Školski menadžment skripta
DESCRIPTION
Skripta iz kolegija Školski menadžmentTRANSCRIPT
Nabrojite i opišite osnovne sastavnice funkcije rukovođenja u obrazovanju.29.
Navedite osnove kompetencije ravnatelja kao pedagoškog (ruko)voditelja i kao (ruko)voditelja menadžera.
30.
Objasnite pojam vodstva (leadership) kao upravljanja ljudskim potencijalom u školi.31.
Objasnite osnovu razliku između (ruko)vođenja i vodstva u školskom menadžmentu.32.
Objasnite pojam i navedite osnovna područja djelovanja menadžmenta ljudskog potencijala.33.
Navedite posebna područja upravljanja ljudskim potencijalima.34.
Objasnite pojam motivacije i opišite čimbenike koji utječu na postizanje motiviranosti zaposlenika.
35.
Objasnite razliku između procesnih i sadržajnih teorija motivacije.36.
Navedite i objasnite osnovne elemente Maslovljeve teorije motivacije.37.
Nabrojite osnovne stilove vodstva.38.
Usporedite osnovne karakteristike autokratskog i demokratskog stila vodstva.39.
Navedite osnovne kompetencije ravnatelja/pedagoga kao vođe-lidera.40.
Objasnite pojam i navedite osnovne pristupe profesionalizaciji ravnatelja.41.
Objasnite pojam timskog rada i navedite osnovna područja timskog rada u školi.42.
Nabrojite i objasnite osnovne uloge članova tima.43.
Objasnite značaj pravilnog razumijevanja i upravljanja sukobima u školi.44.
Navedite i objasnite osnovne faze strateškog planiranja u školi.45.
Objasnite ulogu ravnatelja/pedagoga/učitelja kao pokretača i nositelja promjena u suvremenoj školi.
46.
Objasnite pojmove kvalitete u obrazovanju i upravljanja kvalitetom u obrazovanju.47.
Objasnite razloge zbog kojih je klasične ekonomske ili marketinške modele i pristupe kvaliteti u obrazovanju potrebno primjenjivati s velikim oprezom.
48.
Objasnite pojam i značaj benchmarkinga u obrazovanju.49.
Objasnite osnovnu svrhu vrednovanja u obrazovanju i navedite osnovne oblike vrednovanja u obrazovanju.
50.
Navedite i objasnite osnovne zadaće vrednovanja u obrazovanju.51.
Objasnite pojmove vanjskog i unutarnjeg vrednovanja obrazovanja i potkrijepite ih primjerima.52.
Odgovori
Drugi kolokvij9. svibnja 2015. 11:05
Školski menadžment Stranica 1
Odgovori
Sastavnice funkcije rukovođenja u obrazovanju su:29.
Planiranje i programiranje - To je polazna i ključna funkcija rukovođenja koja se brine o procesu definiranja ciljeva , izboru pravaca djelovanja i sredstava za postizanje ciljeva. Osim toga uključuje izradu planova i predviđanje troškova , uvjet je za uspješno ostvarivanje svih ostalih sastavnica rukovođenja.
○
Organiziranje - Organiziranje podrazumijeva usklađivanje ljudskih i materijalnih resursa, podjelu radnih uloga i usklađivanje individualnih i grupnih napora. Da bi organiziranje bilo učinkovito treba biti zastupljena temeljita priprema zaposlenika, moraju biti jasno definirani ciljevi , jasno određeni zadaci , racionalno odmjerena brzina i intenzitet promjene unutrašnje organizacije , učinkovita horizontalna i vertikalna interakcija zaposlenika , sastanci trebaju biti učinkoviti sa donošenim jasnim odlukama i precizna i djelotvorna koordinacija aktivnosti.
○
Skrb za ljude - Obuhvaća posvećivanje pozornost ljudima jer su oni najvažniji resurs organizacije , planiranje potrebnog broja i strukturu zaposlenika. Odlučuje o izboru i raspoređivanju osoblja odnosno prati i motivira zaposlenike i također obuhvaća stručno usavršavanje i profesionalni razvoj. Ova menadžerska funkcija nailazi na određene probleme u praksi kao što su deficitarnost nekih predmeta , nestručna zastupljenost zaposlenika u školi , tehnološki viškovi , mehanizmi motiviranja/nagrađivanja/sankcioniranja i kontinuirano stručno usavršavanje.
○
Vođenje - Vođenje je ključna funkcija (ruko)vođenja čija je temeljna svrha način i intenzitet utjecaja na ljude , poticanje na ostvarivanje zadataka i upravljanje konfliktima.
○
Vrednovanje - To je funkcija rukovođenja koja je najuže povezana s planiranjem , cilj joj je pratiti rad i uspoređivati postignute rezultate s ciljevima definiranim u fazi planiranja. Unutar škole predmet vrednovanja je kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa. Odgojno-obrazovni proces je specifičan jer je učinak vidljiv nakon duljeg vremena , zastupljena je stručna autonomija i profiliranje stručnog autoriteta nastavnika , osim toga tu je i pedagoška kreativnost nastavnika i postoje kriteriji profesionalnog napredovanja.
○
Kompetencije ravnatelja kao pedagoškog (ruko)voditelja su:30.
Planiranje i programiranje rada○
Praćenje i unapređivanje nastave○
Skrb o rezultatima škole○
Evaluacija rada i rezultata škole○
Stručno usavršavanje učitelja○
Uvođenje inovacija u posao○
Kompetencije ravnatelja kao menadžera - (ruko)voditelja su:
Poboljšavanje uvjeta rada i cjelokupnog školskog ozračja○
Briga za kvalitetne kadrove○
Osiguravanje uvjeta i sredstava za stručno usavršavanje○
Tržišna orijentacija prema sponzorima i donatorima○
Suradnja sa zajednicom○
Vodstvo (leadership) je proces (umijeće) utjecaja na ljude , obuhvaća pojam "rad s ljudima i za ljude" , uključuje postupke motiviranja i koordiniranja ljudskog ponašanja , a cijela svrha (bit) vodstva je slijeđenje vođe čiji je autoritet neupitan.
31.
Razlika između (ruko)vođenja i vodstva je:32.
Školski menadžment Stranica 2
(Ruko)vođenje - je menadžerska funkcija i svrha joj je da održava sustav.○
Vodstvo/leadership - je više orijentirana na motiviranje , poticanje na promjene , posjedovanje vizije i na okrenutost prema budućnosti.
○
Menadžment ljudskog potencijala je grana menadžmenta u obrazovanju koja vrši skrb nad ljudima i posvećenost se temelji na ljudskim resursima , osim toga usklađuje kompetencije zaposlenih s ciljevima škole.
33.
Područja djelovanja su:
Planiranje potreba○
Zapošljavanje (selekcija)○
Praćenje i vrednovanje○
Motiviranje i nagrađivanje○
Profesionalni razvoj○
Posebna područja upravljanja ljudskim potencijalima su:34.
Stvaranje učinkovitih timova○
Delegiranje○
Upravljanje vremenom○
Stres i upravljanje stresom○
Rješavanje konflikata○
Vođenje sastanaka○
Fluktuacija i apsentizam○
Motivacija je skup faktora koji učvršćuju intelektualnu i fizičku energiju pojedinca , iniciraju njegove aktivnosti i usmjeravaju njegovo ponašanje. Čimbenici koji utječu na postizanje motiviranosti zaposlenika su:
35.
Individualne osobine zaposlenika - koje obuhvaćaju: stavove i vrijednosti , očekivanja , potrebe , preferencije i aspiracije.
○
Karakteristike posla koji obavljaju - koje obuhvaćaju: zanimljivosti i raznolikosti , autonomiju u radu , potrebne vještine.
○
Radno ozračje - koje obuhvaća: suradnike , stil vodstva ravnatelja , uvjete za kvalitetan rad , radnu kulturu , sustav nagrađivanja.
○
Utjecaji koji dolaze iz okruženja škole - a to su: socijalna situacija , razina razvijenosti , obrazovanost roditelja , demokratizacija odnosa u društvu , odnos prema obrazovanju kao resursu razvoja.
○
Razlika između sadržajne i procesne teorije motivacije je:36.
Sadržajna teorija - usmjerena je na individualne potrebe koji potiču ljude na djelovanje u radnim situacijama , a dijeli se na:
○
Maslovljeva teorija hijerarhije potreba
Teorija trostupanjske hijerarhije
Dvofaktorska teorija motivacije
Teorija motivacije postignuća
Procesna teorija - polazi od uvjerenja da se motivacija ne može temeljiti samo na potrebama , nego je u obzir potrebno uzeti očekivanja , vrijednosti i percepcije. Objašnjava ključne procese koji uvjetuju određeno ponašanje u radnim situacijama , a dijeli se na:
○
Školski menadžment Stranica 3
dijeli se na:
Kognitivni model motivacije
Adamsova teorija pravičnosti
Integrativni model motivacije
Elementi Maslovljeve teorije motivacije su:37.
Potreba za samopoštovanjem - tj. potreba za samoaktualizacijom○
Potrebe za poštovanjem - uključuje poštovanje od ljudi i samopoštovanje○
Potrebe za pripadanjem - tj. prihvaćanje od drugih ljudi○
Potrebe za sigurnošću - od fizičke opasnosti do gubitka posla○
Fiziološke potrebe - tj. održavanje golog života○
Stilovi vodstva su:38.
Autokratski stil vodstva○
Demokratski stil vodstva○
Leissez-faire stil vodstva○
Likertov model stila vodstva○
Fidlerov stil vodstva○
Karizmatsko vodstvo○
Karakteristike su:39.
Autokratski stil vodstva - Sva vlast i moć koncentrirana je u rukama jedne osobe koja ima neograničenu moć u odlučivanju , ta osoba je superiorna i stalno zapovijeda/naređuje. Komunikacija je jednosmjerna (birokratska) a sustav funkcionira na primjeni kazne i nagrade.
○
Demokratski stil vodstva - U ovom stilu se podređeni uključuju u proces donošenja odluka , komunikacija je dvosmjerna i pozitivno je orijentirana i pozornost je na socijalnim odnosima.
○
Kompetencije ravnatelja/pedagoga kao vođe-lidera su:40.
Definiraju vizije i misije , ciljeve , planiranje i programiranje osim toga profiliraju školu kao organizaciju. Također definiraju kompetenciju potrebnu za ostvarenje vizije i misije , utvrđivaju potrebu , selekciju , osobni i profesionalni razvoj , motiviraju i nagrađuju.
○
Uvid u rad zaposlenika - Prate uspješnost , smanjuju loše navike , nestručnost i slabost. Osim toga prepoznaju jake strane zaposlenika.
○
Samovrednovanje - Pridonose uspješnosti škole kao organizacije , ostvarenju ciljeva i odgovorni su za rezultate.
○
Planiranje i uvođenje promjena - Usmjeravaju prema budućnosti i uvode kvalitativne promjene na svim razinama.
○
Stvaranje odgovarajuće klime i kulture u školi - Stvaraju kreativno i poticajno okruženje , uvode didaktičke inovacije , nove tehnologije i informatizaciju.
○
Profesionalizacija ravnatelja je skup svih napora korištenih na povećanju kompetentnosti izvršavanja rukovodećih funkcija ravnatelja također u to spada stručno usavršavanje i profesionalni razvoj. Pristupi profesionalizaciji ravnatelja su:
41.
Formalno obrazovanje (poslijediplomski studiji)○
Osposobljavanje (škole prije imenovanja na funkciju ravnatelja)
Školski menadžment Stranica 4
Osposobljavanje (škole prije imenovanja na funkciju ravnatelja)○
Stručno usavršavanje (nakon imenovanja na funkciju ravnatelja)○
Timski rad je kreativan proces u kome je zastupljeno specifično stvaralačko ozračje i pozitivna energija. Područja timskog rada u školi su:
42.
Oblikovanje vizije škole i puta prema njenom ostvarenju○
Uvođenje promjena prema ostvarenju vizije kao poželjne slike budućnosti škole○
Planiranje i programiranje rada škole○
Praćenje i unaprjeđivanje kvalitete nastave○
Didaktičke inovacije○
Kontinuirano stručno usavršavanje i profesionalni razvoj zaposlenika○
Samovrednovanje škole (udovoljavanje standardima kvalitete)○
Uloge članova tima su:43.
Kreativac - Nudi ideje , novine , neobičan je u pristupu , inteligentan , prirodan , a povremeno djeluje odsutno i zatvoreno.
○
Istraživač - Sklon je druženju i neprestanom dodiru s okolinom , zanima se za novosti i održavanje veza s timom i u timu.
○
Poticatelj - Radišan i uporan , dobro funkcionira u situacijama povećanoga pritiska , sklon je prihvaćanju novosti , brzo uočava dobre prilike i neprestano je u akciji.
○
Usklađivač - Dobro uočava i razaznaje bitno od nebitnog zahvaća cjelinu i nikada ne gubi kontrolu nad sobom i okolinom , on je dominantan , postojan , odlučan i sklon je traženju najboljeg rješenja.
○
Procjenitelj - Hladni analitičar , razmišlja , ne žuri , uočava rizike , donosi pravilne odluke , promišljen , ozbiljan , uvijek staložen i inteligentan.
○
Provoditelj - Dobar organizator , odluke pretvara u praksu , discipliniran , učinkovit , preferira red , koristi planove , razrade , tablice , rasporede i obrasce.
○
Dovršitelj - Ustrajan u privođenju akcije prema kraju , pedantan i sklon perfekcionizmu ○
Graditelj tima - Čuvar međuljudskih odnosa , usredotočen na ljude i timsku zajednicu , smiruje strasti , karakteran i fleksibilan , sklon očuvanju harmonije.
○
Značaj pravilnog razumijevanja sukoba i upravljanje sukobima (unutar škole) općenito je:44.
Doprinosi kvalitetnoj komunikaciji○
Ako se pravilno usmjeri sukob doprinosi interakciji○
Konstruktivni sukob pokreće akciju○
Doprinosi odmaku od stagnacije tima○
Potiče stvaralačku komunikaciju○
Doprinosi produkciji inovativnih ideja○
Faze strateškog planiranja u školi su:45.
Analiza postojećeg stanja - Prvo se "postavlja dijagnoza" i utvrđuju postojeći resursi , prednosti i nedostatci , razvojne mogućnosti , premostive i nepremostive zapreke. Nakon toga se kreiraju razvojne politike tj. određuju se ciljevi i mogući razvojni pravci.
○
Planiranje aktivnosti - Razvojna politika i strategija se prevodi u mjerljive aktivnosti. Specificiraju se ciljevi , poželjni ishodi , izvršitelji i vremenski rokovi , a plan mora biti
○
Školski menadžment Stranica 5
Specificiraju se ciljevi , poželjni ishodi , izvršitelji i vremenski rokovi , a plan mora biti jednostavan , realističan i dobro razrađen da bi se mogao uspješno implementirati.
Primjena postupaka za ostvarivanje promjene - Zastupaju se specifične aktivnosti s preciziranim izvršiteljima i rokovima , vodi se računa o "rasipanju vremena i ljudskih resursa"
○
Vrednovanje ostvarenih rezultata - Zahtijeva jasne , pouzdane i mjerljive indikatore.○
Ravnatelj/pedagog/učitelj kao pokretač i nositelj promjena mora pronaći odgovor na sljedeća pitanja:
46.
Ključna pitanja za ravnatelja○
Kako povećati svijest učitelja , stručnih suradnika i osoblja o potrebi razvoja kvalitete u školi ?
□
Kako mijenjati stare ustaljene navike ?□Kako pokrenuti konstruktivne promjene ?□Kako oslobađati inicijativnost , kreativnost i entuzijazam kod zaposlenika ?□
Ključna pitanja za pedagoga○
Kako "pokrenuti" učitelje ?□Kako "pokrenuti" učenike ?□Kako se oduprijeti stavu "ne talasaj …" ?□
Ključna pitanja za učitelja○
Kako motivirati učenike ?□Kako pridobiti roditelje ?□
Pojam kvalitete u današnje vrijeme često je korišten i aktualan pojam u europskom prostoru obrazovanja , pojam kvalitete je višeznačan i višedimenzionalan pojam. U značajnoj mjeri ovisi o perspektivi sudionika u sustavu (učenici , učitelji , roditelji , ravnatelji , osnivači škola , kreatori obrazovne politike , mediji …) . Najčešće korišteni modeli upravljanja kvalitetom u obrazovanju su:
47.
IWA 2-Quality Managemant Systems ISO 2001○
Baldrige National Quality Program Criteria for Perfomance Exellence (SAD)○
European Foundation for Quality Management Excellence Model (EFQM)○
Klasične ekonomske ili marketinške modele i pristupe kvaliteti pri razmatranju kvalitete u obrazovanju potrebno je primjenjivati s velikim oprezom zbog sljedećih pitanja:
48.
Pruža li škola optimalnu podršku svim učenicima i njihovom prirodnom procesu osobnog rasta i razvoja ?
○
Omogućava li škola svim učenicima skladan i maksimalan tjelesni , psihološki i socijalni razvoj ?
○
Koliko škola uvažava i koliko se prilagođava individualnim razlikama u interesima , talentima i stilovima učenja svih učenika ?
○
Uči li škola svoje učenike "kako učiti" ?○
Pomaže li škola svim učenicima u stjecanju ključnih kompetencija za uspješan život u vrijeme brzih društvenih i tehnoloških promjena ?
○
Školski menadžment Stranica 6
Osigurava li škola svim učenicima iskustvo i osjećaj uspješnosti bez obzira na njihovu inteligenciju , u skladu s individualnim datostima i talentima svakog pojedinog učenika ?
○
Benchmarking ( engl. ) = mjerilo/vrednovanje u obrazovanje dolazi iz područja ekonomije. U ekonomskom smislu se intenzivnije počinje promatrati nakon II svjetskog rata. U današnjem suvremenom kontekstu intenzivira se 1979. godine primjenom u kompaniji Xerox kao metoda menadžmenta za poboljšanje postojećeg stanja. Benchmarking je menadžerski pristup identificiranja najboljih i utvrđivanja onoga što ih čini najboljima , osim toga to je proces mjerenja i uspoređivanja rezultata s drugima (komparativna analiza s izborom odgovarajućeg standarda usporedbe) . Zastupljena je sustavna procedura usporednog mjerenja s postavljenim (izabranim) standardom u svrhu postizanja kontinuiranih poboljšanja vlastite prakse. Daje odgovore na ključna pitanja: Tko je bolji ? Zašto je bolji ?
49.
Svrha vrednovanja u obrazovanju je da unaprjeđuje i osigurava kvalitetu u obrazovanju , omogućuje školama da se uspoređuju s drugim školama (benchmarking) , indikator je kvalitete. Omogućuje standardizirane usporedbe i provjere na svim obrazovnim razinama , potiče odgovornost škola za vlastite rezultate , uvodi i jača sustav unaprjeđivanja kvalitete u obrazovanju. Oblici vrednovanja u obrazovanju su:
50.
Međunarodna ispitivanja (PISA projekt)○
Nacionalna ispitivanja (državna matura , nacionalni ispiti)○
Samovrednovanje škola ("bottom up" pristup unaprjeđenju kvalitete škole)○
Osnovne zadaće vrednovanja u obrazovanju su:51.
Formativno vrednovanje - Obuhvaća standardiziranu ocjenu znanja i vještina na kraju ciklusa tzv. "vrednovanje naučenog" i državnu maturu koja provjerava spremnost učenika za nastavak obrazovanja ili kvalificiranosti za ulazak na tržište rada.
○
Sumativno vrednovanje - Ima dijagnostičku svrhu tzv. "vrednovanje za učenje" unutar toga spadaju nacionalni ispiti čiji dobiveni rezultati se koriste kao smjernice za ciljane intervencije u obrazovanju i kao podloga promišljanja obrazovne politike.
○
Unutarnje vrednovanje je vrednovanje unutar same škole tzv. Samovrednovanje škola koje ima sljedeće osobine:
52.
To je sustavan i transparentan proces refleksije vlastite prakse koji ima za cilj unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog procesa i promicanje organizacijskog učenja
○
Provode ga sami sudionici (učenici , učitelji , roditelji , uprava )○
Pridonosi jačanju autonomije škola i otvara mogućnost da cijela školska zajednica aktivno razmišlja i raspravlja o radu škole i gradi viziju vlastitog razvoja
○
Predstavlja unaprjeđivanje kvalitete "iznutra i odozdo"○
Koristi se "bottom up" pristup unaprjeđivanja kvalitete škola○
Rezultira povećanjem odgovornosti za rad škole i stvaranjem "zdrave" podloge za učinkovito strateško planiranje i razvoj škole
○
Vanjsko vrednovanje obrazovanja se u zemljama Europske unije provodi od 90-tih godina prošlog stoljeća i stalno se usavršava. U tom procesu vrednuje se rad učenika , učitelja i škole u cjelini , predstavlja bitnu sastavnicu procesa osiguravanja kvalitete. Oblici vanjskog vrednovanja su:
Međunarodna ispitivanja (PISA projekt) - To je najveće međunarodno obrazovno
Školski menadžment Stranica 7
Međunarodna ispitivanja (PISA projekt) - To je najveće međunarodno obrazovno ispitivanje , projekt je započet 2000. godine i proveden je u 60 svjetskih zemalja. U svakoj zemlji sudjeluje između 4500 i 10000 učenika , a procjenjuje se znanje učenika u dobi od oko 15 godina u području matematike , prirodoslovlja i čitačke pismenosti i pripremljenosti učenika za zreli život.
○
Državna matura - To je obvezni završni pismeni ispit koji učenici polažu nakon završetka četvrtog razreda srednje škole. Provjerava postignuta znanja , vještine i sposobnosti učenika u skladu s propisanim nastavnim planovima i programima.
○
Nacionalni ispiti - To su standardizirani ispiti iz različitih predmeta koji se provode periodično i omogućavaju valjano , pouzdano i objektivno praćenje učinkovitosti rada učitelja i škola u cjelini na temelju postignute razine uspješnosti učenika. Provode se tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja pod jednakim i usporedivim uvjetima. Utvrđuje se kvaliteta: komunikacije između učitelja i učenika , školskog ozračja , motivacije učenika i učitelja , razina osposobljenosti učitelja.
○
Školski menadžment Stranica 8