SKRIPTA IZ

RAUNOVODSTVA ZA PREDAVANJA DR. SC. ANE NOVAK

RAZVOJ, DEFINIRANJE I STRUKTURA RAUNOVODSTVA

POVIJESNI RAZVOJ RAUNOVOSTVA

o Stare civilizacije: babilonska ( glinene raunovodstvene ploice, 3500 p.n.e.), egipatska,

grka, rimska

o Srednji vijek:

Uvoenje arapskih brojeva (12.st)

Tiskarski stroj (15. st)

o Razvoj dvojnog knjigovostva

Luka Pacioli

Summa de Aritmetica, Geometria, Proportioni et Proportionalita,

1494. -> otac suvremenog raunovostva

on nije izmislio dvojno knjigovodstvo ve sistematizirao metodu dvojnog

knjigovodstva

u svom djelu objasnio je:

o dvojno knjigovodstvo,

o suma debio = suma credero (ukupno duguje = ukupno

potrauje)

Benedikt Kotruljevi O trgovini i savrenom trgovcu,1458 -> naela

raunovostva poput urednosti, aurnosti i javnog znaaja knjiga trgovaca

o Kraj 17.i poetak 18. st. -> industrijska revolucija

Jacques Savary (1673.)

Francuz u administraciji J. P. Coulbera

pod utjecajem francuskog trgovakog zakona Code de Commerce

propisao je izradu bilance i rauna dobiti i gubitka svake druge godine

o Kraj 19. St -> sustavna edukacija za raunovostvenu profesiju

1854. nastaje najstariji institut ovlatenih raunovoa Engleske i Walesa

1887. osniva se udruga raunovoa u Americi

1896. licenciraju se prvi ovlateni javni raunovoe u Americi

1900. New York University uvodi raunovodstvo u svoj program

postaje sveuilina disciplina

u Hrvatskoj 1919./1920.

o 20. i 21. st.

Informatika revolucija, globalizacija svjetske ekonomije

Harmonizacija i standardizacija raunovostvenih standard financijskih izvjetaja

1929. 1933. Velika ekonomska kriza -> osnivanje SEC-a (Amerika

komisija za vrijednosne papire) -> US GAAp-ovi (Ameriki

raunovostveni standardi)

1973. Osnovan MRS/MSFI = Odbor za meunarodne raunovostvene

standard

RH

o MSFI - velika poduzea i ona koja kotiraju na burzi

o HSFI mala i srednja poduzea

RAUNOVODSTVENA REGULATIVA

o izraz koji se esto koristi u raunovodstvenoj literaturi, a korijen ima u latinskoj rijei

''regula'' koja oznaava pravila, naele i standarde za voenje poslovnih knjiga

RAUNOVODSTVENA LEGISLATIVA

o obuhvaa zakonske propise koje donosi zakonodavna skuptina

PRISTUPI U DEFINIRANJU RAUNOVOSTVA

o RAUNOVODSTVO KAO VJETINA, TEHNIKA ILI UMIJEE

najstarija definicija

raunovodstvo = vjetina evidentiranja klasificiranja i sumiranja u novanim

iznosima izraenih poslovovnih transakcija kao i interpretacija rezultatate

vjetine

raunovostvo je poslovan jezik i jezik financijskog odluivanja

o RAUNOVODSTVO KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA

raunovodstvo kao teorija = logiko zakljuivanje na temelju uspostavljenih

naela koja pruaju opi okvir u kojem djeluje ra. praksa, al ii vodi za razvoj

nove prakse i postupaka

pozitivna obiljeja

znanje o ra. kategorijalnom sastavu (ra. pojmovi, kategorije, naela,

postupci, metode, instrumenti)

normativna obiljeja

zakonski propisi

usvojeni ra. standardi

o RAUNOVODSTVO KAO USLUNA FUNKCIJA POSLOVNOG SUBJEKTA

raunovodstvo = pruanje ra. informacija o poslovnim dogaajima

zainteresiranim stranama kao to su menaderi, investitori i kreditori

obiljeja ra. informacija: trokovna djelotvornost, razumljivost, korisnost,

vanost, pouzdanost

o RAUNOVODSTVO KAO DIO UPRAVLJAKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA POSLOVNOG

SUBJEKTA

raunovodstvo = informacijski sustav koji mjeri poslovne dogaaje, procesira

informacije u izvjetaje te komunicira pomou informacija s nositeljima

poslovnog odluivanja poslovnog subjekta

3 elementa:

mjerenje ili klasificiranje poslovnih dogaaja u novanom iznosu te

njihovog evidentiranja na kontima

procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada

financijskih izvjetaja

objavljivanje finacijskih izvjetaja

DEFINICIJA RAUNOVODSTVA = zaokrueni sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja i

koliinskog iskazivanjaekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja, nadziranjai analiziranja

stanja i kretanja imovine, dugova (obveza), kapitala, prihoda i rashoda kao i utvrivanje

financijskog rezultata poduzea i sastavljanje financijskih izvjetaja

VRSTE RAUNOVODSTVA:

o poslovno raunovodstvo (raunovodstvo poslovnog sustava, mikroraunovodstvo)

o drutveno raunovodstvo (nacionalno raunovodstvo, makroraunovodstvo

STRUKTURA RAUNOVOSTVA

o TRADICIONALNA STRUKTURA

usmjerena na kategorijalni sastav i ra. procedure i postupke

to je raunovodstvo?

o SUVREMENA (FUNKCIONALNA) STRUKTURA

sadraj raunovodstva podreuje se ciljevima korisnika

kome raunoodstvo slui?

TRADICIONALNA STRUKTURA RAUNOVODSTVA:

o raunovodstveno planiranje

o knjigovodstvo

o raunovodstvena kontrola

o raunovodstvena analiza

o raunovodstveno informiranje

RAUNOVODSTVENO PLANIRANJE

o predvianje buduih dogaaja na temelju podataka o proteklom poslovanju i oekivanih

dogaaja

o smanjuje neizvjesnost poslovanja u budunosti

o vrste planova: flaksibilni plan, master plan

o rezultat planiranja: razliiti predrauni, pretkalkulacije, planski financijski izvjetaji...

KNJIGOVODSTVO

o najznaajniji evidencijski dio raunovodstva

o orjentirano na prolost, biljei samo nastale poslovne dogaaje

o uvjeti koje poslovni dogaaj treba zadovoljiti da bi bio predmet knjigovostvene

evidencije:

poslovni dogaaj je nastao

moe se vrijednosno izraziti

mijenja postojee stanje (aktive, pasive, prihoda ili rashoda)

postoji pravdajua isprava kao dokaz o nastaloj transakciji

o metoda evidencije = metoda dvojnog knjigovodstva

o rezultat: knjigovodstveni obrauni, kalkulacije, financijski izvjetaji

RAUNOVODSTVENA KONTROLA

o skup svih postupaka usmjerenih ka kontroli cjelokupnog poslovanja (kontrola, revizija,

inspekcija)

o cilj: otkrivanje i otklanjanje nepravilnosti u poslovanju i poslovnim evidencijama

o raunovodstvena kontrola usmjerena na sve faze obrade (ulaz, obrada, izlaz)

o utvruje odstupanja planirano-ostvareno (predrauni-obrauni)

RAUNOVODSTVENA ANALIZA

o znaajan dio ukupne analize poslovanja

o prouava podatke iz raunovodstvenih predrauna i raunovodstvenih obrauna

(planirano-ostvareno: uzroci i posljedice)

o usmjerena na analizu financijskih izvjetaja

o daje prijedloge za poboljanje poslovanja

RAUNOVODSTVENO INFORMIRANJE

o prezentira korisnicima informacije iz prethodnih dijelova raunovodstva

o korisnici mogu biti interni i eksterni

o vrste informiranja: 1) prema opsegu sistematizirane, detaljne

2) prema vremenu povremene, svakodnevne

3) prema izgledu unificirane, interno kreirane

o forma prezentiranje raunovodstveni (financijski) izvjetaj

TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI

o bilanca

o raun dobiti i gubitka

o izvjetaj o novanom toku

o izvjetaj o promjenama glavnice

o biljeke

FUNKCIONALNA STRUKTURA RAUNOVODSTVA:

o financijsko raunovodstvo

o upravljano raunovodstvo

o trokovno raunovodstvo

FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO

o orjentirano vanjskim korisnicima

o prua povijesne podatke

o prikazuje cjelinu poslovanja evidentira, klasificira i sumira financijske informacije -> na

temelju kojih se sastavljaju financijski izvjetaji

o finalni proizvod: temeljni financijski izvjetaji, porezna bilanca, statistiki izvjetaji

TROKOVNO RAUNOVODSTVO

o interno orjentirano raunovodstvo

o prati trokove po prirodnim vrstama, mjestima i nosiocima trokova (obrauni

proizvodnje npr.)

o planiranje i kontrola trokova

o sadi dijelove upravljakog i financijskog raunovodstva

UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO

o orjentirano na planiranje i kontrolu poslovnih aktivnosti

o rezultat: planovi, prorauni, posebni izvjetaji za potrebe kontrole poslovanja

o okrenuto budunosti te internim korisnicima

RAUNOVODSTVENI PROCES:

ulaz

prikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima (na temelju valjanih knjgovodstvenih isprava )

obrada

klasificiranje poslovnih dogaaja

evidentiranje u poslovnim knjigama

sastavljanje probne bilance

Izlaz

sastavljanje financijskih izvjetaja

SVRHA I CILJ RAUNOVODSTVA

o pruanje informacija u obliku izvjetaja

o fin. izvjetaji proizvod su fin. raunovodstva

CILJEVI RAUNOVOSTVENOG IZVJETAVANJA

o mora osigurati upotrebljive informacije sadanjim i potencijalnim investitorima,

kreditorima, te ostalim korisnicima za donoenje racionalnih odluka o investiranju ,

kreditiranju is l.

o mora pruiti informacije koje e pomoi korisnicima fin. izvjetaja u procjenjivanju

iznosa, vremena i neizvjesnosti buduih novanih primitaka

o mora informirati o fin. poloaju poduzea, njegovim ekonomskim resursima i funkcijih

tih resursa, uincima transakcija i dogaaja koji utjeuna promjenu tih resursa,

potrebama za dodatnim resursima i sl.

u skadu s raunovodstvenim metodama,

standardima i zakonskim propisima

IZVJETAJ ZA INTERNE KORISNIKE

za menadere, zaposlenike

o nestandardizirani, nisu propisani zakonom

o interno se kreiraju,

o detaljni, analitiki

o odnose se na neki segment ili na cijelinu poslovanja

o pored stvarnih sadre i planske veliine

o sastavljaju se svakodnevno ili periodino

IZVJETAJ ZA EKSTERNE KORISNIKE

za vlasnike, sadanje i potencijale ulagae, kupce, dobavljae, znanstvenike,

dravu, revizore, javnost

o propisani izvjetaji: forma, sadraj, vrijeme

o sintetizirani, globalni, usmjereni na cjelokupno poslovanje

o sadre samo stvarne podatke

o najznaajniji: temeljni financijski izvjetaji

FAZE RAUNOVODSTVENOG PROCESA

o prikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima

o klasificiranje poslovnih dogaaja

o evidentiranje poslovnih dogaaja u poslovnim knjigama

o sastavljanje probne balance

o sastavljanje fin. izvjetaja

ELEMENTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA

o imovina, obveze, kapital

o prihodi, trokovi, rashodi

o novani primitci, novani izdaci, novani tok

- ekonomske kategorije

- obraunska osnovica

- financijske kategorije

- novana osnovica

BILANCA

PORIJEKLO RIJEI

o lat. bi lanx = vaga s dvije zdjelice

o franc. bil an = godinji raun

DEFINICIJA

o sistematizirani prikaz imovine, obveza i kapitala na odreeni dan

o prikazuje s kojom imovinom poduzee raspolae i odakle ju je nabavilo

o ukazuje na financijski poloaj poduzea na odreeni dan

TEMELJNA RAUNOVODSTVENA JEDNADBA

o (aktiva) imovina = izvor imovine (pasiva)

IMOVINA (AKTIVA)

o je resurs koji je pod kontrolom poduzea, koji proizlazi iz prolih dogaaja i od kojeg se

oekuje priljev buduih ekonomskih koristi

o osnovni uvjeti koje odreeni resurs mora zadovoljiti da bi bio prikazan u bilanci kao

imovina:

da je u vlasnitvu poduzea

da ima mjerljivu vrijednost

da se od resursa moe oekivati budua ekonomska vrijednost (budua

ekonomska korist)

o prilikom nabave, imovina se biljei po nabavnoj vrijednosti (troku nabave)

PODJELA IMOVINE:

o kriterij pojavnog oblika

materijalna

nematerijalna

o kriterij funkcionalnosti (unovivosti)

dugotrajna ili stalna ili fiksna ili osnovna sredstva

imovina koja e ostati ne promjenjena u razdoblju od godine dana ili

nee biti utroena u jednom poslovnom ciklusu

njena je svrha da bude koritena u vlastitom poslovnom pothvatu, a ne

za daljnju preprodaju

kratkotrajna ili tekua ili obrtna

imovina za koju se oekuje da e promjeniti svoj oblik u roku od jedne

godine ili e biti utroena u jednom poslovnom ciklusu

DUGOTRAJNA IMOVINA

o poredak po rastuoj likvidnosti

nematerijalna

materijalna

financijska

potraivanja

KRATKOTRAJNA IMOVINA

o poredak po rastuoj likvidnosti

zalihe

potraivanja

financijska imovina

novac

DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA IMOVINA

o nema fiziki pojavni oblik

o osnivaki izdaci, izdaci za razvoj, patenti, licence, koncesije, franize, softver (ako je

zaseban dio), goodwill (ako plati 1000, a vrijedi 800, goodwill je 200 dobro ime),

ostala prava

o nematerijalna imovina u pripremi, dani predujmovi

DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA

o ima fiziki pojavni oblik

o prirodna bogatstva (zemljita, ume), graevinski objekti, postrojenja, oprema, alati,

pogonski i uredski namjetaj, transportna sredstva, knjige, slike, djela likovnih

umjetnika, stambene zgrade i stanovi, viegodinji nasadi i osnovna stada

o materijalna imovina u pripremi, dani predujmovi

DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

o ulaganje u vrijednosne papire (dionice, obveznice...), otkupljene vlastite dionice, udjeli u

povezanim poduzeima, dani zajmovi i krediti, dani depoziti i jamevine

DUGORONA POTRAIVANJA

o potraivanja po osnovi prodaje na kredit i ostala dugorona potraivanja

KRATKOTRAJNA IMOVINA - ZALIHE

o sirovine i materijali, rezervni djelovi, sitan inventar, amabalaa, auto-gume, proizvodnja

u toku (zalihe nedovrene proizvodnje), gotovi proizvodi, trgovaka roba, dani

predujmovi za zalihe

KRATKORONA POTRAIVANJA

o potraivanja od kupaca, potraivanja od zaposlenih, potraivanja za dividende i uvjele u

dobiti, potraivanja od kamata, potraivanja od drave

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

o dani zajmovi i krediti, dani depoziti i jamevine, vrijednosni papiri (mjenice, ekovi,

komercijalni zapisi, dionice...), poslovni udjeli i dionice povezanih drutava

KRATKOTRAJNA IMOVINA - NOVAC

o novac u banci iro raun, izdvojena novana sredstva za akreditive, izdvojena novana

sredstva za investicije kunski i devizni raun

o novac u blagajni glavna blagajna, blagajna prodavaonica, devizna blagajna...)

IZVORI IMOVINE (PASIVA)

o izvori imovine predstavljaju pravne i fizike osobe od kojih poduzee nabavlja svoje

resurse tj. pokazuju na koji je nain imovina poduzea financirana

o podjela:

prema vlasnitvu: vlastiti i tui

prema ronosti: kratkoroni, dugoroni, trajni

o raunovodstvo biljei imovinsko-pravne odnose prema izvorima imovine obveze

(dugovi, kapital)

DEFINICIJA OBVEZE

o postojei dug poduzea koji je preizaao iz prolih dogaaja a za ije se podmirenje

oekuje odljev resursa koji utjelovljuje ekonomske koristi

o uvijeti koji moraju biti ispunjeni dabi se obveze iskazale u bilanci

vjerojatnost odljeva resursa koji utjelovljuje ekonomske koristi radi podmirenja

sadanje obveze

mogunost pouzdanog mjerenja iznosa za podmirenje obveze

PODJELA OBVEZA

o kratkorone

moraju se podmiriti u roku kraem od godine dana

npr. obveze prema dobavljaima, obveze za primitak kratkoronih kredita,

obveze za izdane vrijednosne papire (komercijalni zapisi), obveze za poreze,

obveze prema zaposlenim (plae)

o dugorone

moraju se podmiriti u roku duem od godine dana

obveze za izdane vrijednosne papire (obveznice), obveze za primljene

dugorone kredite...

NAIN PODMIRENJA OBVEZA:

o isplata sa iro-rauna

o ustupanje imovine

o zamjena jedne obveze za drugu

o transformacija obveze u kapital (trajnu obvezu)

KAPITAL

o dio imovine koji pripada vlasnicima poduzea

o osigurava pravo upravljanja poslovanjem poduzea

o ostatak imovine nakon podmirenja obveza

o trajna obveza prema vlasnicima poduzea

o dva osnovna dijela:

uplaeni kapital

formiran ulaganjem sredstva od strane vlasnika

dijeli se na:

o upisani temeljni kapital (dionice po nominalnoj vrijednosti)

o kapitalne reserve (premije na emitirane dionice)

zaraeni kapital

ostvaren pozitivnim poslovanjem poduzea

o reserve iz dobiti

o revalorizacijske rezerve

o zadrana dobit

o dobit tekue godine

o stavke kapitala su:

uloeni kapital (dioniki kapital)

premija na emitirane dionice

zadrana dobit ili preneseni gubitak

neto dobit ili gubitak (dobit/gubitat tekue godine)

rezerve (zakonske rezerve, statutarne rezerve, revalorizacijske rezerve...)

KRITERIJI UNOENJA POZICIJA U BILANCU

o kriterij likvidnosti

o kriterij sigurnosti

istovjetan kriteriju rastue likvidnosti

o kriterij ronosti

dospijelost obveza

PRAVILA SASTAVLJANJA BILANCE:

o formalni izgled

dvostrani pregled, bilanini, oblik t-konta (A|P)

stepenasti pregled, jednostrani, stupnjeviti (A/P)

o struktura

rastua likvidnost, opadajua ronost (EU)

opadajua likvidnost, rastua ronost (SAD)

o Kriterij funkcionalnosti

kod active posebno moja biti iskazana sva imovina iste funkcionalne skupine

(npr. najprije sva stalna materijalna i nematerijalna imovina, zatim tekua)

o Kriterij namjene

kod passive funkcija imovine mora odgovarati karakteru dugova i kapitala.

o Kriteriju likvidnosti

pozicije aktive mogu se grupirati prema naelima:

opadajue likvidnosti (od najlikvidnijih oblika imovine do najmanje

likvidne imovine) ili

rastue likvidnosti imovine (od najmanje likvidne imovine do

najlikvidnijih oblika imovine).

Pojam likvidnosti (lat. liquidus tekui) podrazumijeva sposobnost i mogunost,

odnosno brzinu transformacije nelikvidnih oblika imovine u likvidne.

Najlikvidniji oblik imovine jest gotovina.

o Kriterij ronosti (dospjelosti)

pozicije pasive mogu se rasporediti prema naelima:

opadajue ronosti (od vlasnikog kapitala prema kratkoronim

obvezama) ili

rastue ronosti (od kratkoronih obveza prema vlasnikom kapitalu).

rastua likvidnost, opadajua ronost (EU) opadajua likvidnost, rastua ronost (SAD)

AKTIVA PASIVA AKTIVA PASIVA

Dugotrajna imov. nematerijalna materijalna

financijska potraivanja

Kapital

Dugorone obveze

Kratkorone obveze

Kratkotrajna im. novac financijska

potraivanja zalihe

Kratkorone obveze

Dugorone obveze Kapital

Kratkotrajna im. zalihe potraivanja financijska novac

Dugotrajna imov. potraivanja financijska

materijalna nematerijalna

BILANNE PROMJENE

o Biljeenjem poslovnih promjena u bilanci mogu nastati 4 vrste bilannih promjena:

koncentrino kretanje A+ A

periferno kretanje P+ P

centripetalno kretanje A+ P+

centrifugalno kretanje P A

o Koncentrino kretanje nastaje kada se biljeenjem poslovne promjene mijenja struktura

aktive. Jedna vrsta aktive se poveava, a druga vrsta aktive se smanjuje za isti iznos. Zbir

bilance i pasive ostaju isti.

o Periferno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje promjenu

strukture pasive. Jedna vrsta pasive se poveava, a druga smanjuje za isti iznos. Zbir

bilance i aktiva ostaju isti. Te poslovne promjene zbivaju se u okruenju,a odravaju se

na poduzee.

o Centripetalno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje poveanje i

aktive i pasive za isti iznos. Poveava se i zbir bilance. Tim je poslovnim promjenama,

poduzee pribavilo i povealo raspoloivu imovinu.

o Centrifugalno kretanje nastaje biljeenjem poslovne promjene koja uvjetuje smanjene i

aktive i pasive za isti iznos. Zbir bilance se smanjuje.

VRSTE BILANCI:

o prema vremenu sastavljanja:

planske (proraunske, prethodne)

unose se vrijednosti stanja imovine, dugova (obveza) i kapitala s kojima

poduzee planira raspolagati na dan bilanciranja

stvarne (obraunske, naknadne) za vanjske korisnike

unose se vrijednosti s kojima poduzee doista raspolae na dan

bilanciranja

o prema cilju (razlogu) sastavljanja:

poetna

sastavlja se na poetku poslovanja, ali poetna bilanca je i svaka

zakljuna bilanca poduzea koje nastavlja poslovnu aktivnost;

zakljuna

sastavlja se na kraju poslovne, odnosno financijske godine, kao i na

zavretku rada poduzea

probna = bruto nije temeljni izvjetaj

sastavlja se potkraj svakog mjeseca zbog provjere formalne tonosti

provedenih knjienja

fuzijska

sastavlja se na dan spajanja (fuzije, integracije) jednog ili vie poduzea

u novo poduzee, a sastoji se od zbroja primopredajnih ili zakljunih

bilanci spojenih poduzea

diobena

sastavlja se na dan razdvajanja (dezintegracije) poduzea, kad se bez

postupka likvidacije ili steaja provodi njegovo razdvajanje na dva ili vie

odvojenih poduzea

konsolidirana

sastavlja se na razini sloenog poslovnog sustava tako da se prikae

njegova realna imovinska slika, financijski tokovi i financijski poloaj, ali

se iskljuuju unutarnji financijski tokovi

zbrojna

sastavlja se, kao i konsolidirana, na razini sloenog poslovnog sustava,

tako da se zbroje sve stavke bilanci poduzea koja su integrirana u

sustav, ali se u njoj ne iskljuuju interni financijski tokovi

sanacijska

sastavlja se zbog sanacije (ozdravljenja) poduzea, stoga to u postupku

sanacije poduzee otklanja uzroke gubitka

steajna

sastavlja se kad poduzee ne ostvari mjere sanacije i kada vjerovnici kod

nadlenog suda pokrenu postupak steaja

likvidacijska

sastavlja se na kraju likvidacijskog postupka poduzea, a temeljem te

bilance utvruje se likvidacijska imovina kojom se podmiruju dugovi

(obveze)

podbilanca

dobije se vodoravnom podjelom aktive i pasive na vie dijelova

skraena bilanca

sadri manji broj pozicija od propisanih

mogu je koristiti poduzea za informativna objavljivanja u dnevnom

tisku, strunim publikacijama, internim glasilima i slino, a takoer moe

biti i slubeni dokument za mala poduzea

inventurna bilanca

sastavlja se nakon knjienja svih razlika koje se utvrde popisom imovine,

dugova (obveza) i kapitala, pa je tada knjino stanje jednako

inventurnom, a bilanca (koja moe biti zakljuna, poetna itd.) smatra

se inventurnom

primopredajna

sastavlja se u sluajevima promjene menaderske ekipe, konstituiranja

poduzea, likvidacije poduzea itd

RAUN DOBITI I GUBITKA

DEFINICIJA o dinamiki financijski prikaz koji prikazuje prihode, rashode i rezultat poslovanja u

odreenom obraunskom razdoblju o ukazuje na uspjenost poslovanja poduzea

PRIHOD o poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku poveanja imovine

ili smanjenja obveza to za posljedicu ima poveanje kapitala (glavnice), osim onog dijela koji proizlazi iz uplata vlasnika

RASHOD o smanjenje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku smanjenja imovine

ili poveanja obveza to za posljedicu ima smanjenje kapitala (glavnice), osim onog dijela koji proizlazi iz uplata vlasnika

TEMELJNA JEDNADBA RGD-A o PRIHOD - RASHOD = FINANCIJSKI REZULTAT o PRIHOD > RASHODA DOBIT o PRIHOD < RASHODA GUBITAK

UTVRIVANJE I RASPODJELA DOBITI PRIHOD - RASHOD = BRUTO DOBIT ------------------------------------------------- - POREZ = NETO DOBIT - REZERVE ------------------------------------------------- = IZNOS ZA RASPODJELU DIVIDENDE ZADRANA DOBIT

VRSTE PRIHODA/RASHODA o redovni

poslovni financijski

o izvanredni

POSLOVNI PRIHODI o nastaju prodajom proizvoda, trgovake robe ili poveanjem usluga o priznaju se u visini prodajne (fakturne) vrijednosti (bez PDV-a) o priznaju se u trenutku isporuke robe ili usluge

FINANCIJSKI PRIHODI o nastaju kao posljedica ulaganja u financijsku imovinu o viak novca poduzea moe uloiti u dionice, obveznice, odobriti zajam.. o najznaajniji financijski prihodi su kamate, dividende te pozitivne teajne razlike

kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose

dividende se priznaju na temelju odluke, odnosno obavjesti o izglasanoj dividendi

pozitivne teajne razlike se priznaju kada se utvrdi teajna razlika, tj. po izvrenoj uplati

IZVANREDNI PRIHODI o nisu vezani uz redovno poslovanje o ne pojavljuju se redovito o ne mogu se isplanirati niti predvidjeti o npr. prodaja dugotrajne imovine

POSLOVNI RASHODI o nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzea o ine ih trokovi sadrani u prodanim proizvodima te ostali trokovi razdoblja nabavne

vrijednosti prodane robe i slino o priznaju se u trenutku (razdoblju) isporuke robe ili usluge

FINANCIJSKI RASHODI o nastaju kao posljedica koritenja tuih novanih sredstava o najvaniji financijski rashodi su kamate te negativne teajne razlike

kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose negativne teajne razlike se priznaju po izvrenoj uplati

o dividende nisu rashodi

IZVANREDNI RASHODI o teko se predviaju o ne nastaju redovito u poslovanju o nastaju temeljem neplaniranog smanjenja poslovne imovine ili neplaniranog poveanja

obveza o nastaju kao stavka tekue imovine, ija je svrha pokrie gubitka prethodne godine na

teret rezultata tekue godine o ne nastaju prilikom stvaranja uinaka, pa se stoga ne mogu ukalkulirati u proizvodne

trokove

POVEZANOST BILANCE I RDG-A BILANCA 1.1. BILANCA 31.12. IMOVINA 1000 IMOVINA 1100 OBVEZE 600 OBVEZE 600 KAPITAL 400 KAPITAL 500

RDG za 1.1 - 31. 12.

PRIHOD 2000 RASHOD 1900 ------------------------------------- DOBIT 100

PRAVILA SASTAVLJANA RDG-A o FORMALNI IZGLED

dvostrani pregled (P|R)

stepenasti pregled

o METODE SASTAVLJANJA metoda razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama (metoda ukupnih trokova) metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji (metoda prodajnih uinaka)

SKRAENI RDG o POSLOVNI PRIHODI o POSLOVNI RASHODI o FINANCIJSKI PRIHODI o FINANCIJSKI RASHODI o IZVANREDNI PRIHODI o IZVANREDNI RASHODI o UKUPNI PRIHODI o UKUPNI RASHODI o BRUTO DOBIT o POREZ NA DOBIT o NETO DOBIT

STRUKTURA POSLOVNIH RASHODA o USLUNA PODUZEA

poslovne rashode ine: trokovi poslovanja o TRGOVAKA PODUZEA

poslovne rashode ine: trokovi poslovanja + nabavna vrijednost prodane robe o PROIZVODNA PODUZEA

poslovne rashode ine: trokovi poslovanja + poetna vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda + zavrna vrijednost zaliha proizvodnje

TROKOVI o trokovi rashodi o troak

novani iznos upotrjebljenih resursa koji se koriste u svrhu postizanja odreenog cilja ili ostvarivanja uinka

najznaajniji dio rashoda koji nastaju u skladu s ciljem, svrhom i zadacima poslovanja.

trokovi poslovanja dijele se na trokove proizvoda i trokove razdoblja. trokove proizvoda ine oni trokovi koji se obraunavaju u vrijednost

zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda o postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani.

trokovima razdoblja su svi nastali trokovi koji se ne ukljuuju u trokove proizvoda

o smatraju se i nadoknauju se u ukupno nastalim iznosima iz prihoda obraunskog razdoblja u kojem su nastali

o svaki troak e postati rashod o troak = utroak * cijena troak je novani izraz utroka o utroak

svako fiziko troenje utroene koliine ili pretpostavljani utroeni dijelovi sredstava za rad, predmeta

rada, usluga i rada u poslovnom procesu koji dovodi do proizvoda i obavljenih usluga

iskazuju se u fizikim jedinicama mjere

DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

DOBIT/GUBITAK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI

PRAVILA PRIZNAVANJA PRIHODA I RASHODA o prihodi i rashodi su obraunske kategorije koje se priznaju u skladu s odreenim

raunovodstvenim naelima o NAELO NASTANKA DOGAAJA

zahtjeva da se prihodi i rashodi priznaju onda kad su nastali, kad su zaraeni, bez obzira na primitak ili izdatak novca

o NAELO OPREZNOSTI prihode treba priznati kad su sigurni, a rashode kad su mogui (zloupotreba -

stvaranje tihih priuva a skrivanje gubitaka) o NAELO ISKAZIVANJA PO BRUTO OSNOVI

prodaju imovine treba prikazati posebno kroz prihodnu stranu i posebno kroz rashodnu, tj. bez

o NAELO SUELJAVANJA PRIHODA I RASHODA utvrivanje dobiti

RAZLIKOVANJE PRIHODA I PRIMITAKA, RASHODA I IZDATAKA o dobit novac -> iz ove nejednakosti proizlazi potreba izrade drugih izvjetaja npr.

izvjetaja o novanome toku o prihod primitak i rashod izdatak

najei razlozi : vremenska nepodudarnost i rizik transformacije prihoda u primitak i rashoda u izdatak

prihod i rashod = obraunske kategorije primitak i izdatak = financijske (novane) kategorije

o izdatak = izlaz novca iz poduzea dijele se na gotovinske i obraunske izdatke, koji proizlaze iz gotovinskog i

obraunskog plaanja mogu nastati prilikom stvaranja uinaka, ali i neovisno o tome izdaci mogu, ali

i ne moraju imati karakter troka o primitak

= ulaz novca u poslovne procese dijele se na : primici u gotovini i obraunski primici

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

DEFINICIJA o prikazuje primitke i izdatke novca i novanih ekvivalenata u odreenom vremenskom

razdoblju o prikazuje promjene u financijskom poloaju poduzea o prikazuje izvore i upotrebu novca

ELEMENTI o primici o izdaci o isti (neto) novani tok

POLAZNI MODEL S0 = novac na poetku razdoblja S0

NP = novani primici + NP NI = novani izdaci - NI ------------------------------------ Si = novac na kraju razdoblja = Si

NOVANI TOKOVI o primici i izdaci novca i novanih ekvivalenata

PRIMICI I IZDACI NOVCA SELEKTIRAJU SE U 3 VRSTE AKTIVNOSTI o poslovne, investicijske i financijske

POSLOVNE AKTIVNOSTI o glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzea i druge aktivnosti koje odreuju dobit,

osim investicijskih i financijskih aktivnosti

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI o aktivnosti vezane uz stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja

nisu ukljuena u novane ekvivalente

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI o aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaaju promjene vezane uz visinu i

strukturu kapitala i obveza

METODE SASTAVLJANJA o direktna i indirektna razlika je samo u poslovnim aktivnostima

DIREKTNA METODA o POSLOVNE AKTIVNOSTI

Novani primici iz poslovnih aktivnosti Novani izdaci iz poslovnih aktivnosti Novani tok iz poslovnih aktivnosti

o INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI Novani primici iz investicijskih aktivnosti Novani izdaci iz investicijskih aktivnosti Novani tok iz investicijskih aktivnosti

o FINANCIJSKE AKTIVNOSTI Novani primici iz financijskih aktivnosti Novani izdaci iz financijskih aktivnosti Novani tok iz financijskih aktivnosti

o ISTI NOVANI TOK o NOVAC I NOVANI EKVIVALENTI NA POETKU RAZDOBLJA

o NOVAC I NOVANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJE

INDIREKTNA METODA o neto dobit se usklauje za efekte promjene na ostalim pozicijama bilance o polazite:

I = O + K DI + KI = DO + KO + K KI = N + KI` DI + KI` + N = O + K N = O + K - KI` - DI N = O + K - KI` - DI FORMULA ZA PRERAUNAVANJE NETO DOBITI NA NOVANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI KOD INDIREKTNE METODE SASTAVLJANJA IZVJETAJA O NOVANOM TOKU AKO N : O K KI` DI

* POVEZANOST BILANCE, RAUNA DOBITI I GUBITKA I IZVJETAJA O NOVANOM TOKU

novac = zajednika pozicija bilance i izvjetaja o novanom toku

financijski rezultat = zajednika pozicija bilance i RDG-a

bilanca i RDG obraunska osnova

izvjetaj o novanom toku novana osnova

IZVJETAJ O PROMJENAMA KAPITALA

DEFINICIJA o temeljni financijski izvjetaj koji prikazuje strukturu kapitala poduzea i promjene na

svim pozicijama kapitala u odreenom vremenskom razdoblju

STRUKTURA KAPITALA o temeljni (uplaeni) kapital o kapitalne rezerve o rezerve iz dobiti

zakonske rezerve rezerve za vlastite dionice vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) statutarne rezerve ostale rezerve

o revalorizacijske rezerve o zadrana dobit ili preneseni gubitak o dobit ili gubitak poslovne godine

BILJEKE

detaljnija razrada i dopuna pojedinih pozicija iz prethodna 4 izvjetaja

sadrane sve informacije koje se direktno ne vide iz temeljnih izvjetaja, a nune se za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja

dodatne objanjenja iznosa prezentiranih u temeljnim financijskim izvjetajima (tekstualni i numeriki oblik)

sadraj biljeki odreen raunovodstvenim standardima (MSFI/MRS i HSFI)

objanjenja primjene raunovodstvenih politika i procjena

KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

RAZLIKA KNJIGOVODSTVENIH, RAUNOVODSTVENIH I POSLOVNIH ISPRAVA

o poslovne najiri pojam, a knjigovodstvene najui

o knjigovodstvene

dokazuju nastanak poslovnog dogaaja (prolost)

slue kao temelj za knjienje (kvantitativni podaci, primarno financijske

prirode)

o raunovodstvene

proizlaze iz structure raunovodstva (prolost + budunost)

temelj za knjienje + kontrola (kvantitativni podaci)

o poslovne

obuhvaaju i knjih. i ra. isprave te ostale isprave kao npr. ugovor s

kupcima i dobavljaima, ugovor o radu, razliite odluke poslovodstva

(kvantitativni + nekvantitativni podaci)

DEFINICIJA

o pisani dokaz ili elektroniki zapis o nastalom poslovnom dogaaju

o slui kao podloga za:

unos podataka u poslovne knjige

nadzor nad obavljenim poslovnim dogaajima

SASTAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

o ispostavljaju se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog dogaaja (iznimka

raunovodstvo)

o formalni izgled ovisi o sljedeim imbenicima

unificirane isprave, interno kreirane

vrsti transakcije iji nastanak dokazuje

zahtjevanoj koliini podataka

tehnikim sredstvima koja se koriste u obradi podataka

o sastavlja se u odreenom broju primjeraka

broj primjeraka ovisi os sloenosti organizacijske structure te nainu

kolanja same isprave koji prikazuje dijagram toka

OSNOVNI ELEMENTI KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

o naziv i adresa izdavatelja isprave

o naziv i redni broj isprave

o datum i mjestoizdavanja isprave

o kratak opis nastale poslovne transakcije

o vrijednost poslovne transakcije

o potpis ovlatene osobe i peat izdavatelja isprave

o prema Zakonu o PDV-u facture trebaju sadravati dodatno:

porezni broj izdavaoca i primaoca facture

posebno iskazanu vrijednost PDV-a (vrijednost transakcije, PDV, ukupno)

HODOGRAM KRETANJA ISPRAVE

o = put kretanja isprave od njeziva ispostavljanja do arhiviranja

o definira se:

tko i gdje ispostavlja ispravu

tko ju provjerava

kome se i u kojem roku dostavlja

tko je knjii

na koji nain i gdje se uva

VRSTE

KRITERIJ SISTEMATIZACIJE

VRSTA ISPRAVA

MJESTO NASTANKA interne = nastaju unutar poslovnog sustava (npr. uplatnice, isplatnice, primke, izdatnice)

eksterne (npr. faktura od dobavljaa) NAMJENA nalogodavne = biljeenje transakcija kojima se daje nalog

nekoj osobi za izvrenje odreene radnje(npr. nalog za isplatu novca student za odranu strunu praksu)

opravdajue kombinirane = u sebi sadre nalog za izvrenje, al ii potvrdu

izvrenja nekog zadatka (npr putni nalog) OBUHVATNOST PODATAKA

orginalne (pojedinane, izvorne) zbrojne (izvedene, skupne)

NAIN SASTAVLJANJA runo(materijalne) elektroniki (nematerijale)

KONTROLA

o vrsta kontrole

formalna

raunska

sutinska

o LIKVIDATURA

= mjesto provjere tonosti knjigovodstvenih isprava

vrste

centralizirana kontrola na jednom mjestu u poduzeu

decentralizirana controla u okviru pojednih funkcija

UVANJE

o kao izvorne isprave, na nositelju elektronskog zapisaili nositelju mikrografske

obrade

o rokovi uvanja knjigovodstvenih isprava (Zakon o raunovodstvu, NN/109/07.

54/15)

trajno : isplatne liste, analitika evidencija o plaama za koje se plaaju

obvezni doprinosi

najmanje 11 godina: dnevnik i glavna knjiga

najmanje 7 godina: pomone poslovne knjige

KNJIGOVODSTVENI KONTO

DEFINICIJA

o lat. conto = raun

o = instrument sistematizacije pojedinih obila imovine, izvora imovine, prihoda, rashoda i

financijskog rezultata koji slui za skraeno biljeenje i sustavno praenjeposlovnih

dogaaja

o nosilac podataka

o ralanjeni dijelovi bilance

FIZIKI IZGLED KONTA

o ovisi o:

svojstvima kategorije koju predstavlja

koliini zahtjevanjih podataka

sredstvima za obradu podataka

ELEMENTI

o naziv konta, tj. naziv pozicije koja se na kontu prikazuje

o ifra konta

o datum nastanka poslovne promjene

o oznaka isprave na osnovi koje se evidentira

o kratak opis poslovne promjene

o vrijednost promjene zapisano kao poveanje ili smanjenje

o novonastalo stanje tj. saldo konta

OBLICI KONTA

o STEPENASTI OBLIK KONTA

najstariji oblik konta nekadanje DVO?

nedostatak: nema iskazan saldo

o KONTO PO FOLIO

lat. folio = list

vodi se na 2 strane tj. lista, posebno za evidenciju na dugovnoj tj. potranoj

strain

nedostatak: vodi se u uvezanim listovima

o TABELARNI OBLIK KONTA AMERIKI URNAL

kombinacija dnevnika i konta

kronoloka i sustavna evidencija

slui za razradu pojedinih specifikacija

o KONTO PO PAGINI

lat. pagino =stranica

VRSTE KONTA

KRITER SISTEMATIZACIJE VRSTEKONTA

POLOAJ SALDA konta active (npr. iroraun)

konta pasive (npr. dugotrajni kredit)

aktivno-pasivna konta (npr. potraivanja od kupaca)

pasivno-aktivna konta (npr. dobavljai)

ELEMENTI USPJEHA konta prihoda

konta rashoda

SAMOSTALNOST samostalna konta (npr. graevinski objekt)

nesamostalna konta (npr. ispravak vrijednosti graevinskog objekta)

MOGUNOST RALANJIVANJA SALDA PROMETA analitika konta

sintetika konta

POLAAJ U BILANCI bilanna konta

izvanbilanna konta

OTVARANJE KONTA

o nakon osnivanja poslovnog subjekta

o na poetku poslovne godine, odnosno danom nastanka prve poslovne promjene koja

uzrokuje promjenu nanekoj poziciji

PRAVILA EVIDENTIRANJA NA KONTIMA

o cjeloviti sustav evidentiranja poslovnih promjena

o vanost uvaavanja odreenih pravila kod evidencije poslovnih promjena metoda

dvojnoj knjigovodstva

o svaki poslovni dogaaj izaziva barem dvije promjene suprotnog karaktera pa se i knjii

na najmanje dva mjesta i to u istnom iznosu na jednom ili vise konta na dugovonoj ten a

jedan ili vise konta na potranoj strain, ime se omoguava automatska kontrola

knjigovodstvene ravnotee

o pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda

KAPITAL (ZARAENI)

S0 X

smanjenje poveanje

RASHODI PRIHODI

nastanak nastanak

ZAKLJUAK KONTA

o konta aktive i passive

utvrivanje dugovnog i potranog konta

utvrivanje salda izravnanja Si tj. zakljunog salda (upisuje se na stranu s

manjim prometom)

upisuje se izjednaeni promet dugovne i potrane strane i podvlai se

dvostrukom crtom kao znak zakljuka

o konta prihoda i rashoda

zakljuuje se meusobnim sueljavanjem na kraju obraunskog razdoblja -

obraun rezultata

nemaju poetni saldo u iduem razdoblju

o zakljuak konta u pravilu se provodi na kraju poslovne godine (u RH, poslovna godina je

izjednaena s kalendarskom godinom)

o moguuje je i zakljuivanje u tijeku godine zbog dluajeva statusih promjena (izvajanje,

pripajanje ili likvidacija)

o zakljuno stanje se unosi u bilancu

o cilj zakljuavanja: omoguiti sastavljanje obaveznih financijskih izvjetaja i preglednost

konta

KONTNI PLAN

o = sistmatski prikaz naziva i ifri konta

o organzacijsko sredstvo omoguuje jednostavno snalaenje u poslovnim knjigama

o FORMALNI OKVIR

vezan je uz formalni izgled kontnog plana, kriterije sistematizacije i

ralanjivanja konta

DEKADSKI SUSTAV

ope prihvaen u svijetu

ralanjivanje na bazi dekadskog brojevnog sustava(0-9)

o kontni plan: obuhvaa 10 razreda (0-9)

o razred: obuhvaa 10 skupina konta (00-99)

o skupina konta : obuhvaa 10 sintetikih konta (000-999)

o sintetiki konto: obuhvaa 10 analitiih konta (0000-9999)

o analitiki konto: obuhvaa 10 subanalitikih konta (00000-

99999)

ABECEDNI SUSTAV

konta se sistematiziraju prema poetnom slovu pozicije (od A do Z)

KOMBINIRANI

konta se sistematiziraju i prema brojanom i prema abecednom kriteriju

npr. kontni planovi neprofitnih organizacija

o MATERIJALNI SADRAJ

raspored pozicij, struktura konta unutar kontnog plana

o BILANNI KRITERIJ

prati redosljed pozicija u financijskim izvjetajima

primjenjuje seu zapadnim zemljama

0 dugotrajna imovina

1 kratkotrajna imovina

2 - kapital

3 dugorone obveze

4 - kratkorone obveze

5 - trokovi

6 - rashodi

7 - prihodi

8 rezultat poslovanja

9 slobodni razred zainterni obraun

o FUNKCIONALNI KRITERIJ

prati proces reprodukcije

primjenjuje se kod nas RH

0 dugotrajna imovina

1 kratkotrajna imovina

2 obveze

3 zalihe sirovinai materijala, rezervnih djelova, ambalae i slino

4 - trokovi

5 - slobodan

6 proizvodnja i gotovi proizvodi

7 rashodi i prihodi

8 rezultat poslovanja

9 - kapital

POSLOVNE KNJIGE

DEFINICIJA

o poslovne knjige = skup evidencije o poslovanju nekog poduzea

o vode se po naelu sustava dvojnog knjigovodstva

o treba ih voditi svaki poslovni subjekt, uz potivanje odreenih naena (prije svega naela

aurnosti i naela urednosti)

o strogo su formalizirane i dokumentirane -> imaju karakter javnih isprava, te slue kao

dokazno sredstvo na sudu

o oblik poslovnih knjiga ovisi o nainu obrade podataka

kod rune i poluautomatizirane obrade podataka poslovne knjige vode se u obliku slobodnih listova (kartoteka) ili uvezanih listova (oblik knjige)

ako se poslovne knjige vode pomou elektronikog raunala podaci se unose na odgovarajue nositelje

o vode se za poslovnu godinu, te se na kraju poslovne godine trebaju zakljuiti i na temelju

njih se sastavljaju financijski izvjetaji

PODJELA

o osnovne

dnevnik

glavna knjiga

o pomone

knjiga blagajne

knjiga inventara

knjiga ulaznih rauna

knjiga izlaznih rauna

analitika knjigovodstva

DNEVNIK

o funkcije

kontrolna funkcija -> ukoliko je metoda dvojnog knjigovodstva korektno

primjenjena, tada e ukupni dugovni promet biti jedanak ukupnom potranom

prometu

funkcija rekonstruiranja pojedinih dogaaja koji su zapisani u njemu

o moe se uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili knjiga kojoj su namjenjene za

promjene na pojedinim skupinama bilannih zapisa ili za izvanbinne zapise

o = osnovna poslovna knjiga u koju se kronolokim redoslijedom evidentiraju svi

knjogovodstveni poslovni dogaaji, tj. onim redosljedom kako su nastali

o nain unosa podataka:

prijenosna metoda upis poslovnih promjena u dnevnik nakon ega se te iste

zabiljeke prenose u glavnu knjigu

kopirna metoda istodobno knjienje u dnevnik i u glavnu knjigu

sadre iste podatke no

razliitog su prikaza

raunalna obrada podataka glavna knjiga i dnevnik su datoteke (unos se

obavlja samo jednom, a dalje se programskim naredbama prenosi u ostale

evidencije)

GLAVNA KNJIGA

o vodi se po naelu dvojnog knjigovodstva

o prikazuje vrijednosne, skupne i sintetike podatke o odreenoj poziciji

o sastoji se od 2 odvojena djela

bilanni zapisi

izvanbilanni zapisi

o mora sadravati unaprijed pripremljena konta koja sukladno potrebama poduzetnika

osiguravaju podatke za godinje financijske izvjetaje

o = osnovna poslovna knjiga u kojoj se sustavno i kronolok evidentiraju promjene nastale

u financijskom polaaju i uspjenosti poduzea (tj. na imovini, obvezama, kapitalu,

prihodima i rashodima)

o za KONTA IMOVINE, OBVEZE I KAPITALA obino se kae da su to KONTA STANJA jer se za

njih podaci o stanju imovini, obvezu i kapitalu prenose u bilancu.

o za KONTA PRIHODA I RASHODA kae se da su to KONTA USPJEHA jer podaci o iznosima

ostvarenih prih.i rash. u odreenom razdoblju prenose u izvjetaj o dobiti za to razdoblje

POVEZANOST DNEVNIKA I GLAVNE KNJIGE

o suma dugovne i potrane strane dnevnika mora biti jednaka sumi dugovnih i potranih

strana na kontima glavne knjige

o vrijednost transakcija u dnevniku jednaka vrijednosti transakcija u glavnoj knjizi

POMONE POSLOVNE KNJIGE

o organiziraju se radi dopune podataka u glavnoj knjizi i slue za detaljnije prikazivanje

odreenih vrsta imovine, obveze, kapitala, prihoda i rashoda

o najee su organizirane kao analitike evidencije tj. analitika knjigovodstva

o u okviru analitike evidencije detaljniji, analitiki podaci

o analitike evidencije kupaca, dobavljaa, dugotrajne materijalne imovine, zaliha,

sirovina

o organizacija pomonih knjiga ovisi o djelatnosti poduzaa, odnosno informacijskih

zahtjeva, prije svega internih korisnika

KNJIGA INVENTARA ili KNJIGA OSNOVNIH SREDSTAVA

o = pomona poslovna knjiga u kojoj se biljee promjene vezane uz dugotrajnu

materijalnu imovinu

o prati sredstva od datuma nabave do datuma otuenja

o prikazuje kronologiju nabave pojedinih sredstava (okomiti pregled), ali i kronologiju

promjena na pojedinom sredstvu (vodoravni pregled)

o ne zakljuuje se na kraju godine nego datumom otuenja sredstva

o za svako sredstvo prikazuje

inventarski broj

naziv sredstva

datum nabave

dobavljaa

nabavna vrijednost

ispravak vrijednosti

revalorizirana vrijednost

smjetaj i neke druge podatke (npr. broj police osiguranja)

podatke o izlazu tj. otuenju sredstva

o inventarski broj

kontrolna uloga

= identifikacijsko sredstvo pod kojim je neko sredstvo upisano u knjigu inventara

i koji se fiziki pridruuje samom sredstvu

o osim u njoj, evidencija o dugotrajnoj materijalnoj imovini void se i u tzv. analitikom

knjigovodstvu dugotrajne materijalne imovine

razlika:

knjiga inventara: evidencija se vodi kronoloki po datumu nabave

sredstva

analitiko knjigovodstvo dugotrajne materijalne imovine: evidencija je

sistematizirana po pojedinoj vrsti imovine

KNJIGA BLAGAJNE

o = rekapitulacija prometa kroz blagajnu -> blagajniki izvjetaj koji slui u kontrolne svrhe

kao i podloga za financijske izvjetaje

o pomona poslovna knjiga u koju se upisuju primici i izdaci iz blagajne

o dokumentina temelju kojih se upisuju podaci: blagjnika uplatnica ili isplatnica

o zakljuuje se na kraju svakog radnog dana

KNJIGA ULAZNIH I KNJIGA IZLAZNIH RAUNA

o = kronoloka evidencija ulaznih odnosno izlaznih rauna

o knjiga ulaznih rauna je usko povezana s analitikim knjigovodstvom dobavljaa, a knjiga

izlaznih rauna s analitikim knjigovodstvom kupaca

razlika:

knjige ulaznih/izlaznih rauna -> kronoloki kriterij kako su se rauni

primali/izdavali

analitiko knjigovodstvo -> kriterij sistematizacije po kontima pojednih

kupaca/dobavljaa

o KNJIGA ULAZNIH RAUNA = pomona poslovna knjiga u koju se upisuju svi rauni ili

fakture dobavljaa za primljenu robu ili izvrene usluge

o KNJIGA IZLAZNIH RAUNA = pomona poslovna knjiga u koju se upisuju svi izdani rauni

kupcima

o vana porezna evidencija -> sadri potrebne podatke za obraun i kontrolu PDV-a

o zakljuuje se na kraju svake godine

OSTALE POMONE KNJIGE

o knjiga izdanih putnih naloga

o knjiga primljenih/izdanih mjenica

o knjiga primljenih/izdanih ekova

o knjiga dionica

POVEZANOST ANALITIKOG KNJIGOVODSTVA I GLAVNE KNJIGE

ANALITIKE EVIDENCIJE

o = predstavljaju detaljnu razradu podataka prikazanih na sintetikim kontima glavne

knjige

o sadre analitika konta

o broj dugovnog i potranog prometa na svim analitikim kontima mora biti jednak

prometu na odgovarajuem kontu glavne knjige

o razlog formiranja

osigurati sve potrebne podatke

sauvati preglednost glavne knjige

o nain organiziranja

ralanjivanjem unutar glavne knjige

izdvajanjem u zasebna analitika knjigovodstva

o usklaivanjem analitikih knjigovodstva i pripadajuih konta glavne knjige (sintetike i

analitike) provodimo kontrolu

o najee organizirane analitike evidencije su:

dugotrajne materijalne imovine

sirovina i materijala (materijalna knjiga)

proizvodnje (pogonska knjiga)

plaa

gotovih proizvoda

kupaca

dobavljaa

ANALITIKA EVIDENCIJA DUGOTRAJNE IMOVINE

o zbog vanosti dugotrajne imovine u ukupnoj strukturi imovine, nuna je kontrola

o ne postoji propisana lista zahtjevanjih podataka kojima treba prilagoditi analitike

evidencije, no obino se trae podaci o:

procesu nabave

procesu uporabe (troenja)

procesu otuenja

o promjena stana i kretanje dugotrajne imovine biljee se u nekoliko poslovnih knjiga :

knjizi inventara

analitikoj evidenciji

glavnoj knjizi

ANALITIKA EVIDENCIJA SIROVINA I MATERIJALA

o biljee se promjene vezane uz:

nabavu

upotrebu ili troenje

otuenje zaliha

o evidenicija o sirovinama i materijalima se vodi na 3 razine:

u skladitu koliinski za svaku vrstu (koliinski i analitiki)

u materijalnom knjigovodstvu - koliinski i vrijednosno

u glavnoj knjizi sintetiki, samo vrijednosno

o materijalno knjigovodstvo - osigurava detaljne podatke o koliini i vrijednosti svake

pojedine vrste

o u glavnoj knjzi postoji 1 sintetiki konto na kojem je zabiljeena vrijednost svih zaliha

zajedno, a u analitikoj evidenciji taj je konto ralanjen na onoliko konta koliko ima

vrsta sirovina tj. materijala

ANALITIKA EVIDENCIJA PLAA

o podruje razmatranja: vrijednost uloenog rada radnika

o struktura plae

BRUTO PLAA

- DOPRINOSI IZ PLAE

= DOHODAK

- POREZ, PRIREZ I OSTALE OBUSTAVE

= NETO PLAA

o interni i eksterni: menadment, radnici, porezna uprava, mirovinski fondovi, zdravstveni

fondovi te razne inspekcije -> utjeu na definiranje liste potrbnih podataka

o najee traeni podaci

vrijednost i struktura plae za svakog radnika pojedinano te ukupno za sve

radnike

iznos poreza, prireza i doprinosa

broj radnika

struktura zaposlenih

dob

sta

opina stanovanja

iznos prosjene plae

vrijednost radnika u pogonu

vrijednost radnika u administraciji

ANALITIKA EVIDENCIJA PROIZVODNJE I GOTOVIH PROIZVODA

o pogonsko knjigovodstvo

o u aritu evidencije je obraun proizvodnje

o podruje razmatranja: trokovi, odnosno ulaganja u proizvodni proces te gotovi

proizvodi

o za potrebe praenja i utvrivanja vrijednosti proizvodnje trokovi se sistematiziraju i za

potrebe obrauna prikazuju po razliitim kriterijima po prirodnim vrstama, mjestima

trokova, stupnju iskoritenja kapaciteta i sl.

o poslovne knjige u kojima se evidentiraju promjene u okviru gotovih proizvoda gotovo su identine poslovnim knjigama u podruju sirovina i materijala

ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA

Skladina evidencija Skladina evidencija

Materijalno knjigovodstvo Robno knjigovodstvo

Glavna knjiga Glavna knjiga

ANALITIKA EVIDENCIJA KUPACA I DOBAVLJAA

o evidencija poslovanja s poslovnim partnerima

o osnovno pravilo je da se za svakog kupca/dobavljaa u analitikom knjigovodstvu otvara

poseban konto

o poslovne knjige za evidenciju:

poslovanje s kupcima

knjiga izlaznih rauna

analitiko knjigovostvo kupaca

glavna knjiga

poslovanje s dobavljaima

knjiga ulaznih rauna

analitiko knjigovodstvo dobavljaa

glavna knjiga

o dokumenti za evidenciju potraivanja

raun

knjina nota = korektivni dokument koji se naknadno alje kupcu, a izdaje se u

sluaju moguih reklamacija, odobrenih kasakonto ili naknadno uenih greaka

izvod sa irorauna = dokument o naplati nekog potraivanja

OTVARANJE I ZAKLJUAK POSLOVNIH KNJIGA

o temeljno pravilo: poslovne knjige se otvaraju na poetku, a zakljuuju na kraju poslovne

godine

o otvaranje na poetku godine:

Temeljem bilance prolog razdoblja

Na temelju popisa imovine i obveza (novoosnovani subjekti)

Na temelju isprave (prihodi i rashodi)

o nain otvaranja i zakljuivanja poslovnih knjiga je vezan uz nain zakljuivanja konta

o pomone poslovne knjige zakljuuju se sukladno prirodi i nainu na koji se vodi podaci u

tim knjigama

o nakon provedenog zakljuka nije mogu vie nikakav naknadni unos podataka

o zakljuene poslovne knjige moraju se uvati u arhivi ili pismohrani odreen, zakonom

propisan broj godina (prema ZOR-u dnevnik i glavna knjiga najmanje 11 godina, a

pomone knjige 7 godina)

UVANJE POSLOVNIH KNJIGA

o rok uvanja:

dnevnik i glavna knjiga -najmanje11 godina

pomone poslovne knjige najmanje 7 godina

INVENTURA ***

DEFINICIJA

o = popis imovine i obveza poduzea

CILJ INVENTURE

o usklaivanje knjigovodstvenog i inventurnog stanja

PREDMET INVENTURE

o sva imovina(sredstva) poduzea

o sve obveze poduzea

o zateena tua imovina

FAZE INVENTURE

o pripremne radnje

o utvrivanje stvarnog stanja

o usporedba stvarnog i knjigovodstenog stanja

o sastavljanje izvjetaja o popisu

PRIPREMNE RADNJE

o organizacija inventurnih komisija -> obino se imenuju tri lana (lanom komisije ne

smije biti imenovana osoba odgovorna za brigu o materijalnim vrijednostima)

o priprema inventurnih lista

o priprema skladita za popis

UTVRIVANJE STVARNOG STANJA

o fizike imovinske pozicije popisuju se brojanjem, vaganjem ili mjerenjem

o pozicije koje nemaju fiziki oblik -> specifian oblik inventure (npr. inventura

potraivanjaod kupaca se provodi usporedbom sa zapisima u knjigovodstvu poslovnog

partnera)

o utvrivanje stvarnog stanja imovine i obveza

o upis stvarnog stanja u inventurne liste

USPOREDBA STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA

o utvrivanje inventurnih razlika (vikova ili manjkova)

SASTAVLJANJE IZVJETAJA O POPISU

o Izvjetaj o izvrenom popisu -> sadri podatke o predmetu i tijeku popisa, odreene

prijedloge i miljenja o uzrocima inventurnih razlika

o na osnovi inventurnih lista i miljenja inventurne komisije, rukovodstvo poduzea

donosi konanu odluku o ishodu inventure i raunovodstvenom tretmanu inventurnih

razlika

VRSTE INVENTURA

o prema opsegu:

potpuna

djelomina

o prema vremenu provoenja

REDOVNA

provodi se redovito

zakonska obveza

predmet popisa: sva imovina i sve obveze

IZVANREDNA

provodi se u sluaju:

o statusnih promjena

o primopredaje dunosti

o poveanje cijena??

o sumnja u postojanje???

predmet popisa???

KONTINUIRANA

provodi se tijekom cijele godine nenajavjeno

provodi ju struna komisija

osim kontrole ima i savjetodavnu ulogu

najee se organizira???

UZROCI POSTOJANJE INVENTURNIH RAZLIKA

o kalo, rastep, lom, kvar, tehnoloki manjak

o vie sile

o nastale knjigovodstvene pogreke

o gubitak odgovarajue dokumentacije

o nesavjesno poslovanje

KNJIGOVODSTVENE POGREKE I METODE ISPRAVLJANJA

VRSTE POGREKI PREMA PRIRODI I NAINU NASTAJANJA

o FORMALNE

nastaju povredom naela dvojnog knjigovodstva i lako se ispravljaju

u pravilu nastaju permutacijom brojki, odnosno zamjenom znamenki

vrlo este u tradicionalnom knjigovodstvu, s dominantom runom obradom

podataka

o MATERIJALNE

nastaju u nekom od sljedeih sluajeva:

poslovni dogaaj uope nije proknjien, djelomino je knjien ili je

knjien dva ili vise puta

iznos s knjigovodstvene isprave nekorektno je prenesen u poslovne

knjige

knjienje je izvreno na krivom kontu

konta su ispravna, ali strane konta nisu (zamijenjena dugovna i potrana

strana)

RAZLIKA POGREAKA I PRIJEVARNIH RADNJI

o pogreke su ne namjerne radnje

o prijevarne radnje su namjerne radnje

METODE DETEKTIRANJA POGREAKA:

o provjera uravnoteenosti naloga za knjienje (duguje mora biti jednako potrauje)

o struktura bruto bilance

o odnosi stanja i prometa koresponirajuih konta

o usklaivanje potraivanja i obveza s poslovnim partnerima

o provoenje klasine inventure

Pogreke se najkasnije moraju ispraviti prije sastavljanja temeljnih financijskih izvjetaja

METODE ISPRAVLJANJA POGREAKA

o PRECRTAVANJE

pogrean iznos ispravlja tako da se precrta, a iznad njega se upie ispravan iznos

uz paraf osobe koja ispravlja (pogreno upisan iznos mora i dalje ostati vidljiv)

o STORNIRANJE

Metoda crnog storna

pogreka se ispravlja tako da se pogreni knjieni iznos jo jednom upie

na suprotnu stranu konta i na taj nain neutralizira

nakon prethodne radnje knjienje se provodi na ispravan nain

posljedica: neprirodno poveanje prometa na kontu

Metoda crvenog storna

pogreka se ispravlja na nain da se krivi iznos jo jednom, crvenom

bojom, upie na istu stranu konta i uokviri

tako zapisani spravak ima suprotni predznak, pa saldo konta ostaje

ispravan te nema evidencije dodatnog prometa

u uvjetima raunalne obrade podataka, umjesto crvene boje se koristi

suprotan predznak

vrste storna ovisno o tome je li pogreka uinjena samo na jednom ili oba konta:

djelomini storno = crni ili crveni, podrazumijeva ispravak samo na

jednom kontu, na jednoj stavci

potpuni storno = ispravljamo cjelokupni zapis, tj. i stavku i protustavku

o DOPUNSKO KNJIENJE

koristi kada je knjienje zapisano na ispravnim kontima, ali u iznosu manjem od

potrebnog

potrebna razlika se samo doknjii, pri emu saldo ostaje ispravan.

RAUNOVODSTVENE POLITIKE, NAELA I

STANDARDI

OKVIR FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA

o raunovodstvene pretpostavke

o raunovodstvena naela

o raunovodstveni standardi

o raunovodstvene politike

TEMELJNE PRETPOSTAVKE I NAELA

o Matea??

o US GAAP (Generally Accepted Accounting Principles)

u svjetskim razmjerima najpoznatiji i najpriznatiji sustav raunovodstvenih naela

razvijenih u SAD-u koji su stekli status ope prihvaenih naela

koncept poslovnog subjekta

koncept vremenske razgranienosti poslovanja

koncept stabilne valute

koncept obraunskog razdoblja

o MSFI/MRS/HSFI

neogranienost vremena poslovanja

nastanak poslovnog dogaaja

NEOGRANIENOST VREMENA POSLOVANJA

o podrazumjeva se da poduzetnik

vremenski neogranieno posluje

Matea???

o smatra se da poduzetnik nema namjeru niti potrebu likvidirati ili znaajno smanjiti opseg

svoga poslovanja

NASTANAK POSLOVNOG DOGAAJA

RAUNOVODSTVENA NAELA

NAELO NABAVNE VRIJEDNOSTI

NAELO OBJEKTIVNOSTI

NAELO REALIZACIJE TJ. STJECANJA PRIHODA

NAELO SUELJAVANJA PRIHODA I RASHODA

NAELO MATERIJALNOSTI ILI ZNAAJNOSTI

NAELO POTPUNOSTI

NAELO KONZISTENTNOSTI ILI DOSLJEDNOSTI

NAELO OPREZNOSTI ILI RAZBORITOSTI

USPOREDNIPRIKAZ RAZLIITIH RAUNOVODSTVENIH NAELA I PRETPOSTAVKI

RAUNOVOSTVENI STANDARDI KAO OKVIR FINANNCIJSKOG IZVJETAVANJA

RAUNOVODSTVENI STANDARDI

PRIMJENA STANDARDA FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA (ZAKON O RAUNOVODSTVU)

ODNOS RAUNOVODSTVENIH I POSLOVNIH POLITIKA

IMBENICI KVALITETE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

RAUNOVODSTVENE POLITIKE

NASTAJANJE TIHIH PRIUVA I SKRIVENIH GUBITAKA