skripta
DESCRIPTION
2. polovica 19.st.TRANSCRIPT
Roko Rumora, 3.d, Klasična gimnazija – Povijest
Hrvatska u 2. polovici 19. stoljećaOktroirani ustav- ožujak 1849. – car Franjo Josip donosi Oktroirani ustav
o stvara ustavnu nasljednu monarhiju i jedinstveno carstvo
o svejedno, poštuje se nacionalnost – pravo svih naroda na vlastiti jezik i pismo
- posljedice novog ustava
o veljača 1850. – ukida se Bansko vijeće
o travanj 1850. – raspušta se Hrvatski sabor
o lipanj 1850. – utemeljuje se nova Banska vlada podređena upravi u Beču – pod vodstvom bana Josipa Jelačića
o Trojedna Kraljevina se dijeli na 6 županija
Zagreb, Varaždin, Križevci, Rijeka, Požega, Osijek
njima i dalje upravljaju županijske skupštine, ali su im sada smanjene ovlasti
o hrvatski ostaje kao uredovni jezik
o Hrvatska ostaje samostalna prema Ugarskoj (Rijeka i Međimurje su hrvatski)
o u Hrvatsku polako dolaze strani činovnici i redarstvo
o njemački jezik uvodi se u upravu i škole
Silvestarski patent i neoapsolutizam- 31. prosinca 1851. – donosi se tzv. Silvestarski patent
- ukida se oktroirani ustav i uvodi otvoreni apsolutizam (neoapsolutizam)
- po vladavini ministra Alexandra Bacha zove se Bachov apsolutizam
- cilj – uspostava moderne centralističke građanske države
- država je politički centralizirana i njome upravlja car
- caru je savjetodavno tijelo Ministarsko vijeće
- naša Banska vlada postaje Carsko i kraljevsko namjesništvo
- Trojedna Kraljevina se dijeli na 5 okruga
o Zagreb, Varaždin, Osijek, Požega, Rijeka
o Hrvatska dobiva Međimurje
- pojačana germanizacija – zabranjuje se upotreba hrvatske trobojnice, a njemački jezik 1854. postaje službeni
Zakonici i sudovi- 1852. – uvodi se Građanski zakonik koji propisuje
o jednakost sviju pred zakonom
o zaštitu privatnog vlasništva
o ukidanje svih feudalnih podavanja
o slobodu vjeroispovijesti
o opću vojnu obvezu...
- uvode se novi porezi kako bi država dobila što više novaca
- reformira se sudstvo i uvodi novi Kazneni zakonik
o kao najviši sud uzima se Banski stol
Gospodarski razvoj- podupire se poduzetništvo i ukidaju ostaci feudalizma na selu
- 1853. – Carski patent o zemljišnom rasterećenju seljak postaje vlasnik zemlje i plaća poreze, plemstvo je obeštećeno obveznicama
- stvara se jedinstveno tržište
1
Roko Rumora, 3.d, Klasična gimnazija – Povijest
Politički život- politički život u Hrvatskoj zamire – raspušta se Hrvatski sabor i županijske skupštine
- nestaje sloboda tiska, ukida se autonomija županija i smanjuju ovlasti bana
- prvi hrvatski politički emigrant – Eugen Kvaternik – odlazi u Rusiju, Švicarsku i Francusku
- preporoditelji se povlače iz politike
o Ivan Kukuljević Sakcinski i Franjo Rački – osnivaju Društvo za jugoslavensku povjesnicu
od 1850. se izdaje godišnjak Arhiv za povjesnicu jugoslavensku
o Bogoslav Šulek – uređuje Gospodarski list
o Ljudevit Vukotinović i Mirko Bogović – pokreću književni časopis Neven
Bečki književni dogovor- 1850. je održan tzv. Bečki književni dogovor
- sastali su se Hrvati (Kukuljević, Demeter…), Srbi (Karadžić) i 1 Slovenac
- dogovarali su se oko ujednačavanja pisma i jezika južnih Slavena
- Vuk Stefanović Karadžić – pokušava dokazati da su svi štokavci Srbi svojim člankom Srbi svi i svuda
- Ante Starčević odgovara apsolutnom negacijom srpske nacije i tvrdi – Svi Srbi su Vlasi
Razvoj Zagreba- 1850. se Zagreb ujedinjuje i dobiva modernu gradsku upravu
o uključuje Gradec, Kaptol, Novu Ves, Vlašku i okolna naselja
o prvi gradonačelnik – Janko Kamauf
o Zagreb postaje glavni grad i središte Kraljevine
- 1852. – bula pape Pia 9. – Ubi primum placuit …
o Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom
o stvaraju se područne biskupije – Đakovo, Senj, Križevci
o 1853. izabran prvi nadbiskup Juraj Haulik, 1856. on postaje prvi kardinal
- 20. svibnja 1859. umire ban Jelačić
o 1866. Dominik Fernkorn mu gradi spomenik na Trgu
Prednosti i mane apsolutizma- prednosti
o gospodarski napredak – izgradnja modernog kapitalističkog društva
o bolja organizacija sudstva i školstva (uvodi se 7. i 8. razred)
o potpuno uklanjanje feudalnih odnosa onim Carskim patentom
o novi zakonici (Građanski i Kazneni) modernizirali sudstvo
- mane
o u Hrvatskoj nema razvijenog građanskog sloja koji bi podržao građanske reforme
o seljaci se ne snalaze – nisu spremni na tržišno gospodarstvo
o otpor među Hrvatima zbog tradicionalne sredine i društvene slojevitosti
o prekid u razvitku nacionalne svijesti
Promjene u apsolutizmu (ukratko)- političke – apsolutizam, centralizacija, germanizacija, cenzura, ukidanje građanskih sloboda
- upravne – ukidanje županije i uvođenje okruga
- sudske – građanski zakonik, nepovredivost privatnog vlasništva, jednakost pred sudom
- gospodarske – ukidanje feudalizma, modernizacija, Gospodarski list
- crkvene – samostalnost (osnivanje Zagrebačke nadbiskupije)
2
Roko Rumora, 3.d, Klasična gimnazija – Povijest
Hrvatska nakon obnove ustavnog stanja- 1859. godine vlada gospodarska kriza zbog ratnih neuspjeha Austrougarske
- ljudi su nezadovoljni i traže reorganizaciju činovničkog i redarstvenog aparata
- 1859. - car smjenjuje Bacha – na njegovo mjesto stavlja Agenora Goluchowskog, kasnije Antona Schmerlinga
- 1860. – car saziva prošireno Carevinsko vijeće
o Vijeće daje prijedloge za preuređenje države
o donesena su dva koncepta
federalistički
centralistički
o hrvatski predstavnici – J.J.Strossmayer (Slav.), Ambroz Vranyczany (Hrv.) i Franjo Borelli (Dalm.)
- lipanj 1860. - u Hrvatskoj imenovan novi ban Josip Šokčević
o prva uredba uvodi hrvatski jezik kao službeni
o protjeruje Bachove husare i njemačke kulturne djelatnike
Listopadska diploma- 20. listopada 1860. – Listopadska diploma
o car njome najavljuje povratak ustava i novo uređenje Monarhije
o u Zagrebu Šokčević saziva Bansku Konferenciju koja predlaže
ponovno ustrojenje županija
spajanje Trojedne Kraljevine sa Istrom, Dalmacijom i Vojnom Krajinom
stvaranje posebne Dvorske kancelarije za prostor Trojedne Kraljevine
Veljački patent- 26. veljače 1861. – Veljački patent
o njime se ponovno jača uloga cara i smanjuju ovlasti zemaljskih sabora
o ograničena je ustavnost – velike ovlasti cara koji potvrđuje sve odluke
o zajednički predstavnički organ – Carevinsko vijeće, koje sadrži
Gospodski dom – imenovani članovi + virilisti
Zastupnički dom – predstavnici zemaljskih sabora
u Trojednoj kraljevini su tri takva sabora – Hrvatski Sabor, Dalmatinski Sabor i Istarski Sabor
Veliki Hrvatski sabor 1861. - 15. travnja 1861. – sastaje se Hrvatski sabor
- raspravljaju o ustroju Kraljevine, odnosima s Austrijom i Ugarskom i položaju hrvatskog jezika i odabiru izaslanike za Carevinsko vijeće
- donosi se odluka o osnivanju Sveučilišta i Akademije!
- zaključili tri koncepcije uređenja države:
o samostalnost
o jače vezanje s Austrijom
o jače vezanje s Ugarskom
- formiraju se prvi politički programi i stranke na tom saboru 1861. (vidi dolje)
- donesen je zakon „Članak 42.“ na prijedlog Narodnjaka
o definira odnos s Ugarskom kroz priznanje samostalnosti Hrvatske u poslovima uprave, sudstva, školstva i religije
o dakle, bliže povezivanje s Ugarskom je moguće tek kad ona prizna samostalnost Hrvatske i njezinu teritorijalnu cjelovitost
- zbog iznimno uglednih osoba koje su ga činile, Sabor '61. se naziva Velikim Saborom ili Najintelektualnijim Saborom
- 8. studenog – kralj raspušta sabor jer je odbio poslati hrvatsko izaslanstvo na zasjedanje Carevinskog vijeća
- Dalmatinski Sabor 1861 . – dvije struje – autonomaši (za samostalnu Dalmaciju) i narodnjaci (za priključenje Trojednoj)
- Istarski Sabor 1861 . – talijanska većina – porečko-pulski biskup Juraj Dobrila traži uvođenje hrvatskog jezika u javni život i škole
3
Roko Rumora, 3.d, Klasična gimnazija – Povijest
Narodna stranka- puni naziv – Narodno-liberalna stranka
- predstavnici – Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački, Matija Mrazović, Ivan Perkovac
- program – temeljen na ilirizmu i jugoslavenstvu
o kulturna suradnja svih južnih Slavena
o liberalizam i kršćansko jedinstvo – pomirba katolika i pravoslavaca
o žele uređenje odnosa s Ugarskom, a kasnije žele bolje veze s Austrijom
- list – Pozor
Unionistička stranka- puni naziv – Ustavna narodna stranka (Mađaroni)
- predstavnici – Mirko Bogović, Levin Rauch, Julije Janković
- program – povezivanje s Ugarskom
Stranka prava- predstavnici – Eugen Kvaternik, Ante Starčević
- program – teritorijalna cjelovitost Trojedne Kraljevine kroz političku samostalnost Bog i Hrvati!
- list – novine Hervatska i humoristični list Zvekan
Samostalna narodna stranka- predstavnici – Ivan Mažuranić, Ivan Kukuljević, Josip Šokčević, Juraj Haulik, Ambroz Vranyczany
- osnovana 1863. kad su iz Narodne stranke istupili oni koji žele približavanje Austriji i osnovali SNS
- program – realna unija s Austrijom na federalističkom principu uz teritorijalno sjedinjenje Trojedne Kraljevine
o ideja Austroslavizma
- list – Domobran (glasilo stranke) i Agramer Zeitung (službeni list)
- stranka postoji samo dvije godine do 1865. kad je poražena na izborima
Dikasterij i kancelarija- 1862. je car na molbu Banske konferencije osnova Hrvatski dvorski dikasterij, tj. Hrvatska dvorska kancelarija
- na čelu je bio kancelar Ivan Mažuranić, a dikasterij se bavio unutrašnjim poslovima, pravosuđem, prosvjetom i religijom
- vraća se starih 7 županija – Zagreb, Varaždin, Križevci, Osijek, Požega, Rijeka, Virovitica
- 1865. se osniva posebna hrvatska vlada – Hrvatsko kraljevsko namjesničko vijeće podređeno Dvorskom dikasteriju
Situacija u Austrijskom Carstvu- položaj Austrijskog Carstva je sve lošiji
o rat s Danskom, rat s Italijom i Pruskom
- posljedice ratova
o jačanje nacionalnih pokreta i želje za federalizacijom države
o car se okreče najjačoj nenjemačkoj naciji – Mađarima – i pregovara s njima
o ponovno se sazivaju zemaljski sabori (kod nas također)
- Mažuranić daje ostavku na položaj kancelara u Dvorskoj Kancelariji i na njegovo mjesto dolazi unionist Emil Kušević
- ostavku daje i kancelar Schmerling u Beču
- kako se ponovno sazivaju zemaljski sabori, tako se i 1865. saziva Hrvatski sabor
o na izborima za njega pobijedili Narodnjaci i Unionisti
- car traži da na temelju Članka 42 uredimo odnose s Ugarskom
o priznaje se ravnopravnost hrvatskog i srpskog jezika te upotreba ćirilice
o pregovori s ugarskom vlašću propali
4
Roko Rumora, 3.d, Klasična gimnazija – Povijest
Austrougarska- veljača 1867. – stvara se Austrougarska monarhija
o Austrija zadržava – Istru, Boku, Dalmaciju i Vojnu Krajinu
o Ugarska zadržava – Hrvatsku i Slavoniju
- reakcija govor Josipa Jurja Strossmayera – De nobis sine nobis (O nama bez nas!)
- kad car Franjo Josip poziva Sabor da pošalju predstavnike na krunidbu u Budimpeštu oni to ne čine pa car raspušta Sabor
o ban Josip Šokčević podnosi ostavku
o banski namjesnik postaje Levin Rauch
o Strossmayer zbog pritiska napušta aktivnu politiku
Hrvatski sabor 1868.- kralj donosi novi izborni zakon i u Saboru povećava broj virilista
- pa tako na izborima po novom zakonu pobjeđuju unionisti
- oporba napušta zasjedanje u znak protesta
- Sabora odabire Hrvatski kraljevski odbor od 12 članova koji idu pregovarati s Ugarskim kraljevskim odborom od 30.1. do 24.7.68.
Hrvatskougarska nagodba 1868.- temeljena na Pragmatičkoj sankciji iz 1712.
o ona nalaže nerazdruživost zemalja krune sv. Stjepana
o Trojedna Kraljevina i Kraljevina Ugarska s Erdeljom postaju jedna državna zajednica
- položaj Hrvatske unutar nagodbe
o Hrvatskoj se priznaje posebni teritorij i cjelokupnost, službeni jezik je hrvatski
o Hrvatska ima autonomnu vladu i Sabor kojemu je odgovoran ban
o Hrvatska ima vlastiti grb, zastavu i vojsku (Hrvatsko domobranstvo)
- autonomno – unutrašnja uprava, pravosuđe, religija i prosvjeta
- zajedničko – financije, poljoprivreda, trgovina, promet, pošta i obrana
o zajednička im je i Ugarsko-hrvatska vlada, odgovorna Ugarskom saboru
- neriješen je status Rijeke kojega je trebao riješiti kralj
o u studenom 1868. Rijeka postaje Corpus separatum posebno tijelo koje pripada Ugarskoj
o „Riječka krpica“ – papirić nalijepljen na hrvatski original Nagodbe kojim se Rijeka stavlja direktno pod Ugarsku vlast
o Riječki provizorij – Rijekom privremeno upravlja ugarska vlada koja imenuje guvernera
Reakcije na Nagodbu- oporba je protiv Nagodbe – Narodna liberalna stranka i Stranka prava
- kritike – Trojedna Kraljevina gubi političku samostalnost i financijski postaje podređena Ugarskoj
- osniva se Zemaljska vlada (umjesto Hrvatske dvorske kancelarije) u 3 dijela
o Odjel za unutrašnje poslove
o Odjel za pravosuđe
o Odjel za religiju i prosvjetu
o ban – Levin Rauch
- 1871. Rauch podnosi ostavku pod optužbom za korupciju, novi ban Koloman Bedeković
- raspisuju se novi izbori na kojima pobjeđuju Narodnjaci
- Narodnjaci izdaju Rujanski manifest traže reviziju Nagodbe
Rakovička buna- traje od 8. do 11. listopada 1871.
- Eugen Kvaternik i dio Pravaša su se pobunili protiv Nagodbe i mađarske vlasti
5
Roko Rumora, 3.d, Klasična gimnazija – Povijest
- cilj im je bila samostalna Hrvatska, no nisu uspjeli Kvaternik pogubljen
- predvodnici – Kvaternik, Vjekoslav Bach, Anton Rakijaš
Revizija Nagodbe- kralj smjenjuje Bedekovića i zamjenjuje ga novim banskim namjesnikom Antunom Vakanovićem
- 1872. se ponovno sastaje Sabor i iako Narodnjaci pobjeđuju, ostaju u manjini jer Vakanović povećava broj virilista (koji su unionisti)
- Hrvatska kraljevska delegacija ide u Budimpeštu pregovarati s Ugarskom vladom
- 1873. čini se revizija Nagodbe
o Hrvatska dobiva 45% svojih prihoda za podmirenje troškova
o prvim banom pučaninom postaje Ivan Mažuranić (1873.-1880.)
Dalmacija i Istra- Dalmacija i Istra dio su Austrijskog carstva sa vlastitim saborima i zemaljskom vladom
- u Dalmaciji su bile dvije političke struje
o narodnjaci – Miho Klaić, Mihovil Pavlinović (list Il Nazionale)
o autonomaši – Antonio Bajamonti (list La Voce Dalmatica)
- osnovni problemi – jačanje nacionalne svijesti Hrvata, status hrvatskog jezika i odnos prema Trojednoj Kraljevini
- početkom 70-ih jačaju Narodnjaci – Mihovil Pavlinović (autor Hrvatskih razgovora) – pobjeda 1870.
- 1883. – hrvatski postaje službeni jezik Dalmatinskog sabora
Ivan Mažuranić - banuje od 1873. do 1880.
- započinje modernizacija države
- reforme pokreće ban uz podršku svoje Narodne stranke
- sudske i upravne reforme modernizacija sudstva!
o neovisnost sudstva
o upravna centralizacija
o reforma školstva 1874. prve obvezne pučke škole te utemeljenje Zagrebačkog Sveučilišta!
- 1875. – reforma različitih društvenih područja
o ravnopravnost vjeroispovijesti
o 1873. - Zakon o javnim radnjama – seljačka obaveza gradnje i održavanja cesta
o organizira se zdravstvena služba
o Matica ilirska postaje Matica hrvatska
o osniva se Društvo Sv. Jeronima i Hrvatski Sokol
- 1876. – Zakon o izvanselišnoj zemlji – sve izvanselišne zemlje se mogu otkupiti uz jamstvo države
- od 1875. se sve više osjeća pritisak Mađara na Hrvatsku, a povrede Nagodbe su sve češće
- problemi
o odnos Hrvatske prema BiH i Srbiji
- bana kritizira i oporba, ali i vlastita (Narodna) stranka zbog popuštanja Ugarskoj
o glavni problemi – Vojna Krajina i financijski dio Nagodbe 1880. daje ostavku
- novi ban Ladislav Pejačević
o 1880. odmah počinje s mađarizacijom Hrvatske
o otvara škole za učenje mađarskog jezika
- od Narodne stranke se odvaja Narodna Neovisna Stranka Franjo Rački, Matija Mrazović i Kosta Vojnović
Davidove table- 6. i 7. kolovoza 1883. postavljene su na zagrebačke urede nezakonite ploče s dvojezičnim natpisima
- nezakonite su bile jer je u Trojednoj Kraljevini i dalje službeni jezik bio Hrvatski
6
Roko Rumora, 3.d, Klasična gimnazija – Povijest
- po Antalu Davidu, mađarskom ravnatelju financija za Hrvatsku i Slavoniju, dobile su ime „Davidove table“
- 15. kolovoza – pokret za uništenje dvojezičnih ploča po cijeloj Trojednoj Kraljevini
- nemiri počinju u Zagorju, Prigorju, Turopolju i Banovini
- ban Pejačević podnosi ostavku i proglašava se izvanredno stanje
- carskim komesarom izabran je general Hermann Ramberg koji uvodi teror
- prosinac 1883. – novim banom postaje Dragutin Károly Khuen-Héderváry
Vojna krajina- uprava – Ratno ministarstvo u Beču i Zemaljsko glavno zapovjedništvo u Zagrebu
- 1871. - početak razvojačenja zbog Austrougarske nagodbe teritorij VK pripada Ugarskoj
- problemi oko razvojačenja
o krajišnici postaju civili
o počinje gospodarsko iskorištavanje šuma
o vojne potrebe Austrije
- ukida se Križevačko-đurđevačka pukovnija i pripaja Banskoj Hrvatskoj kao Bjelovarska županija
- 1878. – na Berlinskom kongresu zaključeno je da nema razloga da Vojna Krajina više postoji
- 1881. – Kraljevski manifest – objavljuje se sjedinjenje Hrvatsko-slavonske vojne krajine sa Trojednom Kraljevinom
o Vojna Krajina se daje na upravu banu
o Gospićko-otočka regimenta Ličko-krbavska županija
o Ogulinsko-slunjska regimenta Modruško-riječka županija
Károly Khuen-Héderváry- ban je od 1883. do 1903.!
- on je veliki župan Ugarski i član mađarske Liberalne stranke
o njihov program – Velika Mađarska od Karpata do Jadrana
- politički cilj – pacifikacija Hrvatske – oslabljivanje hrvatskih političkih stranki i onemogućavanje sjedinjenja Hrvatske i Dalmacije
- uvodi apsolutistički režim – politika „biča i zobi“
o Sabor postoji samo formalno
o pridobiva članove Narodne stranke
o pomaže srpske stranke u Hrvatskoj
predsjednik sabora postaje Vaso Đurđević
osniva škole za srpsko svećenstvo
uvodi ćirilicu u škole i izjednačava je s latinicom
jezik se od sad naziva hrvatskosrpskim
- 1885. sukob sa Pravašima – sudski proces zbog micanja Škrinje privilegija1
o Khuen vraća Škrinju
- upravne reforme
o reorganizacija sudstva i uprave – ukida porotu i podređuje suce vladi
o novi izborni zakoni – visok imovinski cenzus – glasa samo 2% pučanstva
o ukida se sloboda tiska
o Divide et impera – Podijeli pa vladaj - jača odvojenost Hrvatske od Dalmacije i naglašava slavonski regionalizam
o osniva mađarske pučke škole
- ekonomska politika Khuena
o Hrvatska postaje ugarska kolonija – ogromni porezi
o pritisak na sela – veći nameti
1 škrinja koju je u 17. napravio Ivan Žakmardi za čuvanje svih hrvatskih iznimno važnih povijesnih isprava
7
Roko Rumora, 3.d, Klasična gimnazija – Povijest
o onemogućavanje razvitka domaćeg poduzetništva
Paljenje zastave- 1895. – otvaranje zgrade HNK
- u Zagreb dolazi car Franjo Josip osobno
- pali se carska zastava, protumađarske demonstracije koje organizira studentska omladina Stjepan Radić
- uhićeni i zabranjeno im studiranje u Zagrebu
Kultura i umjetnost- izgradnja moderne uprave, školstva i kulture
- Izidor Kršnjavi – predstojnik odjela za bogoštovlje i nastavu
- književnost
o Ksaver Šandor Đalski – Pod starimi krovovi
o Ante Kovačić – U registraturi
o Eugen Kumičić – Začuđeni svatovi
- osnivanje javnih ustanova
o Muzej hrvatskih starina u Kninu – 1893.
o Starčevićev dom 1895.
o Hrvatsko narodno kazalište 1895.
- 1899. izlazi prvi svezak Klaićeve Povijesti Hrvata
- 1899. – Dragutin Gorjanović Kramberger istražuje u Krapini
Pad Khuena, Srbija, Makedonija- 1903. – Khuen je pao
o slijedi kriza, nemiri u susjednim područjima
- promjene na prijestolju u Srbiji kraljevski par Obrenović ubijen i bačen kroz prozor svoje sobe u dvorište
o organizirala Crna Ruka (službeno ime Ujedinjenje Ili Smrt) – vodi Dragutin Dimitrijević Apis
o Obrenoviće nasljeđuje Petar 1. Karađorđević
- Ilindanski ustanak u Makedoniji – vođen za autonomiju Makedonije od Turskog Carstva
Braća Radić- 1899. počinju izdavati list Dom i time pripremaju teren za stvaranje vlastite stranke
- 22. prosinca 1904. – prva skupština stranke u selu Hrastovica kraj Petrinje
o osnovana Hrvatska pučka seljačka stranka
o politička ideja – hrvatski puk treba postati odgovoran politički narod
o program – predlaže se agrarna reforma i novi odnos prema Austriji
- odnos prema Austriji planiran na federativnom principu i trijalizmu
o da se država dijeli na Austriju, Mađarsku i Slavene (Hrvati, Srbi, Slovenci, Slovaci, Česi, Moravljani, Poljaci)
o problem – Slavena ima više nego Austrijanaca i Mađara zajedno!
- na izborima 1906. HPSS nema uspjeha zbog previsokog imovinskog cenzusa
- izbori 1908. – HPSS dobiva jednog zastupnika u Saboru – Vinko Lovreković
8