skripta iz kriminalistike

7/24/2019 Skripta Iz Kriminalistike

1/21


2/21

"

medijske poruke! raunalni zapisi itd. -ustav kriminalistike je sloen! esto sjedinjuje spoznaje i metode vie razliitih podruja. 0 onda kadkoristi metodologiju drugih disciplina! ini to na pose%an nain! uz prethodnu pretvor%u izvorne metode svojim pose%nim ciljevima.

Predmet kriminalistike procedre.1. +odaci o djelu:

a radnja (sredstvo! nain! modaliteti% uzrona veza

c posljedicad protupravnost

". +odaci o poiniteljua (supoinitelj(i% suuesnicic udio u radnjid krivnjae okolnosti vane za primjenu kaznenih sankcija

$. 2rugi podaci vani za postupaka podaci vani za primjenu propisa kaznenoga prava% podaci vani za primjenu postupovnih propisa

Kriminalistika procedura se odnosi na tri osnovne skupine podataka. 'o su:1. podaci o djelu!

". podaci o poinitelju i$. drugi podaci vani za kazneni postupak.

Kriminalistika procedura je oso%it inormacijski i komunikacijski sustav.+ut do kriminalistike inormacije sastoji se od:1. injenice 3 o%jekta promatranja!". podatka 3 onoga to opisuje injenicu!$. o%rade podataka 3 spajanje podataka reenicama prema pravilima sintakse!9. vijesti 3 reenice u prostoru i vremenu dostavljene od strane poiljatelja primatelju!. inormacije 3 sadraja vijesti koji za primatelja ima vrijednost novosti koja pokre#e djelovanje.

Kakvo#a rezultata (izlaza sustava kriminalistikoga istraivanja uvjetovana je velikim %rojem raznovrsnih im%enika. *na u vrloznaajnoj mjeri ovisi o ulaznim veliinama.

&lazne veliine su podaci koji tvore osnovu za pokretanje istraivanja (prva o%avijest o vjerojatnoj pojavi kaznenoga djela i sastojese u spoznajama o kaznenome djelu i poinitelju (cjelovitost! jakost i sadraj sumnje.

-loena struktura sustava kaznenoga postupka zahtijeva od njegovih sudionika poznavanje njegovih pravnih okvira.

0straitelj mora posjedovati i:1. operativno znanje o stvarnim pojavama zloina!". o sredstvima prikupljanja spoznaja!$. upravljanju i voenju istraivanja.

-a stajalita kaznenoga prava kriminalistika razmatra stvarne znaajke pojave kaznenoga djela (to se ponekad kolokvijalno i netonooznauje kao corpus delicti i u tom okviru nain postupanja poiniteija ili modus operandi! odvijanje uzronoga tijeka izmeu radnje iposljedice! upora%u odreenih sredstava radnje ili instrumenta sceleris! predmeta nastalih kaznenim djelom (producta sceleris! okolnostipoinjenja djela. Kriminalistiko istraivanje je usmjereno na oso%ne znaajke poinitelja i rtve! njihove prethodne odnose i odvijanjeodnosa u vrijeme poinjenja kaznenoga djela (tempore criminis i na mjestu poinjenja kaznenoga djela (locus delicti! i mnoge drugeokolnosti znaajne za primjenu materijalnog kaznenog prava predmet su kriminalistikoga istraivanja.

"ada#e kriminalistike. +rocedura istraivanja kaznenog djela sastoji se u:1. otkrivanju i prikupljanju pose%nih kriminalistikih signala!". njihovoj preradi pomo#u sim%ola i znakova te

$. izlaganju u o%liku inormacije koja ima ormalni (kaznena prijava! optunica! presuda ili neormalni o%lik (operativnoizvje#e! %iljeka.

Kriminalistiko istraivanje nuno ukljuuje:1. utvrivanje istrane zada#e (postavljanje pro%lema!". kako (u socijalnoj interakciji postupati pri traenju rjeenja (planiranje istraivanja!$. koje prepreke razjanjenja postoje (otklanjanje inormacijskoga de;cita!9. koje rjeenje pro%lema valja prihvatiti (vrednovanje rezultata i. kako prikazati prihva#eno rjeenje (izlaganje.

+rimjena kriminalistikih znanja ne prestaje otkrivanjem poinitelja kaznenoga djela. *na je prijeko potre%na i u djelatnosti kojaslijedi! a koja je organizirana u kazneni postupak.

Zada#e kriminalistike kao znanosti jesu sustavna istraivanja o njenom predmetu. Kriminalistika je usmjerena na podatke! o%avijesti!izvore! naine! sredstva i uvjete prikupljanja saznanja! dakle na gnoseologijske i inormacijske sadraje. +rikupljanju saznanja neophodnihkaznenome postupku kriminalistika pristupa sustavno! kao cjelini meuso%no povezanih radnji. )jima kriminalistika nastoji rekonstruiratiprolost: dogaaj kojega istrauje! a to je (vjerojatno kazneno djelo ili pojedini isjeak te prolosti! kao i osigurati neometan tijek procedurekojoj je predmet razmatranja kazneno djelo.

-&-'5< K,00)580-'0K6

"


3/21

$

Kriminalistika i ka$nene $nanosti. Kaznene znanosti o%uhva#aju sve discipline koje se izravno ili neizravno %ave kaznenimdjelom. *ne se mogu podijeliti na pravne i nepravne kaznene discipline.

+ravne kaznene znanosti jesu materijalno! postupovno! izvrno i organizacijsko kazneno pravo. )epravne kaznene discipline jesukriminologija (u najirem smislu rijei i kriminalistika.


4/21

9

jer s jedne strane i kriminalistika ukljuuje ekonominost! a s druge strane niz se ekonomskih metoda primjenjuje u kriminalistikomeistraivanju.

& suvremenim razmjerima kriminalistika je u visokom stupnju oslonjena na organizacijsku i inormacijsku znanost.

K,00)580-'0K5 K5* Z)5)-'


5/21

metodike.

,5Z


6/21

=

&red za kriminalistika vjetaenja i kriminoloka istraivanja (kasnije Zavod za kriminalistika vjetaenja i kriminolokaistraivanja! kao ustroj%ena jedinica hrvatskoga resora unutarnjih poslova utemeljen je 1@". godine. 2anas nosi ime 0vana


7/21

>

&stav ,epu%like Frvatske u 000. dijelu ureuje temeljne slo%ode i prava ovjeka i graanina. Kao ustavni okviri kriminalistikogadjelovanja te odred%e vane su stoga jer odreuju:

1. doseg i mjeru zahvata u temeljna prava i slo%ode!". temeljne standarde poduzimanja postupovnih radnji! i$. odreuju polazne uvjete za pokretanje postupka i njegovo voenje.

*dred%e &stava su vane za kriminalistiku. Kriminalistika radnja! koja je u suprotnosti s tim temeljnim! jamstvenim odred%ama!nije prihvatljiva.

&stav mora %iti sukladan s meunarodnim aktima. eu njima su:1. *p#a deklaracija o pravima ovjeka!". Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih slo%oda iz 1@A. s protokolima!$. -tandardna minimalna pravila za postupanje sa zatvorenicima iz 1@.!9. eunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1@==. godine s protokolima!. eunarodna konvencija o ukidanju svih o%lika rasne diskriminacije iz 1@==. godine!=. 2eklaracija o policiji +arlamentarne skuptine @1@>@.!>. 6vropska konvencija protiv torture i neovjenog ili poniavaju#eg postupanja ili kanjavanja iz 1@?9.!?. Kodeks slu%enika odgovornih za primjenu prava *p#e -kupstine *&) iz 1@>@.!@. +arika povelja 3 za novu 6vropu iz 1@@A.!1A. dokumenti Kopenhakoga i oskovskoga sastanka Konerencije o ljudskoj dimenziji K6--3a iz 1@@A. i 1@@1. godine.

& njima i drugim aktima se ustrojava niz standarda koji se izravno ili posredno odnose na kriminalistiko postupanje. euvanijima su:

1. zakonitost u postupanju!". potivanje ljudskih prava!

$. jednakost slu%enoga postupanja prema svakoj oso%i u jednakoj situaciji!9. suzdranost u upora%i prisile (to ukljuuje legitimnost! neophodnost! razmjernost! postupnost! preciznost! selektivnost!. iskljuenje poniavaju#eg! okrutnoga i neovjenoga postupanja!=. o%vezu uvanja tajne!>. pravo od%ijanja nezakonitoga naloga!?. o%veza pomo#i oso%i u pogi%elji!@. otpor podmi#ivanju!1A. stalno uenje u materiji zatite ljudskih prava i dr.

Kazneno pravo utvruje kaznena djela kojima se za%ranjuje zloupotre%a kriminalistikih radnji.Kriminalistika je odreena postupovnim i drugim propisima. +ostupovna pravila ureuju pojedine postupovne mjere! istrane!

raspravne i druge radnje (izvoenje dokaza! nain donoenja odluka i drugo.0z njih se izvode op#a naela. *na su zajednika naela kaznenog postupovnoga prava i (silogistike kriminalistike:1. naelo akuzatornosti!". dispozitivnosti!$. inkviziciona maksima!

9. javnosti!. kontradiktornosti!=. usmenosti!>. koncentracije glavne rasprave!?. legaliteta!@. materijalne istine!1A. neposrednosti!11. oicijelnosti!1". oportuniteta!1$. raspravna maksima!19. slo%odna ocjena dokaza!1. te zakonska ocjena dokaza.Kriminalistiku uvjetuju i druga pravila. 'o su pravni propisi izvan kaznenoga postupka! koji ureuju pojedine odnose znaajne za

ostvarenje izvida kaznenih djela i postupovnih radnji./itnu vanost za kriminalistiku imaju redarstveni propisi. )jima je postavljen organizacijski ustroj i ustroj kriminalistike policije!

zatim su razraene mjere koje postavlja postupovni zakon. *snovni policijski zakonski izvor predvia ovlast donoenja proved%enih

podzakonskih propisa koji sadre detaljna proved%ena pravila kriminalistikih radnji.eu propisima koji odreuju podruje kriminalistike raznovrsna su pravila struke i propisi o izvoenju pojedinih strunih poslovaiji se rezultati koriste u kaznenome postupku.

+roesionalna (znanstvena i iskustvena pravila i standardi jednako su znaajni! kao i utjecaj etikih pravila! kodeksa vladanja islinih izvora.

2eontologijski okviri kriminalistikog djelovanja izviru iz pravnih pravila.2eontologija kriminalistikog rada poglavito se iskazuje u podruju silogistike kriminalistike. 'u se rezultati podvrgavaju strogoj

postupovnoj analizi i stvaraju se pretpostavke za ocjenu djelotvornosti cjeline sustava kaznenopravne zatite! ali i o njenoj prikladnosti daosigura pouzdanu zatitu od neosnovanih zahvata u linost pojedinca.

2eontologija se naroito ukazuje potre%itom u dvoj%enim situacijama nedoreenosti pravnih propisa! otvorenim pro%lemima upora%estanovitih sredstava u postupku razjanjavanja injenica itd.

2eontologija istie vanost razvijanja strunih sposo%nosti! proesionalne odgovornosti! o%jektivnosti! kritinosti i niza drugihoso%ina koje igraju vanu ulogu u unkcioniranju konkretnoga sustava kaznene represije.

* tim se pitanjima pose%no mora voditi rauna kod primjene kriminalistikih radnji.

Znanstveni pristup

Kriminalistika kao *$nanst!ena procedra*. Znanstveni pristup ne znai zamjenu postupovnoga sustava moe%itnim novimmodelom !!znanstvene procedureE u kojoj %i se maksimalno o%jektivizirali! racionalizirali i uinili egzaktnim! izvori saznanja i metode

>


8/21

?

njihova prikupljanja.Kazneni postupak mora %iti to je mogu#e racionalniji. 'o nalae upotre%u znanstvenih postignu#a u pose%ne svrhe kaznenoga

postupka. Zahtjev se odnosi na dvije kljune o%lasti:1. razvoj postupovne metodologije (procedure u ormalnome smislu i realne strukture! dakle postupovne tehnologije i". uvoenje znanstveno provjerenih! pouzdanih metoda utvrivanja istine u kaznenom postupku.Lto je vie takvih pouzdanih znanstvenih metoda! to #e utvrenja u kaznenom postupku %iti izvjesnija! %lia istini.Kriminalistika je velikim dijelom skup iskustvenih pravila. 0skustvena pravila valja kom%inirati! povezivati s raspoloivim i

prikladnim znanstvenim metodama.

Znanstveni pristup u kriminalistici uvjetuje odnos dviju temeljnih tendencija: djelotvornosti postupka i zatite linosti okrivljenika.

+klopljenost kriminalistike djelatnost s$'ijanja kriminaliteta. Kriminalistika je djelatnost koja je usmjerena suz%ijanjukriminaliteta.

+osredstvom vlastitih saznanja komunicira s drugim znanstvenim disciplinama.Kriminalistika istraivanja su znaajna za kriminologiju! viktimologiju i kriminalnu politiku. 'e discipline se u pravilu koriste

saznanjima do kojih je u konkretnom istraivanju predmeta dola kriminalistika.

Temeljna naela kriminalistike. +ose%na je znaajka temeljnih naela kriminalistike %itna veza s naelima kaznenog postupka.Kriminalistika sadri op#a naela koja osiguravaju to potpunije ostvarenje postupovnih naela./udu#i da se kriminalistika odnosi na taktiku i tehniku postupovnih radnji! temeljna kriminalistika naela se oznaavaju i kao

tehniko 3 taktika! taktika ili operativna naela.Kriminalistika naela djelomino izviru iz propisa koji ureuju kriminalistiko postupanje. 'o su propisi kaznenoga postupka! ali i

drugi izvori.Kriminalistikih naela su:1. zakonitost!

". o%jektivnost!$. metodinost!9. operativnost i. srazmjernost.-vako od tih naela o%uhva#a vie cjelina! koja u nekim sluajevima mogu %iti uzeta kao samostalno naelo nie razine. 'o su u

pravilu sloena! vierazinska naela.)aelo zakonitosti izravno je povezano s istoimenim naelima u materijalnom i postupovnom kaznenom pravu. )jime se izraava da

kriminalistika radnja moe %iti poduzeta:1. samo u okviru djelatnosti istraivanja kaznenog djela ureenog zakonom!". kad su ispunjene zakonske pretpostavke za o%avljanje radnje i$. samo u okvirima zakona.& okvire naela zakonitosti ulaze i naela o%veze diskrecije! uvanja slu%ene tajne i humanizma. 2iskrecija je oznaka za

proesionalni odnos! pravne o%veze i etike. Juvanje tajne je proesionalna o%veza ureena pravom! a humani pristup je komponentaodreena ustavom i zakonom i njeno dosljedno potivanje o%veza je koja ulazi u sklop naela zakonitosti.

*%jektivnost znai kritinost prema vlastitom i tuem radu te rezultatima rada. *%jektivnost zahtijeva: savjesnost! odgovornost ikritinost u radu. 0sto tako su vana: za%acivanje su%jektivnosti! iracionalnosti! nekritinosti.

)aelo o%jektivnosti mora %iti zatita i od vanjskog uplitanja u predmet. *no se podjednako odnosi na izvoenje radnje i ocjenurezultata kriminalisticke djelatnosti.)aelo metodinosti ukljuuje nunost organiziranja i planiranja kriminalistike djelatnosti! postojanost i temeljitost u ostvarenju

cilja. 'e se njegove komponente ponekad uzimaju kao samostalna naela.+laniranje je sr metodinosti! a suprotstavlja se neplanskome! spontanom poduzimanju radnji. etodinost ukljuuje program

izved%e sa svim tehnologijskim! komunikacijskim! inormatikim i drugim komponentama.)aelo operativnosti ukljuuje: %rzinu! koordiniranje! suradnju! ekonominost! prilagod%u stvarnim prilikama! pose%ne o%like

postupanja.)aelo operativnosti osim osnovnih komponenti ukljuuje odreenu kakvo#u znanja i sposo%nosti! stvarne mogu#nosti djelovanja u

konkretnom kaznenom predmetu.


9/21

@

& podruju suz%ijanja kriminaliteta posljednjih godina vrlo je razvijena djelatnost %rojnih tijela =. godine je usvojena programska shema ',6


10/21

1A

". razlozi ili argumenti iz kojih se utvruje injenica (argomenta pro%andi!$. nain na koji se utvruje (modus pro%andi i sredstva kojima se utvruje injenica (instrumenta pro%andi te9. uvjerljivost! snaga dokaza (nervus pro%andi.

& kaznenom postupku struktura dokaza ima slijede#e elemente:1. sadraj dokaza (u nekim sustavima element dokaza!". izvor dokaza (u nekim sustavima nositelj dokaza!$. dokazno sredstvo (nain unoenja dokaza u postupak! i

9. rezultat dokaza (kao injenini zakljuak.

-adraj dokaza je iskaz svjedoka! znaajka predmeta! sadraj isprave. +rema nositelju! dokazi se dijele na:1. oso%ne (personalne! primjerice svjedok i". stvarne (materijalne! primjerice isprava.,ezultat dokaza! dokazni zakljuak nastaje intelektualnom operacijom nakon izvoenja dokaza.& kriminalistikoj proceduri preteito se radi o induktivnim dokazima! tj. takvima koji se temelje na ve#oj ili manjoj vjerojatnosti.

eutim! u pravilu ti se dokazi razmatraju kom%iniranom induktivno 3 deduktivnom metodom koja stvara najpovoljnije mogu#nostizakljuivanja.

2okaz moe %iti izravan ili posredan. *dluna injenica se dokazuje izravnim dokazom ako o%avijest o njoj slijedi neposredno izdokaza. 0zvor saznanja je u tom sluaju izravni! neposredni dokaz.

*dlunu injenicu je mogu#e u kaznenom postupku dokazati posredno! tako da se najprije dokau jedna ili vie drugih injenicaindicija iz kojih se zatim logiki zakljuuje o odlunoj injenici. 'e EmeuinjeniceE slue kao dokaz za odlunu injenicu. )azivaju sedokazne injenice ili indiciji.

+ojam indicija u kriminalistici se razlikuje od pojma indicija dokazne injenice kaznenog postupka. & kriminalistici je indicij svakaokolnost znaajna za predmet kriminalistikog istraivanja neovisno o tome ho#e li %iti upotrije%ljena samo u operativne svrhe ili kao

dokazna injenica.)eposredne i posredne dokaze i injenice tre%a provjeriti. 'om cilju u kaznenom postupku slue pomo#ne injenice.

Naj$naajnije po&re)ke doka$ kriminalistikoj procedri . +rvi o%lik pogreke u dokazu je nedovoljan dokaz. )edovoljandokaz (pro%atio minus pro%ans postoji ako se tvrdnja uzima dokazanom! iako je dokazano manje od onoga to se tvrdi.

2rugi o%lik pogreke je preo%ilan dokaz (pro%atio plus pro%ans koji postoji ako se dokazuje vie nego to je znaenje tvrdnje kojudokazujemo. *vaj je o%lik pogreke u dokazu pose%ice znaajan za ekonomino voenje postupka.

're#a je pogreka u dokazu prijelaz u drugi rod (meta%asis tj. sluaj kad na temelju jednih o%iljeja predmeta misli dokazujemodruga o%iljeja predmeta dokaza.

Jetvrta je pogreka odsutnost naela (petitio pr;ncipi. *na postoji ako argumente od kojih se polazi prethodno i same valja dokazatijer su neosnovani.

Zaarani krug (circulus vitiosus postoji ako se postavka dokazuje razlogom! a razlog postavkom.Lesta je pogreka neistine u temelju (pseudoproton tj. ako se polazi od neistinite poetne postavke. 'a pogreka je pose%no opasna i

upu#uje na neophodnost stalne provjere prikupljenih saznanja.-edmu pogreka u dokazu je poznati argument protiv ovjeka (argumentum ad hominem kad se umjesto protuargumentom! tua teza

o%ara upozoravanjem na neke oso%ine ovjeka. & kriminalistici je to povezano prije svega s neprikladnom upotre%om podataka iz ranijega

ivota odreene oso%e.

"naajke kriminalistiko&a postpanja. Kriminalistiko istraivanje tematski se sastoji iz metodologijskih zada#a:1. odreivanja (postavljanja! opaanja i o%likovanja pro%lema (state the pro%lem!". postavljanja preliminarne i pomo#nih hipoteza (orm the hGpothesis!$. njihova razmatranja i o%likovanja! veri;kacije ispitivanjem ili pokusom (o%serve and eHper;ment!9. izvoenja konsekvencija iz hipoteza i. praktine primjene do%ivenih rjeenja.

-ustav procedure kriminalistikog istraivanja mora posti#i izdvajanje od okoline tako da moe selektivno upravljati inormacijamaiz okoline prema vlastitim pravilima i kriterijima NiltriranjaO.

0zdvajanje se ostvaruje u vie podruja.& okviru sustava procedure kriminalistikog istraivanja njegovi sudionici ostvaruju sloene odnose. *ni imaju svoj sadrajni!

vremenski i socijalni aspekt. & tome je vano preuzimanje uloga a u vezi s tim prikazi i rastere#enja.+rikazi (izjave volje sudionika procedure imaju temeljnu vanost za rjeenje predmeta istraivanja.,astere#enje (nastojanje da se oso%nost svede na sadraj postupovne uloge se u postupku pojavljuje kao NanonimiziranjeO udjela

vlast;te oso%nosti. 'o vrijedi za proesionalne sudionike (oso%na svojstva! vjetine! suca! tuitelja! istraitelja! a usmjereno je u prilogouvanja postupka kao socijalnoga sustava kojim upravlja samo zakon.Kriminalistiko istraivanje zapoinje uoavanjem pro%lema. Za tu polaznu djelatnost zahtijeva se:1. prethodno znanje!". opaanje i$. izraavanje pro%lema.& svezi s uoavanjem (%udu#eg istraivakog pro%lema razlikuje se redoslijed radnja u heuristikoj i silogistikoj kriminalistici. &

heuristikoj kriminalistici uoavanje pro%lema ima %itno znaenje! jasne inventivne znaajke. +rethodno znanje odnosi se ovdje:1. na sadraje operativnoga znanja morologije kaznenih djela (iz ega slijedi neophodnost njena poznavanja i". na tipine Enulte indicijeE koji u pravilu postoje u ovisnosti o polaznim saznanjima.*paanje moe uslijediti na vlastiti poticaj ili kao rezultat primljene o%avijesti. *paanje moe imati neormalni vid ili se moe

o%aviti kao ormalna postupovna radnja.0zraavanje pro%lema ili njegovo o%likovanje je preliminarna kriminalistika dierencijalna dijagnoza. 5ko je pozitivna! ispunjeni su

uvjeti za daljnje istraivanje. 5ko je negativna tih uvjeta nema.& silogistikoj kriminalistici! pro%lemska situacija je o%likovana. )ema nultih saznanja! ve# prema naravi stvari postoji odreen!

znaajan stupanj prikupljenih saznanja.

& strukturi kriminalistikoga djelovanja razlikuju se tri komponente istrane radnje:1. inventivna!". interpretativna i

1A


11/21

11

$. spekulativna.)jih nije mogu#e jasno odvojiti prema azama istraivanja! iako u poetnim stadijima prevladava interpretativna! a u zakljunim

spekulativna komponenta.

/noseolo&ijska komponenta kriminalistike procedre. Cnoseologijska (gnoseologija 3 spoznajna teorija strana kriminalistikeprocedure izravno je povezana s materijalnim! organizacijskim i tehnikim uvjetima.

-r je kriminalistike procedure rekonstruiranje prolosti! otkrivanje novoga! nepoznatog! kod ega postoje mnoge unutarnje i

vanjske prepreke.Kriminalistiko istraivanje! razlikuje se od znanstvenoga i povijesnoga istraivanja s kojima ima znatne slinosti. 0straivanje u

kaznenome postupku je odreeno! tonije ogranieno predmetom postupka i svrhom te postupovnim pravilima. 'o se ukazuje kao prvo!kvantitativno tj. ogranienje opsega istraivanja.

+ostoje i druge! sadrajne razlike kriminalistikog istraitelja i znanstvenika. +rva se sastoji u tome da je istraivanje u kaznenomepostupku podlono socijalnome nadzoru prosjene kulturne razine drutva (interpersonalna prihvatljivost dokaza u kojemu se ostvaruje. 'oiskljuuje da se sudac pretvori u znanstvenika jer tada reena kontrola ne %i %ila mogu#a.

*sim toga sudac ne smije umjesto znanstvenoga saznanja! posegnuti za op#im uvjerenjem. 5ko znanstveno saznanje postoji! sudacga mora upora%iti u kaznenome postupku ali na nain koji omogu#uje ranije reenu socijalnu kontrolu. 'o je druga odrednica.

-tupanj socijalne kontrole ne moe %iti prosjeni ili ispodprosjeni. 0ma se u vidu vii prosjek! ali jo uvijek prihvatljiv za ve#inulanova zajednice.

2aljnji razlog je neophodnost da se znanstvena saznanja u kaznenome postupku upora%ljuju sukladno znanstvenoj metodologiji! legeartis. 'o se%i iskljuuje drukiju upora%u koja otvara put zloupora%i! nepravilnosti do kojih moe do#i ako sudac preuzme ulogu za koju nijeosposo%ljen.

Spo$najne 0nkcije kriminalistikoj procedri. )a kriminalistiko istraivanje utjee poinitelj kaznenoga djela. *n poduzima

vie ili manje planske mjere kojima primarni stadij djela zamjenjuje sekundarnim stadijem (kojega se oznaava kao Eskok u tamuE. &sekundarnom stadiju poinitelj nastoji ukloniti ili izmjeniti izvore o%avijesti kojima %i se u tercijarnome stadiju rekonstruiranja sadrajapojave kaznenoga djela moglo uspostaviti (rekonstruirati stanje koje odgovara primarnome stadiju.

Kriminalistika se tim negativnim utjecajima suprotstavlja planskom procedurom. 'a je djelatnost uvjetovana primjenom spoznajnihunkcija: promatranja! miljenja i prakse.

+romatranje je plansko! organizirano percipiranje onih svojstava predmeta koja se mogu percipirati osjetilima. *sjetna podruja(modaliteti jesu %rojni i vrlo razliiti: o%iljeja ljudi! drugih ivih %i#a! %oje! o%lika! strukture! prostornoga poloaja! prostornoga odnosa!mnoine! veliine! meuso%nih odnosa! kretanja! mirovanja! materijalnih svojstava! zvuka! meudjelovanja itd.

+rema nainu percepcije promatranje moe %iti izravno ili posredno! pomo#u naprava koje proiruju! izotravaju! produ%ljuju!u%rzavaju! usporavaju! odnosno uop#e omogu#avaju promatranje neke pojave. 'e naprave su du%inske! mjerne ili regulacijske.

+rema trajanju promatranje je kratkotrajno ili dugotrajno! trajno! povremeno! neprekidno! s prekidima! unaprijed odreeno ilineodreeno. +rema nainu izved%e je voeno ili slo%odno. - o%zirom na prostor u zatvorenom ili slo%odnom prostoru! a s o%zirom namotritelja pojedinano ili skupno. - o%zirom na predmet! promatranje je pojedinano ili skupno! u mirovanju ili kretanju itd.

+romatranjem se prikuplja injenini materijal. otritelj ga prikuplja na temelju vlastitoga promatranja! ili tako da prenosi drugomesu%jektu.

iljenjem se spoznaju generalizacije! op#enitosti! apstrakcije. 'o je psihiki proces uspostavljanja veza i odnosa izmeu sadraja

o%jektivne stvarnosti.iljenje poiva na %rojnim! raznovrsnim misaonim operacijama. ,ezultat tih operacija je shva#anje odnosa i veza meu pojavama.& kriminalistici su jednako vane operacije upoznavanja i operacije stvaranja. +rve poglavito u analitikoj djelatnosti prikupljanja!razvrstavanja i oda%ira o%avijesti! a druge u stvaranju metodikih osnova (zakljuaka! hipoteza.

+raksa je tre#a spoznajna unkcija. +raksa je ravnopravna unkcijama promatranja i miljenja. )a taj nain se stvara spoznajna trijadakriminalistike procedure: promatranje 3 miljenje 3 praksa.

Ko&niti!na $nanost i kriminalistika procedra. Kognitivna znanost se %avi inventivnim! kreativnim uenjem.0nventivno ili kreativno uenje polazi od pro%lemske situacije a to je ripiena znaajka kriminalistikoga istraivanja.Kognitivna znanost ukljuuje procese spoznavanja prirodne i umjetne inteligencije. *%uhva#a podruja logike! komunikologije! ali i

%iologije! kemije! izike! matematike! ilozoije i dr. Za kriminalistiku se vanima ukazuju postignu#a kognitivne znanosti povezana spsihologijom.

)ajvaniji je pristup kognitivne znanosti inteligenciji. 'o pitanje ukljuuje istraivanje procesa (algoritma! heuristike strategije!mehanizma uenja u podruju rjeavanja op#ih pro%lema! znanja! ekspertnih sustava! %aza i organizacija znanja! uvjerenja! povezivanjapodataka u %azama znanja! arhitektonika! zatim razina razumijevanja! uenja (u tvor%enim sustavima! u modelima usporedne distri%uiraneo%rade! opreme i programa. +ose%nu vanost za kriminalistiku ima metoda kognitivnoga interviePa.

Opis1 o'ja)njenje i pred!ianje kriminalistikoj procedri. Kriminalistika procedura ukljuuje komponente: opis! o%janjenjei predvianje.

*pis mora ispunjavati odreene uvjete. *snovni je uvjet predmetna odreenost. +ri opisu uvijek mora tono odrediti:1. o%jekt opisa!". sredstva opisa i$. nain na koji se opisuje.*%jekt opisa moe %iti oso%a! ;ziki predmet! dogaaj! stanje! odnos itd.*pis se odnosi na o%jekte o kojima se saznaje davanjem odgovora na pitanja: tko! to! gdje! kada! kako i ime. *n je kljuna

komponenta kriminalistikoga istraivanja. 'o je sredinja kategorija u podruju kriminalistike identiikacije.-redstva opisa jesu o%iljeja pomo#u kojih se izraava sadraj opisa. )e ukljuuju sredstva kojima se priop#ava sadraj opisa. *na

ulaze u nain iznoenja! pohrane i priop#avanja opisa. )ain na koji se iznosi opis ovisi o vrsti i namjeni opisa! su%jektu i upora%ljenimsredstvima kojima se pohranjuje i priop#ava opis. Za njih je znaajno opisivanje u pose%nim vrstama isprava (zapisnici ili tehnikih naprava(;lmske! video i '< snimke! magnetoonske! raunalne snimke.

Znaajka opisa je tipizacija! stvaranje standardnih modela opisa. *na se temelji na razliitim osnovama (naravi o%jekta! svrsi opisa!sredstvima! nainu itd.. +ojedine vrste opisa sr su odreenih postupovnih radnji.

*pis je kljuni sadraj oevida! prepoznavanja oso%a i predmeta! suoenja! pretraga! privremenoga oduzimanja predmeta! ivjetaenja. 'ipizacija se odnosi na cjelinu ili pojedine sastojke strukture o%jekta opisa.

*pisi u kriminalistikoj proceduri mogu potjecati od tijela kaznenoga postupka! vjetaka! stranaka! svjedoka i drugih oso%a. +remaporijeklu opaanja opis moe sadravati rezultat neposrednoga opaanja! rezultat rekonstrukcije! pokusa ili analize! priop#enja drugoga

11


12/21


13/21

1$

-umnju je mogu#e stupnjevati. ,azliiti stupnjevi sumnje oznaavaju se na razliite naine.'ako se spominju osnove sumnje! osnovana sumnja! opravdana sumnja! zatim daleka! %liska! laka! teka! hitna! malo vjerojatna!

vjerojatna! vrlo vjerojatna! vjerojatna koja granii s izvjesno#u! poetna ili osnovna sumnja! hitna! nuna sumnja! dostatna sumnja! oz%iljna!opravdana itd.

Za heuristiku kriminalistiku %itni su polazni o%lici sumnje (osnove sumnje jer je to stupanj vjerojatnosti s kojim zapoinjeistraivanje pojave za koju postoji mogu#nost da je kazneno djelo. *snova sumnje je podatak koji potie! navodi na vjerojatnost.

+oetna je sumnja usmjerena na rjeavanje temeljne dvoj%e: (vjerojatnosti postojanja kaznenoga djela i otkrivanja poiniteija.& postupovnome smislu poetna sumnja ne znai postojanje pretpostavki za pokretanje kaznenoga postupka. *na omogu#uje

preliminarnu kriminalistiku dierencijalnu dijagnozu: je li pojava koja se ispituje vjerojatno kazneno djelo ili neQogu#e je! ali ne i nuno! da poetna sumnja ukazuje i na poinitelja.+olazna sumnja je ukljuena u kaznenu prijavu o kaznenome djelu (ne nuno i o poinitelju! jer takva sumnja postoji i kod prijave

protiv nepoznatoga poinitelja.


14/21

19

pojedinanih i skupine indicija. 'o su osnovne znaajke indicija u kaznenom postupku.Kao indicji u kriminalistici ulaze sve dokazne injenice! dakle indiciji u postupovnom smislu i druge okolnosti koje kriminalistika

uzima kao indicije. +oligram! operativna %iljeka o karakternim oso%inama osumnjienika! izjava u o%avjesnom razgovoru! ne mogu %itiupotrije%ljeni u kaznenom postupku kao dokazi. 5li! u kriminalistikom smislu su indiciji.

& kriminalistikom smislu indicij istraivaki vana okolnost! a da samo neki od ukupnoga %roja indicija mogu postati indiciji 3dokazne injenice u kaznenom postupku.

2okazivanje pomo#u indicija je sloeno! stupnjevito! ovisno o otkrivanju! osiguranju! kritikoj analizi i vrednovanju ve#eg %rojaokolnosti. 0zloeno je stalnoj opasnosti pogreaka i nalae temeljit i savjestan visokostruni rad. 0z tog se razloga uzima da je izravni dokaz!

ako je pouzdan po dokaznoj snazi ispred indicija.Za indicijalni postupak je vrlo vano da se u o%zir uzmu svi indiciji! pri emu se pozitivni i negativni moraju ocjenjivati u

meuso%nom odnosu. & neizvjesnoj situaciji valja se prikloniti rjeenju koje je vjerojatnije.0ndicijalni zakljuak poiva na pravilima iskustva! rjee na znanstvenom pravilu.Kljuno pravilo u radu s indicjima je da uvjerljivost raste s %rojem indicija. )o! jednako je znaajna dokazna snaga pojedinog indicija

koji sadri pose%nu znaajku.,ad s indicijima o%uhva#a sloenu djelatnost otkrivanja! prikupljanja! razmatranja i ocjene indicija. 'a djelatnost ukljuuje razliite

metodologijske i tehnike postupke. *znauje se kao indicijalni misaoni proces.0ndicijalni misaoni proces pretpostavlja uvijek utvrivanje:1. glavne injenice!". indicija kao injenica koje utjeu na vjerojatnost postojanja glavne injenice!$. smjera indicija!9. dokazne snage indicija tj. kako esto pojavu glavne injenice (ne prati pojava indicija te. ocjenu dokazne snage indicija.'akva struktura indicijalnog misaonog procesa rano je navela na primjenu rauna vjerojatnosti kao indicijalnoga prorauna. & svezi s

tim mogu se spomenuti /ernoullijeva pravila! /aGesov teorem itd.

Indicijalni prorani. 'ijekom povijesti mnogi su znanstvenici rad s indicijima pokuali po%oljati! olakati! uiniti to pouzdanijimi djelotvornijim primjenom matematikih metoda. -tvorena je tako 1>1$. godine 5rs coniectandi in iure (naziv istoimenog posthumnog djelaDako%a /ernoullija u slo%odnom prijevodu: umije#e izvoenja zakljuaka povezivanjem. )jome su se %avili i 2e oivre! 2e ontmort!Soung! /oote! raig.

& primjeni matematikih modela indiciji koji postoje! ali se za njih ne zna! nemaju utjecaja na proces utvrivanja injenica. )itijedan matematiki izraun nema nikakva znaenja! ako prethodno nisu prikupljeni kriminalistiki znaajni podaci.

'homas /aGes je 1>=9. godine ormulirao teorem o vjerojatnosti hipoteze o stanovitom uzroku. & raunu se polazi od poetnevjerojatnosti (apriori vjerojatnost koja se mijenja ukljuivanjem novih podataka! te se primjenom /aGesove ormule izraunava konana(aposteriorna vjerojatnost.

+rimjena /aGesovog teorema omogu#ava da se matemaki prorauna kako akumuliranje dokaza utjee na pove#anje vjerojatnostineke indicije. 4inkelstein34airlaG smatraju da %i i matematiki strunjaci tre%ali %iti ukljueni u istrani proces! te da %i oni tre%ali o%jasnitiistraitelju kako neka injenica utjee matematiki na vjerojatnost indicije.

& nastojanjima znanstvenika pozornost je uz ostalo %ila usmjerena na minimalnu vjerojatnost na kojoj se temeiji indicijalna sudskaodluka. 'ako se primjerice /ernoulli! kritiziraju#i slo%odnu sudaku diskrecijsku ocjenu! zalae da %i za sluajeve u kojima nije mogu#eposti#i izvjesnost valjalo unaprijed odrediti koji se stupanj vjerojatnosti zahtjeva. Kriterij mora %iti unaprijed odreen kako %i sudac uvijek

imao isti kriterij prema kojem donosi presude.0ndiciji uzeti u proraun nisu jednako znaajni. 'o pose%ice vrijedi za identiikacijske indicije. & tom smislu razlikuje se naravindicija prema argumentativnoj snazi (nunost! mogu#nost! vjerojatnost.

Dako% /ernoulli dijeli indicije prema kvaliteti na iste i mjeovite.-naga dokaza! prema /ernoulliju! ovisi o %roju sluajeva. . konani zakljuak o stupnju vjerojatnostiKriminalistiko istraivanje ukljuuje rad s vie indicija iz ega slijedi nunost razmatranja meuso%ne neovisnosti i povezanosti

indicija. 2va su tipina o%lika meuso%ne povezanosti indicija: indicijalni prsten i indicijalni lanac.Kriminalistika procedura razmatra vie indicija. & takvom se sluaju name#e nunost utvrivanja meuso%ne (neovisnosti indicija.

*visnost moe %iti pozitivna i negativna! nepostoje#a! sla%a ili jaka! i na razliit se nain odraava na dokaznu snagu indicija za glavnuinjenicu i druge indicije.

19


15/21

1

Za dokazni indicijalni prsten vrijedi kolinik uestalosti! tj. pravilo da indiciji koji terete uve#avaju konanu vjerojatnost! dakledokaznu snagu postojanja glavne injenice.

& primjeru indicijalnoga lanca za dokaznu snagu vrijedi pravilo ukupnoga uinka! pri emu se pojedini indiciji umnoavaju.2okaznu snagu indicijalnoga lanca odreuje najsla%iji indicij.

Podjela indicija. ,ad s indicijima nalae njihovo prethodno poznavanje. +oznavanje indicija odnosi se na dvije zada#e. +rva jeotkrivanje indicija! a druga njihovo koritenje u istraivanju. *%je zada#e istiu vanost kataloga indicija.

Katalozi indicija temelje se na razliitim osnovama! a njihova izrada pretpostavlja mnogostruku i viestupanjsku podjelu na

kategorije i vrste. Znaenje je tih podjela prije svega u tome da svaka iz odreenoga stajalita prua saznanja o raznolikoj prirodi indicija.Kriteriji za klasiikaciju indicija jesu:1. sadraj!". op#e i pose%no znaenje!$. narav!9. prostorni smjetaj!. kauzalno znaenje!=. vremenske znaajke!>. nain rada!?. istinosna vrijednost i@. dokazna snaga indicija.+rema svojem dosegu prva je podjela na op#e i pose%ne indicije. *p#i indiciji su okolnosti znaajne za sva kaznena djela. +ose%ni su

indiciji povezani s odreenim skupinama ili s odreenim kaznenim djelima.+rema vezi indiciji se dijele u tri osnovne skupine indicija:1. o kaznenom djelu!". poinitelju i

$. rtvi.Za praksu ima oso%itu vanost poznata . (nepoznavanje pose%nih okolnosti.0ndiciji koji nastaju tijekom poinjenja kaznenoga djela jesu:1. nazonost na mjestu poinjenja!". posjedovanje sredstava poinjenja!

$. oso%na svojstva!9. karakter!. (nepoznavanje okolnosti!=. motiv!>. sudjelovanje u radnji.0ndiciji nakon poinjenja djela jesu:1. tragovi na poinitelju!". sudjelovanje u radnji!$. korist od djela!9. psihiko djelovanje!. sumnjivo dranje!=. neuspjelo opravdanje.- predmetnoga stajalita indiciji se mogu razvrstati na one:1. ijom se pomo#i trai odgovor na pitanje je li poinjeno kazneno djelo!". pomo#u kojih se razjanjava tko je (su poinitelj(i!$. koji ukazuju na tijek dogaaja!

9. koji pruaju podatke o ali%iju!. koji ukazuju na doticaj s predmetom i sredstvom ili prihodom od poinjenja kaznenoga djela!=. koji upu#uju na ranije vladanje! sklonosti! znaajke!>. znaajne za vladanje nakon djela!?. u svezi s pose%nim znanjima! sposo%nostima! vjetinama oso%e!@. koji ukazuju na pose%ne okolnosti djela.Do u srednjemu vijeku indiciji su se razvrstavali prema dokaznoj snazi! pa se tako spominju oigledni! %liski i daleki indiciji imaju#i

u vidu je li okolnost koja je indicij s injenicom koja je predmet dokaza imala neposredan ili posredan odnos. +rema opsegu indiciji su iliop#i (koji se odnose na sva kaznena djela ili pose%ni! tipini za odreenu vrstu kaznenih djela.

)eka suvremena postupovna zakonodavstva izriito za indicijalni dokaz zahtijevaju odreenu kakvo#u. 'ako se primjerice zahtijevateina! jasno#a i meuso%ni odnos indicija (sklad itd.

Metode rada s indicijima kriminalistikoj procedri. ,ad s indicijima je sloena djelatnost sastavljena iz vie cjelina. *%ino seuzima da se sastoji iz:

1. otkrivanja!". sravnjivanja!

$. tumaenja i9. usporeivanja indicija.+rikupljanje indicija zapoinje planiranim (ili spontanim otkrivanjem indicija. *tkrivanje i analiza indicija ukljuuje stvarnu i

1


16/21

1=

misaonu komponentu. ,ad se nastavlja analizom! uspostavljanjem odnosa s drugim indicijima i ocjenom rezultata saznanja koji slijede izanalize i sinteze utvrenih indicija. *stale se aze sastoje u misaonoj djelatnosti. 'ri metode rada s indicijima su znaajne u misaonomindicijalnom procesu. 'o su metode:

1. eliminacije!". diundiranja i$. akumulacije.etoda eliminacije temelji se na odnosu iskljuenja! opovrgavanju jedne ili vie pojava drugom pojavom. etoda eliminacije svoje

rezultate daje u vidu potpunog iskljuenja (poar nije uzrokovan pokvarenom grijalicom! ili vie manje ogranienog rezultata (ozljeda je

nanesena tupotvrdim predmetom.etoda diundiranja temeiji se na negativnim injenicama! prije svega na izostanku oekivanih okolnosti (tipinih ili ak neiz%jenih

tragova.etoda akumulacije dokaza temelji se na dokaznom smjeru razliitih! neovisnih indicija! pri emu je vano u kakvom su odnosu ti

meuso%no razliiti indiciji prema postojanju iste injenice (jezgrovna! povezuju#a! vorna okolnost.+ri upotre%i pojedinog indicija! potre%no je koristiti sve tri metode. 'ime se do%ivaju naj%olji rezultati.+ri%avljanje indicija i rad s indicijima je u kriminalistici pravilo. 'o je sloen! temeljit! detaljan! o%uhvatan i dugotrajan proces. *n

zapoinje prethodnim poznavanjem tipinih indicija do kojega se dolazi poznavanjem:1. enomenologijskih znaajki djela!". analizom znaajki sudionika dogaaja!$. uvaavanjem prate#ih okolnosti!9. poznavanjem naravi indicija i. uvaavanjem iskustvenih rezultata.

Nedostaci i po&re)ke rad s indicijima. +ostoje %rojni vie ili manje tipini nedostaci! ali i tipine pogreke u radu s indicijima.+rvi nedostatak je prethodno nepoznavanje vanosti indicija u cjelokupnom kriminalistikom istraivanju. 0zraava se u vie o%lika.

+ostoji prije svega nedovoljno poznavanje op#ih! ali pose%ice tipinih! konkretnoj pojavi kaznenoga djela svojstvenih indicija. 'ime nastajeopasnost da se takvi indiciji ne trae! ili se ne otkrivaju pa slijedom toga nisu uop#e upotrije%ljeni u unkciji indicija.& prvoj azi rada s indicijima znaajna je odsutnost tipinih indicija.2rugi o%lik je nedostatak znanja o znaenju indicija.+ostoje nadalje nedostaci druge vrste.


17/21

1>

=. vanjske provjere verzije te>. ocjene stupnja prihvatljivosti verzije.-vaka hipoteza (dakle i verzija je u logikome smislu sud o nekoj okolnosti. & postavljanju verzija primjenjuju induktivne i

deduktivne logike metode izvoenja i zasnivanja sudova.& heuristikoj kriminalistici prevladavaju induktivne metode! dok silogistiku kriminalistiku vie o%iljeuje deduktivni pristup. )a

odgovaraju#i nain to se moe primijeniti na predistrani i kazneni postupak.

Indkti!ne metode kriminalistikoj procedri. 0nduktivna metoda sadri podatke prikupljene:

1. rezultatima promatranja i eksperimenta!". stupnju reprezentativnosti promatranoga uzorka i$. postojanju meuso%no povezanih induktivnih generalizacija.)a toj osnovi se postavljaju op#enitije ali uvijek samo vjerojatnije pretpostavke ili hipoteze koje se zatim provjeravaju. +omo#ne

induktivne metode jesu:1. promatranje!". eksperiment!$. %rojenje i9. mjerenje.+romatranje o%uhva#a predmet! cilj i rezultat promatranja. +romatranje je plansko programirano zapaanje. +redmet i cilj

promatranja moraju %iti tono odreeni u planu promatranja.Za kriminalistiko promatranje je vano da mora %iti nepristrano! o%jektivno i egzaktno (takvo da se zapaaju samo ona svojstva koja

o%jektu promatranja doista pripadaju. Kod %rojano mjerljivih predmeta promatranje mora %iti precizno tako da to tonije izrazi koliinu.Kod svih identiikacijskih (traseologijskih i drugih metoda %itno je precizno odreenje predmeta promatranja i uzorka promatranja.6ksperiment (pokus kao pomo#na induktivna metoda ukljuuje namjerno izazivanje pojava koje se promatraju. 6ksperiment je

o%iljeen aktivnim mjeanjem u z%ivanje. 'o i jest razlika eksperimenta u odnosu na promatranje. 6ksperimentom se mogu izazvati pojave

koje su u naravi vrlo rijetke. ogu#e je i mijenjanje uvjeta nastupanja i izazivanje pojava kojih u naravi nema. +romatranje ipak ima nadpokusom jednu! ali vanu prednost: ono je mogu#e i tamo gdje se pokus ne moze izvesti./rojenje je metodski postupak kojim se utvruje %roj sastojaka nekoga skupa ili klase (primjerice dakiloskopska o%iljeja. oe

imati razliite naine! stupnjeve! o%like i sredstva pomo#u kojih se provodi.jerenjem se pomo#u mjernoga pri%ora utvruje %rojana vrijednost odreenoga svojstva. -vojstva koja je mogu#e mjeriti nazivaju

se ekstenzivnim svojstvima ili kvantitetima. *na koja se ne mogu mjeriti su intenzivna svojstva ili kvaliteti.)una pretpostavka mjerenja je jedinica mjere i mjerni pri%or. jerenjem se doznaje vrijednost izikalne veliine. jeriti se mogu

samo jednoznano de;nirane izikalne veliine. *ne se mjere prema mjernoj jedinici ili prema drugoj jednoznano deiniranoj reerentnojvrijednosti mjerene izikalne veliine.

Za svako je mjerenje %itno iskazivanje mjernoga rezultata koje mora sadravati izmjerenu i standardnim postupkom o%raenuvrijednost mjerne izikalne veliine! mjernu nesigurnost (pogreku iskazanu donjom i gornjom granicom te statistiku sigurnost! vjerojatnostda se naznaena nesigurnost nalazi unutar iskazanih granica.

+ogreke u mjerenju mogu se pojaviti kao gru%e pogreke! sustavne pogreke ili sluajni propust;. & kriminalistici mjerenje imaiznimnu vanost prvenstveno stoga to je! za razliku od procjene odoka (koja je u pravilu su%jektivna! o%jektivno.

0nduktivna metoda pretpostavlja i koritenje statistikih metoda. Za kriminalistiku pose%nu vanost imaju: srednja vrijednost!devijacija! disperzija! aritmetika sredina! medijan! mode! koeicijent disperzije itd.

Za kriminalistiko istraivanje koje smjera rekonstruiranju prolosti dva su odnosa pose%ice znaajna: temporalitet i kauzalitet.'emporalitet je vremenski slijed! sukcesija pojava. Kauzalitet je tip invarijantne relacije (im%enik nepromjenljivo povezan s uinkom.& podruju induktivnih metoda vrlo znaajno imaju metode kauzalne indukcije koje je sastavio Dohn -tuart ill. illove induktivne

kauzalne metode su pravila za pronalaenje uzronoga odnosa i pravila za njegovo dokazivanje.+rva je medu njima metoda slaganja.2ruga je metoda razlike.-lijede#e dvije metode su izvedene iz opisanih. 're#a je kom%inirana (spojena metoda slaganja i razlike.Jetvrta induktivna kauzalna metoda je metoda ostatka.+eta je metoda popratnih promjena.0nduktivna metoda se u sklopu rada s verzijama ne upotre%ijava sama! nego u kom%inaciji s deduktivnom metodom. 'ime se stvara

mogu#nost cjelovitije provjere verzija..edkti!ne metode kriminalistikoj procedri. 2eduktivna metoda je sustavno i dosljedno postupanje u kojemu se primjenjuju

deduktivni zakljuci s ciljem da se otkrije i dokae istina. )jenom primjenom u podruju stvaranja verzija postavljaju se deduktivne verzije.2eduktivna metoda primjenjuje aksiome (oigledne istine koje se same ne dokazuju i iz njih izvedene sudove! teoreme.etoda izgradnje sustava sudova koji ine aksiomi i teoremi je aksiomatska metoda.2eduktivna metoda u irem smislu rijei je svaka metoda u kojoj se primjenjuju deduktivni zakljuci. *na slui i za:

1. o%janjenje injenica i zakona!". predvianje %udu#ih dogaaja!$. otkrivanje novih injenica i zakona!9. dokazivanje postavljenih teza i. izlaganje znanosti.-misao je aksiomatske metode otkrivanje veza meu dotad nepovezanim spoznajama. )jihove zajednike pretpostavke su aksiomi.

-ustavno sloene konsekvencije tih pretpostavki jesu teoremi do kojih se dolazi eliminiranjem sporednih teza koje proturjee osnovnimpretpostavkama i uklanjanjem eventualnih proturjenosti meu osnovnim pretpostavkama.

5ksiomatska metoda pomae da iskljuimo neistinu.Konkretne! materijalne ili intuitivne teorije %itne su za kriminalistiku.+ojave koje istrauje kriminalistika! jer su kaznena djela! imaju jednaku strukturu ili ormu. & aksiomatskoj metodi to se naziva

izomorizam. 'eorija koja prikazuje podruje odreene pojave ili njen ragment naziva se model. *%jekt kriminalistikoga istraivanja jemodel pojave kaznenoga djela.

0zomorizam i teorija modela omogu#uju i za kriminalistiku kljuni o%rnuti (reverzi%ilni proces: interpretacije ili tumaenja!polaze#i od aksiomatskoga sustava prema konkretnim pojavama.

Kriminalistika mora nuno imati u vidu i tradicionalna! danas sporna! osnovna naela ili zakone misli.+rema tradicionalnom shva#anju etiri su temeljna naela miljenja:1. naelo identiteta (principium ident;tatis!". naelo proturjenosti (pr;ncipium contradict;onis!$. naelo iskljuenja tre#ega ili srednjega (pr;ncipium eHclusi tertii sive medii i

1>


18/21

1?

9. naelo dovoljnoga razloga (pr;ncipium rationis suicien3tis.


19/21

1@

. jednostavnosti.,elevantnost hipoteze znai prikladnost za rjeavanje pro%lema za koji je postavljena. & kriminalistici relevantnost verzije odreuju

tri kriterija. 'o su:1. narav kaznenoga djela (morologijski kriterij!". izvori saznanja (dokazni kriterij te$. postupovne radnje kojima se provjeravaju kakvo#a i stupanj saznanja koja iz njih slijede (postupovni kriterij.+rovjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu%e! ili na pojedine njegove dijelove. & prvome

sluaju se radi o provjeri integralne optune verzije kao op#e verzije! a u drugome o provjeri partikularnih verzija o pojedinim pitanjima.


20/21

"A

Konkretni planovi se izrauju s polazitem u operativnim modelima i uvrtavanjem sadraja konkretnoga predmeta u njihovu strukturu./itno znaenje u tome imaju metode planiranja.

etode planiranja su u kriminalistici raznovrsne.eu novije ulazi sloena amerika planska cjelina 0 (anaging r;me 0nvestigation. -astoji se iz unkcijskih podskupina:1. poetnoga istraivanja (thY initial invest;gation!". EprosijavanjaE sluaja (case screening!$. upravljanja daljnjim radnjama (management o thY ongoing investigation!9. odnosom policije i dravnoga odvjetnika (police 3 prosecutorrelations tY

. neprestanoga promatranja istranoga procesa (continous monitoring o thY investigative process.-tandardne sastojke imaju najvanije planske cjeline poput njemake ta%ele o%rade mjesta dogaaja. *na se sastoji iz:1. osiguranja mjesta dogaaja (materijalne zatite prostora i o%jekata ispitivanja!". pregleda mjesta dogaaja!$. ispitivanja!9. vrednovanja i. %iljeenja rezultata ispitivanja.Kriminalistiko planiranje odnosi se na strukturu koja je o%iljeena:1. %rojno#u relevantnih im%enika!". meuso%no uvjetovanim odnosima i vezama i$. slijednim (uglavnom kauzalno povezanim aktivnostima.Kazneni predmet moe zahtijevati i osnovno plansko skiciranje i sukladno tome razliite metode.'emeljna shema plana istrage mora imati ove sastojke:1. verzija koja se ispituje!". pitanja koja mora razmotriti!$. istrane radnje!

9. vrijeme opsluivanja!. ostalo (pose%ne odluke+ose%no mjesto u planiranju kaznenoga postupka imaju metode mrenog planiranja (+! C5))'! +6,'! +85))6'. +olazne

strukture mrenoga planiranja jesu projekt! aktivnost i dogaaj. reni plan se moe izraditi za pojedini stadij! skup radnji ili ve#i diopostupka i za pojedinu postupovnu radnju. -uvremeni tipini modeli postupovnih radnji vrlo su esto stvoreni mrenim planiranjem. renoplaniranje omogu#uje stvaranje glo%alnih planskih modela i parcijalnih modela i mikroplanova.

+rouavanje pojavnih o%lika i strukture kaznenih djela ima za kriminalistiku pose%no znaenje. -vrhovito i plansko istraivanje nijemogu#e %ez temeljitoga poznavanja stvarnih znaajki pojava kaznenih djela. Za postizanje toga cilja stvorena je kriminalistikaenomenologija.

Kriminalistika enomenologija usmjerena je na istraivanje svih komponenti kaznenih djela. Kaznena djela su sloena od nizaim%enika koji tvore holizam sustava zloina. )jegovo potpuno razjanjavanje pretpostavlja sustavni pristup i osnovi temeljito razmatranjeo%jektivnih i su%jektivnih sastojaka. 'ek je na taj nain mogu#e stvarati planske istraivake modele.

-ustav planiranja u kriminalistici nuno mora ukljuivati enomenologijsku cjelinu.& okvirima predmeta istraivanja kriminalistike enomenologije razlikuju se tri donekle zase%ne cjeline:1. kriminalistika morologija!". kriminograija i

$. tehnologija i tehnika zloina.Kriminalistika morologija istrauje znaajke kaznenih djela s ciljem sustavne analize i razvrstavanja u skupine srodnih djela radistvaranja osnove za svrhovito istraivanje.

Kriminogra;ja je podruje kriminalistike enomenologije koje se %avi prouavanjem linosti sudionika kaznenoga djela! svojstavakoja su znaajna za to djelo i meuso%nih odnosa. 'o je sklop Epersonalne struktureE pojave kaznenoga djela.

)astoji stvoriti analitiku tipologiju linosti poinitelja i rtve! unutarnjih (interdeliktnih odnosa u pojavi kaznenoga djela i odnosaprema okolini. 'i ciljevi zahtijevaju prethodno istraivanje niza okolnosti i svojstava meu kojima je vana pojava opetovanog ostvarenjakaznenoga djela (povrat u kaznenopravnom smislu ili zloinaka perseveracija. *so%ito su znaajne kriminalistike kvaliikacije poinitelja.


21/21

"1

'o se radi u procesu morologijske analize sastojaka zakonskoga opisa u svrhu morologijske dierencijacije i specijalizacije na kojojse utemeljuje klasiikacija pojava kaznenih djela.

-paja se istraivanje o%jektivne i su%jektivne strane! sjedinjuju znanja o stvarnim znaajkama pojava kaznenih djela kako %i sestvorio model na temelju kojega valja planirati istraivanje. 'u su kljuni modeli:

1. model situacije ostvarenja kaznenoga djela!". model naina ostvarenja djela (u tom smislu unkcijskoga modela takoer se koristi modus operandi i$. model viktimizacije.&z njih se mogu o%likovati i drugi unkcijski modeli.

odeli uspostavljaju izravnu vezu kriminalistike enomenologije! kriminalistike taktike i kaznenoga prava.odeli se koriste i u kriminologijskim istraivanjima.Kriminalistika enomenologija je usmjerena na prikupljanje znanja o pojavi kaznenoga djela. +rikupljena znanja tre%a o%raditi i

sjediniti u cjelinu unkcijskih modela. & stvaranju modela se polazi od zakonskih %i#a kaznenoga djela ili pojedinih sastojaka.orologijska tipologija i klasi;kacija kaznenih djela razvrstavanje je pojava kaznenih djela na temelju utvrenih kriterija u svrhu

stvaranja unkcijskih istranih modela.,ezultat metodologijskoga postupka jest:1. stvaranje tipologije pojava kaznenoga djela!". istraivanje znaajki pojedinih vidova ostvarenja i$. stvaranje pose%nih taktikih cjelina (kriminalistike metodike.

skripta iz kriminalistike

Documents