PROGRAM

struinog ispita djelatnika odgovornih za za3titu od 1r*Eara u pravnim osobama istruEnim sluibama

Teorijskidiostrrrinogispitaobuhvadasljedeepreclmete:

1. Teorija procesa gorenja i gaSenia:- uvjeti i Proces gorenja,- vrste gorenja i eksPlozija,- gorenje krutih, teku6ih i plinovitih tvari'- omjeri i uvjeti za nastajanje eksplozivnih smjesa,- samozaPaljenje Wari, '-PlamiSte zaPaljivih teku6ina,- temPeratura Paljenja./ - ponaSanje zapaljivih Wari i roba u poZartr,- vrsta tvari i njihovo gorenje bez prisutnosti kisika,- proclukti gorenja zapaljivih i opasnih tvari,- okolnosti koje uzrokuju gorenje i Sirenje poZara'

' - izvori topline za izazivanje i nastajanje gorenja i poiara,- kontrolirana gorenja,- odvodenje dima i topline nastalih gorenjem i poiarom,- op6enito o sredstvima za ga5enje poZara i podjela sredstava na klase prema namjeni.

2. Polarno-Preventivne mierc:- u urbaniziranim sredinama,- u gmdevinskim objektima,- u energetskim Postrojenjima,- u proiarocnji, prometu i skladiStenju zapaljivih tekuiina i plinc'ra,- u pr-oizuodnji, prometu, koriStenju i skladistenju ekploziva i eksplozivnih wari,- u Sumarna i na poljoprivrednim povrSinama,- u sludaju rata i neposredne ratne opasnosti,- mjere za5tite od poZara u uvjetima ureclenja prostora i projelrtnoj dokumentaciji za dobivanjegradevne dozvole,- metodologij a za izradtt prosutlbe ugroienosti od poZara,- kategorizacija cbjekata glede ugroZenosti od poiara,- opasnosti i m;ere zaitite od poZara u pojedinim granama djeiatnosti,- rluznosti projektanata, projektnih organizacija, inrrestitora, pr0izr,'odada roba i izvodaia radovau primjeni mjera zeitite od Poiara,- izdavanie odobrcnja rnjesta za drlanje zapaljivih teku6ina i pii:r':'.'a,- izdavanje odcbrenja mjesta za drlanje i smjeStaj eksploziva i r:ksplozivnih tvari,- izchvanje suglasnosti na proje.h:tirane rnjere za5tite od pozara,- mjere zaitite od poZara i eksplozija pri 6iiienju posuda za zapalive teku6ine,- mjere za6tite od poZara pri zavarivanju,- po;am i izraiuttavanje poZarnog optererlenja,

- neposredni uzroci pozara,- kontrola i nadzor nad provodenjem mjera za5tite od poZara,- svrha i cilj inspekcUskog pregleda u podrudju zaStite od poZara,- ovla5tenja inspe6ora za za$titu od poZara prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora,- upoznavanje uposlenih djelatnika s mjerama zaStite od,poZara,- periodiika ispitivanja elektridnih, plinskih i drugih instalacija i instalacija za dojavu i gaSenjepolara,- otpornost gradevinskih elemenata, konstrukcija i gradevina na pozar.- mjere zastite od poZara na izlazima i izlaznim putovima iz grarlevina,- svrha i cilj izvodenja poZarnih sektora,- mjere zaBtite od poiara pri prijevozu opasnih tvari,- mjere zaStite od poZara koje rjeSenjem mogu narediti inspektori za za5titu od poZara odnosnopolicijske uprave,- odriavanje opreme i sredstava za ga5enje polara,- uvjeti pravnih osoba ovlaitenih za ispitivanje uredaja, opreme, sredstava i instalacijanamijenjenih za dojavu i ga5enje poiara.

3. Normativno reguliranje zaitite od poiara:- zakoni, norme, pravilnici, planovi i odluke opcenito,- dono5enje propisa iz podrudja zaStite od poiara,- provodenje propisa iz podruija za5tite od poZara,- opdinske orJluke i planovi o za5titi od poiara,- opdi akti o zaStiti od poiara u pravnoj osobi ili strudnoj sluibi,- upoznavanje uposlenih djelatnika s mjerama zaStite od poZara,- nadzor nad provodenjem mjera za5tite QJ polara,- osnivanje vatrogasnih postroiba.- izrada prosudbe ugroZenosti od poiara i eksplozija,- planovi za5tite od poZara pri elementarnim nepogodama,- ovla5tenja za obavljanje poslova z-aitite od poZara,- vodenje evidencije iz podrudja zaStite od poZara u pravnoj osobi ili strudnoj sluZbi,- sacldaj opdinskih planova i odluka o zaStiti od poiara,- sadrzaj plano,ra zaStite od poZara u pravnoj osobi ili strudnoj sluzbi;- prava i obveze djelatnika odgovornih za poslove zaStite od poiara u pravnim osobama ilistruinim sluZbama,- planiranje i poboljianja u provodenju mera zaitite od poZara,- rasprave i prijedlozi za poboljianje svekolikog stanja u podrudju zaStite od poZara,- obveza pravnih osoba ili struinih sluZbi u gaienju poZara'

4. Sustavi za dojavu i gaSenje poZara:- proizuodnja uredaja, opreme i sredstava za dojavu i gasenje polara,- certificiranje uredaja, opreme i sredstava za dojavu i gaSenie poZarc,- ispitivanje ispravnosti ifunkcionalnosti sustava za dojavu i gaSenje poZara'- ovlabtenja za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava za dojavu i ga5enje polara,- primjena sustava za dojavu i gaSenje poiara,- projektiranje sustava za dojavu i ga5enje polara,

- vr$e stabilnih uredaja za ga5enje poZara vodom, rasprSenom vodom, vodenom parom,pjenom, prahom, uguik-Oioksiaom i halonom i njihove osnovne osobine,- vrste javljada poZara.- centrale za dojavu poZara i vrste alarma,- odriavanje sustava za dojavu i gaSenje polara,- periodidka ispitivanja sustava za dojavu iga5enje polara,- pravne osobe za odriavanje i ispitivanje sustava za dojavu i gaSenje po2ara,- uyjeti za primjenu sustava za dojavu igaSenje polara za koje nisu donijete hruatske norme,- vrste aparata za gaSenje Polara,- odabir aparata za gaSenje Polara,- odr2avanje i ispitivanje aparata za gaSenje poZara.

5. Kriviinopravne i prekdajne sankcije:- zakonski i podzakonski propisi kojima su utvrdeni prekrSaji i kaznena djela u podrudju zaititeod poZara.- prekrSaji iz op6inskih odluka i planova,- prekriaji iz opcih akata.- prekdaji iz zakona,- kaznena djela iz zakona,- odgovornost fizidke i odgovorne osobe u pravnoj osobi,- kazne zbog nepostupanja po propisanim i naredenim mjerama zaStite od Wiara,- kaznena djela protiv opce sigurnosti ljudi i movine.- kaznena djela protiv sluZbene duZnosti i javnih ovla5tenja,- prekriajna i kaznena djela zbog prikrivanja i neprijavljivanja poZara i poiinitelja poZara,- kaznena djela protiv uniStavanja i prikrivanja tragova kaznenog djela poZara,- kaznena djela zbog neispravnosti sustava za dojavu i gaSenje poiara.

1. TEORIJA PROCESA GORENJA I GASENJA

1.1 UvjeU i proces gorenjaDa bi uopce doilo do gorenja potrebno je ispuniti odredene uvjete' Prui uvjet je postojanje {gotit

"

Wari, drugi uijet je prisutnosi kisika iz zraka, i tre6i uvjet je da je dovedenastanovita koliiina toPli ne.Definicija: Gorenje je kemiiski proces spajanja neke hrari s kisikom uz oslobadaniei.pii"; i pojavu syiietlostl i/ili plamena uz produkte izgaranja (oksidi). iliGorenje je proces oksidacije pri kojem se kisik spaja sa gorivom hrari uz oslobadanjetoflinl (pdmen), toplinske i wjedosne energije'okidacija moze biti polagana (bez pojave vatre) npr. lrdqnje, bza (s pojavom vatre) -gorenje, trenutadna (s pojavom i bez pojave vatre) - eksplozija'Goriva War je tvar koja moZe gorjeti, kisik je tvar koja podrZava gorenje, toplinska energiiaje energija t

Bzina sagor'rjevanja krutih tvari zavisi o nekoliko faktora kao sto su:- temperatura reagirajufih komponenata , sadriaj kisika, stupanj izmije$anosti'Koliiina kisika u zraku je bitan faktor koji utjeie na bainu gorenja, a zatim stupanj izmijeSanostireagirajudih komPonenata.Da bi se povecala bzina izgaranja krutih tvari , potrebno je da odnos povrsine prema volumenu'kute wari bude sto ve6i, odnosno da kruta tvar bude Sto usitnjenija.

b) Gorenje teku6ih Wari - zapaljivih teku6inaTeku6ine ne gore nego gore njihove pare. Dogovorno

'smo uzeli i prihvatili naziv "zapaljive

i.t r6in"", stdga poO-ti; nazivbm moZemo obuhvatiti ditav niz zapaljivih tekudina kao 5to su:;i6h;it lteri,'afieniOi i ketoni, esteri, organske kiseline, sumporougljik, zapaljive tekudinenastale preradom nafte i sl.Karakteristidne opasnosti kod ovih tekudina su toliko razlidite da ih u poZarnom qmiglu povezuje;il";;;;;J"dnidtci naziv i agregatno stalje. Zajednidka fizikalna svojsWa zapaljivih tekudinasJ: brzina isparavanja (nlapUivoJt), plamiSte, eksplozivne granice, temperatura paljenjg,toksidnost para, t

1.4 Omjeri i uvjeti za nastajanje eksplozivnih smjesaEksplozivne smjese dine plinovi i pare raznih zapaljivih teku6ina sa.zrakom. Neki od njih lakosWiraju ekploiivne smjese pa je dovoljna vrlo mala koliiina zapaljivih plinova ili para. da. smjesauuJ" 6r.rprolivna. Svaka smj'esi plina ili pare sa zrakom ne mora biti eksplozivna. Da bi doSlo doefuplozUd jedne ovakve smiese, moraju biti ispunjeni odredeni uvjeti, a dva osnovna uvjeta su:

1) Zapa5ivi plin, odnosno para zapaljive teku6ine mora biti u odredenoj koncentraciji u zraku,oinosno mora biti u odredenom omjeru (smjesi) sa zrakom,2) Ako je prethodni uvjet ispunjen, smjesa 6e eksplodirati samo onda ako dode u dodir saizvorom paljenja.MoZemo zakljuditida do ekploz'rje moZe dodi samo onda ako se u zraku nalazi barem minimalnafoncentracuj odredenog plina ili pare zapaljive tekudine. Ako je koncentracija plina odnosnopare zapaljVe teku{ine mania od minimalne, smjesa nece mo6i ekplodirati.Donja granica eksplozivnosti je minimalnaispod koje ne dolazi do eksplozivnog izgaranja.

koncentracija plina ili para u smjesisa zrakom

Gomja granica eksplozivnosti je makimalna koncentracija plina iliu smilsila zrakom iznad koje ne dolazi do eksplozivnog izgaranja'Koncentracija plina ili pare izmedu donje i gornje granice eksplozivnosti zove se podruijeeksplozivnosti.Koncentracijq plina ili pare zapaljive teku6ine izraZavamo volumnim postocima..S obzirom na;;;.i;;;6ioivnosti'rao i nb Sirinu podrudja ekplozivnosti mogude je zakljuiivati kojisu;il;iff;;n[ pur" zapatjivih tekudiha opainije za izazivanjeeksplozije. Opasniji su oni. plinoviip;;" t;p;Uivitr i:etu6ini koji imaju niZu donju granicu eksplozivnosti, a viSu gornju granicueiaplozivnosti, odnosno Sire podrudje eksplozivnosti.Razlog zbog kojeg jedna smjesa zraka i zapaljivog plina, odnosno para zapaljivih teku6ina uodredinim-uvj6timi normalno ne izgara nego dolazi do eKplozije moguie je objasniti gradomouuf*if, sustava - eksplozivnih smjesa. U ovakrrim smjesama molekule zapaljivog plina,.odnosno;;;rp;iil; ieku6in! okruiene iu molekulama kisika tako da postoji mogu6nost bze kemijskei*[.1p irruou kisika i plina, odnosno pareTf ako su svi ostali uvjeti ispunjeni. Gorivo i kisik suilU;"S".i i nije potrebna naknadna difuzija kisika (zraka), Sto 99 inade dogada pri normalnomgorenju. Ako je koncentrac'lja zapaljivih tvari u zraku manja od donje granice ekplozivnosti,tuO. iiiori"imolekula rapiljiue tvari u odnosu na raspoloiivi kisik u zraku mali a time je irogjenorf

"ksplozije mala. (ada je koncentracija tih zapaljivih Wari iznad GGE , tada je broj

roi"t utu zapaljive tvari u odnosu na raspoloZivi kisik prevelik, tako da nema dovoljno kisika zaiar5enje eksplozivnog izgaranja.

1,5 Samozapaljenje tuariSamozapaljenje tvari moZe biti jedan od uzroka nastanka poZara. Postoje Wari organskogporU"kli f6je su sklone takvim promjenama koje dovode do. samozagrijavanjg i .bmozapa56nja. Samozapaljivost i samozagrijavanje su posljedica odredenih fizikalnih, kemijskihi biolo5kih promjena, nPr. :

- do samozagrijavanja i samozapaljenja ugljena dolazi zbog apsorpcije kisika iz zraka naiesticama [g-ljena,-5to dovodi do postupnog povecanja temperature - dosamozaPaljivosti,

- kod pamuka natopljenog nekom vrstama biUnih ulja dolazi do okidacije s kisikom izzraka i na taj natin do samozagrijavanja i samozapaljivosti,

- kod sijena podetno samozagrijavanje nastaje zbog rada mikroorganizama idolazi dosamoiapaljenja uslijed odredenih kemijskih ifizikalnih promjena koje su takoderposljedica rada mikroorganizama.

pare zapalj ivih tekudina

U grupu tvari koje su sklone samozapaljivosti i samozagrijavanju spadaju neke vrste -ugljena,

pu:rri.u natopljenog masnim tvarima, vlaZnialuminijski prah, olovni oksid natopljen firnisom,Zeljezo u prahu natopljeno uljem, sijeno, vrece od jute itd'proces samozagrijavanja koji moZe dovesti do samozapaljivosti traje kod jednih tvari relativnokratko, a kod drugih Wari taj proces traje dosta dugo.

1.6 PlamiSte zapaljivih tekudinaplami5te neke zapaljive tekuiine je ona najniia temperatura na kojoj se iznad te tekudinenalazi toliko para da one sa zrakom stvaraju takvu smjesu koja se pali pod utjecajem izvorapaljenja.

- plamiSte i kakvo je ono mjerilo opasnosti neke zapaljive teku6ine:petrolej i benzin su dvije razlidite zapaljive teku6ine.Zagrijavanjem ove dvije teku6ine na 20oC pare petroleja se nece upaliti, dok ie se pare.benzinafuiio i,p.iiti. To je zbog toga 5to je plamiSte benzina daleko niie od 20oC pa bite pare bilorogut" upaliti i nu te-tpetuturi od'-18 oC , dok je plami5te petroleja tek na 45oC , gdje jemogude upaliti Pare Petroleja.Neke zapaljive tekuiine imaju nisko plami5te, kao npr.: plamiSte.etil-etera na - 45oC, odnosnona temperituri koja je dalei

1.8 Pona5anje zapaljivih Wari i roba u poZaruPonaSanje zapaljivih tvari i roba u poiaru ufurdeno je standardom 2.CD.005Napravljena je odredena klasifikacija roba i tvari i to s obzirom na vrste opasnosti, klaseopasnoiti i kategorije opasnosti. Zitim je napravljena podjela tvari i roba prema agregatnomstanju i drugim iizikalno kemijskim osobinama, i na kraju postoji oznaiavanje Wari i roba premanekim dodatnim osobinama znadajnim za za5titu od poZara.

a) Vrste oPasnostiI - tvari i roba koje sadrie rizik od kemijske i fizidke eKplozije - oznaka Ex,

I I -

Wari i roba koji direKno ili indirektno mogu sudjelovati u procesu gorenja i to odavanjemtopline izgaranja energijom samopaljenja, oslobadanjem zapaljivih produkata razlaganja,ubzavaniem procesa

-izgarania (oksidaciona sredstva), oslobadanjem zapaljivih plinova ilitopline u dodiru s vodom - oznaka Fx,

I I I -

tvari i roba koji nisu lako zapaljivi, ali koji se pod djelovanjem poiara (vatre, dima ili vodeza gaSenje) mogu relagvno bzo ijako ostetiti (destrukcija materijala) - oznaka Dx,

b) Klase (stupnjevi) oPasnostiTvari i roba dijele se na Sest klasa opasnosti prema stupnju opasnosti i to:

I. vrlo lako zapaljive i bzo sagorive Wari,il. lako zapaljive i bzo sagorive tvari,m. zapaljive tvari,N. sagorive tvari,V. te5ko sagorive tvari,VI. nezaPaljive tvari.

c) KategorijeoPasnostiVrsta opasnosti i stupanj (klasa) opasnosti zajedno stvaraju.kriterije za raarrstavanje tvari i robau kategorije opasnosti , koie se-oznadavaju kombinacijom slova za vrstu opasnosti i brojeva zastupanj opasnosti (npr.: Ex I, DxV itd.)

- tvari irobeklasificiraneukategorijeopasnosti ExI-II iFxI -III jesuekplozivne,odnosno - lako zaPaljive.

Podjela tvari i roba prema agregatnom stanju i drugim fizikalno-kemijskimosobinama

prema agregatnom stanju na sobnoj temperaturi od 20oC i normalnom pritisku od 1 bar tvari iroba dijele se na:

A. Plinovite tvari,B. teku6e tvari,C. krute tvari.

Prema odredenim fizikalno-kelnijskim osobinama dijele se na:D. EksPlozitrne Wari,

E. SamozaPaljive Wari,F. Tvari koje pri sagorijevanju ispuStaju zapaljive i otrovne produkte izgaranja,G. Oksidaciona sredstva,H. Nezapaljive Wari koje sa vodom raarijaju toplinu'

OznaEavanje hrari i roba prema nekim dodatnim osobinama zna[ajnim za zaStitu odpoiara:

1) Tvari i robe stupnja opasnosti V i vI koje pod djelovanjem poiara razvijaju otrovne ili'

zagu5ljive plinove sad'rZe dodatnu oznaku'Tx -loksidne Wari. Oznaka Tx se ne stavlja zatvari stupnja opasnosti I - IVjer se pri svakom izgaranju u nedostatku kisika stvarajutoksidni ProduKi izgaranja.

2) Tvari i robe svih kategorija opasnosti koje u poiaru. raarijaju u velikoj mjqri ! dim. dime je-'

oi"Zuno ipu5avanje i-api6a gaienja, oznaka Fu (odnosi se samo na tvari koje prinormalnom izgaranju stvaraju ve6e kolidine dima)'

3) Tvari i robe svih kategor'rja opasnosti koje mogu kontaminirati prostor radioaKivnimzradenjem, nose dodatnu oznaku Ra'

4) Tvari i robe svih kategorija opasnosti koje pod djelovanjem poZara raarijaju korozivneplinove i pare, nose dodatnu oznaku C-o'

Razvrstavanje Wari i roba koje imaju viSe obiljeija:- mjerodavne su osobine krutih wari u njihovom uobidajenom obliku i sastavu bez

pakiranja,- u sludajevima u kojima je pakiranje integralni dio neke W.ari ili robe i koji igra znatnu

ulogu za protrpoiutnu iehnidku oclenu,hora se pri klasificiranju posebno navesti,- ukoliko neke tvari lili robe pokazuju vi$e kategorija opasnosti wrstavaju se u onu klasu

koja odgovara vecoj opasnosti, odnosno ugroienosti'- pra5ine zapaljivih tvari koje mogu stuoriti eksplozivne smjese, klasificiraju se u kategoriju

oPasnosti ExII.

Primjer: ACETILEN ) Fx I AFuFx

- direktno i indireKno sudjelovanje u procesu gorenja odavanjem topline izgaranja energ'tjom

*r"puf:"np, ostoUaOaij"t'-puf:i"in piodukata razlaganja, ubzavanjem procesa izgaranja,.ri"oiJ.^:" japatjivirr prinovtiritoprin" u dodiru sa vodom. Klase opasnosti: I, A-(plinovitaWar), Fu - raarijaju u velikoj mjeri dim'

l.8VrsteWariinjihovogorenjebezprisutnostikisika

Op6enito moZemo re6i:

Gorenje je proces oksidacije, koji s9 odvija s dovoljnim intenzitetom i dovoljnom bzinom dadolazi do oslobadanja;;Fil" k"lidine topline i svijetlosti. oksidaciia je kemuski processpajanja neke tvari s kisikom.Medutim proces izgaranja nije nuzno vezan uz kisik. Moiemo spomenuti : gorenje vodika ukloru, aluminipr

sredstava. Drugim rijedima radi se o oksidacijsko*edukcijskom procesu u kojem jedna War;kril* iOaie Jettr6ne), dok druga tvar prima elektrone (reducira).U tijeku redoks reakcije oksidirajude sredstvo se reducira, a redukcijsko sredswo se okidira'Npr. kod spajanja *ugn"rij" , Lloro;n (gorenje) magnezij je reduciraju6e, a klor oksidirajudesredstvo.

Mg+Clz ) Mg*z + 2Cl-- magnezij otpuSta elektrone - oksidira - Mg - 2e ) Mg*- klor prima elektrone - reducira - Clz + 2e ) 2Cl

gorenje u Sirem znadenju nije samo pro991_spajanja g9riy.1.ry1i-skisikom. Postoji ditav nizizrazitoEczoTERMNln, iroors, pciruurruzn-cr:-stct-t, NEUTMLIZACUSKIH i inih kemijskih*[.Uu razlaganja i spajanja u kojima ne sudjeluje samo (ili.uopce) kisik. V4o bl'o se oslobatlat"f"ti*o velilia (opasnuj fotiiin. fopline uz poiavu plamena iliiara ili bez tih pojava' Npr'ripu[iu i eksploiivan plin vodik moZe takoder izgarati u atmosferi plina klora'

1.1O Produkti gorenja zapaljivih i opasnih hnriGorenjem wari nastaju oksidi, i to oksidi onih elemenata od kojih je zapaljiva tvar bila . .*iti"f:*u. Ovi oksidi ,, t"Zi'od tvari koja je izgorjgl-9 i to ba5 za onu teiinu koju ima kisik, Stoje Oio i*reUun ,u gor*ie te Wari. Zatini premi t

Kao uzrok nastanka poZara moiemo jo5 dodati i neprwodenje preventivnih mjera zaStite odpoiuiu, nepo5tivanie zakonskih oOretiOi iz podrutja za5tjte. od go_Zara i ostalih zakonskih odredbibrugih'zakbna koji u sebi sadrie preventivne odredbe glede zaStite od poZara (ZZNR).Okolnosti koje uzrokuju 5irenje poZara (mogu biti) jesu:

, nepostojanje prepreka Sirenju poZara tj. nepodUeUenost na poiarne sektore(giadevinsko razdjeljivanje u okomitom i vodoravnom smjeru),

. neadekvatna poZarna otpornost materijala koji se koriste u gradevinskom razdvajanju,

. nepravodobno reagiranje na pojavu podetnog pohra,

. neuredno odriavanje zgrada, postrojenja, instalacija, sredstava za gaienje poiara,neopremeljnost sredstvim a ZOP-a,

' nedostatna osposobljenost za gaSenje poietnih polara'

1.l2Ianori toptine zaiazlvanie i nastajanje gorenja i poiaraKao iarore topline za izazivanje poiara moiemo navesti:

. Otvorni plamen, iskre i uiarena tijela u dodiru sa zapaljivom tvari pri raznimtehnoloSkim pro."riru i pri rukovanju raznim zapaljivim tvarima, a najieSde u slijedecimsludajevima:

o Zagrijavanje zapaljivih teku6ina na otvorenom plamenu,o Destiliranjem neposredno na plamenu,o Dodavanjem lakozapaljivih i zapaljivih otapala kod oworenog plamena,o Dodavanjem lakohlapljivih i zapauivih otapala kod otvorenog plamena,o Radovi s plamenom kod spremnika ugroZenih eksplozijom'o UnutraSnjim owjetljavanjem spremnika i posuda,o Zavarivanjem na mjestima ugroZenih eksplozijom (lakirnica, skladiSta

lakozaPaljivih teku6ina i sl.),o eiS6enie zapaljivim tekudinama u blizinu otvorenog plamena,o Pauenje Sibice i puSenje u prostoru ugroZenom poZarom i ekplozijom.

. Vru6i predmeti kao 5to su grijaii (parovodi, radijatori i sl') u blizini kad se radi slakozaPaljivim tvarima'

. Trenje, npr. trenjem rotiraju6ih dijelova stroja moZe doii do zapaljenja ulja zapodmazivanje'

. Ele6riina struja - najie$fe kao posljedica nepaZnje nepravilnog koriStenja.el'uredaja, proprrti kod projeKirania, krltki spoj kod oStecenja izolacije el. vodida i sl.

. Statiiki elektricitet kao posljedica praZnjenja skupljenog statidkog elektriciteta moZenirtiti poZar narodito u bliziniiakozapaljivih tvari (gumarska industrija, naftna, teKtilna,papirna ind.)

. Samozapaljivost - neke tvari, a narodito one organskog porijekla, sklone su takvimpromienamJkoje dovode do samozagrijavanja i do samozapaljivosti.

, prirodne pojave kao 5to su grom, potres, top_lina sundeve energije, pa ivjetar kojiuglavnom

-pogoduje Sirenju i rizbuk'.avanju poiara, a manje predstavlja neposredni

uzrok.

1.13 Kontrclirano gorenjePo definiciji poZarie suako nekontrolirano gorenje.Iz gornje definicije poftara moZemo reci da je kontrolirano gorenje wako gorenje koje moiemozaioieli, kontrollrati mu intenzitet i zaustaviti proces prema potrebi (tehnoloSkog procesa) npr.(zavarivanje, zagrijavanje, toplinska ispitivanja)

1.14 Odvodenie dima i topline nastalih gorcnjem i poiaromOdvodenje dima itopline nastalih gorenjem i poZarom regulirano je podzakonskim aKom -pruuitnit 6* o tehnidkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u poZaruNN45/B3 i NNs3/91.

Pri wakom poZaru dolazi do nastanka dima itopline.Nastanak dima moie uzrokovati oteZane uvjete evakuac'rje zbog umanjivanja vidljivosti, zbogtokiinosti, zbog smanjivanja koliiine kisika u uzduhu, zbog moguinosti proSirenja poZara zbogiemperatuie diria. Zbog svega navedenoga treba postojati mogu6nost odvodenja dima nastalogu poZaru.

Toplinatakoder moie prouzroditi Sirenja polara na susjedne prostorije, gradevinske dijelove iobjefte pa mora postojati mogu(nost njezina odvodenja predvidena projeftom.

pri projektiranju se predvidaju sistemi za odvod dima itopline koji u sludaju poZara imajufunlc;iii odvo6enja dima i topline u odredenom opsegu, tako da osiguravaju neometan o.dvodbez obzira na smjer puhanja vjetra. Takvi uredaji i prostori toral! bitifunkcionalni uz odredene;j.64; gij" ioei Ao nefrotiEnog aKiviranja (zaSti6eni), mora bitividljivo oznadeno kad jeuredai aktivan a kad nije, moraju biti u funkciji i kada se prekine opskrba el. energijom.

1.15 Opcenito o sredswima za gaSenje poiara i podjela sredstava za gaSenje naklase prema namjeniSredstva za gaienje poZara su ona sredstva tj. tvari kgjima moZemo prekinuti procgs gorenjaiastrtaeivanllm, uguEivanlem, izoliranjem, antikatalitiiki. Najop6enitije podjele sredstava zagaSenje poiara daje nam tri vrste:

GLAVNA vodaSPECUALNA pjena, ugljik-dioksid, haloni, prahPOMOdNA pokrivadi,Pijesak,ostalo

od sredstva za gaSenje poZara zahtijevamo slijedeca svojswa:' DA dobro oduzima toplinu i tako hladi War koja gori,. Da oko gorive tvari swara atmosferu koja spredava pristup zraku,. Da se ne spaja sa svim drugim stvarima,. Da ne provodi el. energiju,' Da nije zapaljivo u svim aktivnostima,. Da se samo sredstvo ne raspada na zapaljive tvari,. Da ga ima na raspolaganju u dovoljnim kolidinama i da nije skupo.

Danas postoji mnogo razliiitih sredstava za gaienje poZara ali nijedno od njih ne zadovoljavasve uvjete sredsWa za gaSenje poZara.

Podjela srcdstava za gaienje na klase, prema namjeni:

1) Voda kao sredsfro za gaieniea. za neposredno gaSenje,b. za hladenje posuda sa zapaljivim tekudinama ako su ugroZene poiarom,c. za zaStitu vatrogasaca i ostalih sudionika u gaSenju od djelovanja topline.

Voda se ne smije koristiti za ga5enje poZarima na eleKridnim instalacijama, pri niskimtemperaturama zbog moguinosti smaavanja, prigaSenju odredenih tvari koje ako se nanjih djeluje vodom stvaraju eksplozivne plinove, pri gaSenju poZara razlivenih zapaljivihteku6ina,-pri ga5enju tvari koje bubre naplijene vodom pa mog prouzroditi uruiavanjeobjekta.2) pjena kao sredstvo za gaienje - na gaSenju poiara lako zapaljivih tekudina-

uguSivanjem, spredavanjem izlaska plinova, hladenjem povr5ine teku6im hladenjemstijenki spremnika, oteZavanjem dizanja pare zapaljivih tekuiina.

3) Ugtjik-diotgid kao sredstyo za gaienje (COz ) - plin teZi od zraka, ne gori, hladi-

mjesto poftara, djeluje ugu5uju6e, upotrebljava se u obliku plina i mjeSavine plina isuhog leda.

4) Hatoni kao sredstvo za gaienje poiara -plinovi bez boje i mirisa, eleKrifkinevodljivi, inhibiraju reakcSu gorive tvari i kisika $. djelujg antikatalitiiki prekidaju6ilandanu reakc'rju normalnog gorenja (raspadnuti halon veZe se sa atomima i radikalima).pogodni za sve vrste poZara, osim poZara lakih metala. HALON - halogeniziraniugljikovodik

5) Prah kao sredstvo za gaienie - (natr|bikarbonat) - specijalnopripremljen................ za gaSenje poiara lakih metala zasniva sena antikatalitidkom djelovanju (smanjuju energ ij u aKiviranja),

6) pomodna srcdstua za gaienje poiara -pijesak, zemlja i tekstilni pokrivadi pri femupUesak i zemlja moraju biti suhi. Pokrivati se koriste kod osoba zahvadenih vatrom tekod gaSenja manjih podetnih poiara po principu uguSivanja.

L Sredstvaza aaienie ooiara:. Ruini vatrogasni aparati,. Pruevozni vatrogasni aParati,. Prijenosne vatrogasne prskalice s pripadajuiom opremom,. Zidni hidranti s pripadajudom opremom,. Vanjski (podzemni ili nadzemni) hidranti s pripadajudom opremom,. Stabilni automatski uredaji za gaienje,. Polustabilni uredaji za gaSenje,' Vatrogasna vozila.

il. Sredstva za gaienje PoZara:. Prijenosni vatrogasni aParati,. PrUevozni vatrogasni aParati,. Sustavi za dojavu poiara 0avUadi) - rudni, automatski, termidki, dimni, plameni

' Dojavne linije. Vatrodojavne ..'.......... Uredaji za uzbunjivanje. Stabilni uredaji za ga5enje polara s automatskim radom sprinkler - mokri, suhi,

pre-action, s pjenom, CO2, halon, clear agent, pjena i voda

, Stabilni sustavi bez automatskog rada - hidranti

prema standardu 2.co.003 klasifikacije pozara prema vrsti zapaljivih tvari indireKno odreduje iklasifikaciju sredstava za gaSenje poiara prema namjeni'

Prema vrsti tvari koje mogu biti obuhva6ene poiarom , poiari se raarstavaju u 5 klasa:KLASA A - pozari krutih zapaljivih tvari (drvo, papir, slama, tektil, uguen)KI-ASA B - poZari zapaljivih tekudina (benzin, ulje, masti, lakovi, vosak)KLASA C - poZari zapaljivih plinova (gradski plin, """""""", metan)KLASA D - poiari zapaljivih metala (Al, ..., ...', lG i dr')KLASA E

- pozari na uredajima i instalacijama pod el. naponom (eleKromotori, trafo stanice,

raarodna postrojenja i dr.)

Sredstva za gaSenje:. voda u ..,,.............

' vodena magla,. laka pjena,' teika pjena,. BCE Prah,

' ABCE Prah,. ABCD prah

' Ugljidnidiokid,' Haloni.

Podjele oznaka prema sredsWu za gaienje - tip:r $

- prah za gaSenje,

. Hl- haloni,' C-oz- ugljik dioksid,t 12- otoPina i Pienilo,r !-sredsWovoda

2. POZARNO PREVENTIVNE MJERE

Preventivne mjere zaStite od poZara poduzimaju se u svrhu spreiavanja nastanka po|ara' .Zbog ,il;;;j;;"riir.r poiuinir'r-oplinosti'potrebno je redovito i sistematski poduzimati mjere da semnogobiojni izuoii opasnosti potpuno uklone ili smanje'Prema postojecim zakonskim propisima iz zaltite od poiara, pravne osobe, vlasnici i korisnici;ft#;a,jini ru orguniiirufi .ustitu od poZara, brinuti se o njenom uspjeSnom provodenju isami u njemu sudjelovati.

Najdesde mjere zaStite od pozara koje je potrebno provoditi su:. osigurati potrebnu opremu i sredstva za gaSenje (rudni i prijevozni vatrogasni aparati,

hidianti, stabilni sustavi za gaSenje) ovisno o opasnostima'. osigurati redovito odrZavanje i u zakonskim rokovima provoditi periodidke preglede

raspoloZive vatrogasne opreme,. oddavati instalacije, postrojenja, posebno glede spredavanja mogudnosti nastanka

poiara,. odriavati gradevinu, gradevinske dijelove, posebno glede odrZavanja funkcionalnosti i

predvitlene vatrootPornosti,. osposobUavati djelatnike iz zaStite od poZara,. provoditivjezbe gasenja, evakuacije i spaSavanja iz gradevina i gradevinskih dijelova,

' provoditi organizacijske mjere uwrdene op6im aKima o zaStiti od pozara'

2.l poiarno preventivne mjere u urbaniziranim sredinamaU urbaniziranim sredinama, poZarno preventivne mjere, temeljem zakonskih ptopisa duZne suorguniiiruii i provoditijJiniie tot

toga proizlaze. Vlasnici objekata raarrstanih u kategorije duZni su donositi plan zaStite od poZaranJosnouu procjene ugroZlnosti, organizirati sluZbe i djelatnike radi obavljanja poslova provedbemjere zaStite od poZara.

poiarno preventivne mjere u gradevinama pripadaju_kategorijitzv. pasivnih mjera zaitite odpoZuru i brovode se sufuadno vaZecim propisima od faze projektiranja do faze izgradnjebiO*in! i kasnije u fazi koriStenja objekata, gdje je vrlo vaZno pravilno odrZavanje projektomirJviOenin i izvedenih mjera kako se ne bi naruslo uspostavljeni sustav za5tite od poZara.Osnovne obveze provodenja gradevinskih mjera za5tite od poZara sadrZane su u Zakonu oirstiti oO po1ara i Zakonu o gradeniu te u ostalim podzakonskim aktima. U Zakonu o gradenjugiadevina mora biti pqektirina i iigradena da u sludaju poZara oduva nosivost konstrukcijei5.tot odredenog vremena, sprijedi Sirenje..vatre i dima unutar gradevine, na vanjsketiaOevine te da s6 omogu(i nes.-etano spaSavanje i zaStita spasilaca, a we to traii provodenje6OieOenin gradevinskih

-mjera (zaStita nosivih konstrukcija, dUeljenje gradevine na poiarne,"Kor", pr6gradivanje izdznih puteva iz gradevine vatrootpornim zidovima - konstrukcijama,izgradnja vatrogasnih pristupa).

2.4polarnopreventivne mjere u proizvodnji, ptometu, kori5tenju i skladiStenjuzapaljivih teku6ina i PlinovaZakonom o zaStiti od poZara i podzakonskim aKima - pravilnicima, definirane su poZarnopreventivne mjere u proiarodnji, kori5tenju i skladiStenju zapaljivih tekudina i plinova.Tako se tehnoloSki procesi u kojima se koriste ili proizuode zapaljive tekudine ili plinovi moguoU.u5uti samo u gradevinama iii nienim dijelovima koji su odvojeni od drugih proiarodnih iskladiSnih dijelovi gradevine vatrootpornim pregradama koje onemogucavaju Sirenje poZara.Zapaljive tekuiine su tekudine dije se pare pale u dodiru sa izvorom paljer5a i koje natetip6raturi 35oC nisu u dvrstornili tUestastom stanju, a na temperaturi 50oC imaju parni tlak do3kp/cm2.

Zakonom o zapaljivim teku6inama i plinovima NN 1O8/95Su ufurdeni uvjeti za izgradnju gradevina i postrojenja za drlanje, skladiStenje i prometr.priii"ir1 t"r.rtina i prliiovu; ,ujiti drZanja, skladEtenja i prometa zapaljivim tekudinama ipfiio"ir.; ,ujutiru bUav5anje poslova si

7. nosenje odje6e i obude koja se ne moZe nabiti statiikim eleKricitetom i uporaba uredajai opreme t

- pravljenjem Sumskih usjeka, preventivnim postavljanjem znakova opagnostiod poZara,znakova zabrane vrSenji odreOenin radnji (loZenje vatre, bacanje opuika),

- stalnim nadzorom nad 5umom od strane strudno osposobljenog osoblja'poZarno preventivne mjere na poljoprivrednim povrSinama provode se u vrijeme Zetve, vr5idbe,transpotiranja poZnjetog uroda. Do poiara moZe doii uslijed neispravnosti na mehanizacijikojom se obivljaju poljoprivredni radovi i nepaZnjom dovjeka, te se preventivne mjerepoduzimaju u tom smjeru.

2.7 Po1arno preventivne mjere u sluEaju rata i neposredne ratne opasnostipoiarno preventivne mjere u sludaju rata i neposredne ratne opasnosti provodimo na slijedecinaEin:

- u sludaju ratnih djelovanja potrebno je u stambenim jedinicama iskljuditi dovod el.energSe i plina, pbtrebno je zamradivati prozore, svijetla na automobilima, zatimosigurati i spremiti na sigurno opasne Wari.

2.g poiarno preventivne mjere za5tite od poiara u uvjetima uretlenja prostora iprojektnoj dokumentaciji za dobivanje gratlevi nske doaroleGradevinske mjere zaStite od poZara su pasivne mjere zaStite od poZara i provode se od fazeprojektiranja do faze izgradnje gradevine.Uvjetima prostornog uredenja osigurava se zaStita i upravljanje gospodarenja prostorom.prema Zakonu o gradenju gradevina mora biti projeKirana i izgradena da u sludaju poZara:

- oiuva nosivost konstrukcije tijekom odredenog vremena uWrdenog posebnim propisom,- spruedi Sirenje vatre i dima unutar gradevine i na susjedne gradevine,- omogu6i da osobe mogu neometano napustiti gradevinu, odnosno da se omoguii

njihovo sPa5avanje,- omogu6i zaitita sPasilaca.

Navedeni zahtjevi traZe provodenje gratlevinskih mjera:- zaitita konstrukcije od PoZara,- dUeUenje gradevine na poiarne sektore,- izgradnja vatrogasnih PristuPa,- pregrada izlaznih puteva gratlevinskim vatrootpornim konstrukcuama.

Na osnovu gornjih zahtjeva provodi se postupak utvrdivanja posebnih uvjeta gradenja izpoOiui:u za-Stite oO Wiara a te uvjete odreduje nadleZna PU MUP--a. A kada postupak vodiminii#sWo graditeljstva, tada te posebne uvJete iz za5tite od poiara daje nadleina sluZbaMUP-a (odjel zaStite od poZara i eksplozija).projektant mora predvidjeti we mjere za6tite od poZara uWrdgne Zakonom i aktima, a posebniLuj.ii iisiit" od poZara irOaju se u ol

2.9 Pozamo preventivne mjere - metodologija za izradu procjene ugroienosu odpoZaraOsnovni elementi procjene ugroienosti su:

1. Postojece stanje,2, brojEane analize poZarne ugroZenosti,3. strudno miSuenje o postojecem stanju i ustroju sluzbe zaStite, od pozara te

profesional n1 h i dobrovoUn i h vatrogasn i h postrojbi'4. prUedlog mjera,5. zakljudak,6. grafidki prilozi i brojiani prilozi.

S ciljem da se donese realna ocjena ugroZenosti od poiara neke g-ratlevine potrebno jeanalizirati mnoge purur"tt" koii izravno ili neizravno utjedu-odreduju stupanj opasnosti, aujedno upuduju na mjere zaStite koje je nuZno provesti'Neki od osnovnih parametara kojije potrebno analizirati:

f. iaredba gradevina, prvenstveno glede otpornosti na vatru osnorrnih gradevinskihkonstrulicija (nosivi'zidovi, nosivistupovi, pregradni

_zidovi,. poiarni zidovi, $toqne

konstru kcue, krovne konsirukcije, pokrw, konstrukcije horizontal ni h i vertikal n ihkomunikacija i sl.)

2. velidina objefta i geometrija poiarnih sektora u njemu, glede transportne povriine' brojkatova u olOj"ttu,-reduso-bna povezanost prostorija odnosno glede poZarnih sektora ipojeOinainif1 pou'tinu tih sektora, te mogudnosti pristupa vatrogasnim vozilima dogradevine u sluiaju potrebe za interuencijom,

3. lokacija gradevine, glede medusobne udaljenosti analizirane gradevine od sujjednihgradevina, ,iiU"ri.,iigiaclevine od najbliie vatrogasne pgstrojbe (vodeci raduna oiiogueir nepovoljnim -okolnostima - vremenske nepogode, zakrienost prometnica uodredeno doba dana i sl.),

4. poiarno opterecenje u pojedinim poiarnim seKorima glede upaljivosti i bzine izgaranjatlinuurn" i'koliiinske u jedinci vremena), kolidine i sastavu dimnih plinova, s posebnimosvrtom na tofiidnost,'korozivnost i druge opasne osobine produkata izgaranja,

5. mogu6nost odvodenja dima i topline te mogu6nost spredavanje zadimljavanja susjednihpoiirnih ref.tori [oii n[u zafrva6eni poZarom, a posebno mogudnost sprjeiavanjazadimljavanja evakuacijskih puteva,

Zatim analiza predvidenih i iaredenih sustava i drugih mjera zaStite kao 5to su:o sustav dojave Poiara,o sustav stabilnih automatskih uredaja za gasenje poaara,. vanjska i unutarnja hidrantska mreZa,. panidna rawjeta,. sustav za odvodenje dima i topline,. rudni i prijevozni aparati za ga5enje,. organizacija sluZbe za5tite od poZara'

osnovna je teinja pri projekuranju nove gradevine ili pri analizi stanja zastite od pozara up"rt":.e"i gradevini da se na osnovu parametara velitine i lokacije te medusobne povezanostipoiarnih se6ora, nit6ova saO;iji i Oiugin relevantnih karaKeristika dode do brojianihvrijednosti kojima r. i*pf i.itu nu toino 66redenu razinu i vrstu potrebnih mjera zaStite odiliii.. i":"Gt"j. i;j; nU. rur.o porti6i. u cilju ispu1j91ja. dobivanja tih brojdanih vrijednostiraarijene su razne r"i6O" po:iti ie donefle postiie ZeUeni cilj. Pri tome waka od raar'tjenihmetoda ima svoje pi"a."tti ihane u smislu na primjenljivost i.neprimjenljivost pojedinemetode za odrebene (specifidne) gradevine odnosno postrojenja.

Neke od tih metoda su:1. TRVB - 100 - austrijska metoda,2. procjena ugrozenosti prema opasnosti od poiara ieksplozivnosti- Dow'3. metoda - EUAIARM,4. metoda - GRETNER.

2.10 Kategorizacija objekata glede ugroienosti od poiaraGradevine i prostori raarrstavaju se sukladno odredbi tlanka 6. Zakona o zaStiti od poiara, uk;6;;U; u|roienosti o|poZuru u ovisnosti.o tehnolo5kom procesu koji se u njima odv'rja, vrstimaterijala koji se u n:imi iroizvoOi, preraduje ili uskladiStava, vrsti biljnog pokrova' vrsti;;i;ru;6 loii:" kor6ten za izgradnju te znaiaju gradevine i prostora'postoje detiri kategorije ugroZenosti od poZara u koje se mogu raarstati gradevine, gradevinskidu;b;i i prostor, J,:.Ji"ni! o raarrsavaniu laje 1.,tinistar unutarnjih poslova sukladno uvjetima,osnovama i kriterijima-[oji su piopisani piavilnikom o razvrstavanju gradevina, gradevinskihOU"fouu i prostorau kategorije ugroienosti od poZara'ovisno o kategoriji u koju je raarrstana gradevina, gradevinski dio.ili prostor, za vlasnike iliffilrik; iroiil"r6oar#"nl oUiu"tu gl6de provodenja mjera zaStite od poZara'Tako npr. vlasnici ili korisnici gradevina ili.prostora kojije wrstan u IV kategoriju ugrozenostiroi.i, itutioi"tutniru zaduZenog za poslove za5tite od poZara'Djelatniciodgovorniza poslove zaStite.od.pozara u pravnim osobama moraju imati najmanjezavr5enu ikolu za vatroiasca ili srednju strudnu spremu tehniikog smjera i poloien strudni ispitza obavljanje poslova zaStite od poiara'

2.11 Opasnosti i mjere zaStite od poiara u pojedinim granama djelatnostis aspeKa poiarno preventivnih mjera po pojedinim granama. djelatnosti postoje specifidnosti nalop-tieOa'obratiti fiozornoit ovisno o iaratctbristikama pojedinog tehnoloikog procesa uznapomenu oa se oanl!'iiiiii"a.. tthnoloSki proces ne moze zamisliti bez koriStenja el.energije'Nabrojati se mogu mnoge grane djelatnosti i specifitnosti preventivno poiarnih mjera vezanihuz njih kao npr. ur,

"r"rilio"priur"oi (oirtribucija el.energrJe ), kemijska industrija, prehrambena

industrija, tekstilna, r.n"tufobt"tuaiyu'.:tu, naftna, gumarska, Papirna i itd' osim koriStenjaet.energije svima je ,j'ni.:6jiii*6oj mjeri zajeOiiifo koriStenje i manipulacija lakozapaljivimtvarima i plinovima I ;t"t; i; e proi=lur" i poiarne opasnosti i mjere koje se moraju provoditi'Elektroenergetika je pojam koji odreduje postrojenja, instalacije, uredaje za proizrodnju'prijenos, transformaJSu, preparanie i-raspodjelu ei.energSe' Uterminolog'rji visokonaponskoF"iti":".i", instatacijll'ureOaii

",irg_,191aiivni naponlznad 1000 V, na koiem isti rade' a

niskonaponsr

U preventivne mjere sPada:o nadin kako se postavlja i iarodi el. instalacija,o gdje i u kalsim uvjetima mora raditi el. postrojenje, uredaj (vlaga, blizina opasnih tvari),o pravilno dimenzioniranje, izvodenje u sigurnosnoj iaredbi ako je to opasna i ugroiena

zona, odvajanje postqenja, uredaja, instalacija u poZarne sektore,o ispravnouzemljivanje,o da se redovno vrSe pregledi i ispitivanja otpora izolacije, otpora uzemljenja, dodirnog

napona, gromobranske instalacije prema propisima,o da se ne koriste zapaljivi materijali ili materijali koji ne mogu izdrZati mehanidka

ostedenja, kemijska o5tecenia, toplinsko djelovanje, djelovanje vlage i sl.,o da se instalacije, postrojenja i uredaji ne postavUaju u poZarno ugroZene sektore,o da se po potrebi ugrade stabilni sustavi za dojavu i gaSenje poaara,o da se postavi adeloratna vatrogasna oprema (ovisno o tehnolo5kom procesu),o da djelatnici Poznaju ProPise,o da se zna kada nema potrebe za el.energijom tko je zadnji napustio prostorije i iskljuiio

dovod el.energije i gdje.

U metalskoj industriji (strojogradnja, brodogradnja) pozarne opasnosti su izrazene utehnoloSkom procesu ilOjose vrii zavarivanje (el. lukom, piinski), rezanje plamenom, .metal2acija. iakvi se [ehnoloSki procesi poitavljaju u zasebne poiarne sektore uz dodatneprotupoZarne mjere zaitite kao npr.:

o opremanje vatrogasnom opremom,o propisno iarodenje instalacija,o osiguranu ventilaciju (prirodnu ili prisilnu),o izvedenugromobransku instalaciju,o dist radni prostor od zapaljivih radnih tvari u kugu 10 m,o dodatno ograden Paravanima.

Osim opasnostiod el.energije i lakozapaljivih materijala u gumarskoj, tgktilnoj, papirnoj'rrfm":'i prehr,ambenoj inirrtr6i postbji velika opasnost 9d statjgkoO elelGriciteta koji moienastatizbog trenja izmedu destica praline, trenja plinova i tekudina i sl.preventivne protupozarne mjere koje se provode su: uzemljivanje (strojeva, uredaja,boiioi"nirlininos"nl" anttitatidt

. sprUedi Sirenje vatre i dima unutar gradevine'

. omoguci da osobe mogu neozlijedene napustiti gradevinu, odnosno omogudi njihovospaSavanje,

. omogu6i zaStita sPasilaca.

2.13 Poiarno prcventivne mjere - izdavanje odobrenja mjesta za drianje zapaljivihteku6ina i plinovaTehnoloSki procesi u kojima se skladi5te, koriste ili proiarode ZTP ili ekplozivne tvari mogu seonuuU"iiruii'o u gradevinama ili njenim dijelovima kojisu odvojeniod drugih proiarodnih iskladfunih dUelovi gradevine vatrootpornim zidom - pregradama koje onemoguiavaju Sirenjepoiara.Gradevine za dr?anjeZTP mogu se raditi samo na mjestima gdje njihova izgradnja ne ugroiavarigil; J poiara postojeci[ gradevina ili okolnog prostora, a na osnovu odobrenjaUinistarsWa iraditeljsWa, ptetl posebnim uvjetima Orade$.9-u postupku utvrdivanja uyjetaui"O"nii p.itora glede zilp-akoju uwrttuje nadleZna PU MUP-a prema propisima. Suglasnostie oAn6si'na predvTdene propise u glavnom projeftu glede provedbe mjera 7QP-a'

2.L4lzdavanje odobrenja mjesta za ddanje i smjeStaj eksploziva i eksplozivnihhrariOdobrenje za drtanjei smjestaj eksploziva i eksplozivnih tvari izdaje MUP za gradevine premaposebnim uvjetima gradnje kada se.prema projeKu provedene mjere ZOP-a i kada se to uWrditehnidkim pregledom.

2.15lzdavanje suglasnosti na projektirane mjere zastite od poiarapravna osoba registrirana za projeKiranje duzna je obaviti procjenu glavnog projekta i izdatiirpr.u, tcoiom p6wrOuj" da su miere za5tite od poZara izradene.sukladno odredbama zakona orJStiti oJ 6oZaia, uvjetima uredenia prostora, tehniikim normativima i normama, a takoAoJiuUtri proje6 d6stivlja se UUp-u radi izdavanja suglasnosti kojom se potvrtluje da su uprqBrct prbAuiO"n" propt'sane ili posebnim uvjetima gratlenja traZene mjere ZOP-a'Nakon lto se izda suglasnos! tijelo graditeljswa moze izdati gratlevinsku doarolu, o PoLUuuU.no* iennidtcoii pregdOJ u t

uredaji za smanjenje napona moraju biti instalirani iaran zone opasnosti, njihovi metalniJULloui ne smgu bili galvanski povezani sa posudama koje se iiste, a dUelovi strujnogkruga sniZena napona ne smiju se uzemljiti,alati i pribor za diSienje mor{u biti izradeni od materijala kojije antistatifan,antimagnetidan i ne iskri,provjetravanje posude koja se disti moZe se provesti stladenim zrakom, inertnim plinomili niskotlatnom vodenom Parom,zaStitna odjeca mora bitiantistatidka i ne iskeca,ljespe koje se koriste moraju bitiod ne iskreceg materijala, antistatiike i ne smijul"r;;rt i reagirati s uljem ili parom zapaljive tekudine, a klizanje ljestava mora bitiosigurano osiguradem koji ne iskri,wi metalnidijelovi moraju biti uzemljeni,treba provjeravati koncentraciju zapaljivih para.

2.17 Mjerc za5tite od poiara pri zavarivanjuS aspekta ZOP-a mjesto obavljanja zavarivanja i srodnih tehnika spajanja (lemljenje),LiOuiiania i obradl materijali moraju se pripremiti za rgd, pa u ty svrhu razlikujemo: mjestapt"J"iA"n" za stalni rad-i mjesta predvitlena za privremeni rad, pa tako i razlikujemomjere za5tite koje primjenjujemo.Stalna mjesta

- moraju biti izgradena od negorive konstrukcije (ili otpome na poiar najmanje

t h) i odueljene od ostalog prostora na adelaratan nadin,- kod plinskog zavarivanja boce moraju biti osigurane od pada, udaljene od grUudih

ureObia (najmanje 2 m) i od otvorene vatre (min 10 m),- broj boca ne smije biti veci od jednodnevne potro5nje,- rezervne boce skladiSte se u adekvatnim natkrivenim prostorima, a boce kisika i

acetilena moraju biti odvojene.privremena mjesta

- su mjesta na kojima se moZe zavarivati samo po odobrenju odgovorne

osobe za ZOP-a u pravnoj osoOl ili druge odgovome osobe prema internom ?????,- odobrenje se podnosi pismeno i izdaje se nakon 5to se uWrdi da su provedene sve mjere

lOP-a ieksPlozija,- treba se postaviti odgovaraju6a vatrogasna oprema,- privremeno radno mjesto za zavarivanje mora biti adekvatno pripremljeno, ne smije

postojati opasnost od nastanka eksploz'lja ili poZara,- posebne mjere ZOp-a provode se ako je potrebno i tg tq1(9 da se u krugu radijusa od 10

h od mjesta zavarivania oiisti prostor-od gorivog materijala, $. Ako to nije iaredivoonda dj se prostor prekr6e negativnim prekrivadima ili ogradi paravanima visine min 1,8m,

- mora se onemogu6iti prijenos iskre u druge prostore preko oWora transportnih traka i sl.

- treba voditi brigu kada se vr$i zavarivanje u blizini zapaljivih konstrukc'rja da se poduzmuposebne mjere"zaStite, uklanjanje gorivih d'rjelova, postavljanjem zaititnih pregrada,osiguranjem uuvogusnog Oeiurivi, postavljanjem odgovarajudeg broja vatrogasnihaparata,

- prigodom iarodenja plinskog zavarivanja treba se pridriavati sljedecih pravila:1. na plinskim bocama moraju biti redukcijskiventili,2. ventili se oWaraju Polagano,3. ventil boce s kisikom ne sm'rje se dirati sa prljavim rukama i alatom (ulja, masti),4. kisik iz boce se ne smije koristiti za pogon ????(7OP-a 39) i ti56enje,5. boce sa acetilenom moraju imati osigurad protiv povratnog plamena,

6. boce se smjeStaju na sigurnu udaljenost od mjesta zapaljivosti - ?????'7. smiju se koristiti u uspravnom polozaju i biti osigurane od pada, s postavljenim

kapama ventila osim kad su u upotrebi,

8. gumene cijevi za transport medua iz boce (kisik, acetilen ) moraju biti zaSti6eni odo5tedenja.

2.18 Pojam i izraiunavanje poiarnog optere6enjaRazlikujemo pojam ukupnog poZarnog opterecenja i specifidnog poZarnog opterecenja'Ukupno pozarno optere6enje - je ukupna kolidina topline koja se moze osloboditi izkaloridne moci svega ,p.Ui""g taierUala u promatranom prostoru (sobi, stanu, skladiSt* etaZi,zgradi i st.), bez onzira?liiiii rutoiiut pripada konstrukc'iji ili..ne. ono daje raiunsku vrijednosttipfirtf"

"."rgue jednog objeicta !o:u!. moZe osloboditi u poiaru' Oznadava se simbolom Z i

raduna prema iiraiu: 7 = Pi* $ , gdje je:Z ukuPno Poiarno oPterecenje, (kJ),P1 - specifitno poiarno opterecenje, (kJ/m2),q - povriina osnove na koju se odnosi vrUednost Pi, (mt)'Na osnovu ukupnog poZarnog opterecenja odreduje se broj hidranata u zgradi i oko nje'

specifiEno poianro opteredenje-je prosjedni iznos ukupnog pozarnog opterecenja naiedinicu povriine prortoiii* iiii"noj6 toplinom koja se moie razviti u analiziranoj prostoriji;a;;j na 1 m2'povriine te prostorije. Izradunava se prema izrazu:

Pr=Ipi*Vr*Hr/S (kllm')Pr - specifidno poiarno optere6enje, (H/mt),p - gustoda materijala,Vi - volumen mater'tjala,Hi - kaloriina mo6,S - povrSina tlocrta,r - indeks elementarne jedinice.

(ks/m'),(mt),(kJ/kg),(m'),

U radun ulaze wi gorivi materUali koji su sastavni dio zgrada, instalacije, oprg{la i materijali zakoje je zgradanuri"nif.i itgia"ttena.'standardom su odredene tri grupe specifidnog poZarnog"pl"i*.-t:.,

- nisko poiarn-o opterecenje - LGJlmz,- srednje poZarno optere6enje - do2 GJ/m',- visoko poZarno opterecenje - preko 2 GJlmz'

objekti koji sadrZe osnovne jedinice s razliiitim kategorijama FoZarnog optere6enja (nijeJ"i""ij...j iii.fJn.uunJ" ri"Jni" vrijednosti za cgelioUptct). U talorim obje6ima posebno senavode povrSine toi. tpiJui, ,i poj"Oin. kategorue poiarnitr opterecenja' Za visoko poZarnooptere6enje treba navesti njegov iznos'Rezultati izraiunavanja poiarnog opterecenja primjenjuju se prilikom projeKiranja gradevinaradi odredivanja potrebne otpornosti protiv poiara-elemenata konstrukcije (pasivna ZOP-a)' kaoi za opremu objekata;*d;J*. ;i gbsenje. osim toga ovi elementi su i osnova odredivanjelokacije, broja i opremljenosti postrojbi za intervenc1ri protiv poZara' Rasporeda i optere6enostipiittuirriin putoua i putova evikuaciie van zgrade (aktivna ZoP-a)'

2.19 NePosrcdni uztoci Poiarauzrokom poiara moZemo smatrati svaki iaror topline koji na zapaljive tvari djeluje tako da seone mogu zapaliti. :eJna od znaiajnUih karakteiistika poZara je iovjek koji w-oj1.ry radom,;j;t.i;;1a;;i poseuno nemarom swara mogu6nosti za nastanak poiara' NajieS6i uzroci su:

* oWoreni plamen, iskra i uZarena tijela,

* vruti predmeti, instalacije i grijadi,* el. instalacije,* statidki eleKricitet'* samozaPaljivost,.E prirodne pojave.

2.20 Kontrola i nadzor nad provedbom miera ZOP'aZakon o 7oP-awojim odredbama propisuje nadleznost MUP-a za obavljanje nadzora.nad ,provodenjem miera ZOe:i[oje oUivtjbju inspektori ZOP-a. Sumarski i poljoprivredni inspektoriobavljaju nadzor naO prouoO'd'r:em miia ZCjp-a u Sumama, odnosno na poljoprivrednimOoOiiill-prif"mu imaiu ovlaitenja inipe6ora ZOP-a uprdena zakonom'predstavnidka tijela grada zagreba,gradova i opcina mogu svojom odlukom, uz prethodnomiSuenje MUp-a pou:"ritioui"ur:iG-ooreoenih poslova kontrole provotlenja propisanih mjeraZop-a vatrogusnim postiojo.ti i njinouim udrugama' Zakonom je uprileno da ministarunutarnjih poslova propit,i:" tiOdaj oUrascg f.o:-im t" uwrdujg idsntitet osobe koja obavljakontrolu i nadzor nad;jf,f,;;;niuthi"ru ZOP-; ,te uvjete,ltruinu spremu, nadleZnost'ovla5tenja i obaveze inspektora lOP-a MUP-a '

2.21Svrha i cili inspekciiskog pregleda u podruEju ZOP'aSvrha i cilj inspekcijskog pregleda u podrudju ZOP-a je:

o kontrola nad provodenjem mjera ZOP-a koje s.u propisane Zakonom, propisimadonesenim nu il*"iiu iukoni, priznatim fravilima tehnidke prakse,. planovima zaStite odpon a,oOfur

El.instalacije mogu biti iaredene i u sigurnosnoj iwedbi, Ev. s-iaredbi sa namjenom za rad u;ffi;;fi;;groienim e[plozivnim piinovima. tla njih se pos$vlja zah$ev da t$ekom cUelogu1"f.u trujunji moraju oduvati woja posebna svojstva koja.i! iine.prikladnima za rad uu6roZenim prostorima. Stupnjevi pregl"d.a mogu biti: vizualni, kontrolni i detaljni i spadaju uperiodiine preglede i imamo prui pregled.

Obaveza ispitivanja plinskih instalacija propisana je zakonom o zapaljivim tekudinama it;;"''r; , C provod-i se glede ispravnosti i nepropusnosti novo.izgraclene ili obnovljene plinskei"iiif.iU", pr;;e pustanjJu pogon, zatim periodidno u odredenim vremenskim razmacima.irpiiir",ii" Ie'pr6voot ia ptiirstioj instatac6i od uliinog prikljudka do troSila. Rokovi za ispitivanjeiu-rfmti su za plinske instalacije u gradevinama namijenjenim stanovanju igradevinama u kojimase plin upotrebgava u tehnolo$kom procesu ili za zagrijavanje radnih prostora'Zbog povecanih opasnosti nastanka poZara i eksplozij_a plinskih instalacija koje se nalaze ugiad'evinara u fojima se plin upotrebljava u tehnoloikom procesu ili za zagrijavanje radnihiroitoru , moraiu ie ispitati u radu toii n6g duZi od 5 godina, do\ sP plinske instalacije ultamUenih zgradama - prostorima mora bbaviti u roku koji nije duii od 10 godina.Ispitivanje je obaveza vlasnika, odnosno korisnika gradevine u kojoj se plinska instalacija nalazi'

pregled i ispitivanje plinskih kotlovnica su predvideni. Pravilnikom o tehnidkim normativimaza projektiranie, izgraAfiiu, pogon i odrtavanje plinsklh kotlovnica,. a njime je obuhva(eno i;A"ie;; r"Oouitl i foritioini-pregledi i ispitivanje u vremenskim_intervalima jednom do dvabu6 godignie, a obavezno prije sezone loZenja i u toku sezone loZenja.

pregled i ispitivanje gromobranskih instalaciia su predvideni pravilnikom o tehnidkimp.piriri o gromobrini[ra, a njime je predvideno da se ispitivanje mora obaviti:

o nakon izgradnje ili rekonstrukcUe objeKa koji se Stiti gromobranskom instalacijom,o nakon popravaka ili prepravaka gromobranske instalacije,o nakon udara groma u instalaciju iliobje@o u rdovnim vremenskim razmacima koja ovise o vrsti objeKa.

Vremenski razmaci u kojima je potrebno obaviti ispitivanje gromobranskih instalac'rja za pojedinevrste objekata su:

* rok od 1 god za gromobranske instalacije na objektima za smjeStaj eksploziva iobjektimJ ugroiJnim eksplozijom, te gromobranske instalacije sa izvorimaionizacijskog zradenja,

* rok od 2 god. na objektima ugroZenim poZgrom, Zidarama i objeKima kod kojihje spoien6 uzemlienje gromobranske instalacije sa zaStitnim uzemljenjemeleKroenergetskog Postrojenja,

* rok od 3 god za gromobranske instalacije na visokim objeKima (Worniikidimnjaci,trkve, diamSe, tornjevi za motrenje i sl' ),

* rok od 5 god za gromobransku instalaciju na wim ostalim objeKima'

pregled klimatizacijskih ili ventilacijskih kanala provodi se prema Pravilniku o tehnidkimnoniativima za ventilicijske i klimatizacijske sustave. Isti se moraju pregledavati redovitojednom u tri mjeseca i pritifom prenamiene prostorija koje su klimatizirane ili ventilirane, a zatoOu Ui te odstranila zapaljiva pra5ina ili pare masno6a'

Pregled instalacija za dojavu i ga5enje poZaraIspravnost instalacija za dojavu i gaienje poiara mora se ispitati na propisan nadin u odredenimvremenskim intervalimi. tntervali-u kojimi je potrebno provjeriti ispravnost instalacija. za dojavupoirru ovisi o vrsti suiiiva,

-dnotno JreOaja 5to je regulirano zakonskim i podzakonskimiropisima. propisani rokovi'za ispitivanje mogu biti i krl6i ovisno o uputama proiarodada, ili

odlucivlasnika zbog posebnih uvjeta u kojima se uredaji nalaze (kemijski ivremenski utjecaj)'Za[onska je obaveza utiinit a ili korisnika stabilnih sustava za dojavu da iarrSe ispitivanjefun[.ionuf'nosti svojih rurwu najmanje jednom godi5nje. Inaie se ispitivanje dijeli na pruo ip"rioOiino ispitivanje. prvo ispitivanje je prwjera ilPravnosti sustava koja se obavlja pr'tjelehniikog pregleda-poslUe rekonstrukiije'sustava. Periodidno se obavlja u propisanimvremenskim razmacima.Za sve vrste periodidnih ispitivanja potrebno j9 najpgt tregledom odobrene tehnifkeOo[ur.ni.iiie(projektne)'uvrdi[i odgovaraju6e projektirane znadajke koje odreduju ispravno;;;j; ik"j; nji

put udaljavanja od izlaza - dio puta za izlaienje izmedu izlaza i otvorene 0avne) povriine.Za waki od ovih dijelova puta za izlazenje propiguju se._zah$evi kojima ti segmenti izlaznog putamoraju udovoljavati u pogledu evakuacije u sluiaju poZara'NajteS6i uvjeti koje moraju zadovoljavati izlazi i izlazni putovi u sluiaju poZara i opasnosti oviseo: - namjeni ivisini gradevine,

- broju ljudi koje treba evakuirati,- tehnolo5kom Procesu,- poZarnomoPteredenju,- stuPnjuoPremljenosti,- lokaciji.

Na temelju ovih kriterija uWrduje se:- broj i rasPored izlaza,- udaljenost od izlaza,- prostorni parametri (Sirina i visina hodnika, stepeni5ta),- vatrootPornost,- poiarne znatajke materijala za oblaganje zidova, stropova i podova izlaznih putova,- nuZna rasvjeta,- oznadavanje.

Osnovno nadelo u projeftiranju i izvedbi putova za izlaienjeje u tome da osobe ugroiene u#il il;il-r"g,;iil,it i/aika u najmanje dva razlitita smjera, kako bi se u sluiaju prodoradima ivatre u jedan dio izlaznog puta mogao koristiti drugi dio izlaznog puta'

2.27 Svrha i cilj izvodenja poiarnih sektoraPrema odredbama zakona o gradenju zah$eva se da grattevina bude tako projektirana i .i*J.* Oise sprUeciliienjE vatrai dimiunutar graaevine. ovom zahtjevu moZemo udovoljitipodjelom gradevine na manje cjeline $. poiarne sektore'poiarni sektor je dio gradevine odijeljen od ostalih dijelova gradevine gradevinskimlort*r*.Uu*a i Llemeitima (zidovi, stropovi, vatrootporna yratg....) koji imaju odredenu;6;;;;;ffi poZar. U traJanju otpoinosti na poiar gradevinskih konstrukcija i elemenata moraOiti spr6eien prodor uuirdl ii*u'ir toga poZarnog sektora na ostale dijelove gradevine i/ilirpii:JCdno Siri:nje vatre i dima na taj poZarni sektor iz ostalih dijelova gradevine'Gradevine se ovisno o namjeni (stambena, poslovna...) ali i ostalim parametrima (visini'-;;;ffi; opter"Tenju, zapbsjednutosti prostora....) dUele na poZarne seKore, 5to je definiranovaZedim hrvatskim propisima ili pravilima tehnidke prakse'

Za gratlevine za koje n'rje potrebno ishoditi posebne uvjete gt?g:nju glede ZOP-a i za gradevinegdfi i" zbog njihove pii.l" nije iar.edivo iii opravdanost gledi5ta 1OP-a (mostovi, tuneli,vijlOutcti) nije potrebno definirati poZarne sektore'U posebne poiarne seKore se izdvajaju:

povezuju viSe PoZarnih sektora,

Velidine pozarnih seKora gpdeviry odreduju se prema posebnim propisima za pojedinu vrstugradevine 5to ovisi o nizu timbenika kao Sto su:

- PoZamo oPteredenje,- otpornost gradevine na Poiar,- katnost objekta,- vrsta tehnoloSkog Procesa,- postojanje uredaja za automatsko gaSenje poiara'- postojanje uredaja za automatsko otkrivanje poZara'

2.28 Mjere zaitite od poiara pri prijevozu opasnih Wariopasnim warima smatraju se takve tvari koje zbog svojih lol.s.tay.a' kao 5to su : otrovnost'zapaljivost, eksplozivnoi, r"ili".*t.i sl. mogu u6roziti tgtuu]j? ili Zivot Uudi, prouzroditimater'rjalnu Stetu ili

"gijiii oSt"titi ot otinu. 1t-lo, vodu, zrak)' Iako su mnoge opasne Wariil;;;k diii""j""k;tuil iiu n:"gou, ot

ako je ambalaZa za prijevoz-opasnih wari izradena od lomljiva materijala, te ako sepakira u skupine, ukupna tezina skupine opasne wari i ambalaze ne smije prelazititeZinu od 75 kg,a afo se pii ittit wjetimb radi o nelomljivoj ambalaZi' doaroljenateZina skupine opasne Wari i ambalaZe je 150 kg'oaleta o'asne tvari u kojoj se nalaze pojedinadna ili skupna pakiranja moraju se oznaditibOgovaraJudim natpisima i listi6ima opasnosti

Utovar i istovar oPasnih tvari:

Prometa,

pristupima ,u poiiiu'u"nim zirat

datum, priblizni sat podetka pr'tjevoza, pravac \retanjl i odrediSte, naznake vrste ioznake priievoznog sredsWa, n-aziv, ime i prezime, adresu primatelja'

- iaranredne mjere sigurnosti za vrijeme pr'tjevoza ekplozivnih tvari,- pretovar ili istovar eKplozivnih tvari.iaran kruga proiarodaEa eksplozivnih tvari doaroljenj" ru.o na onim miestima koje odobri ili odredi ovlaiteno tijelo MUP-a'

Plinoviboce i druge posude u kojima se prevoze plinovi moraju bitiopskrbljeni ispravnimventilima,ventili boca moraju biti hermetidki zatvoreni izaSticeni kapama ventila,boce sa plinovima kod smjeStaja u vozilo stavljaju se u posebne palete, a njihov polozajmoZe biti okomit ilivodoravan,pri smjeStaju boce se moraju osigurati od prevrtanja, kotrljanja i medusobnog sudaranja,prijevoz boca i drugih posuda vrsi se u oworenim prijevoznim sredstvima,od Stetnog u$ecaja atmosferilija teret se Stiti nepromodivom ceradom,pri prijevozu u zatvorenim vozilima teretni prostor se mora provjetravati prirodno iliumjetno,pri prijevozu plinova koji imaju syojstvo otrovnosti ili Stetnosti na zdravlje, osoblje mora'ir.iinu raspolaganju osoUni za5tiina sredspa za za5titu organa za disanje,boce namijenjene pr'rjevozu plinova smiju se puniti samo onim plinovima za koje su bocei namijenjene, 5to je oznaieno na boci,boce namijenjene za odreden plin mogu se puniti i drugim plinom ali da ispitni tlak iorrgu *oj;wl uo." oogouaraju svqswima.plina kojim se puni, tada posudu trebainuEiti kojim plinom je iunjen-a, teZinu punjenja i druge oznake'metalne boce i druge posude punjene plinovima moraju nositi slijedete oznake pisanejasno ditljivim itrajnim slovima i brojevima:

a. puni naziv plina ili smjese plinova,b.todnateZinaposudebezpripadaju6ihdUelovaiprikljufaka,c. dodatno za ukapljene plinove, tara teiina posude ukljuiivo sa ventilom, ali bez poklopca

ventila,d. pokusni (ispitni) tlak, dan, mjesec, godinu posfednjeg ispitivanja'

Zapaljive teku6ine- posude moraju propisanim tehnidkim uvjetima za dotiinu vrstu zapaljivih tekucina i

moraju biti odgovaraju6e oznadene,- zapaljive tekudine prue grupe - vrlo opasne tvari.koje su oznadene slovom (a)' za sve

pozicije prema ADR-u n- posude se stavlja znak "X"- zapaljive tekucine druge grupe - opasne wari koje su oznadene slovom (b), za se

pozic-ije prema ADR-u na bocu se stavlja znak "Y".zapaljiveteku6inetrecegrupe-manjeopasnew.al|ojesuoznadeneslovom@zasve

poloZu:" prema ADR-u na posudu se stavlja znak"Z" '

Otrovi- potrebnoje Posebno odobrenje,- otrovi se ne smiju prevoziti u istom teretnom prostoru s l'tjekovima, Ziveinim

namirnicama, riotior niunor i predmetima opce upotrebe koji po posebnim propisimapodlUeZu zdravstvenom nadzoru,

- ako u tijeku prijevoza dode do curenja ili prosipanja ottoy-q prijevoznik je duZan osiguratioi

"i ,"gioz"ni'piortoiurde sprijeden pristup osobama i Zivotinjama, a o dogadaju je

potrebno iarijestiti nadleZne organe,- u sludaju gubitka otrova slijedi postupak pr'tjave'

Radioaktivne hrari- pakiranje, Prijevoz,ambalaZa...- doza zradenja - dowoljene vrijednosti- prUevoz sa drugim tvarima (hrana lijekovi"'),- toksidnost, zapaljivost, eksplozivnost,- pakiranje (prijevoz, oznaiavanje ) mjere sigurnosti),- odobrenje nadleZnog organa sa svim relevantnim podacima'- ispunjavanje propisanih uvjeta za priianoz,- odobrenje - zah$ev - opci podaci (atesti, odobrenje za proiarodnju, upute o mjerama,

popis osobne zaStitne oPreme)

U mjere sigurnosti pri prijevozu opasnih Wari definiraju se:* obaveze sudionika u pripremi za prijevoz i pri-prijevozu -poduzimanje-preventivnih

sigurnosti mjera kojima se osigurava zaStitb iivo-ta i zdravlja ljudi, zaStita materijalnihdobara, Zivotne okoline te sigurnost prometa,

* duznosti isporuiitelja opasne wari - udovoljavanje propisima i uvjetima za prijetroz,osposobljenost, upoznavanje sa opasnostima, dobivanje odobrenja, ispravnost uredaja,provjera irpruu'nolti u pioptanim rokovima, oznadavanje,.ispostavljanje.pratecih isprava'upute za prouoa"nj" mjera sigurnosti, uklanjanje nedostataka, osiguranje kodosiguravaju6e ku6e,

* duznosti prijevoznika - posjedovanje vozadke doarole za upravljanje opasnim teretom'strudna orporo-blj"nost,'cl-rtifikat, da je starui od. 21 god, trajno nadziranje provedbet:"iu, udovoUavinje uvjetima i propisima za pr'tjevoz opasnih tvari'

2.29 Mjere ZOP-a koje rjeienjem mogu narediti inspektori ZOP-a odnosno PU MUP-aU obavljanju nadzora inspektor (OP-a ima pravo pregledati sve zafuorene prostorije i ogoreneprortor6, postrojenja i uiedaje, te poduzimati druge radnje potrebne za utvrdivanje primjenepropisanih i naredenih mjera ZOP-a .Mjere ZOP-a koje moZe narediti inspektor:

-dovodenjeuispravnostanjepostrojenja,instalacijailiuredaja,- obaviti rekonstrukciju gradevine ili prostora u njoj,- uklanjanje otpada iz zaworenih i oworenih posuda, a kojije nastao u radu (procesu)'- uklanjanje predmeta iz prostorija i prostora koji predstavlja opasnost od nastajanja i

Sirenja PoZara,- odrzavanje Sumskih cesta i putova u stanju koje omogucava pristup u svako doba

(vatrogasni m vozilima),- iarodenje stabilnih, polustabilnih, mobilnih i drugih odgovarajudih uredaja i instalac'tja za

dojavu i gaSenje Poiara,- iarodenje potrebnih izlaza izgradevine ili gratlevinskog dijel radi omogudavanja bzog

izlaska u sludaju Polara,- onemogucavanje pristupa vozilima koja pri radu mogu izbacivati iskre na mjestima gdje

bi to m-oglo predstavljati opasnost od poZara,- dovodenje u ispravno stanje vatrogasne opreme i sredstava za gasenje poZara,

- postavljanje na za to potrebna mjesta vatrogasne opreme i sredstava za gasenje poiara

- uklanjanje odnosno izmjenu onih elemenata koji mogu izaarati poiar (na postrojenjima'instalacijama i uredajima),

- uklanjanje zapaljivih tvari koje su ugradene u konstruktivne elemente zgrade ili kojimasu obradene vodoravne ili okomite povrSine izlazai izlaznih puteva ako ti elementipiJstavljaju opasnost za nastajanje ili bzo Sirenje polara'

- onemogu6avanje ubacivanja iarana predmeta kojibi mogli prouzroditi pozar u gradeviniili ofuorenom piostoru na kojije pristup ograniEen,

- nabavljanje odredene koliiine ivrste tehniike opreme i sredstava za dojavu i gaSenjepolara,

- drianje sirovina, gotovih proiaroda ilidrugih predmeta u zatvorenim i otvorenimskladiSnim Prostorima'

- uporabu oworene vatre u zaworenim i ofuorenim prostorima (pu5enje, zavarivanje,svjetiljke s oworenim plamenom, otvorena loziSta, elektroinstalacije koje nisu u s-iaredbi),

- uporabu gradevina ili gradevinskih dijelova, postrojenja,.instalacija ili drugih uredaja akose njihovim pr*r"d"ru; n" roZ" otkbniii'neOostatik koji moZe prouzroiiti poiar,

-uporabuuredaja,instalacijaisredstavadoksenepoduzmumjeredaseopasnostukloni,

- obavljanje odredenog posla u gradevini ili gradevinskom dijelu, prostor'tji odnosnoprostoru tlar.iraiie, plnitar.anje"zapaljivih tJtu6ina i plinova, spaljivanje korova i sl' )

Na temelju rjeSenja PU vlasniku, odnosno.korisniku gradevine gradevinskog dijela' prostoramoie narediti provottenje-mj"ru t*tit" od poZara fJie su propisane zakonom, podzakonskimaktima, pravilima tehnidke prakse ili planovima ZOP-a '

2.30 Odriavanje opneme i sredstava za gaienje poZaraZakonska je obaveza vlasnika ili korisnika uredaja, 9prem9, sredstava i instalacija namijenjenih;;;;fi;iliSenje poZ*. Oi izvrSe ispitivanja iunkcionalnosti jednom godiSnje'Odriavanje vatrogasnih aParataRadnje odrZavanja i rokovi u kojima se radnje moraju obaviti propisani su Pravilnikom o izboru iodrZavanju vatrogasnih aParata.Zbog razliiite sloZenosti poslova ko_ji su predvideni da se obave u pojedinoj radnji odriavanja,;r"fi;ri ;r posebni uvieti poa kojima se pojedina vrsta odrZavanja moie obavljati'Predviilene radnje u odrZavanju vatrogasnih aparata su:

- redovni pregled - obuhva6a uoiljivost i dostupnost aparata, op6e stanje i kompletnostaParata, stanje Plombi na aParatu'

- periodidni pregled - se obavlja jednom godisnje, 9.m9ze se obavljati samo u odobrenomprostoru oo stiane ouLst"n" rtiutne os6be, dbavljeni pregled oznadava se lijepljenjemnatjepnice ., 6fi iu oinielno tf

Ispravnost sustava, uredaja i sredstava mora se ispitati na propisani naiin u odredenomvremenskim ,'urrnu.iti. Vr"menski razmaci u kojima je,potrebno izvrSiti provjeru ispravnostisustava, uredaja i sredstava ovisi o vrstama istih-i odiedena su Zakonom o ZOP-a i Pravilnikomo odriavanju i izboru vatrogasnih aparata'Propisani rokovi u kojima se prwjerwa ispravnost sustava ili uredaja mogu biti i kra6i ovisno oiljffi; pioi-oouei iii"Jr"li vtisnika zbos posebnih uvjeta u kojima se uredaji nalaze(kemijski, vremenski i drugi utjecaji)'

2.31Uvjeti pravnih osoba ovlaStenih za ispitivanie uretlaja, opneme' sredstava iliGr""ii" namiienienih za dojavu i gaienje poiaraZa ispitivanje stabilnih sustava za dojavu i gaSenje pozara trecim pravnim osobama podnositeljzah$eva mora ispunjavati slijedece uvjete:

mora imati VSSMI; "etttot"nnike,

strojirswi, kemile, a ietvrti djelatnik moZe imatiSSS/ry obrazovanja tehnitke struke,

Za ispitivanje stabilnih sustava za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para mora ispunjavati:

strojarstva ili kemije,

Za ispitivanje svojih sustava koje je podnositelj sam ugradio i proiareo:

mora imativilvg,i Jrgi d:"r"tni[moie imitiss-s/w obrazovanja tehniike struke,

3. NORMATIVNO REGULIRANJE ZASTITE OD POZARA

3.1 Zakoni' norme' pravilnici, planovi i odluke - optenitoZOp-a je u normativnom pogledu uredena zakonima, pravilnicima,planovima' normama iodlukama. Sve te aKe o ZO6-as obzirom na wole oviasti donose Sabor

RH' tijela drZavneuprave i lokalne samouPrave.Resorno tijelo koje se bavi poslovima Zop-a je MUP-a (i eksplozija). Temeljni zakon kojim jeuredena Zop-aie zaron o lustiti oo poZar.a tttltt sg/gg, goje'se.temeljnim odredbama utvrdujurazloziza njegovo donoSenje, a to su: poOuzimanilitijlii radnji za otklanjanje uzroka p1ara'sorietavanje nasta:anil-ii"irJfi poZari,-ott

preventivno. U cilju organiziranog i prav_odobnog predvidanja i prwodelja mjera |OP-at aiuZnisu ih provod-iti wlod pravn-irt i'nridrin osonal predstavniikih tijela Zupanijskih iopcinskihskup5tina, t'rjela lokalne uprave, resornih tijela '...

Neke od obaveza su:- predvittanje potrebnih mjera ZOP-a vec u fazi projeKiranja,- obaveze ishodenja suglasnosti od ovlaStenog tfiela na izradeni prikaz mjera lOP-a ,- periodidko ispitivanje stabilnih i polustabilnih sustava za dojavu i ga5enje poiara,- nadzor i provjera rudnih i prijevoznih vatrogasnih aparata prema pravilniku,- izrada procjene ugrozenosti od pozara i tehnoloSkih eksplozija,- donoSenje plana zaStite od poZara za pravne osobe (I i II kategorija).

3.4 Op6inske odluke i planovi ZOP'aprema Zakonu o ZOP-a predstavnidko tijelo Grada Zagreba, gradova, kotara i opcina donosepi* iuftit" od poZara na temelju procjene ugroienosti od poZara, prema prethodnopribavljenom mi5Uenju MUP-a .predstavniika tijela koordiniraju aKivnosti oko izrade procjene i planova, zatim donosi opce aktet

*Ustrojstvomotrenja,javljanjaiuzbunjivanjaoopasnostimaodpoaara'* ustrojstvo i nadin obavljanja.unutarnje kontrole glede- provedbe mjera 7OP-a te ovlasti i-

Juin6,sti O:efatnif

3.8 Osnivanje vatrcgasnih postrojbiosnivanje vatrogasnih postrojbi regulirano je.Zakonom o zaStiti od poZara (ilanak 26),odredbom koja kaZe: il6;;4"6;"n19 u g1a5en;u poZara, spaSavanja osoba i imovine ugroZenepoZarom i eksptozijom, ptrt;;j; i"n1if5" ioto|i u nezgodama i.opasnim situac'tjama, provedbiFlu"nliuni6 r:"rizo'P:;l;;"Uinju Orubin djelatnostiuwrdenih planovima ZOP-a osnivaju se ,vatrogasne poit@Ue i udruge dobrovoljnih vatrogasaca'

3.glzradaprosudbeugroienostiodpoZaraieksplozijaSadriaj, nadin izrade i nadin primjene metoda kod izrade procjene ugroZenosti od poZara itehnoloike e6plozije ,wtO"n je Fravilnikom o izradi procjene ugroZenosti od poZara ieksplozija, a procjenu ulioi"nl,tti duZni su na temelju odredbi zakona o ZOP-a izraditi pravneoso'Ue tiategorizirane u f i II kategoriju te gradovi i opcine'Osnovni elementi procjene ugroienosti su:

1) postojece stanje (za pravnu osobu: broj uposlenika, povr3ina gradevina, nazivigradevina, tehnologija),

2) Brojdana analiza poZarne ugroZenosti,3) Struino miSuenje o postojecem gtgnju, ustroju sluzbe zoP-a te profesionalnih i

dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi,4) Prijedlog mjera,5) ZakUuiaK6) Grafidki i brojdani Prilozi.

procjenu ugroienosti izraduje grupa strudnjaka od najmanje troje.djelatnika od kojih najmanjedvoje mora imativss Linidr.6- ir:*r r.urtidite struke. Grupu radivoditeU sa strutnim ispitom i;;ig"diilr;Onog isLuspa na"posf6yimaTOP-a.Ostali u sastavu grupe moraju imati najmanjedvije godine radnog isr

Evidencije su duZnivoditi pravne ifiziike osobe, te strudne sluZbe, koje su vlasnici odnosnokorisnici gradevina, gradevinskih dijelova i prostora'EvidencUe se vode u obliku knjiga sa stranicama oznadenim brojevima, a saddaj pojedinih;;;;;il; r":" * orzr"'iliii;t"*"i i"irt" osobe obraden je detaljno u pripadaju6impr.uitni.itu,-odnosno treba biti propisan u op6im aKima'

Pozornost treba posebice obratiti na vodenje slSedecih evidencija:- o nastavi i osposobljavanju zaposlenika za ZOP-a

'

-oodrZavanjuvatrogasnihaparata(redovno,periodidnoikontrolno),- o ispitivanju stabilnih sustava za dojavu i gaienje poiara'- o ispitivanju funkcionalnosti sustava za uwrttivanje prisutnosti zapaljivih plinova i para'

- o ispitivanju plinskih instalacija, plinskih troSila te plinskih kotlovnica'- o ispitivanju elektriine mreZe i potroSada, te panic rasvjete i rasvjete za nuldu,- o ii56enju i odrZavanju dimovodnih kanala,- o isPitivanju gromobrana'- o di5denju klimatizacijskih i ventilacijskih kanala,- o inspekcijskom nadzoru (internom),- o provedenim sankcijama (internim),- o izdanim odobrenjima za obavljanje poslova zavarivanja i srodnih poslova,- o vrsti, broju i stanju vatrogasne tehnike'

u pravnoj osobi ili strudnoj sluzbi oclgovorna osoba za provoctenje mjera zoP-a vodi propisanuffi;;;Ui ir poOr"i:u ZO-p-u.iio' o iregledu, ispitivanju, seruisiranju uredaja, opreme i;;;;ir;;t; biSen:I, poiu*, o proubde-nom osposobljavanju za ZOP-a i eksplozija, olnspe[cUsf

- ukljueivanje komunalnih poduzeca u akcije gaSenja,- ukljudivanje sluzbi za pruzanje prve medicinske pomodi u akciju gaSenja poaara,- ukljutivanje sluZbi ili poduzeca te odgovornih osoba za opskbu hranom ivodom u akc'tji

ga5enja Polara,- nadin zamjene vatrogasnih postrojbi novim postrojbama na gasenju poaara,- naiin ukljuEivanja HV u gaSenje polara,- sludajeve kada se i koji se op6inski igradski Eelnici upoznaju sa nastalim pozarom,

- sluiajeve kada se u akciju gaSenja pozivaju odnosno ukljuiuju vatrogasne postrojbeiaran podruija oPcina igradova,

- natin i sluiajeve uporabe opreme ivozila posebne namjene u gaSenju poZara ilispa5avanju osoba,

- nazive gradevina i oWorenog prostora na kojima se moZe odekivati poZar ve6ih razmjera'- nazive gradevina u kojima su sadrzane radioaKivne, ekplozivne, otrovne i druge opasne

Wari,- popis osoba odgovornih za provedbu planova pravnih osoba raarstanih u I i II

kaiegorfiu ugroZenosti od Poiara,- sastavni dio ovog plana su i planovi aoP-a pravnih osoba koje su razvrstane u prvu i

drugu kategoriju ugroZenosti od poZara'

3.14 Saddaj planova zaitite od pozara u pravnoj osobi ili struEnoj sluibiplana ZOp-a donose pravne osobe raarrstane u I i II kategoriju ugroZenosti od poZara natemelju izradene procjene ugroZenosti.plan se sastoji od grafiikog itekstualnog dijela. Grafidki dio sadrzi:

- oznaku glavnog pristupa za vatrogasna vozila,

- oznaku gradevine ili postrojenja,- oznake katova,- tlocft prizemlja i raspored prostor'rja s naznadenim namjenama'- oznaku protupoZarnih pregradnih zidova,- oznake oWora u stupovima izidovima,- oznake PristuPa,- oznake stubiSnih prostora sa mjerom silazenja i pristupa katovima,- oznake putova za intervenciju i putova za spaiavanje'- oznake mjesta za prolaz dima i topline,- oznake stabilnih ili pokretnih uredaja za gaSenje sa podacima o vrsti, kolidini sredswa za

gaSenje i poloZaju stabilnih instalacija za gaSenje,- podatke o vrsti i kolidini zapaljivih tekudina i plinova te otrwnih, radioaKivnih i

lksplozivnih Vari, foOaci iroiaju biti upotpunjeni upozorenjima glede sredstava zaga5enje koja se ne smiju upotrebljavati,

-prikazmjestazauzimanjevodezagaSenje,teprikazmjestazaprekiddovodaenergenata u gradevinu ili postrojenje'

osim navedenog pregledni dio plana mora saddavati i nacft gradevine ili postrojenja s .oznakama gradevine,'b=roiu [it6*, prolaza, nacrt granitnih ilusjednih ulica gradevina i njihovenamjene te oznake vanjskih i ulidnih hidranata'

Tekstualni dio Plana sadrZi:- naziv mjesta, te naiin primanja dojave o poiaru,- obaveze u postupanju, zapovijedanju i ovlasti sudionika u primanju obavijesti o pozaru i

claUnjem ustroju akcije gaienja,

- nadin ukljudivanja sluZbe za pruZanje prve medicinske pomo6i'- brojdano stanje vlastitih postrojbi za gasenje pozgra te.cjelokupan ustroj gasenja kada

su u akciju gus"njiukUulene uin:sfi prof6si6nalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe,- nadine pozivanja i ukljuiivanja distributera energenata u interuenciju,- nazive gradevina ili postrojenja na kojima se poiar gasijl nazodnosti odgovorne ili

strudne osobe utoj graOeviniznog specifidnosti tehnolo5kog postupka,-nazivegradevineilipostrojenjaukojimasenalazeialoriradioaktivnogidrugogopasnog

i otrovnog materiifi iWaii te postupci koji se poduzimaju u sludaju po1ara,- nazive radnih mjesta i lokac'rje na kojima su smjeSteni kljutevi od prostora ili prostorija uk;fi; se nalaze mjesta za prekid dovoda energenata u gradevinu,- razraden radio i telefonski sustav za povezivanje wih sudionika koji sudjeluju u gaSenju

poZara.

3.15 Prava i obaveze djelatnika odgovornih za poslove ZoP-a u pravnim osobamaili struEnim sluibama

Prava i obaveze su:- odgovornost za provedbu mjera ZOP-a ,- odrzavanje u ispravnom stanju i svrsishodnost upotrebe opreme i sredstava za ga5enje

plara,- upoznavanje djelatnika sa opasnostima od poiara na njihovim radnim mjestima,- polaganje strudnog ispita u roku godinu dana od dana zasnivanja rqlnog odnosa ili

rasporeda nu ruO"i .ifito osoOJoOgovorne za provedbu mjera zaitite od poZara,- prava se obiino reguliraju aKom pravne osobe u kojoj je zaposlena odgovorna osoba za

ZOP-a.

3.16 Planiranje i poboljSanje u provodeniu mjera ZOP'aPlaniranje i poboljSanje u provodenju mjera ZoP-a regulirano je zakonom i podzakonskimaKima D podrudja ZOP-a idrugih zakona'Unaprjedenj ezoP-ane moiemo temeljiti samo na iskustvu i sludajnim saznanjima, nego je;;#Gil;i smiSUeno uniprjeaivati ZoP-a , koristeci pritom raspoloiiva znanstvenadostignu6a i primjenu i"f.'rif.E,'ito je svakim danom we izraZenije naglaieno naglim razvojemwih ljudskih ajentnosti, 5to je ooveto do swaranja sve viSe opasnosti za nastanak poiara imogu6nosti njegova tWuiuniu. iotrgUng je svakim danom sve vi5e se usavrSavati i pratiti6;idd;;Jisiu6a i primUeniti ih (uredaji, oprema, sredstva)'

3.17 Rasprave i prijedlozi za pobolj5anje svekolikog stanja u podrufiu ZoP-apotreba da se prate tehnidka dostignu6a sa aspeKa ZOP-a name6e potrebu rasprave.o ,.svrsishodnosti, s obzirom na primjenu, namienu, namede se potreba za davanjem prijedloga zapoboUSanje stanja u ZOP-u.

3.18 Obaveze pravnih osoba ili struEnih sluibi u ga5eniu poiara

- donoSenje planova lOP-a (I i II kategorija),- izradaprocjene ugroZenosti (temelji za plan),- organiziranje sluZbe 7OP-a, vatrogasne postrojbe'- kontinuirano pra6enje stanja ZOP-a (organiziranost, materijalno teh' sredstva"')'- uskladivati stanje sa novonastalim uvjetima,- pratiti propise iz podrudja ZOP-a '

4. SUSTAVIZADOJAVU I GASENJE POZARA

4.lPrcianodnjauretlaja'opremeisredstavazadojavuigaSenjepoiaraRaaroj industrijske proizvodnje u danaSnje doba donosi sa sobom sve brZi raaroj tehnoloikihproces koji se odvijaju upotrebom lrzifr i OroOuf.ivnln strojeva, koji nam donosi we veci broinovih, u vecini gorivih,-eullifotupaljivih Wari. Takav ekspanzionistidki razvoj tehnoloSkih;;;# i Jroorir

sredswa za gaSenje poiara su wari koje pojedinadno ili u kombinaciji apliciraju na pozar radinjegovog gaSenja.

4.3Ispiuvanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava za dojavu i gaienjepoZara

odrzavanje sustava za dojavu i gaSenje pozara duznost je vlasnika odnosno korisnika sustava, aprouoair6 rukladno tehni6kim n-ormama i uputama proiarodada, na takav nadin da buduneprekidno u ispravnom stanju. Ispravnost.sustava se mora ispitati na propisan nadin u .odredenim vremenskim razmicimi. Oni ovise o vrsti sustava odnosno uredaja i odredeni suZakonom o ZOp-ai praviNilom o izboru i odriavanju vatrogasnih gparata. Propisani rokovi ukojima se provjerava iipiavnost sustava ili uretlaja mogu bili i.kradiovisno o uputi proizvodadaili odluci vlasnika zoog ;;ieOnih uvjeta u kojima'se uredaji nalaze' Zakonska ja obaveza vlasnikaili korisnika sustava ru lo:u* igiSlnje plara da iarde ispitivanje funkcionalnosti wih sustavanajmanje jedanPut godi5nje'Ispitivanje sustava za dojavu i gasenje pozara duelimo na pruo i periodidno ispitivanje'prvo ispitivanje je provjera ispravnosti koja pe obavlja prije tehnidkog pregleda novoizgradenogobjeKa, odnosno poslije iarr6ene rekonstrukcije sustava'Periodiino ispitivanje je provjera ispravnosti sustava koje se obavlja periodidno u propisanimvremenskim razmacima, poslije pruog ispitivanja'Pravilnikom o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti opreme i sustava za dojavu i gaSenjepo2arapropisuju r" t"nnlfli, kadrovski i materijalni uvjeti za ispitivanje stabilnih i polustabilnihsustava za dojavu prisuinoii iipaliivih plinova-i para koje moraju ispuniti qravne osobe koje;;;1ffi" postvb, f.io i opr.g ijpitivinja, naiin ispitivanja opreme i uredaja i elemenata tihirrtuiri, te program i nadin botaganja ispita za obavljanje tih poslova.

4.4 Ovla5tenja za ispitivanie ispravnosti i funkcionalnosti sustava za dojavu igaienje Poiara

Ovla$tenja za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava za dojavu i gaSenje poiara'. na;.htjt pruun" bsoUe, itOaie MUP-a ako.su ispunjeni-uvjeti propisani Pravilnikom o wjetima zaoUuuf:u'i:" ispitivanja sustava za dojavu i gaienje polara'ovla5tenje se moZe ishoditi za ispitivanje vlastitih sustava, sustava koje je podnositelj zahtjevakao pravna osoou ru.'pioi-*. iri uotu.oig, odnosno za ispitivanje.sustava kod trecih osoba(pravnih). pravne

"dJ 6J" ilo0""*rusiun:e za ispitivinje vlastitih sustava na mogu obavljati

prva ispitivanju ,rrtuuu j"ififa,,3 ispitivania mogu obaviti samo pravne osobe koje su ishodileovla$tenje za ispitivanjeit*it pravnim osobaml, a nisu proiarele, niti ugradile konkretnisustav.Da bi dobio ovlaStenje za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava za dojavu i gaSenjepoZtru podnositelj zihtjeva mora ispuniti odredene uvjete:

- mora biti Pravna osoba,- u stalnom radnom odnosu mora imati najmanje 4 djelatnika, od kojih najmanje dvoje

mora imatiVSSlVlf, efef

vodenom parom) s mogu6nos6u samostalnog djelovanja ili zajedno sa sustavom za dojavupo?ara.Sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para je skup elemenata funkcionalno povezanih inepienosivifr(mjerna dil;; iiJJiSnia jedinica, signafizacija, alarmi, pisadi i sl. ) za otkrivanje idojavu zaPaljMih Plinova i Para.ovisno o vrsti dobara koje se Stite i razliditih klasa pozara koji mogu nastati i za gaienje i zaJojavu se primjenjuju tJititi sustavi (stabilni),. ? m.T,' b':i,tyt-!1Ylta automatskim radom iiuiiaui Uei autlm-atikog rada (unutarnja ivanjska hidrantska mreZa)'Sustav vatrodojave sluZi za pravodobno otkivanje poZarl i prosljedivanje informacije onastanLu W?a;ado mjesta odakle se zapodinje akcija gaienja'

4.6 Projektiranje sustava za dojavu i gaSenje poiaraSustav za dojavu i gaienje poiara projeKira se na uwrdene poiarne opasnosti objeKa kojitreba Stititi, zatim se ni iemef:u poZatl1e opasnosti utvrdi povrSina na koju treba djelovati ivrijeme rada sustava.

- kod sustava za gaSenje odreduje se volumni protok medija za ga$enje i minimalni tlak nanajnePovoljnijoj mlaznici,

- kod sustava za dojavu odreduje se napajanje energijom, nadin automatskog pozivanjaiaposlenika odgovornih za provodenje akcije ga5enja'

projeKna dokumentacua koja odreduje karaKeristike sustava za dojavu i gaSenjepoZara. vezanaj;;;;;j;1"nri!." Ji,rr"i".iii1e, ij. izdavanje sradevinske doarole u dijelu zaitite od poZaraii1ojJm suO:eluje NUp-aliOiuuniem posebnih uvjeta 9.radenry iz djelokuga .1OP-a, suglasnostina giavni pOeK te sudjelovaniem u iehnidkom pregledu gradevine (sustava)'odobrena projeKna dokumentacua (glavni projekt) je dakle dokumentacija na koju ie-izdanaiuglisnost'Oa su u nioi pieOviOene fropisane iii posebnim uvjetima traZene mjere ZOP-a'

4.7 Vrs,te stabilnih uretlaia za gaSenie poiara vodom, raspr5enom vodom'pj.norn, prahom, COz i hllonom i njihove glavne osobine

4,7.1 Sprinkler uredaji - stabilni uredaji za gaSenje poZara vodom'To su stabilni automatski uredaji za dojavu i gaSenje poiara, a.sastoje se od sistem-a-pofimnifr i naazemnitr iiievi pioiektiranin i izradenih prema tehnidkim propisima ZOP-azajedno sa instalacijaruiiO.rbni'nu vode (pumpe, rezervoari, bazeni, hidrantske mreZe i sl' )'Sprinkler sistem je dio iznad zemlje posebno oblikovanih i hidrauliiki projeKiranih c'tjeM sa

sp?inKe, mlaznicima u nekom prostoru ili na nekom objektu.Uredaj se aftivira porastom temperature do odredenih vrijednosti na mjestima gdje se nalazeipri.f.i"i rfiznice'koje se pri toitemperaturioWaraju (topivitermoelement) i izbacuju vodu naStideni objekt ili zonu.Vrste sprinkler sistema dijelimo prema konstrukcijskoj izvedbi i nadinu rada na:Mokri, suhi, suhi b1-2o djelujudi, kombinirani sistemi i sprinkler sistemi s predalarmom'Projektirajusepremasvjetskipriznatimpropisimaistandardima.

4.7.2Yaniska i unutarnja hidrantska mreiaTo su stabilni uredaji za gaSenje poZara vodom (neautomatski) kojim se koriste osposobljenigasitelji i sludajno zateieni gasitelji'Iaredba ovakvih sustava propisana je PMVILNIKOM O HIDMNTSKOJ MREZI ZA GASENJEPOZARA

vanjska hidrantska mrcia ima oblik prstena oko Stiienog objekta.

Mora se voditi raduna o broju hidranata i njihovoj udaljenosti od Stidenog objekta'Na cjevovod vanjske hidrantske mreZe za gaSenje poZap postavljaju se u pravilu nadzemnihidrinti, a samo iznimno u opravdanim sludajevima podzemni hidranti.Udaljenost bilo koje vanjske toike gradevine ili neke toike Sti6enog prostora i najbliieg hidrantane smije biti veca od 80 m, niti manja od 5 m.U vanjskoj hidrantskoj mreii zaga5enje poiara statiiki tlak ne smije biti veci od 1'2 MPa (12bara).Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantskeiiA" iuga5enje poiara ne smSe-biti manji od 0,25 MPa (2,5 bara) , kod propisanog protokavode.Oprema se nalazi u hidrantskim ormarifima, a dine je mlaznice, cijevi i spojnice'

Unutarnja hidrantska mreiaSluZi za intervencije gaSenja poZara unutar objeKa. Na cjevovod se ugraduju hidrantski ormaridis potrebnom opremom za gaienje (cijev, mlaznica).Broj hidranata se odreduje na osnovu poZarnog opterecenja,liilo.lo poZarno opter5enjgmoiaiu se Stititi sa dva mlaza vode da se prekri3e sav unutarnji Sti6eni prostor, pri demu jeduljina kompaKnog mlaza 5 m , a standardna duljina cijevi 15 m, promjer cijevi I 52 mm,pritiguiat< na ormaiu tip C. Minimalan tlak ne smije biti manji od 2,5 bara.Suha hidrantska mreZa sluZi za 5ti6enje visokih objekata igdje postoji opasnost od smzavanja.Zaitita poiarnog seKora koji obuhvada dva iliviSe katova mora se iaresti na takav nadin da sewaki kat Stiti s najmanje jednim zasebnim hidrantom.

4.7.3 Drencher urcdajiTo su stabilni uredaji za ga5enje pohra raspr5enom vodom, a sluie za gaSenje poZara koji seb17o iire u prostorima i nl obilKima. Mogu se koristiti i za preventivnu ZOP-a hladenjemprostora. VbOa je rasprSena u sitne kapljiie koje odredenom bainom, intenzitetom i oblikompod tlakom izlazeiz specijalno konstruiranih mlaznica.Kategorije stupnja rasprSenostivode su: gruba dispezija, srednja disperzija ivelika dispezijakapljica vode te vodena magla.Koriste se za gaSenje poZara zapaljivih tekuiina i plinova, eleKroenergetskih objekata Skanali zakablove, trafo, generatori, motori, sklopke i sl. ) i razlidite krute tvari.Za razlikuod sprinkler mlaznica drencher mlaznice su uvijek oWorene i u sludaju poZara gasewe mlaznice koje su spojene na zajedniiki ventil, pri demu se javlja mogu6nost sekundarnihSteta zbog velike kolidine vode.

4,7.4Ureilaji za ga5enje vodenom parcmstabilni uredaji za ga$enje vodenom parom se danas vrlo rijetko koriste. Koriste se samo uobje6ima tcoji imaju staine (velike) koliiine vodene pare-(energane, kotlovnicei sl..).-GaSenjeuoi"nor paiom je na princibu uguSivania, g. onemogucavaljg pristupa zraka (kisika) na mjestupo1ara.Vodena fara moZe biti zaii6ena i pregriiana pod visokim tlakom. Za efikasno ga5enjefoZara potrebno je u kratkom vremenu 40olo volumena objekta ispunitivodenom parom.Vod"na'pur. na otvorenom prostoru kondenzira i gubi mo6 gfSenja, Opasna je za osoblje kojeUoiavi u'stieenom prostoru, pa prUe podetka rada uredaja treba nuZno iarrSiti evakuaciju.

4.7.5 Stabilni urertaji za ga5enje poZara pjenom (zraEna piena)Uredaji poput sprinklera, drenchera i ostalih mogu biti iaredeni sa injeKorom pjene i sluZiti zag.G.i.'p"Ziia?na:ee5i'e zapaljivih tekudina). tlklasidan sprinkle-r sustav dodan je spremnikloni"iri,irunog ij"nitu i uredaj ia proporcionalno mijeSanje pjenila i vode, kako bi se postiglaZe$ena konceitiicSa pjene. Princip rada je isti kao i kod navedenih sustava'

4.7.6 Stabilni uretlaji za gaSenje poiara prahomSluie za gaSenje poiara zapaljivih tekuiina,.plinova i el. Uredaja i opreme (poiari nai"ioOronrira, ind. objektima,iafinerijama, benzinskim postajama i sl. ).Gase pozare u ogradenim prostorima postizanjem odredene koncentracije s tim da moraju bitiisklju8eni ventilac'rjski uredaji i zatvoreni prozori i vrata'sustavi su obidno projektirani automatski, a prikljuieni lu.T.q9c.e sa pogonskim plinom (dusikili COt. plin utazi u rpr"rni[ t piif1ot, +lyf:u gi pod tlak i.istiskuje kroz cjevovod na razdjelneventile. Vatrodojavn. ."niiulu ,iwura rizdlelni vintil prostorUe u kojoi je nastao poZar iusmjeiu:e tok praha na mlaznice pomocu kojih se gasi poZar'

4.7.7 S|aibilni urettaji za gaSenje poiara ugliiinim dioksidom - cozDanas se puno koriste za gasenje poZara u suvremenim tehnoloSkim procesima i energetskim

"uj"r.iir.iu g"r" g, cl a"[tase'p2ara.