svijet, uvodio ih u život na zanimljiv doživljavan način da je postao i ostao jedan od najčitanijih pisaca. Ćopić nije reprodukovao stvarnost, njegova djela nisu kopija, već ih osmišljava obogaćenjem, otkriva viziju vremena koje slijedi. Za njega pisanje znači baviti se životom svoga naroda, biti na strani humanizma i istine o čovjeku. Pisanje za djecu je ventil za njegovu maštu. U djelu „Doživljaji mačka Toše“, Ćopić piše o lijenom mačku Toši, psu Žući, o mlinaru Triši, o krčmaru Vinku na jedan duhovit i sadržajan način da svako dijete pa i odrasli će je čitati s velikim oduševljenjem. Ovo je vedra, nestašna igra, a sve je zasnovano na nadmetanju i podvaljivanju. U pripovijeci „Bašta sljezove boje“, djed Rade nije razlikovao boje i sve je vido u samo jednoj boji. Djed je shvatao svijet modrim i nije mu trebalo protivriječiti, a ko bi to učinio ,poput učiteljice, bio bi izvikan na djedov način. Smisao ovakvog pričanja Branka Ćopića polazi od jedne ličnosti, ona je karakterizirana, njeno shvatanje svijeta, njeno viđenje života. Ljudi se više bave sobom. U neukosti im provejava mudrost života! O čemu god je Ćopić pisao, misao je tražila oslonac i potporu u djetinjstvu. Ono je za Ćopića velika metafora za sve što je kod čovjeka dobro i lijepo. Djetinjstvo je sanjano, izmišljeno i idealno stanje ljudskog života. PREPORUKA ZA UČENIKE JE DA, AKO DOSADA NISU, DA PROČITATE ROMAN BRANKA ĆOPĆA

"Orlovi rano lete", roman, Beograd, 1956.

Branko Ćopić Бранко Ћопић

Rođenje 1. januar 1915.

Hašani, Bosna i Hercegovina

Smrt 26. mart 1984. Beograd, Srbija

7

Spomenik Branku Ćopiću ispred muzeja u Banjoj Luci

Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Bihaću, a učiteljsku školu pohađa u Banjoj Luci i Sarajevu, te je završava u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomira 1940. godine, pedagoško-filozofsku grupu. Prvu priču objavljuje 1928. godine, a prvu pripovijetku 1936. Djela su mu prevođena na engleski, njemački, francuski i ruski. Bio je član SANU(Srpske akademije nauka i umjetnosti) i ANUBiH (Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine).

Izvršio je samoubistvo, skokom s mosta na Savi u Beogradu 26. marta 1984. godine.

Bibliografija

"Priče ispod zmajevih krila", priče, Beograd 1939.

• "Ognjeno rađanje domovine", poezija , Sarajevo, 1944.

• "Družina junaka", priče, Beograd, 1945.

• "Bojna lira pionira", poezija, Sarajevo, 1945.

• "Ratnikovo proljeće", poezija, Sarajevo, 1947.

• "Sunčana republika", poezija, Sarajevo, 1948.

• "Rudar i mjesec", poezija, Sarajevo, 1948.

• "Doživljaji mačka Toše", poezija, Sarajevo, 1954.

• "U carstvu leptirova i medvjeda", priče, Beograd,1956.

• "Doživljaji Nikoletine Bursaća", priče, Sarajevo, 1956.

• "Orlovi rano lete", roman, Beograd, 1956.

• "Lalaj Bao, Čarobna šuma", poezija, Sarajevo, 1957.

• "Ježeva kuća", poezija, Sarajevo, 1957.

• "Ne tuguj bronzana stražo", 1958.

8

• "Partizanske tužne bajke", priče, Beograd, 1958.

• "Priče zanesenog dječaka", priče, Beograd, 1960.

• "Djeda Trišin mlin", poezija, Beograd, 1960.

• "Magareće godine", priče iz djetinjstva, 1960.

• "Slavno vojevanje", roman, Beograd, 1961.

• "Bitka u Zlatnoj dolini", roman, Beograd, 1963.

• "Vratolomne priče", Sarajevo, 1970.

• "Noge na klancu, glava na vrancu", priče, Sarajevo, 1971.

• "Lijan vodi karavane", pripovijetke, Sarajevo, 1981.

• "Bašta sljezove boje", zbirka priča, 1970

• Prije drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci".

Učenici: Ajdin Tatlić, Galib Pleho, Hamza Muslim, Imran Dugić, Ajnur Kuhinja, te mlađi članovi Folklorne

sekcije igrokazom „Čudesna sprava“, Branko Ćopić uspešno su predstavili školu. Predstavljanje je održano

15.4.2015. godine u Osnovnoj školi „Vladislav Skarić“, a u organizacije Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona

Sarajevo. Sve pohvale za vrijedne dječake i djevojčice koji su na svoj način doživjeli ovo djelo i doživljeno

prikazali.

9

PREDSTAVLJAMO PROFESORICE I UČENICE ŠKOLE Hajra Ćorović, profesorica Geografije

1.Recite nam nešto o sebi: „Zovem se Hajra Čorović.Radim u osnovnoj školi,,Vrhbosna“ i predajem Geografiju.“ 2. Da li je teško biti prosvjetni radnik? „Da, jeste. Zbog novih generacija koje su veoma zahtjevne. Puno traže,a malim znanjem uzvraćaju.“ 3. Na koji način se pripremate za nastavu? „Nemam nekih posebnih priprema. Nastavnik Geografije mora stalno čitati,ponavljati gradivo,kao i stjecati znanje o novim otkrićima na planeti Zemlji.“ 4. Da ne obavljate ovaj posao,čime biste se bavili? „Bila bih učiteljica,možda i turistički radnik.“ 5.Da li budete zadovoljni kada vidite da Vaši učenici uzvrate znanjem koje ste im Vi prenijeli? „Pa naravno, kao i svaki nastavnik.“ 6. Kakvo je mišljenje o znanju prošlih i sadašnjih generacija?Da li su bolje učile prošle ili sadašnje generacije? „Mislim da su prijašnje generacije imale veći nivo znanja,ali i danas ima učenika koji vole da uče.Prije su bili zahvalniji učenici.“ 7. Kako koristite svoje slobodno vrijeme? 2Kada imam slobodnog vremena, volim da putujem i uživam s porodicom.“ 8.Knjiga koju biste preporučili učenicima da je pročitaju. „Jezera Bosne i Hercegovine.“ 9.Kažite nešto o vrijednosti obrazovanja. „Obrazovanje je važno za svaku osobu jer čovjek mora da uči dok je živ. Poruka za nove generacije: Čitajte,učite,istražujte,obrazujte se za bolje sutra.“ Jelena Đurović, profesorica Engleskog jezika

1.Recite nešto o sebi: „Zovem se Jelena Đurović. Predajem Engleski jezik. Radim u školi već osam(8) godina.“ 2.Da li je teško biti prosvjetni radnik? „Jeste. Zato što su očekivanja jako velika, a sve je manje prostora da se ostvare i sve je manje podrške od institucija

10

koje su zato zadužene.“ 3.Na koji način se pripremate za nastavu? „Čitam,istražujem,koristim se Internetom...“ 4.Da ne obavljate ovaj posao,čime biste se bavili? „Turistički vodič.“ 5.Da li budete zadovoljni kada vidite da Vaši učenici uzvrate znanjem koje ste im Vi prenijeli' „Naravno,zbog toga i radim ovaj posao jer je učeničko znanje ono o čemu sam ih ja naučila.Moja najveća satisfakcija.“ 6.Kakvo je vaše mišljenje o mišljenju znanja prošlih i sadašnjih generacija? Da li su bolje učile prošle ili sadašnje generacije? „Nijanse su male.Djeca koja uče uče,koja ne uče,ne uče.“ 7.Kako koristite svoje slobodno vrijeme? „Svoje slobodno vrijeme provodim sa svojim prijateljicama, posebno sa BFF.“ 8. Knjiga koju biste preporučili učenicima da je pročitaju. „Mali princ-Antoan Sengziperi.“ 9. Kažite nam nešto o vrijednostima obrazovanja. Koristiću se citatom Nelsona Mandele: ,,Obrazovanje je najmoćnije oružje kojim možemo promijeniti svijet“ Melisa Kulić, profesorica Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

1.Recite nešto o sebi: „Zovem se Melisa Kulić. Predajem Bosanski, hrvatski, srpski jeziki književnost.“ 2.Da li je teško biti prosvjetni radnik? „Jako teško. Zato što se puno toga promijenilo npr.učenici,roditelji i institucije. Promijenjen je odnos njih prema nama.“ 3.Na koji način se pripremate za nastavu? „Čitam,istražujem...“ 4.Da ne obavljate ovaj posao,čime biste se bavili? 2Mašinski inžinjer.“ 5.Da li budete zadovoljni kada vidite da Vaši učenici uzvrate znanjem koje ste im Vi prenijeli? „Tada sam najsretnija na svijetu.“ 6.Kakvo je vaše mišljenje o mišljenju znanja prošlih i sadašnjih generacija? Da li su bolje učile prošle ili sadašnje generacije? „Tu su negdje. Današnje generacije imaju više predmeta, a manje uče, dok ranije nije bilo tako“. 7.Kako koristite svoje slobodno vrijeme? „Slobodnog vremena imam jako malo, ali to vrijeme provodim sa porodicom i prijateljima.“ 8. Knjiga koju biste preporučili učenicima da je pročitaju. „Galeb Jonathan Livingston.“ 9. Kažite nam nešto o vrijednostima obrazovanja. „Razvijajte kritičko mišljenje, razvijajte pozitivne i normalnie osobina.“

11

UČENICE: Emina Muslim, IX-1 1.Na koji način se pripremš za eksternu maturu? „Na časovima, na dodatnoj nastavi, kod kuće, prerađujem kataloge.“ 2. Da li si zadovoljna rezutatima probne eksterne mature? „Da, zadovoljna sam,ali sve može bolje.“ 3. Da li te strah kako ćeš uraditi eksternu maturu,imaš li tremu? „Da.“ 4.Čega ćeš se sjećati kada odeš u srednju školu? „Izleta,zanimljivih događaja iz školskih klupa,prijatelja,nastavnika...“

5.Da li si razmišljala o tome šta ćeš upisati nakon osnovne škole? „Da, ali ne znam sta upisati.“ 6.Gdje sebe vidiš za nekoliko godina? „Vidim se u nekoj stranoj državi.“ 7.Da li ćeš ostati u kontaktu sa prijateljima po završetku osnovnog školovanja i s kim? „Da, sa bliskim prijateljima.“ 8.Da li ti je žao što se rastaješ sa svojim prijateljima nakon devet godina zajedničkog druženja? „Da, da,da.“ 9.Kaži neku zanimljivost iz školskih klupa. „Za mene je svaki dan u školi bio zanimljiv.“ 10.Poruka učenicima koji svoje školovanje nastavljaju o ovoj školi! „Koristite svaki trenutak proveden u ovoj školi, jer od kolijevke pa da groba, najljepše je đačko doba.“

Merjem Salkić, IX-1 1.Na koji način se pripremaš za eksternu maturu? „Učim po skriptama, prerađujem kataloge prijašnjih generacija,ponavljam...“ 2.Da li si zadovoljni rezultatima probne eksterne mature? „Jesam,zadovoljna sam,mada je moglo puno bolje. Tu se ističe geografija sa čijim rezultatima nisam zadovoljna.“ 3. Da li te strah kako ćeš uraditi ekternu maturu,imaš li tremu? „Ne, jer sam to sve prošla“. 4.Čega ćeš se sjećati kada odeš u srednju školu? „Svega što je vezano za ovu školu. Bilo je tu i dobrih i loših trenutaka.“ 5.Da li si razmišljali o tome šta ćeš htjeli upisati po završetku osnovnog obrazovanja? „Malo.“ 6.Gdje sebe vidiš za nekoliko godina? „Vidim sebe kao jednu uspješnu osobu,željna znanja,kao osoba koja želi da postigne dobre rezultate.“ 7.Da li ćeš ostati u kontaktu sa prijateljima po završetku osnovnog školovanja i s kim? „Naravno,sa Eminom i sa osobama koje su mi drage.“ 8.Da li ti je žao što se rastaješ sa svojim prijateljima nakon devet godina zajedničkog druženja? „Da.“ 9 . Poruka učenicima koji svoje školovanje nastavljaju u ovoj školi. „Trudite se, jer ovo je jedini period života koji je najbolji.“

12

Jasmina Kuhinja, IX-2 1.Na koji način se pripremaš za ekternu maturu? „Vježbamo sa nastavnicima,iščitavam kataloge,pravim sebi testove...“ 2.Da li si zadovoljni rezultatima probne eksterne mature? „Da,zadovoljna sam ,iako nisam imala dovoljno vremena da se temeljno spremam.“ 3.Da li te strah eksterne mature,imaš li tremu? „Pomalo.“ 4.Čega ćeš se rado sjećati kada odeš u srednju školu? „Rado ću se sjećati pojedinih nastavnika,drugova i smiješnih trenutaka koje smo proveli zajedno.“ 5.Po čemu ćeš pamtiti svoje školovanje? „Po dobrim ocjenama,rezultatima,druženjima...“ 6.Da li si razmišljali o tome šta bi htjeli upisati nakon završetka osnovne škole? „Da. Razmišljala sam o Prvoj gimnaziji.“ 7. Gdje sebe vidiš za nekoliko godina? „Za nekoliko godina sebe vidim kao uspješnu osobu.“ 8.Da li ćeš ostati u kontaktu sa prijateljima po završetku osnovnog školovanja i skim? „Ne sa svima, samo s onim koji su meni bliski.“ 9. Da li ti je žao što se rastaješ sa svojim prijateljima nakon devet godina zajedničkog školovanja? „Da.“ 10. Kaži neku zanimljivost iz školskih klupa „Na času historije zamijenila sam svesku sa svojim drugom kako bi dobio ocjenu. On iz nije izbrisao moje ime i pravdao se da sam mu simpatija.“ 11.Poruka učenicima koji svoje školovanje nastavljaju u ovoj školi! „Budite vrijedni,učite raditei pripremajte se za eksternu maturu.“ Amina Išerić, IX-2 1.Na koji način se pripremaš za ekternu maturu? „Idem na dodatnu nastavu, iščitavam kataloge...“ 2.Da li si zadovoljna rezultatima probne eksterne mature? „Da,jesam.“ 3.Da li te strah eksterne mature,imaš li tremu? „Ne.“ 4.Čega ćeš se rado sjećati kada odeš u srednju školu? „Prijatelja i smiješnih trenutaka.“ 5.Po čemu ćeš pamtiti svoje školovanje? „ Po prijateljima,pojedinim nastavnicima, takmičenjima.“ 6.Da li si razmišljali o tome šta ćeš upisati nakon osnovne škole? „Medresu,ako Bog da!“ 7. Gdje sebe vidiš za nekoliko godina? „Ne znam baš.“ 8.Da li ćete ostati u kontaktu sa prijateljima po završetku osnovnog školovanja i skim? Hoću samo s nekim. 9. Da li ti je žao što se rastaješ sa svojim prijateljima nakon devet godina zajedničkog školovanja? „Jeste, ali samo s pojedincima.“ 10.Poruka učenicima koji svoje školovanje nastavljaju u ovoj školi! „Trebate biti vrijedni,učiti,biti optimisti,i truditi se koliko god možete, jer trud se uvijek isplati.“

13

POSJETE U okviru rada odjeljenske zajednice IX-1 razreda , a uz direktorovo odobrenje, planiran je obilazak dijelova općine Stari Grad. Učenici IX1, 23.9.2014. godine posjetili su Baščaršiju s razrednicom Remzijom Hurić-Bećirović. Učenici su se počastili ćevapima, donerima i kolačima. Planirana je posjeta Vijećnici, međutim, u vrijeme planirane posjete , Vijećnica je bila zatvorena zbog postavke najnovije izložbe. Učenici su izrazili zadovoljstvo ovom posjetom, nadajući se da će u bliskoj budućnosti imati mogućnost posjetiti značajne kulturno-historijske ustanove u općini Stari Grad.

Članovi sekcija: Klub ljubitelja knjige i Historijske sekcije 29.9.2014.godine u sa profesoricama Sanelom Dizdar i Aldinom Kurtovic posjetili su gradsku Vijećnicu.U Vijećnicu su pogledali kratki film o Rimu i predmete koji su se koristili prije 100-u godina,a zatim su obišli sve prostorije novouređene Vijećnice.Cilj posjete je bio da učenici vide obnovljenu Vijećnicu koja je bila spaljenja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.Poslije posjete Vijećnici, učenici su se zajedno sa nastavnicama uživalu u obilasku Baščaršije.

14

Članovi sekcije Klub ljubitelja knjige 30.9.2014.godine sa profesoricom Sanelom Dizdar posjetili su Gradsku biblioteku ,,Vratnik“.Razgovarali su o Sarajevu i njegovim ljepotama.Također su razgovarali o predstojećem prazniku Bajramu.Cilj posjete je bio da učenici bolje upoznaju svoj grad i njegove ljepote, kao i sve radosti Bajrama.Nakon posjete Gradske biblioteke ,,Vratnik“ , učenici su se vratili u školu.

Učenici IX1, 11.12.2014. godine posjetili su Gazi Husrev-begovu biblioteku i Art kuću sevdaha u pratnji razrednice Remzije Hurić-Bećirović i roditeljke Eveline Osmanković. Učenici su imali priliku pogledati muzej u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, kratki dokumentarni film o biblioteci, koja se uselila u nove prostorije i zvanično počela raditi u januaru 2014. godine. Također, pogledali su restauracijske prostorije i načine popravljanja starih knjiga, dokumenata i rukopisa, što je korisno i za profesionalnu orijentaciju učenika. U prizemlju zgrade biblioteke pogledali su prostor gdje se čuvaju knjige, prema savremenim standardima skladištenja i čuvanja knjiga.U Art kući sevdaha učenici su pratili školsku radionicu o sevdalinci i važnim ličnostima iz svijeta sevdalinke. Na kraju je kuća častila posjetioce kolačima i sokom te su učenici dobili članske karte, postavši članovi ove institucije. Po završetku posjete Art kući sevdaha, učenici su se počastili slanim specijalitetima sa Baščaršije. Na relaciji Faletići-Baščaršija i obratno korišten je GRAS-ov prijevoz.Učenicima su se mnogo dopale izvedene aktivnosti, te su poželjeli nova pozitivna iskustva i naredne posjete.

15

Učenici VII-1, 16.12.2014. godine posjetili su džamiju u Faletićima u pratnji profesorice vjeronauke Remzije Hurić-Bećirović. Učenici su obavili ikindiju-namaz u džematu, nakon čega su slušali ugodno predavanje koje je držao imam džamije prof. Mensur Salkić. Imam je učenicima pokazao prostor gdje se obavljaju namazi, zatim mektepsku učionicu, kutubhanu, abdesthanu i čajnu kuhinju. Učenicima se posebno dopala mektepska interaktivna učenionica.

Pet učenika iz IV-1, VI-1 i VII-1, koji pohađaju predmet Društvo/Kultura/Religija, posjetili su 5.2.2015. godine nekoliko sakralnih objekata u Sarajevu. Cilj posjete - upoznati sakralne objekte različitih religija koje su zastupljene u Bosni i Hercegovini. Učenici su posjetili sljedeće vjerske objekte:

- Begovu džamiju; - Katedralu Srca Isusova; - Staru pravoslavnu crkvu; - Staru sarajevsku sinagogu

Učenici su išli u pratnji profesorice Društva/Kulture/Religije Remzije Hurić-Bećirović.

16

Članice sekcije Prva pomoć posjetile su 26.3.2015. godine Crveni križ u Općini Stari Grad. Voditeljica sekcije Remzija Hurić-Bećirović pratila je učenike. U toku posjete učenici su prisustvovali predavanju o reanimaciji, zatim su pratili praktičnu nastavu o istoj temi koju je izvela prim. dr. Fadila Kukavica. Nakon pažljivog praćenja prakične nastave, učenice su imale mogućnost, koju su iskoristile, da svaka pojedinačno uvježbava reanimaciju na medicinskoj lutki. Dr. Kukavica imala je mnogo strpljenja pri ponavljanju redoslijeda svih vježbi tokom reanimacije te je pokazala i simuliranu situaciju povreda sa takmičenja. Članice sekcije pokazale su veliko interesovanje te su sve izvodile simulirane situacije s takmičenja, s tim što je cijela posjeta bila fokusirana na reanimaciju. Predavač je iskazala zadovoljstvo posjetom i željom učenica da prošire znanje o prvoj pomoći.

17

18

Projekat Aktiva jezika Članovi Aktiva jezika zajedno sa učenicima: III, IV, V i VI razreda ostvarili su saradnju sa učenicima iz škole „ Bruksskola“ u Švedskoj koja se odnosi na pisanje pisama na bosanskomn i engleskom jeziku. Saradnja će se nastaviti i u budućnosti. Pisama je mnogo, i sva nije moguće objaviti, zato vam objavljujemo samo neka.

PROJEKAT EKO-ŠKOLA MISLI GLOBALNO-DJELUJ LOKALNO

Čovječanstvo je u trci za stjecanjem materijalnih dobara i nemilosrdnim iscrpljivanjem prirodnih obnovljivih i

neobnovljivih resursa. S obzirom na potrebe savremenog čovjeka pitanje je u toj utrci može li priroda stići da obnovi i

te obnovljive izvore. Razvoj proizvodnje u svijetu raste takvom brzinom da je već polovinom prošlog stoljeća postalo

očigledno da prirodne sile nisu u mogućnosti neutralizirati ogromne količine proizvodnih otpadaka.

Da bi se zadovoljile potrebe za velikom količinom energije, najveće posljedice trpi atmosfera. Procjene govore

da se tokom 80-ih godina u atmosferu svake godine ispuštalo oko 5 milijardi tona ugljen dioksida koji je direktno na-

stajao izgaranjem fosilnih goriva. Sagorijevanjem fosilnih goriva se oslobađa ugljik u obliku ugljen dioksida, koji je

bio milionima godina spremljen u geosferi. (Dutch, ed., 2010). Danas se u atmosferu emituje oko 14 milijardi tona ovog

gasa.

Za povećanje koncentracije CO2 u atmosferi vezuje se i povećanje globalne temperature(Grafikon1). Mjerenja

su pokazala da globalna temperatura Zemljine površine i zraka raste. Linije u bojama predstavljaju rekonstrukciju

promjene temperature zraka korištenjem različitih metoda, dok crtice predstavljaju rezultate instrumentalnih mjerenja.

Obje metode za rezultat imaju porast globalne temperature zraka, naročito nakon 1980. godine.

Grafikon Porast globalne temperature zraka

(Izvor: Hannah, 2011, str. 34)

Ekološka kriza savremenog svijeta otvara brojna pitanja, a jedno od njih je: Kako smanjiti potrošnju energije i

19

odgajati generacije koje će se, u duhu demokratije, odgovorno odnositi prema prirodnom okruženju? Učenici se moraju

suočiti sa rastućim problemima svijeta i njihovo ekološko obrazovanje mora početi u osnovnoj školi i nastaviti se u

srednjoj školi. Na taj način ekološki odgoj i obrazovanje nameće kao sastavni dio paradigme obrazovanja za 21.stoljeće.

Problem je aktualiziran i u našoj državi te se sve učestalije govori o energetskoj efikasnosti objekata, što

podrazumijeva racionalizaciju potrošnje energenata.

ŠTA ŠKOLA I UČENICI MOGU PODUZETI U VEZI S TIM?

Direktor škole je ostvario saradnju sa Centrom za okolišno održivi razvoj(COOR) te je realizirano nekoliko

suštinski važnih aktivnosti na unaprjeđenju energetske efikasnosti naše škole.

Urađen je elaborat i izdat Energetski certifikat školi i realizovane su

radionice za učenike naše škole o potrebi sprječavanja nepotrebnih gubitaka energenata, tj.njihovog racionalnog

korištenja. U toku su aktivnosti na edukaciji učenika o načinu odlaganja elektroničkog i elektronskog otpada u koji je

uključeno još devet škola sa područja Kantona Sarajevo. U aktivnosti sakupljanja ove vrste otpada će se moći uključiti i

lokalno stanovništvo, o čemu će biti blagovremeno obaviješteni .

Ostvarena je i registracija naše škole u Informacioni sistem za upravljanje energijom pod pokroviteljstvom

Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH i UNDP-a, koji omogućava praćenje potrošnje energenata u školi te planiranje i

provođenje aktivnosti uposlenika i učenika.

Naši učenici već pomažu u smanjivanju nepotrebnih gubitaka energije svakodnevnim aktivnostima u školi.

Provedena je akcija “Od starog napravi novo”, gdje su pokazali izuzetnu kreativnost. Učenici drugog, trećeg, petog,

šestog i sedmog razreda su učestvovali u pošumljavanju na lokalitetu Gornjeg Bioska, i na ovaj način doprinijeli

stvaranju boljih uslova za zdraviji život u svom okruženju

Pripremila: Fukelj Erzumana, prof.razredne nastave i prof.pedagogije

Izvori:

Dutch, S. I. ed. (2010): Encyklopedia of Global Warming. New Jersey, USA. Salem Press.

Hannah, L. (2011): Climate Change Biology. Burlington, USA. Academic Press is an imprint of Elsevier.

http://www.fzofbih.org.ba/v2/index.php (pristupljeno 7.maj 2015.)

http://www.isge.ba/ISGEBIH3/ (pristupljeno 7.maj 2015.)

http://energis.ba/?lang=bh&n1=2&n2=62&n3=39&c=578 (pristupljeno 7.maj 2015.)

20

Škola plivanja za učenike četvrtiog razreda je realizovana u periodu od 20.4. do 30.4. 2015. godine. Škola plivanja je realizovana na Olimpijskom bazenu „Otoka“ a projekat je finansirala Općina Stari Grad. Učenici su imali obezbijeđen prijevoz, a u pratnji su im bile učiteljice Hasija Džananović i Sabina Bisović kao i nekoliko roditelja. PROJEKAT Učenici VII i VIII razreda Osnovne škole „Vrhbosna“ u periodu od 6. do 8. aprila proveli su tri prekrasna dana, iako vremenski uslovi nisu bili baš najbolj, družeći se i učestvujući u projektu Konjičkog kluba „ Djeca vjetra“. Realizaciju projekta pomogli su: Općina Stari Grad, direktor, pedagog-psiholog škole, razrednici pomenutih razreda i osoblje Konjičkog kluba „Djeca vjetra“. Učenici su iskusili čari jahanja konja, stekli odvažnost i shvatili da je konj dobar prijatelj djeteta. Najhrabrijim su uručene diplome za učešće u ovome jako zanimljivom projektu.

21

PODRUČNO ODJELJENJE „ŠKOLA U BOLNICI“ U proteklom periodu nastavnici Područnog odjeljenja „Škola u bolnici“ ostvarili su mnogo vrijednih rezultata u svom radu. Iako je učenje uobičajena djetetova aktivnost, u bolnici je ono maksimalno prilagođeno njegovom trenutnom zdravstvenom stanju. Osim odgojno-obrazovnih zadaća škole prema Nastavnom planu i programu, nastavnici “Škole u bolnici” nastoje pridonijeti, zajedno s medicinskim osobljem, humanim odnosima prema hospitaliziranoj djeci, usmjeravajući pažnju na njihove emocije kako bi se kroz različite kreativne aktivnosti stvorilo vedro i ugodno okruženje, sve u cilju da djeci boravak u bolnici bude lakši i ljepši. Kroz tematske izvedbe, korelaciju predmeta i povezivanja nastavnih sadržaja kad god je to bilo moguće, „pratili“ su smjenu godišnjih doba, značajne datume vezane za prošlost, državne, vjerske praznike i značajne međunarodne datume. Uz pomoć zdravstvenih radnika urađene su dvije radionice i predavanja o – „Važnosti pravilne ishrane u cilju prevencije nastanka bolesti” kao i “Svjetski dan borbe protiv dijabetesa”. U ovoj radionici osim ljekara učestvovali su nastavnici, ali i učenici na bolničkom liječenju. Izuzetno dobra saradnja,već dugi niz godina, ostvaruje sa direktorima i nastavnicima QSI Međunarodne škole, OŠ „Velešički heroji”, OŠ „Alija Nametak”, OŠ „Đulistan” koji mnoštvom paketića obraduju mališane u vrijeme novogodišnjih praznika. Ove godine učenici matične škole „Vrhbosna”, učiteljica Erzumana Fukelji i učitelj Sulejman Memić obradovali su male pacijente vrijednim novogodišnjim paketima. Uposlenici su ponosni na činjenicu da su predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo i direktor Mikrosoft-a za BiH prepoznali rad i važnost postojanja “Škole u bolnici”, te je škola zajedno sa specijalnom školom “Mjedenica” uvrštena u Projekt “Škola budućnosti”. Krajem februara, 25.2.2015. godine, proslavljeno je deset godina postojanja i rada „Škole u bolnici”. Svečanost je održana na Pedijatrijskoj klinici uz prisustvo nastavnika, gostiju, novinara i TV medija, portparola KCUS, roditelja i zdravstvenih radnika. Ovom značajnom datumu prisustvovali su i direktor škole gospodin Mirsad Lelo i pedagogica gospođa Nermina Graca. Mnogo čestitki i zahvalnosti za nesebičan trud dobiveno je za ovaj jubilej. Prije svega od roditelja, zdravstvenih radnika, predsjednice Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka Federacije BiH”, gospođe Lejle Kamerić, psihologa Aldine Selimagić. Naravno da čestitka nije izostala ni od direktorice Pedijatrijske klinike prof. Senke Mesihović- Dinarević. Muzičkim programom ovaj jubilej dodatno je uljepšan učešćem profesorice Srednje muzičke škole „Mladen Pozajić” Marine Tomić i njenih učenika. I u budućim zahtjevima i izazovima u provođenju nastavnog procesa koji će se postavljati ispred nastavnika, oni će nastojat ćemo dati svoj maksimum prije svega ljudski, moralni i profesionalni.

22

LIKOVNI I LITERARNI RADOVI UČENIKA „ŠKOLE U BOLNICI“

23

„PINOKIO" U MALOJ POSTOLARSKO RADIONICI, VRIJEDNO JE RADIO STARI MAJSTOR. RADIO JE SATALNO, VRIJEDNO I KORISNO... JEDNOGA DANA, PRIJATELJ MU JE POKLONIO DOBAR KOMAD DRVETA. MAJSTOR JE ODLUČIO NAPRAVITI LUTKU, KOJA ĆE STAJATI TU, U KUTU. NO, NA KRAJU LUTKA JE OŽIVJELA I MNOGO GODINA PROŽIVJELA. STARI MAJSTOR LJUT JE BIO, PRAVI TATA, PA MU JE DAO IME PINOKIO. PINOKIO JE OCU PUNO KRVI POPIO. BIO JE MNOGO NESTAŠAN, ALI NIJE BIO STRAŠAN. IMAO JE NOS, KOJI JE BIO KOS. U LAŽI SU KRATKE NOGE I NARASTE DUGAČAK NOS. E, PA, TO SE KOD NJEGA DOGODI I LAŽ GA U NOS POGODI! NAKON RAZNIH AVANTURA, PINOKIO JE DOŠAO SEBI, POSTAO DOBAR I SRCE DOBIO, A LAŽ OD SEBE ODBIO! MONIKA BOŠNJAK, VI-A KŠC“PETAR BARBARIĆ“, TRAVNIK „ZNAČAJ ŠKOLE U BOLNICI ZA MENE“ ŠKOLA U BOLNICI OSNOVANA JE PRIJE DESET GODINA. NJEN ZADATAK JE DA POMOGNE DJECI ŠKOLSKOG UZRASTA KOJA BORAVE I LIJEČE SE U BOLNICI KAKO BI ZABORAVILA NA BOLEST. SA BOLNIČKIM NASTAVNICIMA DJECA SE PODSJEĆAJU ŠTA SU UČILA, UČE I PAMTE NOVE POJMOVE NA SASVIM DRUGAČIJI NAČIN OD SVAKODNEVNOG BORAVKA U ŠKOLI. TOPLA LJUDSKA , I PUNA LJUBAVI, RIJEČ NAŠI NASTAVNIKA DAJE NAM OSJEĆAJ DA NISMO SAMI I ZABORAVLJENI. NASTAVNICI SU ČESTO I NAMA I NAŠIM RODITELJIMA TERAPEUTI, JER NIJE NIMALO LAHKO PRIHVATITI STVARNOST, A STVARNOST JE TAKVA DA SMO U NEPOZNATOM GRADU, ODVOJENI OD NAJDRAŽIH, OD DRUGOVA, NASTAVNIKA KOJE POZNAJEMO I ŠKOLSKOG ZVONA. SVIH OVIH GODINA NASTAVNICI TRAŽILI SU I TRAŽE METODE POTICAJA, PODRŠKE I POVJERENJA KOJE NAM NESEBIČNO PRUŽAJU I NA ČEMU SMO IM MI, DJECA I NAŠI RODITELJI MNOGO ZAHVALNI. ALDIN HASANOVIĆ, VIII-1 OŠ „MEHMED-BEG KAPETANOVIĆ LJUBUŠAK“, GRADAČAC BUŠRA MOJA SESTRA BUŠRA IMA ŠEST GODINA I POHAĐA PRVI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE „SKENDER KULENOVIĆ“. ONA JE PROSJEČNE VISINE. KOSA JOJ JE CRNA, DUGA, ČELO NISKO, A OČI SMEĐE. BUŠRA IMA LIJEPE TANKE USNE PUNE BIJELIH ZUBA. VOLI DA SE IGRA I DUŽI. ALI, NAJVIŠE OD SVEGA VOLI DA ME IZAZIVA I DA JE UVIJEK U PRAVU, ŠTO GOTOVO UVIJEK JESTE, JER JE NAJMALAĐA. AFIF MEHDI, V-2 OSNOVNA ŠKOLA „SKENDER KULENOVIĆ“, ZENICA

24

U školi djeca uče, ali se i odgajaju. Odgoj je nešto što nosimo za čitav život. U današnjem vremenu, mnogi roditelji griješe prilikom odgoja djeteta. Neuspjehe roditelji prepisuju nekom drugom vremenu, nedostatku vremena ili prezauzetošću. Kako god, lijepo je pročitati nekoliko narednih tačaka, koje svakom roditelju mogu pomoći da ne odgoji delikventa.

„ANTIPEDAGOGIJA -KAKO ODGOJITI DELIKVENTA“

1. Počnite od rane dobi davati djetetu sve što poželi. Na taj način će odrasti u uvjerenju da mu je cijeli svijet dužan pružiti lagodan život.

2. Kada dijete pokupi ružne riječi, smijte mu se. Mislit će da je baš simpatičan. To će ga također ohrabriti da nauči još «simpatičnije» riječi koje će vas kasnije rušiti s nogu.

3. Nemojte ga nikada upućivati u duhovne stvari. Čekajte da postane punoljetan i tada ga pustite neka «donese vlastitu odluku».

4. Izbjegavajte koristiti riječ pogrešno. Ona bi u djetetu mogla izazvati osjećaj krivice. Tako će poslije, kad bude uhićen zbog krađe automobila, vjerovati da se cijeli svijet okrenuo protiv njega. 5. Pokupite za djetetom sve što ostavi razbacano u svojoj bližoj i daljoj okolini: knjige, cipele i odjeću. Činite sve umjesto njega, tako će naučiti odgovornost uvijek prebaciti na drugoga. 6. Dopustite djetetu da pročita sve što mu dođe u ruke. Pazite da posuđe kojim se služi bude sterilizirano, ali mu zato dopustite da mozak hrani smećem. 7. Redovito se svađajte u prisustvu djece. 8. Dajte djetetu novaca koliko želi. Nemojte mu nikada dopustiti da sam zaradi. Zašto se mučiti poput vas? 9. Zadovoljite sve njegove prohtjeve za hranom, pićem i udobnošću. Neka svaka njegova želja za vas bude zapovijed. 10. Ako se sukobi sa susjedima, profesorima ili policijom, uvijek budite na njegovoj strani. Oni svi imaju predrasude o vašem djetetu. 11. Kada stvarno dođe u nepriliku, ispričajte se u svoje ime: «Nikada ništa nisam mogao za njega učiniti!»

12. Pripremite se za život pun tuge i boli. Najvjerojatnije ćete ga imati.

Prilig pripremila: Nermina Graca, pedagog-psiholog škole

„DJETINJSTVO“ DA BAR MOGU PROMIJENITI VRIJEME, SVE BI DRUGAČIJE BILO. DJECA BI IMLA DJETINJSTO BAJNO, DJECA BI IMALA DJETINJSTVO TRAJNO. U MOM SRCU ŽELJA GORI, DA NIJEDNO DIJETE TUGA NE MORI. DA SVUDA LJUBAV SJA, KAO ZVIJEZDA NEBESKA. SVAKO BI DRUGARSTVO TRAJNO BILO, NIŠTA SE LOŠE NE BI ZBILO. NEKA DJETINJSTVO BUDE BAJNO, JER NIŠTA NE TRAJE TRAJNO, KAO DJETINJSTVO! ALISA SJENAR, VII-1

25

VANNASTAVNE AKTIVNOSTI CIVITAS Članice sekcije „Civitas“ u okviru projekta građanin pripremalie su i realizovale temu „Zdrav život i sport“ za Općinsko takmičenje. Vrijedne članice sekcije: Jasmina Kuhinja, Emina Muslim, Merjem Salkić, Nejra Memović, Džejla Olovčić, Zijada Abaz, Melika Imamović i Sakiba Olovčić su ,učestvujuć i u ovome projektu, naučile kako timski mogu učestvovati u rješavanju problema zajednice, te koliko su uspješnije u odnosu na pojedinca-jedinku. Članice sekcije su se družile, komunicirale sa značajnim i odgovornim ljudima u politici i institucijama vlasti i učestvovale u rješavanju zadataka. Učestvujući na takmičenju i predstavljajući školu, članice su mogle doživjeti draži takmičarskog duha. Učenice je za takmičenje pripremao profesor Edhem Čaušević.

Veliki posao zajedno učinismo, Obrezasmo voćke. Čistoća velika pade, Njegovanje takođe. A, u proljeće Kalemljenje sadnica dođe. Edhem Čaušević, profesor biologije

26

LIKOVNA SEKCIJA “ ČAROBNI PRSTIĆI”

Likovna sekcija “ Čarobni prstići” okuplja učenike od II do IV razreda. Osnovni cilj ove sekcije je usmjeravanje djece ka spontanijem i kreativnijem razvoju, te spoznaja kroz likovne aktivnosti. Likovno istraživanje i izražavanje doprinosi razvoju psihofizičkih funkcija kao što su: percepcija, pamćenje, mišljenje, mašta, interes i volja. Učenici postepeno sagledavaju prirodnu i društvenu stvarnost izgrađujući sopstvenu individualnost koju nesmetano iskazuju kroz likovne aktivnosti.

Djeca vole crtati i koristiti različite crtačke materijale, a s posebnim oduševljenjem koriste slikarske i grafičke tehnike, te tehnike oblikovanja od materijala koji su odbačeni. Članovi sekcije rado su izrađivali likovne radove od suhog lišća, sjemenki, vune, plodova voća i povrća, novinskog papira, prazne ambalaže i sl.

Vrijedni mališani, članovi ove sekcije, uzeli su učešća na raznim konkursima za likovne radove, a redovno su izlagali svoje radove u školskom prostoru i činili ga veselijim i poticajnijim. Njihova poruka je: “Ma koliko maleni, mi možemo mijenjati svijet na bolje!”

Voditelj sekcije: Mirjana Osmanković

“Čarobni prstići “ na djelu

27

Članovi folklorne sekcije nakon nastupa na manifestaciji „Djeca na dar Općini“

28

Članovi folklorne sekcije u posjeti Vijećnici. RITMIČKA SEKCIJA “Muzika može da promijeni svijet, zato što muzika može da promijeni čovjeka.” Bono Voks U školi se četvrtkom u terminu od 12.40 do 13.25 realizuju časovi Ritmičke sekcije. Program rada sekcije je prožet aktivnostima koje potiču tjelesni i duhovni razvoj djece. Kroz svrsishodne vježbe, uči se pravilno držanje tijela, mogućnosti kretanja pojedinih dijelova tijela i tijela kao cjeline. Vježbanje se odvija uz muziku prilagođenu dobi članova sekcije. Ples ima ključnu ulogu u tjelesnom, emocionalnom, socijalnom, intelektualnom i duhovnom razvoju svakog djeteta.Uz popularnu muziku, djeca izvode vježbe koordinacije, a kasnije i nastupaju na školskim svečanostima. U suštini, plesom se tjelesno, kod djece postiže bolji tonus mišića, držanje tijela, ravnoteža i koordinacija pokreta, poboljšava se cirkulacija i pospješuje rad kardiovaskularnog sistema. Koristan je kod otklanjanja deformiteta. Intelektualno, ples povećava sposobnost pamćenja, razvija kreativnost i želju za novim saznanjima. Ples budi osećaj za lijepo, a mali plesači se uče dobrim manirima i kulturi komunikacije, uz stjecanje samopouzdanja.Djeca se potiču na aktivno slušanje i spontano kretanje u skladu sa doživljajem metro-ritamske komponente muzike. Kroz improvizaciju i dramatizaciju, kod djece se budi interes za pokret kao izražajno sredstvo plesne umjetnosti te potiče na maštovitost i kreativnost u osmišljavanju vlastitih plesnih cjelina. U ovoj školskoj godini plesači su nastupili na svečanosti u povodu prijema prvačića i na svečanosti u povodu Dana državnosti BiH. Za temu:” Ljubav” uvježbali su koreografiju koju će otplesati na svečanosti u povodu Dana škole. Neumrni, kreativni i razigrani članovi sekcije u ovoj godini su: Bešlija Negra, Džananović Hena, Hamza Enela, Imamović Adna, Kantarija Emela, Kepeš Ismihan, Klico Riad, Kukolj Azra, Muslim Kerima, Olovčić Nejla, Spahić Faris, Vatreš Ela-Nur, Velić Hana, Đuderija Amina, Kehonjić Amina, Memić Aldijana i Kuršumlija Maida. Voditelj sekcije je Erzumana Fukelj, prof.razredne nastave i prof.pedagogije

HORSKA SEKCIJA Horska sekcija škole je pod vodstvom nastavnice Lejle Pehilj počela sa radom od 2008.godine. Sekciju pohađaju učenici od šestog do devetog razreda.Sekcija svake godine predstavlja školu na Danima Općtine i mnogim drugim manifestacijama. Na Općinskom takmičenju 2014.godine Horska sekcija škole je osvojila prvo mjesto.Hor sadrži veoma kvalitetne vokale i trudi se da bude što bolji.Prema riječima nastavnice ovaj sastav sekcije je najbolji dosada.Iza njih se nalazi mnogo uspjeha i dobrih interpretacija koje će ostati zapamćene.

29

Dramsko-recitatorska sekcija

U školi postoje brojne sekcije koje obogaćuju i upotpunjuju život škole i razvijaju kreativnost učenika, jedna od njih je i dramsko-recitatorska sekcija.

Dramsko-recitatorska sekcija izvodi se sa grupom od dvadeset članova. Časovi ove vannastavne aktivnosti podrazumijevaju aktivan rad sa učenicima: vježbanje dikcije, pokreta, intonacije, glumu, uživljavanje u dramsku situaciju, te što bolje izvođenje uloga u dramskim komadima koji su predviđeni u okviru sekcije. Dramske komade i tekstove za recitiranje bira voditeljica sekcije i učenici-koordinatori unutar grupe. Pored redovitih vježbi učenici aktivno učestvuju na izradi scenografije i koreografije za pojedinačne komade koji će se izvoditi.

Rukovodilac sekcije pomaže učenicima tokom višemesečnog zajedničkog rada u otvaranju perspektive javnog nastupa i ispoljavanja mogućnosti širokih kreativnih sposobnosti pojedinca i kolektiva. Učenici svake godine pripremaju različite tačke kojim se predstavljaju na školskim i drugim svečanostima, pa su se i ove godine predstavili na svečanostima koje su upriličene u povodu obilježavanja Dana državnosti BiH, Bajrama, Dana nezavisnosti BiH, a u toku su i pripreme za obilježavanje Dana škole. Dramsko-recitatorku sekciju vodi Melisa Kulić, profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

ENGLISH CORNER TAKMIČENJE Ovogodišnje Kantonalno takmičenje devetih razreda iz Engleskog jezika održano je 20.03. 2015. godine. Predstavnica škole Amina Išerić ostvarila je zapažen rezultat, od mogućih stotinu poena, Amina je osvojila osamdeset i dva poena . Congrats! MY SUPERHERO TEACHER Učenici koji pohađaju dodatnu nastavu su takođe bili vrijedni ove godine. Pa su tako učenici šestih razreda učestvovali na takmičenju, koje je organizovala izdavačka kuća Cambridge University Press ELT. Zadatak takmičenja je bio sastav

30

na temu 'My Superhero Teacher' („Moj superheroj nastavnik“). Na ovom međunarodnom takmičenju je učestvovalo preko 400 učenika, a naša učenica Amina Guta sa svojim sastavom je proglašena za pobjednicu mjeseca januara. Time se naša škola našla među školama pobjednicama iz cijelog svijeta, od Grčke, Meksika pa do dalekog Vijetnama. Ilustratori CUP ELT-a na osnovu učeničkih sastava rade ilustraciju nastavnika, pa tako mi, nastavnici, možemo vidjeti kako izgledamo u očima naših učenika. Veliko hvala svim mojim divnim, maštovitim učenicima koji su odvojili svoje vrijeme i pustili mašti na volju. Sve pobjedničke radove i ilustracije možete pogledati na Facebook stranici Cambridge University Press ELT pod albumom Super Minds Digital Superheroes. A ovako ja izgledam u očima Amine Guta! I like it a lot! 'In the real life, she is a schoolteacher. She wears a lab coat. She has got

short black hair and she has got a blue necklace. She teaches English.

Her real life powers are writing wonderful stories and acting. However,

her secret identity is being Miss Jelena. She is faster than a thunder and

more skillful than a wolf. She is good-looking. She wears a costume of

a tiger. She is stronger than a lion. She is quick thinking. She helps

everyone.'

CAMBRIDGE PENFRIENDS

I ove godine smo bili aktivni na Cambridge Penfriends stranici i

razmjenjivali smo karte na različite teme a neke od njih su bile i one na

temu 'New Year's Resolutions'. Ostale karte možete pogledati na web

stranici www.cambridgeenglish.org/penfriends.

Dalila Jašarević Galib Pleho

Almasa Muslim Abdullah Išerić Amina Tatlić

31

'Education is the most powerful weapon

we can use to change the world.'

Nelson Mandela

C U NEXT YEAR!

ENJOY YOUR HOLIDAYS!

Your teacher, Jelena Đurović

HAVE FUN WITH ENGLISH!

PLANINARSKO-GORANSKA SEKCIJA U Osnovnoj školi „Vrhbosna“ djeluje i planinarsko-goranska sekcija čiji rad se temelji na buđenju ekološke svijesti učenika. Želja nam je da životni prostor uredimo tako da bude ugodan za rad, učenje i odmor, što će i odgojnoobrazovni proces podići na viši nivo. Povezanost između živih bića i njihovog prirodnog staništa često se narušava od ljudi koji smatraju da okoliš ima jedinu svrhu da služi njima u udovoljavanju njihovih potreba, a u čije planove obično ne ulazi i briga za životinje i biljke koje su prije živjele na mjestima koje su ljudi zauzeli i prilagodili svojim potrebama. “Od pasivnog promatranja nema koristi. Vrijeme je da se krene u akciju spašavanja naše planete, možda čak i „krajnje vrijeme.” Smatramo da adekvatna organizacija rada i života u odnosu na okolinu u kojoj živimo i radimo, za svakog učenika ima veliku ulogu u formiranju ličnosti i ostvarenju rezultata u svakom pogledu. Dobrom organizacijom rada, pravilnom raspodjelom obaveza i zadataka među učesnicima nastavnog i vannastavnog procesa, mogu se očekivati takvi rezultati, gdje će se svaki učenik doživjeti napredak i statifakciju svog rada a samim tim i unaprijediti kvalitet življenja u svojoj životnoj sredini. Također, moramo poraditi na svijesti i ispoljavanju neprihvatljivih oblika ponašanja od učenika prema prirodi i prirodnim bogatstvima u cilju unapređenja sveukupnog kvaliteta življenja. Ekološka edukacija mora biti kontinuirani proces koji počinje u porodici, ostvaruje se kroz sistem obrazovanja počevši od predškolskog i traje na osnovu koncepta doživotnog obrazovanja kroz čitav život pojedinca. Uspješna strategija ekološke edukacije mora biti povezana s lokalnim ekološkim inicijativama. U okviru realizacije zacrtanih ciljeva želimo istaći jednodnevno druženje i učenje o prirodnim ljepotama naše domovine na planini Igman. Važno je istaknuti i saradnju sa Sarajevo šumama uz čiju podršku smo zasadili po jednu sadnicu četinara za svakog učenika, a u okviru obilježavanja Dana planete Zemlje. Sulejman Memić , profesor razredne nastave i voditelj planinarsko-goranske sekcije

32

TAKMIČENJA I USPJESI FIZIKA Općinsko takmičenje iz Fizike održano je 21.3.2015. godine u Osnovnoj školi „ Vrhbosna“. Jasmina Kuhića osvojila je II mjesto, a Amina Išerić V mjesto. Postigavši ovaj uspjeh, Jasmina je stekla pravo učešća na Kantonalnom takmičenju. IX razred škole ekipno je na Općinskom takmičenju zauzeo V mjesto. Jasmina Kuhinja je 18.4.2015. godine učestvovala na Kantonalnom takmičenju. Tkmičenje je održano u Međunarodnoj osnovnoj školi. Učenice je pripremala za takmičenje prof. Mirsada Mulaosmanović.

GEOGRAFIJA Općinsko takmičenje iz geografije održano je 27.3.2015.godine u osnovnoj školi „Šejh-efendija Hadžijamaković“. Ekipu koja je predstavljala školu, sačinjavale su tri učenice devetog razreda Išerić Amina, Mališević Nadira i Kuhnja Jasmina. Ove učenice su ekipno osvojile treće mjesto, a pojedinačno učenica Kuhinja Jasmina je osvojila prvo mjesto. Osvajanjem prvog mjesta, Jasmina Kuhinja ostvarila je učešće na Kantonalnom takmičenju, koje je održano 1.4.2015.godine. Na Kantonalnom takmičenju Jasmina je zauzela 43. mjesto od ukupno 64 takmičara. Učenice je pripremala za takmičenje prof. Hajra Ćorović. VJERONAUKA Treće kantonalno takmičenje iz vjeronauke održano je u Centru za edukaciju u Sarajevu, u organizaciji Islamske zajednice , Ministarstva za obrazovanje, nauke i mlade i u saradnji s Prosvjetno-pedagoškim zavodom u Sarajevu. Treće kantonalno takmičenje iz vjeronauke za učenike VIII razreda održano je 1.4.2015. godine, na kojem su uzele učešće 62 osnovne škole iz Kantona Sarajevo. OŠ „Vrhbosna“ predstavljao je Amar Klico, VIII-1, koji je osvojio 18. mjesto sa 78 bodova od ukupno 100 bodova. Treće kantonalno takmičenje iz vjeronauke za učenike IX razreda održano je 2.4.2015., na kojem je uzelo učešće 60 osnovnih škola Kantona Srajevo.

33

OŠ „Vrhbosna“ predstavljala Amina Išerić IX-2, koja je osvojila 7. mjesto sa 89,5 bodova od ukupno 100 bodova. Profesorica vjeronauke Remzija Hurić-Bećirović, koja je pripremala učenike za takmičenje, bila je i član komisije za pregledanje testova učenika IX razreda. MATEMATIKA Takmičenje iz matematike za učenike VII i VIII razreda održano je u subotu, 11.4.2015. godine u prostorijama Osnovne škole“Hamdija Kreševljaković“. Organizator takmičenja je Služba za kulturu, sport i lokalni razvoj Općine Stari Grad u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajavo. Učenik VII-1 razreda Osnovne škole „Vrhbosna“ Vedad Hatić, zauzeo je 1. mjesto sa 85 bodova i stekao pravo učešća na Kantonalnom takmičenju. Učenici VII razreda ekipno osvojili su treće mjesto. Vedad Hatić je na Kantonalnom takmičenju ostvario zavidan uspjeh. Naime, Vedad je zauzeo 2. mjesto i ostvario pravo učešće na Federalnom takmičenju.Vedi čestitamo i želimo mnogo sreće. Učenike je pripremala za takmičenje nastavnica Enesa Karalić. PRVA POMOĆ XX takmičenje osnovnih škola iz Prve pomoći na području općine Stari Grad održano je u subotu, 11.4.2015. godine. Školu „Vrhbosna“ trebalo je da predstavljala ekipa od sedam članova: vođa ekipe Alisa Sjenar, VII-1, članovi: Amra Omerović, VII-1, Ajna Pašalić, VII-1, Ajla Pašalić, VII-1, Amina Vrućak, VII-1, Ena Vatreš IX-2 i Maida Karaman ,VIII-1 (rezerva). Kako se vođa ekipe razboljela dan prije takmičenja, izvršena je zamjena, pa je vođa ekipe bila Ajla Pašalić, a rezrva je uključena u tim. Učenice su osvojile II mjesto, dobivši pehar. Učenice je pripremala za takmičenje prof.Remzija Hurić-Bećirević. LJEPOTE BOSNE I HERCEGOVINE

R I J E K A U N A Rijeka Una je pritoka Save iz Zapadne Bosne. Veći dio sliva Une obuhvata oblast bila i polja. Izvire iz snažnog krškog vrela u susjednoj Republici Hrvatskoj, nedaleko od državne granice Bosne i Hercegovine, kod Donje Suvaje na nadmorskoj visini od 375 m. Svoj tok završava u rijeci Savi kod Jasenovca na nadmorskoj visini od 95 m. U koritu Une se nalaze brojni slapovi i vodopadi. Oni su nastali izlučivanjem sedre iz vode koja u sebi ima rastvoren krečnjak i dolomit. Izlučivanje i taloženje sedre obavlja se razbijanjem vode u brzacima ili na vodopadima. Sedra je šupljikava žuto-smeđa sedimentna stijena. Najpoznatiji sedreni slapovi na Uni su: Martinbrodski vodopad i Štrbački buk; U Martinbrodu se nalazi najveći vodopad i slap, koji je visok 54 m. Još se naziva Bukovi na Uni ili Veliki slap. Nizvodno od Martinbroda u klisuri Une nalazi se najatraktivniji vodopad (slap) koji nosi naziv Štrbački buk, ukupne visine od 23,5 m.

.

R I J E K A V R B A S

34

Rijeka Vrbas ima planinski sliv. Glavni izvor ove rijeke nalazi se na Zec-planini. Vrbas ima kompozitnu dolinu, u kojoj se nalazi nekoliko kotlina i dolinskih proširenja. Najveće kotline u njenoj dolini su: Skopaljska, Jajačka i Banjalučka. Ove kotline su uzajamno povezane klisurastim dolinama.Najvažnije pritoke Vrbasa su: Vrbanja, Pliva i Ugar. Na Vrbasu su izgrađene dvije hidrocentrale "Jajce II" i "Bočac". Pliva je najznačajnija pritoka Vrbasa, čije je ušće u Vrbasu oblika vodopada, visokog 22 m. Pliva je lijeva pritoka Vrbasa, duga 33 km. Izvire iz snažnih krških vrela u podnožju planine Smiljevac. Na Plivi postoje dva prirodna jezera, Veliko i Malo jezero, koja su nastala iza sedrenih brana.

Svjetske ljepote

SVJETSKI OKEAN

Svjetski okean je neprekinuto slano vodeno prostranstvo koga čine svi okeani zajedno. Svjetski okean predstavlja osnovni dio hidrosfere. Okeani se dijele na: Tihi ili Pacifički, Atlantski ili Atlantik, Indijski ili Indik.

Tihi okean ili Pacifik je najveća vodena površina na Zemlji i znatno je veća od cijelog kopna na Zemlji. Tihi okean je i najdublji okean. Nalazi se između Azije i Australije na jednoj strani i Sjeverne i Juže Amerike na drugoj strani.

35

Atlantski okean se prostire u obliku slova S između Evrope i Afrike na istoku i Amerike na zapadu. Indijski okean je najmanji po površini, smješten je između Azije, Afrike i Australije. Ime je dobio po državi Indiji.

Svjetski okean predstavlja veliko bogatstvo za planetu Zemlju i za čovječanstvo. Svjetski okean predstavlja neiscrpan izvor hrane i energije. U prošlosti su mora razdvajala narode i kontinente, a danas morski putevi služe kao veza savremenog svijeta. Poseban značaj mora i okeana je u pomorskom saobraćaju, to je najjeftinija vrsta saobraćaja i najviše služi za prevoz nafte i žitarica. Svjetski okean predstavlja izvor hrane za veći broj ljudi na Zemlji. Vode Svjetskog okeana se koriste i za piće, tako što se ta voda prerađuje. Prerada se vrši putem desalinizacije. Desalinizacija je postupak odstranjivanja soli iz morske vode. Svjetski okean je bogat i mineralnim sirovinama čije su zalihe mnogo veće nego na kopnu. Svjetski okean je izvor energije. Zalihe nafte su veoma značajne u morima, također su značajni i talasi. Talas plime svakodnevno djeluje na obale i pokreće turbine plimskih elektrocentrala. Danas su plimine elektrocentrale vrlo značajne, kao što je slučaj u Francuskoj. Otuda naziv „PLAVI UGALJ“ za vode Svjetskog okeana. Svjetski okean je najveći snabdijevač kiseonika. Minijaturne biljke oslobađaju u atmosferu više kiseonika nego sve biljke na kopnu. Okeani imaju veliki značaj za klimu. Hladne i tople morske struje određuju klimu primorja pored kojih prolaze. Na obalama mora izgrađene su i najveće luke za prihvat brodova, ali na obalama su nastali i najveći gradovi svijeta. Na žalost, Svjetski okean se sve više zagađuje i zaštita Svjetskog okeana mora biti na većem nivou ako ne želimo izgubiti njegovo prirodno bogatstvo.

36

Pripremila: Hajra Ćoprović, profesorica Geografije IGRA „Izbaci uljeza“ 1. a) Vrbas b) Bosna c) Neretva ULJEZ ________________ 2. a) Buško b) Kotlaničko c) Prokoško ULJEZ ________________ 3. a) Čvrsnica b) Bjelašnica c) Posavina ULJEZ ________________ ( Odgovori: 1. c)Neretva 2. a)Buško 3. c)Posavina ) LITERARNI KUTAK , PISALI SMO PROZU I POEZIJU „SAVANA“ Postoji velika, suha prostrana savana. Nije baš najljepše mjesto na svijetu, ali je skrovište mnogim životinjama. Savansko tlo plače i žudi za vodom koje nema mnogo. Tamo žive veliki lavovi i slonovi, pa čak i rogasti nosorozi. Gazele i mnoge druge životinje grickaju suhu travu dok ih posmatraju brzi gepardi. Hijene i lešinari, koji se vrte oko nečijeg poštenog ulova, gledaju kako će da taj ulov otmu. Istina, ljudima bi teško bilo živjeti u takvom krajoliku. Drveće je tamo manje bujno, jer malo je izvora vode. Kako surov život pruža savana!Kada bi kiša padala i kada bi se sve životinje slagale, to bi bila potpuno druga priča. HAMZA BOROVINA, V-1

„NEZABORAVNO PUTOVANJE“

37

Najviše me mogu obradovati putovanja. Prolazak kroz prirodu, gradove, upoznavanje ljudi i njihovih kultura me oduševljava. Svanuo je pravi ljetni dan. Roditelji su imali nekoliko slobodnih dana, pa smo odlučili otputovati na more. Sama pomisao u meni je pobudila uzbuđenje. Brzo smo se spakovali i krenuli na put. Bilo je divno gledati prirodu i diviti se njenim ljepotama. Posjetil smo Mostar, predivan grad u Hercegovini na obalama plave Neretve. Njegova čaršjija me potsjeća na sarajevsku čaršiju. Prelazak preko Starog mosta bio je za mene uvijek novo iskustvo. Oduševili su me momci koji su skakali sa Starog mosta dočaravajući na taj način svoju hrabrost.Mjesto koje me oduševilo je Blagaj. Rijeka Buna tako tamna, čista i lijepa, a Blagajska tekija stoji kao kruna ovom prelijepom prizoru. Putujući, stigli smo do Ploča, gradića i luke u Republici Hrvatskoj, gdje se zaustavljaju brodovi i tarajekt koji prevozi putnike do Trpnja. Nastavili smo pitovanje i stigli do Makarske gdje smo ostali nekoliko dana. Prošetali smo plažom, osjećajući miris mora i šum valova. Pogled ka plavetnom moru bio je beskonačan. Smjestili smo se u hotel. Pisanje završavam željom da ćemo opet posjetiti ove gradove, ali i ostala lijepa mjesta o kojimase mnogo može napisati. AJLA ĆESKO, VIII-1 „VODOPAD KRAVICE“

Lijepo putovanje sa puno utisaka i ljubavi proteklo je mirno. Sunce je sijalo kao žuti dukat i grijalo naša lica. Zrak je treperio, a sunce grijalo kao topla peć. Mnogo plastenika sa povrćem prostiralo se u nedogled, a malo dalje breskve, poredane u redove, crvene i žute kao da ih je neko obojio i dao im lijep izgled. Nigdje neobrađene zemlje, svaki djelić je obrađen i lijep oku. Zemlju obrađuju dobri i vrijedni ljudi od zore do sumraka. Hvala vam dobri ljudi, za sve što radite! Ljepotu prekidamo odmorom u restoranu koji je godio duši i tijelu. Putejemo dalje. Vinogradi su poredani kao vojnici u redove, a rumene jabuke su virile iz krošnji kao djeca rumenih obraščića. Stigli smo do vodopada Kravice. Bože, šta je ovo? Kakva je ovo ljepota? Voda bijela kao snijeg. Na vrhu vodopada, voda pada kao skakači koji skaču sa mosta.

38

Neopisivo! Ovo putovanje je bilo kao putovanje iz bajke. Hvala ti Bože na ovakvim blagodatima! HARIS MEŠINOVIĆ, VIII-1

VESELA ZIMA“ SVE TREPERI, SVE SVIJETLI U OVOM ZIMSKOM KRAJU. SNIJEG SIJA KAO SREBRO, KAO BIJELO ZLATO I PREKRIO JE CIJELO SELO. DJECA, A I ODRASLI RADUJU SE ZIMI, ZNAJ! SRETNI SU JER SNIJEG JE POKRIO NJIHOV MALI KRAJ. LEJLA DERVIŠEVIĆ, V-1

„SNJEŽNE PAHULJICE“ CIJELU NOĆ SU PAHULJICE, TKALE BIJELE KOŠULJICE. OBUKLE SU CIJELO SELO, U SVEČANO RUHO BIJELO. ZAVEJALE ŠUMSKE STAZE KOJIMA PLAHE ZVIJERI GAZE. AIDA AGANOVIĆ ,V-1 „ZIMSKO JUTRO“ NA OKNU JE PROCVAO, LEDENI CVIJET. PAHULJA NJEŽNIH, POSMATRAM LET. U KROŠNJI STAROJ, VJETAR JE LJUT. U BIJELO OBUČEN, OBLIŽNJI PUT. EVO I SNJEŠKO, PORED PUTA, OTRESA PAHULJE S KAPUTA. AIDA AGANOVIĆ, V-1

Domovina je u srcu mome Bosna je moja domovina, okičena visokim drvećem,

dubokim rijekama, lijepim planinama.

Ja sam uz nju kada plače i kad joj je najteže. A kada sunce zasja,

ona zablista na sve strane i tada me njeni pogledi mame.

Moje srce blista kada se o mojoj domovini čuje riječ čista.

Osmanković Lajla, IV-1

39

Napisane pjesme nastale su na časovima Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti. Sve što je napisano rezultat je bogatog rječnika, mašte i želje da pisana riječ zauzme značajno mjesto u učeničkom životu. Pjesma“Zimsko jutro“, koju je napisala Aida Aganović, V-1, ušla je u finale Međunarodnog festivala dječije poezije Banja Luka, 2015. godine. „PJESMA O MAJCI“ ZA NJOM SU SUZE PUSTILI MNOGI ČESTO PITAJUĆI SE KUDA IH ŽIVOT VODI. DIVNO JE IMATI SVU PAŽNJU I MAJČINU RUKU DA TE GRIJE. KO NEMA MAJKU, PONOSAN NIJE. MAJKU SVOJU ČUVAJ MILU, DOK JE ŽIVA, BUDI JOJ U KRILU! ALDINA TAHIROVI, VIII-1 „MAJKA“ MOJA MAJKA, MILA IMA ZAGRLJAJ MEKAN KAO SVILA. ONA JE UVIJEK TU, ZA MENE. KADA SE POVRIJEDI, NJOJ SUZA KRENE. JA SAM JOJ SVO BLAGO. JA SAM JOJ SVE DRAGO. MOJA MAJKA, MOJE JE BLAGO, KOJE NIKOME NEĆE BITI DATO! AMER ĆESKO, VIII-1

„ OSMI MART“ SRETAN OSMI MART, ŽELIM VAM JA! S MNOGO LJUBAVI I SREĆE, POKLANJAM VAM CVIJEĆE. VI STE KRALJICE, ROĐENE KAO CARICE. SVIM ŽENAMA SRETAN OSMI MART ŽELIM JA S MNOGO SREĆE, LJUBAVI I ZDRAVLJA! NEJLA KAVAZOVIĆ, V-1

Domovina je u srcu mome

Domovina je moja puna blaga, bistrih voda i sunca sjajna,

visokih planina i zelenih gora, a nebo je njeno plavlje od mora.

Putnik neznani u gradu ili selu, okrijepi se na hladnom vrelu.

U Bosni našoj mjesta ima za svakoga,

40

posebno za gosta dragoga.

Domovina moja neće ostati sama, sve dok ima mladih naraštaja.

U srcu mom posebno mjesto zauzima, pored oca i majke ona se smjestila.

Kalajdžisalihović Irnes, IV-1

Domovina je u srcu mome Rođena sam u maloj zemlji, svi tako kažu. Kako da povjerujem da je moja zemlja mala kada sam sretna ovdje. Tješim se kada pomislim da su mislili samo na njenu teritoriju, ali i tu nisu u pravu. U mojoj domovini ima mjesta za sve, bez obzira kako se zovu i kojim jezikom govore. Ona ima velika, velika krila, koja često raširi da stanu i oni koji ponekad pomisle da nema mjesta za njih. To je moja domovina, lijepa, ponosna sa velikim srcem koje poklanja svima, baš svima. Kao takvu ja je mnogo volim i želim da ovdje ostanem i budem sretna u Bosni i Hercegovini, domovini koja živi u mom srcu.

Kuršumović Maida, IV-1 LIKOVNI KUTAK

41

42

Zabavi se rješavajući zadatke!

1. Od riječi PET napiši što više riječi, dodajući sufikse i prefikse: a) sufiksi ________________ ________________ PET ________________

_________________

b) prefiksi

______________________

______________________

______________________ PET

______________________

______________________

2. Riješi zadatke! a) Kako oduzeti 1 od 29 i dobiti 30?

______________________________ b) Kako broj 500 upisati u dva kvadratića? c) Eminina mama ima četiri kćerke. Jedna se zove Fatima, druga Melisa, a treća Jasmina. Kako se

zove četvrta kćerka? ___________________________________ d) Kako riječ „strina“ upisati u četiri kvadratića?

3. Pogledaj premetaljku i napiši što više različitih vrsta riječi s više slova, a moguće je za jednu riječ iskoristiti sva slova. B Č N V T S I D R O O O

4. Pronađi i ispiši riječi na engleskom jeziku! Neke riječi počinju zadnjim slovom prethodne riječi.

lioncatigarhinowlsnakeaglemonkeybearabbitdogoatbirdonkeysharkdolphinwhalewolfoxhorseponnyhenchick hedgehogiraffelizard

43

44

ONI IDU KA NOVIM ZNANJIMA

45