skupština saveza slavko marinnaglašava važnost i ključnu ulogu koju su lovci imali u povijesti u...

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-BosneMostar • svibanj - lipanj 2014. • god. Xvii. • br. 94

Slavko Marin novi predSjednik Saveza

Pomoć i solidarnost sa stradalima

SkuPština Saveza

PoPlave u bih

Skupština Saveza, 31. Svibnja 2014.

3www.lovackisavez-hb.ba

izvještajni dio sastanka Skupštine Saveza trajao je (svega) 50 minuta! u toliko malo vremena, ilija vrljić,

predsjednik Saveza, pročitao je izvješće o radu Saveza u 2013. godini, tadija šu-gić, umjesto odsutnog(!) ante Dolića, predsjednika nadzornog odbora, pro-čitao je izvješće Odbora o financijskom poslovanju Saveza u 2013. godini, na dnevnom redu toga dijela sastanku bio je još program rada i financijski plan Sa-veza za 2014. te točka o lovnoj kinologi-ja. bila je predložena i točka o mogućem povećanju članskog doprinosa Savezu, ali je ona, voljom većine zastupnika, skinuta s dnevnog reda.Dakle, redom jako bitni dokumenti, ali zastupnici, osim rijetkih izuzetaka, nisu bili zainteresirani za raspravu o njima. kao da su se samo čekali izbo-ri... šteta!a izborni dio sastanka započeo je iz-borom predsjednika Skupštine Saveza. Od ranije se, naime, znalo da to neće ići glatko i da lovačke udruge s prosto-ra zapadne Hercegovine, dakle jako bi-tan i respektabilan dio članstva Saveza, prijedlogu upravnog odbora Saveza prilaze s rezervom i neće ga podrža-ti. Na glasovanju, većina zastupnika je podržala prijedlog da Ilija Vrljić u iduće četiri godine bude predsjednik Skupštine Saveza. Odmah po izboru na dužnost, novi predsjednik Skup-štine je preuzeo vođenje sastanka od Milana andrijanića, koji se u toj ulo-zi našao umjesto odsutnog(!) Darinka Mihaljevića, predsjednika Skupštine, a rasprava koja je uslijedila pokazala je razlike u stavovima oko bitnih pitanja rada Saveza. za razliku od izbora pred-sjednika Skupštine, izbor predsjednika Lovačkog saveza Herceg bosne prote-kao je posve mirno, i Slavko Marin je,

očekivano, dobio apsolutnu potporu zastupnika.nije tajna da već izvjesno vrijeme unu-tar hrvatskoga lovačkog (i kinološkog) korpusa u biH žive dva nesporazuma. jedan je između Lovačkog i kinološ-kog saveza Herceg bosne, a drugi iz-među Lovačkog saveza Herceg bosne i gotovo svih lovačkih udruga iz zapad-ne Hercegovine.prvi bi nesporazum uskoro mogao po-stati - sporazum. na čelu obaju saveza sad su novi ljudi, a to je dobro ozračje za otvoren i pošten razgovor o svim “otvorenim pitanjima”. ta se prilika ne bi smjela propustiti.Glede drugog nesporazuma, pitanje je ima li mjesta optimizmu. zadnja je skupština Saveza bila odlična prilika za (p)okrenuti stvari, ali je, nažalost, propu-štena. pogriješilo se u taktici, možda i u strategiji. neke (i nečije) su procjene bile loše, neke (i nečije) želje čudne, motivi također… na obje strane. i sad je stanje gore nego što je bilo.Realnu nadu da će, ipak, biti bolje, daje Slavko Marin, novi predsjednik Saveza. bezrezervnu potporu pri izboru na tu dužnost dobio je od svih zapadnoherce-govačkih zastupnika. i baš to povjerenje je temelj na kojem treba graditi buduće međusobne odnose. pa, ako pritom s brvna treba skloniti još kojeg „jarčića“, dok nije postao „jarčina“, zašto ne?na kraju, sad se javljaju i oni koji odjed-nom “cijene” zapadnohercegovačkog lovca. Samo zato jer je, po njihovu, protiv Lovačkog saveza Herceg bosne. ne, procjene su im pogrešne, (krajnje) želje davno pročitane. zapadnoherce-govački lovac i Savez su jedno, nema jednoga bez drugoga.

Dragan naletilić

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel./faks: 00 387 36 318 477 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i vlastita arhivaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na listŽiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora iznesenim u njihovim tekstovimaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 700 KM • 1/2 stranice – 350 KM • 1/3 stranice – 250 KM • 1/4 stranice – 180 KM1/8 stranice – 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 900 KM

ISSN 1840-0647

Moglo je i drukčije

KALIBRI ZA LOV SRNJAKA

SJEĆANJE NA 91. I ZAUSTAVLJANJE TENKOVA

PROLJETNI RADOVI NA REVIRU I RIJEKAMA

iz sADRŽAJA

05 SKUPŠTINA SAVEZA

10 POPLAVE U BiH

16 OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

21 UNOS DIVLJAČI U LOVIŠTE

40

43

46

international Council for Game and Wildlife ConservationConseil international de la Chasse et de la Conservation du Gibier

internationaler Rat zur erhaltung des Wildes und der jagdMeđunarodni savjet za lov i zaštitu divljači

vodeći računa o načelima CiC-a, lovci, sudionici 61. Generalne skupštine (24. travnja 2014. u Mi-lanu), ujedinjeni u borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjama i krivolova, usvojili smo sljedeće:Svjesni smo razarajućeg učinka neviđene razine zločina protiv divljih životinja, uključujući i ilegalnu trgovinu, na populaciju vrsta koje spadaju u divljač, na njihove osjetljive ekosustave čiji su dio i na našu zajedničku prirodnu baštinu.Pozivamo na globalnu pozornost i snažnu predanost borbi protiv kriminala nad divljim životinjama, koja je nedavno predstavljena na visokoj razini različitih nacionalnih, bilateralnih i multilateralnih inicijativa, konferencija i sastanaka.zabrinuti smo činjenicom da dobro pripremljena strategija za borbu protiv ove vrste kriminala često ne pravi razliku između legalne i ilegalne trgovine te pravilnog korištenja divljih životinja.bojimo se da bi smanjenje i degradacija povijesno testiranih i dokazanih metoda za očuvanje div-ljih životinja, na temelju promišljenog održivog korištenje prirodnih resursa, moglo imati dugoročne štetne učinke, što će se odraziti na biljni i životinjski svijet koji ovisi o svojim očuvanim staništima i ekosustavima.

61. CiC Generalna skupština u Milanu, italija:Potvrđuje važnu obvezu globalne lovne zajednice da se pridržava svih propisa za zaštitu divljih ži-votinja i kažnjava bilo kakvo njihovo kršenje na svim prirodnim područjima, da stvara i održava transparentnost lovačkih postupaka u upravljanju divljim životinjama i pokazuje nultu toleranciju za zločine protiv divljih životinja i u potpunosti je protiv ilegalne trgovine i korištenja divljih životinja.naglašava važnost i ključnu ulogu koju su lovci imali u povijesti u smislu zaštite divljih i nenaselje-nih područja i uspjeha na terenu u borbi protiv krivolova i drugih oblika kriminala vezanih za biljni i životinjski svijet u svakoj zemlji.Ponavlja da se jedino dobro uređeno i dobro regulirano korištenje divljači, koje se temelji na znan-stvenim dokazima i relevantnim načinima upravljanja, pokazalo učinkovitim, pod uvjetom da za-dovoljava ekonomske i kulturne interese lokalne zajednice i domicilnog stanovništva, a kako bi se osiguralo njihovo sudjelovanje u zaštiti divljači.Poziva sve lovačke organizacije u svijetu: lokalne, nacionalne i međunarodne, da udruže snage s javnošću, lokalnim zajednicama i privatnim partnerima, kao i s organizacijama za zaštitu divljih životinja, i daju sve od sebe kako bi doprinijeli smanjenju kriminaliteta nad divljim životinjama, na osnovi temeljitih, pragmatičnih te pravodobnih i koordiniranih akcija.obavještava da je borba protiv kriminala i ilegalne trgovine divljim životinjama strateški prioritet za CiC, i stoga će ova organizacija ustrajno raditi na tim inicijativama pod motom – „ujedinjeni lovci u borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjama“, u suradnji sa svojim partnerima, kako bi se ostvarila povijesna uloga lovaca kao istinskih čuvara i skrbnika divljih životinja i njihovih staništa. O napretku u borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjama, raspravljat će se na svakoj idućoj Generalnoj skupštini CiC-a.

Milanska Deklaracijalovci ujedinjeni u borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjama i krivolova

4broj 94, svibanj - lipanj 2014.


IZ SAVEZA

intoniranjem himne hrvatskog naroda „Lijepa naša domovino“ i minutom šut-nje za umrle lovce članove Lovačkog sa-veza Herceg bosne, u kongresnoj dvorani poslovnog centra „Sivrić“ u Mostaru, 31. svibnja 2014., po modelu „dva u jedan“, održana je izvještajna i izborna Skupština Lovačkog saveza Herceg bosne.Skupštinu je otvorio njezin dopredsjednik Milan andrijanić, te predložio uobičaje-ne proceduralne aktivnosti: izbor članova radnog predsjedništva, verifikacijskog po-vjerenstva, zapisničara i ovjerovitelje zapi-snika. u radno predsjedništvo su izabrani jako Čavara i ivica bačić, u verifikacijsko povje-renstvo Lovro ivić, Mario Herceg i Marko bilandžija, za zapisničara je izabran vlado bošnjak, a za ovjerovitelje zapisnika Željko Džidić i Dragan Guberac.izvješće verifikacijskog povjerenstva pod-nio je Lovro ivić izvijestivši da su skupštini nazočna 62 zastupnika s pravom glasa, iz 39 članica, te da skupština može pravova-ljano odlučivati i donositi odluke. uslijedilo je razmatranje predloženog dnevnog reda i prijedlog zastupnika Doni-ja Mikulića da se točka 6. vezana za razma-tranje povećanja članskog doprinosa Save-zu, skine s dnevnog reda, što je Skupština, kao i izmijenjeni dnevni red, odlukom ve-ćine i usvojila.

izvJešĆe o RaDu Saveza u 2013.

po usvajanju dnevnog reda uslijedilo je podnošenje izvješća o radu Saveza u pro-

tekloj, 2013. godini, koje je podnio pred-sjednik Saveza ilija vrljić. predsjednik je u izvješću prezentirao rad i aktivnosti Saveza u protekloj godini s težištem na međuna-rodne aktivnosti, kao i aktivnosti na doma-ćem planu vezane za lovno zakonodavstvo, lovnu izobrazbu, lovno izdavaštvo, lovno streljaštvo, rad i aktivnosti članica, te pro-

bleme u radu, ističući sljedeće: Smatram da smo u protekloj godini, bez obzira na sve poteškoće, uspješno prov-eli planirane aktivnosti i zadaće, osig-urali kontinuitet lovnog gospodarenja, or-ganizirali kvalitetan rad članica, sačuvali članstvo i lovišta, i odoljeli čestim nasrta-jima na naš identitet, opstojnost i jednako-pravnost na ovim prostorima.na kraju izvješća predsjednik se obratio zastupnicima u Skupštini na sljedeći način:Dragi prijatelji, podnošenjem ovoga izvješća rastajem se s vama kao predsjed-nik Saveza, ali lovstvo je moj životni motiv, iz lovstva sam došao i u lovstvu ostajem.

Trudit ću se i dalje, koliko god mogu, biti uz Savez i od pomoći Savezu, i naravno svima vama. Sve što sam radio bilo je do-bronamjerno, pa ako sam i griješio, jer tko radi taj i griješi, bilo je s najboljim nam-jerama i nemojte mi to uzeti za zlo.

FinanCiJSko izvJešĆe za 2013.

po usvajanju izvješća o radu, prešlo se na drugu točku dnevnog reda, vezanu za fi-nancijsko poslovanje Saveza u 2013. godini, odnosno Fi-nancijsko izvješće i izvješće nadzornog odbora o materi-jalno-financijskom poslova-nju Saveza u 2013. godini. izvješće nadzornog odbora podnio je njegov član tadija šugić. Obrazlažući izvješće šugić se posebno osvrnuo na stavke ostvarenih prihoda i rashoda, ističući višak rasho-da nad prihodima, te naglasio

sljedeće: Ovakva tendencija prihodovne i rashodovne strane prisutna je unazad nekoliko godina, a rezultat je plaćanja izlaznog PDV-a, što je prouzročilo ne-likvidnost Saveza u proteklom razdoblju, a što će se nastaviti i u idućoj, 2014. godini.kao prijedlog mjera za poboljšanje finan-cijskog stanja, šugić je, uime nadzornog odbora, predložio nastavak provedbe mje-ra štednje na razini Saveza, te razmatranje mogućnosti povećanja članskog doprinosa članica prema Savezu. na koncu je zaklju-čio da je materijalno-financijsko poslo-vanje Saveza u 2013. bilo u skladu s pozi-tivnim zakonskim propisima i da nije bilo

Slavko Marin novi predsjednik saveza Lovačkog saveza

Herceg Bosne

povjerenu mi dužnost nastojat ću obnašati maksimalno savjesno, odgovorno i pošteno, na dobrobit našeg Saveza, naših članica i članova, kao i cjelokupnog lovstva u bosni i Hercegovini. Dragi prijatelji, očekujem vašu potporu i suradnju i vjerujem da ona neće izostati, riječi su novog predsjednika Saveza nakon što je, voljom za-stupnika, izabran vršiti tu dužnost u sljedeće četiri godine

ivica Lučić

sKUpŠtina

Radno predsjedništvo


AKTUALNO

nikakvih nepravilnosti u radu, te da nad-zorni odbor daje pozitivno mišljenje na financijsko poslovanje Saveza u protekloj godini. za razliku od prethodnih godina, ovaj put nije bilo burnih rasprava o finan-cijskom izvješću i ono je usvojeno većinom zastupničkih glasova.

PRoGRaM RaDa i FinanCiJSki Plan za 2014.

usvajanjem Financijskog izvješća i izvješća nadzornog odbora predsjedavajući skup-štine Milan andrijanić otvorio je raspravu o programu rada Saveza za 2014., uz na-

pomenu da nema potrebe obrazlagati ga s obzirom na to da su ga zastupnici dobili u skupštinskim materijalima. Ovo obrazlo-ženje zastupnici su prihvatili jednako i za Financijski plan Saveza, te bez primjedbi usvojili i program rada i Financijski plan Saveza za 2014. godinu.

lovna kinoloGiJa

nakon pomalo klišeiziranih i suhoparnih izvješća, programa i planova, na dnev-nom redu Skupštine našla se, lovcima zanimljiva tema – lovna kinologija. kao uvod u raspravu, tajnik Saveza ivica Lučić

pročitao je pismo predsjednika kinološ-kog saveza Herceg bosne, perice jukića, upućeno Skupštini. u svome pismu jukić ističe da su lovački i kinološki savezi Herceg bosne čuvari naci-onalnog identiteta i oslonci razvoja nema-terijalne kulturne baštine našega naroda, te da mu je nakana potaknuti lovnu kinolo-giju i raditi na njezinu unapređenju. jukić dalje navodi: Naša nakana je naći spora-zum kojim se omogućuje svim članovima Lovačkog saveza članstvo i u Kinološkom savezu, te time i sva prava člana toga save-za... Naša nakana je učvrstiti članstvo i u vašem savezu, kako ne bismo bili članovi drugih saveza... Naša nakana je raditi na rješenju u kojem će lovci solidarno pomoći razvoj kinologije u okviru svoje organizaci-je... O ovoj temi odavno se nije razgovaralo, a danas nas sustižu neriješenosti tih odno-sa radi čega ćemo dugoročno jedni i drugi biti suodgovorni za slabljenje nacionalnog projekta očuvanja naše kulture i nemateri-jalne baštine. nakon jukićeva pisma, za riječ se javio ili-ja vrljić dajući kronološki presjek odnosa i suradnje ovih dvaju saveza u svome pred-sjedničkom mandatu. vrljić je predložio da Skupština zaduži upravni odbor Saveza da pokrene pregovore o daljnjoj suradnji Lo-vačkog i kinološkog saveza.Ovaj prijedlog o suradnji dvaju saveza po-držao je i Mario Herceg, ujedno i dopred-sjednik kinološkog saveza Herceg-bosne, a dopunio ga je branko vukoja vremenskim rokom realizacije od šest mjeseci, što su zastupnici i usvojili.

izboR PReDSJeDnika i Dva DoPReDSJeDnika SkuPštine

Raspravom o lovnoj kinologiji završio je izvještajni dio Skupštine, uslijedila je krat-ka stanka, a potom izborni dio Skupšti-ne, koji je započeo izborom predsjednika Skupštine.predsjedavajući skupštine iznio je prijedlog Županijskog vijeća za lovstvo Hercegovač-ko-neretvanske županije, koje je za pred-sjednika Skupštine predlažilo iliju vrljića, nakon čega se otvorila rasprava o ovom, kao i drugim prijedlozima.tako je Mario Herceg iznio stav Županij-skog vijeća za lovstvo Županije zapadno-hercegovačke da toj županiji treba pripasti mandat predsjednika Skupštine, te ista-knuo nedovoljan angažman predsjednika vrljića oko dodjele lovišta u zHŽ-u.kandidaturi vrljića usprotivio se i branko

Pogled na dvoranu iz jednoga...

...i drugoga kuta


vukoja navodeći stavke koje nisu riješene u njegovu predsjedničkom mandatu: prostor za smještaj Saveza, odnosi s kinološkim savezom, financijsko stanje, te provedba zakona o lovstvu. za predsjednika Skup-štine vukoja je predložio krešu Ćavara, predsjednika LD Mosor iz širokog brijega.Slavko Marin je istaknuo da je dobro imati različita mišljenja, ali nam državne institu-cije onemogućavaju provedbu određenih aktivnosti u lovstvu, pa tako i dodjelu lovi-šta, s čim se složio i Dragan Guberac, kri-tizirajući rad institucija vlasti na većinskim hrvatskim prostorima, ali i rad članova upravnog odbora Saveza s tih prostora. u raspravi o ovoj točki sudjelovali su i zastu-pnici Dragan Ostojić, pavo kosić, Dragan Stojak, jako Čavara i Željko Džidić. nakon njih za riječ se javio ilija vrljić izra-žavajući žaljenje što je toliko otrovnih stre-lica neopravdano upućeno prema njemu. Smatra da je branko vukoja, kao dopred-

Slavko MaRinRođen 1958. u novom travniku. Ože-njen, otac troje djece. Osnovnu i sred-nju školu završio u novom travniku, a Fakultet političkih znanosti u Sarajevu na kojem je diplomirao na dva odsjeka te stekao zvanja socijalnog radnika i profesora. u svom dugogodišnjem profesional-nom angažmanu obnašao je veći broj civilnih i vojnih dužnosti. Civilne dužnosti obnašao je na općin-skoj, županijskoj, entitetskoj i držav-noj razini od kojih ističemo dužnost savjetnika hrvatskog člana predsjedniš-tva biH, zamjenika ministra u vijeću ministara biH, savjetnika predsjedatelja vijeća ministara biH. trenutačno ob-naša dužnost predsjedatelja Općinskog vijeća u općini novi travnik. u vojnim strukturama HvO-a obnašao je visoke časničke dužnosti u zbornom području vitez i zbornom području to-mislavgrad, te dužnost načelnika stože-ra prvog hrvatskog gardijskog zbora vF biH i dužnost vršitelja dužnosti Glavnog inspektora u vojsci F biH. za uspješno obavljanje spomenutih civilnih i vojnih dužnosti dobio je više priznanja i odlikovanja. u lovstvo se aktivno uključuje nakon Domovinskog rata. u svojem matič-nom lovačkom društvu „pavlovica“ u novom travniku obnašao je dužnost predsjednika društva u dva mandata, a trenutačno je na dužnosti predsjednika Skupštine društva. u Lovačkom savezu Herceg bosne obnašao je dužnost člana izvršnog od-bora, a potom u dva mandata dužnost dopredsjednika Saveza. za rad u lov-stvu odlikovan je Odličjem prvog reda Lovačkog saveza Herceg bosne.

predsjednika Saveza, predsjednik Skup-štine pojasnio je da se po Statutu Saveza, predsjednik bira tajnim glasovanjem, te predložio Skupštini da donese odluku o javnom glasovanju, što je jednoglasno pri-hvaćeno. potom je uslijedio izbor predsjed-nika Saveza za kojega je, kao jedini kandi-dat, predložen i izabran Slavko Marin. Obraćajući se Skupštini nakon izbora, Ma-rin je istaknuo: Iskreno i od srca zahvalju-jem svima vama na ukazanom povjerenju i izboru za predsjednika Saveza. Zahvalju-jem i svima onima koji su na bilo koji način dali svoj doprinos radu i jačanju Saveza i njegovih članica, i razvoju i unapređenju lovstva na ovim prostorima. Povjerenu mi dužnost nastojat ću obnašati maksimalno savjesno, odgovorno i pošteno na dobrobit našeg Saveza, naših članica i članova, kao i cjelokupnog lovstva u Bosni i Hercegovini. Očekujem vašu potporu i suradnju i vjeru-jem da ona neće izostati.

sjednik Saveza, trebao rješavati probleme lovačkih udruga u Županiji zapadnoher-cegovačkoj, ali da on to nije radio, kao što nije sudjelovao u radu upravnog odbora, niti u pripremi ove Skupštine.točku na „i“ u ovoj raspravi stavio je kre-šo Ćavar riječima: Ovo je za mene pobjeda demokracije, Lovački savez Herceg Bosne ne smije doći u pitanje, prihvatit ću svaku odluku Skupštine.a odluka Skupštine bila je u korist ilije vr-ljića koji je izabran za njezina predsjednika, te je uz čestitke predsjedavajućeg, preuzeo predsjedanje Skupštinom, zahvalio na iz-boru i predložio petra Gelu i ivicu širića za dopredsjednike Skupštine, što je bez primjedbi jednoglasno usvojeno.

izboR PReDSJeDnika i DoPReD-SJeDnika Saveza

Otvarajući točku dnevnog reda: izbor

potom je, kao novoizabrani predsjednik, sukladno Statutu Saveza, predložio kandi-date za dopredsjednike Saveza: tomislava Mihaljevića iz Hercegbosanske županije i pavu kosića iz posavske županije. također, dao je pojašnjenje da mjesto trećeg dopredsjednika pripada Županiji zapadnohercegovačkoj, koja trenutačno nema kandidata, te predložio da to mje-sto ostane rezervirano i upražnjeno dok ta županija ne predloži svoga kandidata za dopredsjednika Saveza. Ovi prijedlozi pri-hvaćeni su i jednoglasno usvojeni od strane Skupštine.

izboR Članova naDzoRnoG oDboRa, SteGovnoG i aRbi-tRaŽnoG SuDa

u nastavku skupštine, nakon izbora pred-sjednika i dopredsjednika Skupštine i Save-za, nestalo je prisutne napetosti i neizvje-

Dobar znak - Slavko Marin, novi predsjednik Saveza, sa zastupnicima iz zapadnohercegovačkih lovačkih udruga

IZ SAVEZA

IZ SAVEZA

1. Usvaja se Izvješće o radu Saveza u 2013. godini2. Usvaja se Financijsko izvješće Saveza za 2013. godinu3. Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o financijskom poslovanju Saveza u

2013. godini.4. Usvaja se Program rada Saveza za 2014. godinu5. Usvaja se Financijski plan Saveza za 2014. godinu6. Ovlašćuje se Upravni odbor Saveza da u roku od 6 mjeseci provede

aktivnosti vezane za lovnu kinologiju i o tome pismeno izvijesti sve članice Saveza

7. Za predsjednika Skupštine Lovačkog saveza Herceg Bosne izabran je:• IlijaVrljić–LDJarebica,Mostar

8. Za dopredsjednike Skupštine Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:• IvicaŠirić–LDJeleč,Žepče• PetarGelo–ŠGDHercegbosanskešume,Kupres

9. Za predsjednika Lovačkog saveza Herceg Bosne izabran je:• SlavkoMarin–LDPavlovica,NoviTravnik

10. Za dopredsjednike Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:• TomislavMihaljević–LUCincar,Livno

oDluke SkuPštine• PavoKosić–LUSava,Orašje• KandidatŽupanijskogvijećazalovstvoŽupanijeZapadnohercego-

vačke iz reda zastupnika na Skupštini 31. 5. 2014.11. Za članove Nadzornog odbora Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:

• TadijaŠugić–LDJastreb,Dobretići• MateBuntić–LUVran,Tomislavgrad• ZdravkoVujinović–LDJarebicakamenjarka,Stolac

12. Za članove Stegovnog suda Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:• NikolaGolemac–LDJarebica,Mostar• IvoNikolić–LSUGJarebica,Štrepci• StojanMusa–HULOrao,Čitluk

13. Za članove Arbitražnog suda Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:• MarkoBilandžija–ULKuna,Jajce• IvicaBačić–LUJadran,Neum• JozoGudelj–LUVran,Tomislavgrad

14. SrazineSavezaorganiziratidragovoljnoprikupljanjenovčanepomoći,odstranečlanicaičlanovaSaveza,zalovačkeudrugečlaniceSavezanapoplavljenim područjima u BiH.

snosti, emocije su se smirile i glave ohladile, tako da je osta-tak izbornog procesa odra-đen rutinski. za članove nadzornog od-bora predloženi su i izabrani tadija šugić, Mate buntić i zdravko vujinović.u Stegovni sud predloženi su i izabrani nikola Golemac, ivo nikolić i Stojan Musa, a u arbitražni su predloženi i izabrani ivica bačić, jozo Gu-delj i Marko bilandžija.

PoMoĆ ČlaniCaMa Saveza na PoPlavlJe-niM PoDRuČJiMa

po završetku izbornog di-jela Skupštine, ilija vrljić je otvorio raspravu o pomoći lovstvu, odnosno članicama Saveza na poplavljenim po-dručjima u biH.predložio je da se ta aktiv-nost organizira na razini Sa-veza, na način da se na zajednički račun dragovoljno uplaćuju sredstva od udruga i lovaca, te da upravni odbor imenuje povjerenstvo koje će izvršiti raspodjelu novca i o tome izvijestiti Skupštinu. ta-kođer, izvijestio je Skupštinu da je s razine

Savjeta lovačkih saveza biH, preko Svjet-ske lovačke organizacije (CiC), pokrenuta inicijativa o međunarodnoj pomoći lov-stvu u biH. na ovu inicijativu reagirao je Dragan Guberac ističući da je pomoć lovstvu u

posavini potrebnija nego ikada, predložio je da se no-vac prikuplja na jedinstveni račun Saveza i da se usmjeri u posavinu, te da se utroši is-ključivo za nabavku divljači. Ovaj prijedlog i inicijativa podržani su i prihvaćeni uz obrazloženja pojedinih za-stupnika da su slične aktiv-nosti već pokrenuli na razini svojih udruga i županijskih vijeća za lovstvo.

DaR, tvRDi uvez i DoMJenak

Ova skupština, kao i većina ranijih, imala je i svoj mali svečarski dio u kojem je no-voizabrani predsjednik Lo-vačkog saveza Herceg bosne Slavko Marin, u znak zahval-nosti, dosadašnjem pred-sjedniku Saveza iliji vrljiću uručio prigodan dar, a potom i tvrdi uvez Hoop!-a svim čla-

nicama Saveza. tim činom službeno je završena još jedna skupština Saveza, uslijedilo je zajedničko fotografiranje, domjenak, čašica opuštenog razgovora, prijateljski stisak ruke. Doista, pobijedila je demokracija!


Predsjednik Slavko Marin i Pero Perić, član LD Uskoplje

IZ SAVEZA

Lovački savez Herceg Bosne svoj je rad u 2013., kao i ranijih godina, temeljio na zakonskim propisima, programskim aktivno-stima i zadaćama, te odlukama radnih tijela Saveza, utemeljenim na ciljevima provedbe jedinstve-ne lovne politike, razvoja i una-prjeđenja lovstva, uzgoja, zaštite i korištenja divljači, te zaštite priro-de i ljudskog okoliša.Rad Saveza u protekloj godini obilježio je cijeli niz različitih aktiv-nosti na domaćem i međunarod-nom planu koje su se provodile u ozračju nepovoljnih političkih, gospodarskih i socijalnih prilika na ovim prostorima. Stoga smo za prioritete u radu odabrali one aktivnosti koje su značajne s aspekta lovstva i koje će doprinijeti njegovu pobolj-šanju na prostorima na kojima Savez i njegove članice djeluju i rade. Nemam namjeru nabrajati sve ak-tivnosti i zadaće, ali svakako želim istaknuti one najznačajnije koje su obilježile rad Saveza i njegovih članica u 2013. godini.Početak godine obilježio je me-đunarodni susret čelnika lovač-kih saveza Hrvatske, Slovenije, Herceg Bosne i CIC-a, održan sre-dinom siječnja u Varaždinu, s te-mom o aktualnom stanju lovstva u regiji, te unaprjeđenju suradnje i odnosa ovih prijateljskih lovač-kih organizacija. Nakon Varaždina, uslijedila je još jedna međunarodna aktivnost vezana za sudjelovanje Saveza na CIC Koordinacijskom forumu odr-žanom početkom ožujka u Sko-plju, o temi stanja i zaštite balkan-skog risa u jugoistočnoj Europi. Bila je ovo najznačajnija među-narodna aktivnost Saveza u pro-tekloj godini, na kojoj smo pod-nijeli veoma zapaženu i stručnu prezentaciju o stanju risa u Bosni i Hercegovini.Zajedno s međunarodnim, poče-tak godine obilježile su i domaće aktivnosti vezane za lovno zako-nodavstvo u Brčko Distriktu, gdje

se Savez veoma aktivno uključio u rješavanje ove problematike i zaštitu interesa naših članica na tom prostoru, te za Javnu raspra-vu o temi izmjena i dopuna fede-ralnog Zakona o lovstvu, na kojoj smo dali konkretne primjedbe i prijedloge, te izrazili neslaganje s izmjenama i dopunama Zakona, predloženim od strane federal-nog ministarstva. Također o temi lovnog zakono-davstva, odnosno ustanovljenja lovišta i njihove dodjele na kori-štenje, a u cilju provedbe zakona i zaštite interesa naših članica, održani su sastanci s premijerima i resornim ministrima u Srednjo-bosanskoj, Zapadnohercegovač-koj, Hercegovačko-neretvanskoj i Posavskoj županiji. Nakon lovnog zakonodavstva (koje će nas pratiti tijekom cijele godine), uslijedile su aktivnosti Saveza vezane za sudjelovanje u izradi međunarodnog IPA pro-jekta „Lovno-ribolovna ponuda regije Dalmacija-Hercegovina“, zatim u izradi „Strategije razvoja Zapadnohercegovačke Županije“, te sudjelovanje na edukacijskim seminarima „Parkovi prirode u BiH“ i „Minska opasnost u regiji“. Ove aktivnosti svojevrsno su pri-znanje Savezu kao instituciji koja ima ugled i kapacitete da sudjelu-je u izradi i provedbi ovih značaj-nih regionalnih projekata.Upravni odbor Saveza je počet-kom travnja 2013. donio odluke vezane za provedbu mjera šted-nje i smanjenja troškova Saveza, a koje je potvrdila i Skupština Saveza održana koncem svibnja u Mostaru. Ove odluke, koje su umnogome odredile daljnji rad i aktivnosti Saveza, polučile su dobre finan-cijske rezultate, što je vidljivo i iz financijskog izvješća, ali su uma-njile i zaustavile neke aktivnosti bitne za rad i funkcioniranje Sa-veza, što dugoročno može imati štetne posljedice. Međutim, i pored mjera šted-nje, osnovni servis i težišne ak-tivnosti nisu izostale tako da su tijekom ljeta održana planirana

natjecanja u lov-nom streljaštvu na Kupresu i Mostaru, proveden je jesenji ciklus izobrazbe lovnih pripravnika i polaganja lovač-kih ispita, izdano je planiranih pet bro-jeva lovačkog gla-sila Hoop!, tiskan je lovački kalendar i lovačke iskaznice. Također, nije izosta-la niti dobra surad-nja s institucijama vlasti te domaćim i međunarodnim lovačkim asocija-cijama, a osobito s članicama Saveza kroz svakodnevnu komunikaciju, za-jedničke aktivnosti i sudjelovanje na različitim lovnim manifestacija-ma, obljetnicama, lovačkim veče-rima i zajedničkim lovovima.Osim navedenih, u protekloj godini odvijao se i cijeli niz dru-gih aktivnosti, jednako važnih za uspješno funkcioniranje našega sustava. Ponajprije mislim na or-ganizirano i plansko gospoda-renje lovištima od strane naših članica u smislu uzgoja i zaštite divljači, izgradnje lovne infra-strukture i unosa žive divljači, a osobito u smislu mukotrpne bor-be članica za očuvanje članstva i zaštitu lovišta od krivolova. Želim istaknuti da su se sve ove, kao i mnoge druge aktivnosti provodile samoinicijativno, bez potpore institucija sustava i bez zakona o lovstvu, koji predstavlja najveći problem u našem radu i čija provedba ostaje naša najvaž-nija zadaća u idućem razdoblju. Osim implementacije zakona, pred nama su jednako važne zadaće institucionalnog jačanja i rješavanja trajnog smještaja Sa-veza, zadaće poboljšanja rada županijskih vijeća za lovstvo i radnih tijela Saveza, te zadaće unaprjeđenja rada članica kroz pružanje stručne, edukativne i

materijalne potpore od strane Saveza. Smatram da smo u pro-tekloj godini, bez obzira na sve poteškoće, uspješno proveli pla-nirane aktivnosti i zadaće, osigu-rali kontinuitet lovnog gospoda-renja, organizirali kvalitetan rad članica, sačuvali članstvo i lovišta, i odoljeli čestim nasrtajima na naš identitet, opstojnost i jednako-pravnost na ovim prostorima.Dragi prijatelji, podnošenjem ovoga izvješća rastajem se s vama kao predsjednik Saveza, ali lovstvo je moj životni motiv, iz lovstva sam došao i u lovstvu ostajem. Trudit ću se i dalje, koli-ko god mogu, biti uz Savez i od pomoći Savezu, i naravno svima vama. Sve što sam radio bilo je dobronamjerno, pa ako sam i gri-ješio, jer tko radi taj i griješi, bilo je s najboljim namjerama i nemojte mi to uzeti za zlo. Svima vama i svima onima koji su na bilo koji način dali potporu Savezu i meni kao predsjedniku, iskreno i od srca zahvaljujem, i pozivam da nastavimo put koji naš Savez, naše članice i naš her-cegbosanski lovački korpus čini prepoznatljivim, snažnim i jedin-stvenim.

ilija vrljić izvJešĆe o RaDu Saveza u 2013.



AKTUALNO

poplave U biH

dragovoljne uplate na jedinstveni račun saveza do 31. 7. 2014. Hypo alpe adria banK d.d. Mostar

3060080000433944


IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

sredinom svibnja 2014. veći dio Bosne i Hercegovine i dijelovi susjednih zemalja bili su izloženi velikim kišnim oborinama. U samo dva dana, po četvornom metru pala je veća količina kiše nego što iznosi višemjesečni prosjek za ovo doba godine. potu-

čeni su svi rekordi od kada se vrše mjerenja na ovim prostorima, a to je preko 120 godina. Mnogobrojni potočići, potoci, rječice i rijeke počeli su narastati i izlijevati se iz svojih ko-rita, plaveći pri tome manje ili veće površine. neuređen sustav upozoravanja spriječio je preventivno djelovanje na spašavanju ljudi i materijalnih dobara, pa su se na kraju često spašavali vlastiti životi

Ld jeleč Žepče LU sava orašje

Ld Fazan odžak LU kuna domaljevac

Ld sokol seonjaciLsUG jarebica Štrepci

Štete na divljači oko 30.000 kMLovište gotovo posve pod vodompotrebne su godine za obnovu divljačiŽivot je ovisio o čamcima i humanitarnoj pomoćidivljač je migrirala, a dio se utopioklizišta uništila šumske putove


pOpLAVE

PoMoziMo StRaDaliMa u PoPlavaMa

Sredinom svibnja 2014. veći dio bosne i Hercegovine i dijelovi susjednih zemalja bili su izloženi velikim kišnim obo-rinama. u samo dva dana, po četvornom metru pala je veća količina kiše nego što iznosi vi-šemjesečni prosjek za ovo doba godine. potučeni su svi rekor-di od kada se vrše mjerenja na ovim prostorima, a to je preko 120 godina. Mnogobrojni poto-čići, potoci, rječice i rijeke počeli su narastati i izlijevati se iz svojih korita, plaveći pri tome manje ili veće površine. neuređen sustav upozoravanja spriječio je pre-ventivno djelovanje na spašava-nju ljudi i materijalnih dobara, pa su se na kraju često spašavali vlastiti životi. Da jedna nevolja nikad ne dolazi sama, svjedoči i ovaj slučaj. kao posljedica obo-rina, ali i brojnih drugih razloga, aktiviran je velik broj klizišta, u kojima su nestajala pojedina naselja. poplavljeni i blokirani putevi, pruge, srušeni mostovi i puknuti nasipi samo su dio do-datnih posljedica. preko milijun stanovnika pogođeno je ovim nepogodama, a velik broj sta-novništva ostao je bez krova nad glavom.Osim ljudi stradale su i živo-tinje – pitome i divljač. na poplavljenim područjima de-setkovan je kako stočni fond, tako i fond divljači. Stradali su

i usjevi, cjelokupna ovogodišnja sjetva. Došlo je i do zagađenja zemljišta i vode, koje će onemo-gućiti njihovo dugotrajnije ko-rištenje. zagađena voda, brojne lešine uginule stoke i divljači te očekivani porast temperature, preduvjeti su za nastanak zara-znih bolesti, odnosno usložnja-vanje higijensko-epidemiološke situacije. Stvoreni su povoljni uvjeti za razmnožavanje ko-maraca i drugih insekata koji mogu biti prijenosnici bolesti. nepovoljni vremenski uvjeti, ali i neusklađenost entitetskih propisa, onemogućavaju zapra-šivanje komaraca u međuenti-tetskom pojasu. na područjima koja nisu bitno pogođena po-plavama preporučuje se, prije početka lova, izvršiti reviziju godišnjeg plana gospodarenja za zeca, poljske koke, ptice mo-čvarice, srnjaka i divlju svinju. u protivnom moglo bi biti ne-ugodnih iznenađenja već u idu-ćem prebrojavanju divljači.u svim ovim nepogodama, kada niti jedna razina vlasti nije adekvatno odgovorila na izazove, ljudska solidarnost je ponovno došla do izražaja. Od prikupljanja i odvoza pomo-ći, do fizičkog angažiranja na otklanjanju posljedica. prema grubim procjenama štete prela-ze iznos od četiri milijarde ma-raka. za saniranje šteta trebat će više godina, uz neizostavnu po-moć međunarodne zajednice, putem donatorskih konferen-

cija. Stoga je za svaku pohvalu promptna odluka Skupštine Lovačkog saveza Herceg bosne održane 31. svibnja 2014. u Mo-staru o organiziranom drago-voljnom prikupljanju novčane pomoći za lovačke udruge čla-nice Saveza na poplavljenim po-dručjima. navedenom odlukom pozvane su sve lovačke udruge i pojedinci da do 31. srpnja 2014. dragovoljno uplate novčanu po-moć u neodređenom iznosu. uplata se može izvršiti u kM na broj računa 3060080000433944, otvoren kod Hypo alpe adria bank d.d. Mostar, s naznakom „pomoć od poplava“. Raspodje-lu prikupljenog novca izvršit će povjerenstvo imenovano od strane upravnog odbora Save-za. O raspodjeli prikupljenog novca, povjerenstvo će podnije-ti pismeno izvješće upravnom odboru Saveza. prikupljeni no-vac lovačke će udruge utrošiti namjenski za obnovu lovišta, u prvom redu za nabavku divljači.Savjet lovačkih saveza bosne i Hercegovine, 1. lipnja 2014., uputio je apel za pomoć Među-narodnom savjetu za lov i za-štitu divljači (CiC), u kome se, između ostaloga, kaže: “poziva-mo i vas, kao krovnu svjetsku lovačku organizaciju, koju lovci u biH vjerno slijede od njezina utemeljenja, da prepoznate tre-nutak i pomognete uništenom lovstvu u bosni i Hercegovini”. apel su potpisali ilija vrljić, predsjednik Lovačkog saveza

Herceg bosne, Salem alihodžić, predsjednik Saveza lovačkih or-ganizacija u biH i vukašin vo-jinović, predsjednik Lovačkog saveza Republike Srpske.premda su prisutne teze iz znanstvene fantastike kako su „za sve krivi amerikanci“, koji su negdje u bližem susjedstvu instalirali opremu i provode opite koji bi riješili orkansko nevrijeme u SaD-u, više je nego očigledno da su poplave posljedica čovjekova negativ-nog utjecaja na okoliš. ponaj-prije su vezane za globalno za-grijavanje, odnosno pretjerano emitiranje stakleničkih plinova. prisjetimo li se samo velikih poplava u biH 2010. godine, te snježnih oborina 2012. godine, čini se da ćemo u budućnosti biti područje koje je sve češće izloženo ovakvom vremenu.Da bismo barem djelomice ublažili štete, potrebne su ra-dikalne promjene vezane za gospodarenje šumom (planska sječa, obvezno pošumljavanje, održavanje šumskog reda, itd.), sistemska rješenja za odlaganje otpada, uz uklanjanje divljih de-ponija iz lovišta, povrat zemlji-šta uzurpiranog od vodotoko-va, izrada nedostajućih i stalno održavanje postojećih nasipa, te namjensko korištenje novca do-dijeljenog za održavanje, zaštitu i spašavanje. u protivnom ćemo uvijek biti primorani sanirati štete, što sebi ne možemo priu-štiti, jer je višestruko skuplje.

ivica Drmić


pOpLAVE

u do sada neviđenim poplavama, pod vodom se našlo preko 80 po-sto teritorija općine Orašje i oko 90

posto područja lovišta Lu Sava. Od deset lovačkih sekcija koliko ih je u udruzi, u njih osam lovišta su bila sto posto pod vodom, a u dvije djelomice. štete su goleme, kata-strofalne, i one materijalne, ali i one na div-ljači. populacija divljači svedena je skoro na nulu, a i ono malo što je ostalo zadržalo se na jako malom području. totalno su uni-štene lovačke kuće, lovačke čeke, hranilišta za nisku i visoku divljač, prirodna staništa mnogih vrsta divljači ovdje više ne postoje.

petar Mikić

lu Sava orašje

lD Fazan odžak

poplavni val na području općine Odžak zahvatio je površinu od 7500 ha, stradale životinje se broje na tone, a posebno je devastiran fond divljači. u dijelu lovišta gotovo smo ostali bez

populacije srna, divljih svinja, zečeva i fazana. šteta je nemjerljiva, i trebat će novca i godina da se ovi fondovi koliko toliko obnove. po-plava je pogodila lovište u razdoblju intenzivne reprodukcije, što će biti pogubno. Divljač se najčešće gnijezdi u blizini riječnih tokova, pa je zato i bila najviše izložena poplavnom udaru.Oštećen je i veći dio lovnih objekta: čeke, hranilišta za srne, divlje svinje i fazane, solila…predsjednik, lovočuvarska služba i lovci odmah su se stavili u služ-bu zaštite ljudi, domaćih životinja i divljači. Lovci su se uključili u pomoć pri zbrinjavanju divljači i premještanju na sigurna područja, hranjenju i praćenju zdravstvenog stanja. Čamcima koji služe za lov i ribolov evakuirani su ljudi i životinje i dostavljana voda i hrana na ugrožena područja. i sada su na terenu u najugroženijim dijelovima lovišta, gdje se radi na asanaciji i uklanjanju uginule divljači.poduzeli smo nužne mjere za neprekidnu kontrolu općeg stanja div-ljači i lovišta, redovito osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane za divljač, kao i mjere za osiguranje pomoći i zaštite svim vrstama divljih životinja u lovištu, a osobito zdravstveno ili životno ugrože-nim jedinkama. vodimo podatke o poduzetim mjerama za zaštitu divljači, postojanju i visini šteta na divljači, kao i ostale podatke od značenja za zaštitu divljači i lovišta.Lovačko društvo je u neprekidnom kontaktu s Lovačkim savezom Herceg bosne i europskom federacijom lovaca (FaCe), od kojih će tražiti pomoć kako bi se na najbrži mogući način najprije utvrdila šteta, a potom i sanirale posljedice poplava. i u ovoj se prirodnoj katastrofi ponovno pokazalo veliko srce ljudi širom svijeta, posebice ljudi s naših prostora, koji su nesebično po-mogli (i pomažu) na razne načine. ne samo ljudima, nego i životi-njama jer su i one ugrožene i s nama dijele istu sudbinu.

nedžad Garić


kao izravna posljedica poplave koja je u cijelo-sti zahvatila Žepačko polje, nizvodno od gra-da Žepča do granice sa zavidovićima – dakle

u dijelu lovišta kojim gospodari LD jeleč, u cijelosti je uništena imovina ovoga Društva.Spomenuto lovište je jedino stanište fazanske div-ljači, i Društvo ga svake godine naseljava kupnjom fazana vlastitim novcem. poplava je došla u vrijeme kada je reprodukcija divljači bila u punom jeku te su stradala matična jata i sav pomladak. Osim fazanske stradala je i zečja divljač, čija su stani-šta uglavnom na poplavljenom području Žepačkoga polja.velika šteta učinjena je i na flori toga dijela lovišta.po procjeni povjerenstva, ukupna šteta koju je popla-va nanijela Društvu iznosi oko 30.000 kM, a odnosi se na uništena matična jata fazana i fazanske piliće, te na uništenog zeca i zečja legla.

ivica širić

lD JeleČ Žepče

Ovog su proljeća poplave dva puta u jačem intenzitetu poplavile područje brčko Distrikta biH. prvi put početkom svibnja, a onda ponovno 15. svibnja, mnogo jače i intenzivnije. najstariji kažu da

ne pamte ovako visok vodostaj Save u zadnjih 70 godina. pritoci Save ti-nja, brka, zovičica kao i manji potoci poput Guderevice, Lomnice i teke, izlili su se i poplavili preko 30 posto teritorija Distrikta brčko. poplave koje su od 15. do 25. svibnja zadesile Distrikt i kompletnu posavinu nanijele su neprocjenjive štete kako gospodarstvu i to u svim granama, a najviše u poljoprivredi, tako i na divljači. zbog poplava došlo je do migracije velikog broja divljači. velik broj divljači se utopio, s obzirom na površinu koja je bila zahvaćena vodom i nemogućnošću mladunaca da zbog siline vodene bujice dođu na suho tlo. poznato je da je proljeće doba kada se u lovištu nalazi mnogo mladunaca, fazanska divljač je počela polagati jaja, pa su ove poplave sigurno nanijele neprocjenjivu štetu fondu divljači kojom raspo-lažemo u lovištu. štete su nanesene na svim vrstama divljači, a najveće su na zečjoj, fazanskoj i srnećoj. iako je lov u Distriktu već dulji niz godina zabranjen, lovci su aktivni u lovištu u onom dijelu koji se ne kosi sa zabranom, a to se prije svega od-nosi na čuvanje divljači i njezinu prihranu, a u ovakvim situacijama i na spašavanje od katastrofe. pri spašavanju ljudskih života i imovine, članovi našega društva su se aktivno uključili i u spašavanje divljači. zabilježeno je nekoliko slučajeva spašavanja, a neke od njih smo zabilježili i na foto-grafijama. Ovom prilikom treba pohvaliti one koji su se uključili u ovu ak-tivnost. nadamo se da će tijela uprave u Društvu prepoznati njihov napor te ih predložiti za dodjelu odličja. no treba napomenuti da ima i onih koji nisu ništa doprinijeli da olakšaju muke onima koji su izravno bili pogođeni poplavama. Onima koji su radili i doprinijeli da katastrofalna šteta bude manja, njima hvala, a onima koji to nisu – neka im bude na čast.

niko Ždravac

lD Sokol Seonjaci

šok, tuga i očaj. nikada nisam tako nešto vidio, samo su neke od izjava koje smo mogli čuti od najstarijih Domaljevčana kojima su i te kako u

sjećanju ostale visoke vode rijeke Save i štete koje su prethodne poplave činile. Ova je do sada neviđena i nezapamćena. vodostaj rijeke Save dosegnuo je ne-vjerojatnih 1168 cm, ali, zaobalne vode i rijeka bosna, koja je kod šamca probila riječni nasip, gotovo su u cijelosti poplavile općinu Domaljevac-šamac. Životi ljudi u blizu 1500 poplavljenih kuća ovisili su o čam-cima i humanitarnoj pomoći. i dok se u većini popla-vama ugroženih područja voda polako povlači, otkri-vajući stvarne razmjere nezapamćene katastrofe, za stanje stvari koje slijedi može se reći da će biti jako složeno i neprocjenjivo teško. Stanje nastale štete još ne možemo procijeniti. nažalost, nije nam ovo prvi put da moramo sve is-početka. Stoga, dragi prijatelji, koristim i ovu prigodu da za-hvalim svima vama koji ste se oglasili i nudili svoju pomoć. također svima vama upućujem poziv da se pridružite akciji prikupljanja pomoći i svoja sredstva uplatite na podračun Lovačkog saveza Herceg bosne koji je namjenski otvoren i sredstva su namijenjena za kupnju i naseljavanje divljači na području Županije posavske.

Lovro ivić

lu kuna Domaljevac

pOpLAVE


Stanje prirodne katastrofe koje je zadesilo područja u po-savini i drugim dijelovima biH i Hrvatske manjim di-jelom je pogodilo i staništa divljači na području LSuG

„jarebica“ štrepci.plavljenja u donjem dijelu lovišta, u blizini naseljenih mjesta boće, Donji zovik i Omerbegovača, utjecala su na migraciju divljači prema višim terenima. zabilježeni su slučajevi uginu-ća fazanske divljači kao posljedica djelovanja poplava.pokretanje velikog broja klizišta na padinama Majevice naru-šilo je staništa jazavaca i drugih životinja koje žive u jamama. klizišta su uništila veći dio šumskih cesta koje vode do lovno-gospodarskih objekata, te će veći dio sredstava koji udruzi u danom trenutku bude na raspolaganju, biti potrebno uložiti u saniranje cesta i njihovo stavljanje u funkciju.Mišljenja smo da je brojno stanje matičnog fonda divljači u našim šumama u bitnome smanjeno, ali se nadamo da će se smirivanjem općeg stanja, divljač koja je migrirala i vratiti.izvanredno stanje koje je još uvijek na snazi u brčko Distrik-tu, u drugi je plan stavilo donošenje zakona o lovstvu, koje treba, u drugom čitanju, usvojiti Skupština brčko Distrikta, uključujući i amandmane na prijedlog zakona koji je usvojen u prvom čitanju. unatoč navedenim problemima, stalno smo na terenu, pratimo razvoj situacije i u lovištu je stanje zado-voljavajuće.

Filip Filipović

lSuG Jarebica, štrepci

katastrofalne poplave koje su u svibnju zahva-tile bosnu i Hercego-

vinu, kao takve su iza nas. no štete koje su načinile su goleme i još uvijek se utvrđuju i zbraja-ju. Materijalne štete će se s vre-menom kako-tako sanirati, ali ljudske žrtve nenadoknadiv su gubitak ove prirodne nepogode. na popisu stavki koje su uni-štene poplavom su i lovišta. Od članica Lovačkog saveza Her-ceg bosne, stradala su lovišta kune iz Domaljevca, Fazana iz Odžaka, Save iz Orašja, So-kola iz Ravne brčkog i jarebi-ce iz štrebaca, dakle posavska lovišta. također, poplave su napravile nezanemarivu štetu i u lovištu Fazana iz usore te jeleča iz Žepča. uništena su staništa i cijele populacije div-ljači koja je tu obitavala. Ove su

udruge ostale i bez kompletne infrastrukture u lovištu koju su desetljećima izgrađivale i odr-žavale. i lovišta koja su susjedna lovi-štima naših članica, pretrpje-la su goleme štete. posljedice ove nepogode još su ozbiljnije, posebice u skoroj budućnosti, zbog činjenice da su na ovaj način nastali golemi reviri bez divljači, s malom mogućnosti da tu divljač od nekamo dođe. Da se stanje na ovakvim po-dručjima, u pogledu brojnog stanja divljači, počne norma-lizirati, potrebna je ljudska in-tervencija, prije svega vlasnika (entiteti i županije) i korisnika lovišta (lovačke udruge i drugi pravni subjekti). Svakodnevno smo svjedoci izvješća o procjeni šteta iza-zvanih ovim poplavama, koje

nadmašuju iznos od 4 milijarde kM. no ni u jednome se izvje-šću kao dio tih šteta ne spomi-nje divljač i štete na njezinu sta-ništu. kolika je ta šteta, do tog će podatka biti jako teško doći, ali se sa sigurnošću može reći da je golema – na razini države u stotinama milijuna kM. kada se pravi lovnogospodarska os-nova za neko lovište, za svaku od 10 godina njezina trajanja zna se točan broj divljači u lo-vištu te je, po cjeniku koji je na snazi, lako izračunati njezinu ukupnu vrijednost. na ovaj bi način korisnici lovišta mogli doći do približne štete na div-ljači. pri izračunu ukupne štete na divljači trebalo bi iznos štete koja je napravljena u ovoj godi-ni množiti najmanje s faktorom 5 (pet idućih godina po lovno-gospodarskoj osnovi). narav-

iz početka, strpljivo i planskino, tome se trebaju pridodati štete na lovnogospodarskim objektima, staništima divljači i ostalim prirodnim resursima koji utječu na brojno stanje div-ljači u lovištu. što uraditi sada u lovištima gdje je desetkovan ili potpu-no uništen fond pojedine vr-ste divljači? nema druge nego početi iz početka, strpljivo i planski. kada bi svatko radio svoj posao i ispunjavao svoju obvezu, onda ovaj posao ne bi pao samo na „leđa i novčanik“ lovačkih udruga odnosno lo-vaca. to bi, ponajprije, trebala biti obveza i briga vlasnika lovi-šta. no kako od toga (vlasnika) neće biti ništa, ostaju lovci, koji su se i do sada, jedini, brinuli o divljači i njezinu staništu.

vlado bošnjak

pOpLAVE


AKTUALNO

još se puščane cijevi nisu ni ohladile od natjecanja u širo-kome brijegu, a cijela streljačka karavana preselila se u neum, na šesto Otvoreno prvenstvo Lovačkoga saveza Herceg bo-sne. Domaćin je bila Lu jadran iz neuma, koja je učinila sve što treba da ovo na-tjecanje, zakazano za 17. svibnja, protekne na za-vidnoj razini. po prijavama ekipa, ovo je trebalo biti jedno od masovnijih prvenstava. no dan uoči natjecanja, sve se promijenilo. Stri-jelci iz posavine, koji su najredovitiji sudionici svih natjecanja koje or-ganizira Savez, morali su odustati od puta u neum zbog više sile. Dva dana prije natjeca-nja, poplave su već bile zahvatile prostore Žep-

ča, Maglaja, Doboja… u petak jutro, dan uoči natjecanja, Đuro Oršolić, voditelj posavskih strijelaca, obavještava Savez da dolaze zaobilaznim putem, preko Hrvatske, jer je put kroz Doboj bio pod vodom. trebalo je samo još srediti „papire“ oko prijenosa oružja preko granice. Oko podne istoga dana novi

poziv od Đure. Sa žaljenjem i zabrinutim glasom, Đuro oba-vještava da odustaju od puta: „Žao nam je što ne možemo doći, imamo dojavu da voda već prodire u dijelove općine Domaljevac, a i ostala područja se pripremaju za obranu od po-plava. pozdravite sve sudionike natjecanja u neumu i vidimo se,

ako bog da, u busovači“. popodne, 16. svibnja, na strelja-ni u neumu održan je službeni trening. Strijelci su osjetili „bilo“ streljane i onda je većina nasta-vila druženje do kasnih sati uži-vajući u blagodatima neumske gastronomske i „druge“ ponude. no, nekima će to sutra na natje-canju pomrsiti račune.

u nizu kišovitih dana, subota je osvanula bez padalina. na streljani su odrađene posljednje pripreme i natjecanje je moglo početi. ukupno je prijavljeno 35 strijela-ca, raspoređenih u 8 eki-pa: Lu jadran (neum) dvije ekipe, LD Galeb (Čapljina), LD jarebi-ca (Mostar), Gater sv. Huberta (Čitluk), HLu Malič (Grude), LD Mo-sor (široki brijeg) i LD Lještarka (kiseljak).prije početka natjecanja nazočne je, u ime do-maćina, pozdravio ivica

i ekipno i pojedinačno, neumljani ispred širokobriježana

Strijelci LD jadran iz neuma u momčadskom su poretku bili bolji od širokobriježana za velikih osam golubova, a pojedinačno, najbolji je bio ivica bačić, drugi je bio alen Franjić, obojica iz jadrana, a treći zoran Mandić iz LD Mosor

otvoReno PRvenStvo Saveza u lovnoM StRelJaštvu


LOVNO STRELJAŠTVO

bačić, predsjednik Lu jadran, u ime organizatora natjeca-nja, Lovačkog saveza Herceg bosne, prigodnim se riječima obratio ivica Lučić, tajnik Sa-veza, a na kraju, natjecanje je otvorio Živko Matuško, na-čelnik Općine neum. šiRokobRiJeŽani PoDbaCili

po imenima na popisu, izgle-dalo je da je i ovaj put unapri-jed poznat ekipni pobjednik. naime, ekipa širokobriješko-ga „Mosora“ došla je u svome najboljem sastavu i svi su ih, po tradiciji, vidjeli na pobjed-ničkom postolju. jedino su se domaćini, strijelci Lu jadran, potajice nadali da bi im mogli pomrsiti planove. i bilo je tako.pucale su se, uobičajeno, dvi-je serije po 15 golubova za momčadski poredak, a prvih šest strijelaca iz toga dijela još jednu seriju za pojedinač-ni poredak. nakon prve serije vidjelo se da će biti „gusto“ u vrhu. Strijelci LD Mosor gađali su ispod svojih mogućnosti, a ostali su bili u svome prosjeku. Sve su oči bile uprte u drugu serije. Mosorovci i u drugoj seriji podbacuju, a ohrabreni domaćini (ivica bačić, Mato bačić, alen Franjić i ante Ma-tuško) pojačavaju svoj prosjek iz prve serije i uvjerljivo, sa 75 pogodaka i velikih osam golu-bova viška, osvajaju prvo mje-sto, ispred strijelaca LD Mosor (vladimir, tomislav i zoran Mandić te Dragan jurić), koji su „ubili“ 67 golubova. treći su bili strijelci LD jarebica iz Mo-stara (Leo Stojčić, ivo Stojčić, Goran knezović i blaženko Dujmović) sa 62 goluba. u završnu seriju za pojedinač-ni poredak plasirali su se ivica bačić, alen Franjić, zoran Mandić, tomislav Mandić, ante Matuško i ivo Stojčić.uz pozorno praćenje nazočnih strijelaca i pristiglih gledatelja, ponovno su domaćini imali ra-

zloga za slavlje, osvojivši prva dva mjesta. ivica bačić osvojio je prvo mjesto, a za drugo ras-pucavali su alen Franjić i zo-ran Mandić. alen je bio s(p)retniji i tako svojoj ekipi upot-punio iznimno uspješan na-stup. treći je bio zoran Man-dić, a četvrti tomislav Mandić, obojica iz Mosora. na kraju, čestitke i veselje do-maćina. koliko su bili radosni, govori i izjava ante Matuška, strijelca iz pobjedničke ekipe: „Ostvario se moj dječački san da jednom budem u ekipi koja će pobijediti Mosor. kada sam ja počinjao s lovnim streljaš-tvom, ovi strijelci Mosora bili su nepobjedivi, a meni osobno uzor i inspiracija. Stoga je ovo moj najsretniji dan vezan za lovno streljaštvo“.uslijedila je završna sveča-nost, tj. podjela pokala, me-dalja i zahvalnica, a taj su „posao“ obavili ivica bačić, zvonko udovičić, Miljenko-Mića Lasić, Živko Matuško i ivica Lučić. u hotelu „jadran“ u neumu, gdje je druženje nastavlje-no uz lovački gulaš i riblje specijalitete, bilo je još dosta „bisera“ vezanih za samo na-tjecanje i trijumf domaćih strijelaca. Mosorovci su svoj poraz pravdali gestom dobre volje prema domaćinu koji ih je lijepo ugostio večer pri-je natjecanja. „Lijepo ste nas najeli i napili pa nema smisla da vas još i pobijedimo“, šalio se Ćada, i ozbiljno dodao: „vidimo se u busovači, tamo neće biti ovako“. tako je ovo natjecanje dalo jedan novi, pozitivan impuls streljačkim susretima. ugodno druženje u „jadranu“ potrajalo je do pred večer. nikomu se nije žurilo, pa ni organizacijskom timu iz Saveza: ivici, jeleni i vladi, koji su iznimno zani-mljiv i sadržajan dan završili na lovačkoj večeri u Ravnom.

vlado bošnjak


LOVNO STRELJAŠTVO

početkom lipnja održana je druga u nizu sjednica Žu-panijskoga vijeća za lovstvo Županije zapadnohercegovač-ke. (prva je održana uoči Skup-štine Lovačkoga saveza Herceg bosne koncem svibnja, na kojoj su doneseni stavovi vezani za dnevni red Skupštine Saveza i odluka da svaka lovačka udru-ga na području zapadne Her-cegovine dadne dvije kM po lovcu kao doprinos za stradale od poplava u posavini.) u izu-zetno slikovitom i povijesno znakovitom okružju i ozračju kočerinskoga polja, okružena parcelama mladoga duhana, tek prispjeloga za podbiranje,

krumpirovih nasada i tek po-košenoga sijena, i monumen-talnih slova izgrađenih i po-stavljenih od braće, umjetnički i senzualno nadarenih Grge i anđelka Mikulića, koji su po-kraj grobnice silnoga vignja Miloševića blago postavljeni; u preuređenoj i gotovo dovršenoj lovačkoj kući kočerinjana (Lo-vačko društvo Rujan) sastali su se vijećnici Županijskoga vije-ća, njih šesnaest od sedamnaest pozvanih. Domaćini kočerinja-ni su se pokazali, kao i uvijek do sada, kao izuzetno gostoljubivi, odgovorni i sposobni organi-zatori ovakvih i drugih sličnih priredbi i sastanaka, večera i

proslava. ta kuća je zapravo kamena kućetina u onom naj-pozitivnijem smislu (kažu da je to nekada bila šumarska kuća), počevši od prostranoga kame-nog podruma u kojemu je uvi-jek – i ljeti i zimi – vrlo ugodna temperatura od 16 do 20 stup-njeva, kraj njega je čatrnja, u kojoj je voda uvijek hladna i ne nestaje je. Dvorana za skupove i sastanke je u visokom prize-mlju, gdje je mjesto za kuhinju i druge sadržaje, a stepenice vode na potkrovlje, tako teme-ljito izgrađeno da ga uz božju pomoć nikakve vremenske ne-pogode ne mogu srušiti. Čovje-če, armirani betonski nosači i grede, poput atomskoga sklo-ništa! što reći, već svaka vam čast i puno poštovanje, koče-rinjani (Rujnjani), za sve što u lovstvu i oko njega učiniste! Dnevni red sjednice nije bio preširok pa su vijećnici za ne-koliko sati odradili sve što je bilo predviđeno i planirano. bez imalo neslaganja i s puno razumijevanja i tolerancije, za novoga predsjednika vijeća izabran je Mario Herceg, pred-sjednik HuL kravica Ljubuški, umjesto dosadašnjega Donija Mikulića iz Gruda. za člana upravnog odbora Saveza, uz Marija, izabran je još krešo Ćavar, predsjednik LD Mosor iz širokoga brijega. zaklju-čeno je da članovi upravnog odbora Saveza iz ovoga vijeća, pogotovo predsjednik vijeća, moraju bezuvjetno zastupati i provoditi odluke vijeća ili će biti odmah smijenjeni. vijeće će se sastajati svaka dva mje-seca, razmatrati problematiku lovstva na svom terenu, odluke i inicijative upravnog odbora Saveza i drugih tijela, analizi-rati i predlagati teme i pitanja u našemu glasilu Hoop!, predla-gati upravnom odboru Saveza mjere i radnje za unapređenje rada Saveza, njegov učinko-vitiji rad i očuvanje Saveza i njegova digniteta. vijeće će, također, predložiti upravnom odboru Saveza određene mje-

re za preustroj (reformu) Sa-veza u cilju efikasnijega rada i očuvanja njegova temeljnoga poslanja, s ciljem podizanja ugleda, efikasnijeg i jeftinijeg djelovanja, uvođenja nekih inovacija, poput volontiranja na nekim programima, veće uloge županijskih vijeća uopće i njegova financiranja, smanji-vanja troškova administracije, štednje po određenim zadatci-ma i programima itd. vijećnici su se jednoglasno složili za us-postavu prisnih i čistih odnosa sa susjednim županijama, po-gotovo sa Savezom, što je u in-teresu lovačke populacije koja u posljednje vrijeme sve više, temeljem zluradih priča i de-zinformacija pojedinaca, poči-nje sumnjati u smisao, ciljeve, način izvedbe i djelovanja, mo-ral i poštenje pojedinih ljudi aktivnih u tijelima Saveza(!) Županijsko vijeće za lovstvo Županije zapadnohercegovač-ke će se odlučno suprotstaviti takvim pojedincima i takvim konstrukcijama koje štete ugle-du Saveza, i svima koji bez ar-gumenata budu na bilo koji na-čin unosili nemir među lovce, zaključeno je na sjednici. tako-đer, vijećnici su uočili određeni negativni trend da se pojedini dužnosnici Saveza olako baca-ju na pojedince s terena flosku-lom da je „XY protiv Saveza“ čim se iznese neki stav i mišlje-nje različito od onoga koje se želi lovačkoj populaciji namet-nuti. takve ocjene vijeće bezu-vjetno odbacuje, jer naš Savez mora biti demokratski teren za sučeljavanje različitih metoda i interesa uz punu toleranciju drugih i drukčijih.S općim zaključkom da zapad-nohercegovačko Županijsko vijeće za lovstvo čvrsto stoji na braniku i temeljima našega Sa-veza i da će učiniti sve potreb-no za njegovo očuvanje i daljnji rast; i uz dobar zalogaj, zaželjeli su jedan drugomu uspjeh u radu i životu.

blago Lasić

vijeĆe za LOvStvO Županije zapaDnOHeRCeGOvaČke

Čvrsto na braniku i temeljima Savezaumjesto Donija Mikulića iz Gruda, dosa-dašnjega predsjednika, za novoga predsjed-nika ŽvL-a Županije zapadnohercegovač-ke izabran Mario Herceg iz Ljubuškoga

Ubuduće, redoviti sastanak svaka dva mjeseca


IZ ŽVL-a

izborna sjednica Županijskog vijeća za lovstvo (ŽvL) Hercegbosanske župa-nije održana je 16. svibnja 2014. u bosan-skom Grahovu, u organizaciji LD Risovac. akcent je stavljen na izbor novoga pred-sjednika ŽvL-a i izbor dopredsjednika Lovačkog saveza Herceg bosne, kojega po nekom ustaljenom pravilu „daje“ Her-cegbosanska županija. Dosadašnji predsjednik vijeća, Mijo Ma-tešković, i ovu je sjednicu održao u stilu koji ulijeva veliki respekt kod sugovornika i suradnika. prije izbora, Matešković je za-hvalio na dosadašnjem povjerenju i nagla-sio da nipošto nije voljan produžiti man-dat, uz vrlo sažeto i korektno objašnjenje. ni predsjednici lovačkih društava – čla-novi vijeća, nisu ostali nijemi pa su se Mateškoviću spontano, jedan po jedan, obratili srdačnim govorom zahvalnosti i iskrenim pohvalama za kvalitetno, mudro i pošteno vođenje ŽvL-a u vrijeme njego-va „predsjednikovanja“.za novoga predsjednika ŽvL-a Hercegbo-sanske županije, jednoglasno, izabran je Filip šarić, predsjednik Lu Livanjsko polje iz Lištana.

za dopredsjednika Lovačkog saveza Her-ceg bosne izabran je dipl. ing. agr. tomi-slav Mihaljević. O predloženom kandidatu komentar je stajao: Čovjek od struke, auto-ritet, uporan, nepotkupljiv! Čovjek koji već ima dobre odnose s ljudima u Savezu, koji će nadasve štititi interese lovaca!Ovaj „zadani“ dio dnevnog reda odrađen je brzo i spontano, a u radnome dijelu sastan-ka prokomentirane su još neke teme, po-

ŽUPANiJsKO ViJEĆE zA LOVsTVO HERCEGBOsANsKE ŽUPANiJE

novi predsjednik vijeća

iščekujući suglasnost na godišnje plano-ve i potpisivanje novih ugovora o ko-rištenju lovišta za 2014./15., korisnike

lovišta na području Hercegbosanske žu-panije dočekao je – hladan tuš. naime, na temelju članka 2. Odluke o davanju lovišta na privremeno korištenje vlade Hercegbo-sanske županije, broj 01-02-107-1/14 od 29. travnja 2014., a u svezi s člankom 43. zakona o lovstvu („Službene novine Fede-racije biH“, broj 4/06, 8/10), Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije donosi „pravilnik

opet preko leđa lovacao davanju lovišta na privremeno korištenje i visini naknade za korištenje lovištima“ kojim se uređuje davanje na privremeno korištenje lovišta na području Hercegbo-sanske županije te utvrđuje visina naknade za korištenje lovištima. visina naknade za privremeno korištenje lovišta iz članka 2. ovog pravilnika utvrđuje se prema površini lovišta i to na sljedeći način:• za lovišta površine do 13.000 ha ukupna

naknada za privremeno korištenje iznosi 3.000 kM;

• za lovišta površine od 13.001 ha do

26.000 ha ukupna naknada za privreme-no korištenje iznosi 4000 kM;

• za lovišta površine iznad 26.001 ha uku-pna naknada za privremeno korištenje iznosi 5000 kM.

Sukladno članku 3. istoga pravilnika, lovi-šta iz članka 2. ovoga pravilnika, shodno članku 43. stavak 2. zakona o lovstvu, daju se privremeno na korištenje dosadašnjim korisnicima lovišta bez natječaja, na razdo-blje od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015. (lovna godina), odnosno do donošenja od-luke o davanju lovišta na korištenje suklad-

najviše ona koja muči sva lovačka društva – dodjela lovišta na duže razdoblje i okon-čanje ove „mrtve trke“ s ministarstvima.Domaćini su se pobrinuli da ne izostane ni onaj drugi dio druženja, a Miji Mateš-koviću u čast krenula je i lagana pjesma, onako kako dolikuje da se jedan dobar čo-vjek isprati s odrađene dužnosti.

Dragomir Lončar

Korektno i učinkovito o svim temama


IZ ŽVL-a

no članku 36. zakona o lovstvu. ukoliko lovište nije moglo biti ustupljeno sukladno stavku 1. ovoga pravilnika, privremeno se daje na korištenje, bez natječaja, drugoj pravnoj osobi koja je registrirana za obav-ljanje djelatnosti lovstva ili lovačkoj udruzi, koju odredi Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). ustupanje glede stavaka 1. i 2. ovoga članka može trajati najdulje godinu dana.S obzirom na teško financijsko stanje lo-vačkih društava te na dugogodišnje ula-ganje i čuvanje lovišta bez koncesije, i s obzirom na činjenicu da nije riječ o gospo-darskim lovištima, zasjedalo je Županijsko vijeće za lovstvo u dva navrata te iskazalo nezadovoljstvo donošenjem ovakvog „pra-vilnika“ koji dovodi lovačka društva na rub postojanja i upitnost kvalitete gospodare-nja, nastavkom ulaganja te čuvanjem lovi-šta, s obzirom na to da je riječ o naknadi za jednogodišnje korištenje lovišta, što je u potpunoj suprotnosti s valjanim zakon-skim odredbama. na sastanku održanom 6. lipnja 2014. u prostorijama Lu Cincar Livno, kojem su nazočili predsjednik Lovačkog saveza Her-ceg bosne Slavko Marin i tajnik Saveza ivi-ca Lučić, predstavnici lovačkih društava, šGD Hercegbosanske šume d.o.o. kupres i Finvesta Ždralovac d.o.o. bosansko Graho-vo, jednoglasno je odlučeno da dosadašnji korisnici neće pristati na plaćanje jednogo-dišnje naknade za korištenje lovišta i pot-pisivanje ugovora, nego će se ići u ispiti-vanje zakonitosti donošenja ovakve odluke vlade Hercegbosanske županije i stavljanje navedenog „pravilnika“ izvan snage. na istom je sastanku dogovoreno da se odgodi početak lovne sezone do dobivanja sugla-snosti na godišnje planove gospodarenja lovištima. predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo Hercegbosanske županije Filip šarić obvezao se o donesenim zaključcima izvijestiti resornog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ministra pravo-suđa i uprave te predsjednika vlade. Dana 19. lipnja 2014. održan je drugi sa-stanak Županijskog vijeća za lovstvo Her-cegbosanske županije na šatoru, domaćin je bio vlado jolić, direktor Finvesta Ždralovac d.o.o. bosansko Grahovo. Osim predstavnika lovačkih društava, sastanku su, u ime Saveza, nazočili tajnik ivica Lučić i dopredsjednik Saveza tomislav Mihalje-vić. na dnevnom redu je bila samo jedna točka: Davanje lovišta na jednogodišnje gospodarenje uz naknadu.

predsjednik županijskog vijeća za lovstvo Hercegbosanske županije Filip šarić izvije-stio je nazočne da nije naišao na razumije-vanje resornog ministra niti je dobio odgo-vore na zahtjeve s prethodnog sastanka, te da su korisnici lovišta Lu Risovac bosan-sko Grahovo i šGD Hercegbosanske šume d.o.o. kupres platili jednogodišnje naknade i potpisali ugovore o korištenju lovišta za 2014./15. lovnu godinu, što je izazvalo ne-godovanje kod ostalih sudionika sastanka. predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo se obvezao zakazati sastanak s predsjed-nikom vlade Hercegbosanske županije te

ga upoznati sa zaključcima Županijskog vijeća za lovstvo, tražiti potrebno razu-mijevanje za probleme i financijsko stanje korisnika lovišta i podsjetiti ga na upitnost zakonitosti navedenog „pravilnika“. Među-tim, do trenutka pisanja ovoga članka, do navedenog susreta nije došlo niti je Župa-nijsko vijeće za lovstvo dobilo bilo kakav odgovor od mjerodavnih institucija. Lovna sezona je odgođena do daljnjeg, a lovci su opet ti preko kojih puca svake pa i ove lov-ne sezone.

tomislav Mihaljević

Sastanak u Livnu

Sastanak na Šatoru



unoS DivlJaČi u lovište

ali na StRuČan i PRavilan naČin

posljednjih desetljeća zapažamo, a i u lovnoj literaturi nalazimo brojne publikacije o negativnom utjecaju više elemenata civilizacije na brojno stanje divljači. ako prati-mo stanje u našim lovištima, vidjet ćemo da se i danas neprestano događaju znatne

promjene na fondu divljači i stanju u lovištu. S povećanjem broja lovaca i zbog drugih, ne-gativnih čimbenika koji utječu na smanjenje broja divljači, povećala se potreba za umjet-nim uzgojem divljači i njezinim puštanjem u lovišta

StRuka Je za unoSuMJetno uzGoJene zDRave DivlJaČi,

LOVIŠTE

uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje kojima se pomaže razmno-žavanje i opstanak divljači propisano lovno-gospodar-skom osnovom, a osobito: unos i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovno-gospodarskom osnovom i programom uzgoja.Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gospodarenju lovi-štem smiju se koristiti samo za gospodarenje i promicanje lovstva, ukoliko zakonom nije drugačije određeno.jedna od bitnih točaka propi-sanih člankom 14. zakona o lovstvu F biH, a u vezi s pro-micanjem lovstva, smatra se „unošenje novih vrsta divljači u lovište“.Sukladno članku 26. zakona o lovstvu F biH, naseljavanje novih vrsta divljači vrši se na temelju odobrenja mjerodav-nog federalnog ministarstva. Odobrenje se donosi na prijed-log županijskoga ministarstva.

naseljavanje iz stavka 1. ovoga članka vrši se uz nazočnost mjerodavnog inspektora, pred-stavnika ministarstva i korisni-ka, kao i drugih osoba na licu mjesta, uz obvezu da se načini zapisnik i konstatiraju urađene radnje. uz zahtjev za odobre-nje korisnik lovišta dostavlja stručno mišljenje i uvjerenje o zdravstvenom stanju divljači koja se naseljava.

iz uzGaJališta u lovišta zec i općenito zečja popu-lacija nalazi se na biološkom minimumu i znatno je ugro-žena, i kao takvoj doista joj je potrebna pomoć. prostor za podivljavanje mora biti što sličniji lovištu, minimalne veličine 100 ha. znajući za sam postupak i tehnologiju uzgoja, ovaj pothvat nije nimalo lagan. jedan vid pomoći je unos zeca iz uzgajališta u lovišta i održivi način gospodarenja. ne treba, svakako, smetnuti s uma da ze-čevi uzgojeni u kavezima nisu alternativa zečevima u otvo-

renim lovištima. ispuštanje zečeva iz uzgoja u lovišta jedna je od metoda koja umnogome može pridonijeti stabilizaciji fonda zečje divljači, odnosno dati impuls u obnovi krvi ili genetskom poboljšavanju populacije. većina lovačkih društava danas oplemenjuje populaciju puštajući svake godine zeca iz kaveznog uzgoja u prirodu, to ne čine jedino ona društva koja imaju zeca u dovoljnim količinama.

unošenJe Fazana u lovišta

kako i koje fazane pustiti u lovište, vrlo je složena i delikat-na tema, i svaka kategorija ima svojih prednosti i mana. najmlađa kategorija koja se može unijeti u lovište je kategorija fazana starih 5 do 6 tjedana. ta kategorija zahtijeva određene objekte u lovačkim udrugama, odnosno prihvatne objekte u vidu zatvorenih ili poluotvorenih volijera. Finan-cijski gledano to je najisplativi-ja kategorija, jer se za određeni

iznos novca dobije najviše jedinki. Dobrim prihvatom, odgovarajućim radom, savje-snim i pravodobnim aktivno-stima možemo dobiti kvalitet-ne fazane u lovištu, u najvećem broju. vrijeme pokazuje da se taj način sve više napušta, jer je sve manje entuzijazma i dragovoljnosti u obavljanju poslova koji su potrebni da se od pileta dobije odrasli fazan. preporuka je da se ova katego-rija pušta u lovište iz fazanerija sredinom lipnja, kad su povolj-niji vremenski uvjeti.Druga, slična kategorija su fazani starosti 7 do 8 tjedana. Malo su skuplji, ali imaju jednu prednost – već su bili u faza-nerijama u uvjetima u kakve dolaze. Dva su tjedna bili na otvorenom, izloženi svim vre-menskim prilikama i neprilika-ma. zahtijevaju iste poslove i pozornost kao i ranije spome-nuta kategorija fazana.Sljedeća kategorija su fazani stari 3 mjeseca, u posljednje vrijeme poprilično zastupljena kategorija. Dosta su skuplji od fazana iz prethodne dvije kate-gorije, tj. za isti se novac dobije manji broj jedinki. za njih se prihvat uglavnom ne radi, oni se izravno puštaju u prirodu, premda za nju i nisu baš naj-spremniji. S obzirom na to da su iz sigurnosti volijere, gdje su bili zaštićeni od predatora i s uvijek osiguranom hra-nom, ispušteni u prirodu bez privremenih hranilišta i pojila, a posebno ako teren nije dobro očišćen od predatora, željeni rezultat će sigurno izostati.kategorije od 4 i 5 mjeseci starosti su, zbog cijene, već ozbiljno ograničene brojem jedinki koje možemo uzeti i pustiti u lovište. Do početka lova će se toliko raširiti po terenu, da lovci vjerojatno neće biti zadovoljni brojnošću te divljači.Sve prisutnija je praksa pušta-nja fazana u lovište pred sam lov, bilo da je riječ o kupljenim fazanima ili onima iz vlastitih


LOVIŠTE

volijera, što lovu sve više odu-zima njegovu draž i bit. Redovita je pojava u lovačkim udrugama da su volijere pre-trpane fazanima, i onda su oni loše kvalitete.kategorija fazana za reproduk-ciju može dati dobre rezultate na terenima koji fazanu pruža-ju povoljne uvjete za repro-dukciju. ti fazani se uzimaju krajem veljače, u omjeru 1 : 2 – 3 u korist koka i u povoljnoj godini mogu dati dobre rezul-tate. u ovakvom je uzgoju pro-blem što su količine tih fazana ograničene zbog smještajnih kapaciteta za prezimljavanje, a i dosta su skupi.još jedna kategorija su fazani iz matičnoga jata koji se isporuču-ju početkom lipnja. Omjer spo-lova je 1 : 9 – 10 u korist koka. kad se fazani uzmu u tom raz-doblju, znači da koke još nisu posve iznošene i sa sigurnošću možemo očekivati da će svaka napraviti gnijezdo i položiti 5-6 jaja i izvesti nekoliko pilića.

uzGoJ i unoS DivlJe SvinJe u lovišta

O dugoročnom planu umjet-nog uzgoja i unosa divlje svinje može se govoriti jedino ako je riječ o uzgajalištima i ograđenim lovištima. Glavni je problem kako prikupiti točne podatke o brojnosti divlje svinje, s obzirom na to da se ona kreće preko više lovišta i noćna je životinja, što dodatno otežava prikupljanje podataka na temelju kojih se dugoročno planira upravljanje njezi-nom populacijom (brojnost, dobna struktura, omjer spolo-va). najveći problem je manjak zrelih veprova i razmjerno povećan broj mladih krmača koje se kasno prase, zbog čega njihova prasad ne mogu biti zdrava osnova za oblikovanje strukture matičnoga fonda. iz toga proizlazi da se gospoda-renje fondom divljih svinja od-vija stihijski, a tome najviše do-prinose skupni lovovi u kojima

steći naviku dolaska na hranili-šta i zadržati se u lovištu.

naJČešĆe PoGReške PRi PoDivlJavanJu

umjetno uzgojenu divljač potrebno je pravilno prihvatiti i pravilno podivljati, čuvati i loviti. najčešći su prigovori na pitomost umjetno uzgojene divljači, a što je divljač takva najviše su krivi sami lovci koji se bave prihvatom i podivlja-vanjem divljači. Obično se pri-hvatilišta grade blizu lovačkih domova ili naselja pa divljač budi znatiželju kod lovaca koja je jača od pravila struke. Lovci dovode čak i obitelji, prijatelje vidjeti divljač ili u neposrednoj blizini prihvatilišta organizi-raju druženja. Dakle, navika-vanjem divljači na prisutnost ljudi izostaje njezino potpuno podivljavanje te puštanjem u lovište divljač ne bježi od lovaca. predatori su također jedan od najčešćih uzroka smanjenja

broja divljači puštene u lovište. nije bitno samo sudjelovati u lovu na predatore pa time ispuniti lovačku obvezu, bitno je konkretno doprinijeti smanjenju broja predatora na prihvatljiv broj. zaključno, prije unošenja div-ljači u lovište nužno je smanjiti broj predatora na prihvatljivu mjeru, urediti lovište za pri-hvat divljači koju ćemo pustiti u lovište te osigurati zaštitu i čuvanje divljači. ako nismo poduzeli navedene mjere, rezultat će biti loš i kao uvijek tražit ćemo krivca negdje drugdje. u tom kontekstu, u lovačkim društvima susreće-mo se s brojnim problemima. jedan od njih je što nema sti-mulacije za lovce koji odstre-ljuju predatore, a drugi, veliki problem je zabrana lova na određene vrste predatora koji čine enormne štete na sitnoj divljači (prije svega pernati grabežljivci).

tomislav Mihaljević

se puca uglavnom na krupnije primjerke. u lovište se ponaj-češće unosi nazimad iz gatera (umjetnog uzgoja) u proljeće, zbog obilja hrane i bujne ve-getacije koja im daje skrovište. veliki problem je podivljavanje ili odvikavanje od prisutnosti ljudi. zbog nedostatka hrane u lovištu, unesena divljač migrira u susjedna lovišta. Organizira-nim prihranjivanjem, unesene divlje svinje zadržavaju se u šumi. prihranjivanje treba vršiti u proljeće, ljeto i jesen u blizini njihovih dnevnih brloga, postavljanjem hranilica u kojima se prave manji otvori za prolaz prasadi. Drugi način prihranjivanja i zadržavanja svinja u šumi je postavljanje i održavanje hranidbenih putova na šumskim vlakama i proplancima. na takvim se mjestima izoru brazde i posije se zrnati kukuruz. na mjesti-ma gdje se divlje svinje dolaze hraniti treba strogo zabraniti lov i kretanje lovaca. ako se ne uznemiruju, divlje će svinje




Obilazeći danas lovište i želeći malo umoriti noge, a odmoriti živce,

ispade da noge odmorih, a živ-ce umorih. netko će kazati da šetnja prirodom odmara živce, pa kako onda ja svoje umorih? Odmara, odmara, al’ kad se su-sretnete s destrukcijom te pri-rode, događa se suprotno.krenuvši do štrbine, stariji znaju gdje je i o čemu je riječ, a oni koji ne znaju, riječ je o staroj lokvi, neposredno ispod same kose koja se pruža s lijevu stranu ceste Lipa – vran, neg-dje na njezinoj polovini. u lo-kvi, na moju radost, ima vode, a nju, lokvu, mi lovci uskoro planiramo sanirati. Od štrbine postoji stari puteljak, do Rašića ograde u dužini nekih 1,5 km koji sam u više navrata čistio i prosijecao. puteljak je posto-jao dok se nije počela borovina sjeći, pa ga sad malo ima, malo nema, jer je većim dijelom put zatrpan okresinama i granama borovine.tješih se da će vrijeme učiniti svoje, pale grane i okresine će istrunuti, pa krenuh do Grla pogledati najprije ima li vode na tučevcu. ima vode, al’ ima i smeća još i više u rupi, odno-sno rupetini uz samu promet-nicu Grla – blidinje. Svima je poznato da su iskopani mili-juni kubika pijeska. no, ostalo je nezatrpano grotlo u dužini nekih 500 m i širine 100 m, spriječena je prirodna migraci-ja divljači i napravljen deponij najgore vrste.idući dalje cestom prema ko-libi u Grlima, koju su sagradili lovci Lu vran tomislavgrad, točnije članovi sekcije Orlov kuk i njezina vrata otvorili

noge odmorih, živce umorih!

lovačka udruga vRan Tomislavgrad

svim putnicima namjernici-ma, primijetih s desnu stranu nove iskopine pijeska i marki-rane oznake u dužini od jed-noga kilometra. javna je tajna da netko želi dobiti koncesiju za eksploataciju pijeska, ako je već nije dobio. Opet je na pomolu novo grotlo i deponij. znaju li općinski vijećnici da se daljnjim kopanjem sprječa-va migracija divljači, a nama lovcima pristup lovištu? zbog čega sjede u svojim stolicama? Da pune džepove novcem, a Grla smećem? valjda bi tre-balo biti jasno samo po sebi da će se daljnjim iskapanjem pijeska u Grlima uništiti i ono malo prirodnog krajolika što je ostalo netaknuto. Snimih ne-koliko fotografija novih isko-pina, u koje ako upadne kakva živina, teško će moći izići. krenuh do naše kolibe koju uredno, iako nisu lovci, odr-žavaju tošica i Fendo – inače

Deponij na početku Grla, s desnu stranu ceste Lipa – Blidinje

Je li ovo početak još jednoga odlagališta???



redoviti i uzorni gosti kolibe. Odmah pokraj ploče „Lovač-ka udruga vran tomislavgrad“ ugledah ružan prizor. ubijen pas! po boji krvi ubijen je koji sat prije moga dolaska. Doista ružan prizor. Onaj tko ga je odstrijelio, mogao ga je barem skloniti dalje od puta. a ništa nije bolji ni onaj tko ga je proš-li tjedan izbacio iz auta i pustio da luta. Lešina psa će se raspa-sti i zaudarati nekoliko dana, a duša onoga koji ga je izbacio, i onoga tko ga je ubio zaudarat će dugo, dugo.a što je ovo, pitam se? Sve s kiše na krupu. Odatle krenuh da vidim kakvo je stanje u ko-libi, kad nisam ni ušao, imam što vidjeti. pokidane natuknice koje sam izvjesio na pročelju kolibe u najlonskoj foliji o pra-vilima kojih bi se trebalo drža-ti, odnosno da svi koji ulaze u

kolibu da je smatraju svojim domom dok su u njoj, da iza sebe ostave uredno i ne bacaju smeće. na drugom listu gdje stoji „objekat je pod video nad-zorom“ netko bolesna uma ili kompleksa manje vrijednosti, isprobavao je likovna umije-ća pa nacrtao „mušku stvar“, valjda da ispadne duhovit, ili da pokaže koliko je bolestan u glavu. ako kojim slučajem onaj tko je to radio bude ovo čitao, neka zna da je vrlo loš umjet-nik, i da je „onu stvar“ mogao nacrtati u normalnoj veličini, normalna i samopouzdana muškarca, a ne onako jadnu, i stidljivu. tko zna, možda je slikao prema samome sebi. eto tako, malo odsjedoh u ko-libi – noge odmorih, a živce umorih.

Mate buntić

Lešina ubijenog psa

Lovačka koliba u Grlima

Škrabotina bolesnoga uma

Što priroda godinama stvara, čovjek u sekundi uništi


i LO vitez i LO kruščica, obje iz viteza, i ove su godine, prema provjerenom receptu, poštovale obveze iz članka 48.

zakona o lovstvu F biH. Ministarstvu šu-marstva, poljoprivrede i vodoprivrede, u zakonskom roku, dostavile su godišnji plan gospodarenja lovištem za 2014./2015. i iz-vješće o izvršenju plana za prethodnu lov-nu godinu. korisnici lovišta vitez u dijelu protekle lovne godine bile su i LO vitez i LO kruščica. kao i u prethodnim godina-ma, lovište je bilo privremeno dodijeljeno na korištenje.privremeni godišnji plan gospodarenja napravljen je po pravilima struke. iz njega slijede brojne obveze za lovce. tako bi u idućoj godini lovci LO vitez i LO kruščica u lovište trebali iznijeti i distribuirati skoro 22 tone različite vrste hrane za prihranu divljači. konačno je planirana izgradnja značajnijeg broja lovnogospodarskih, a ne samo lovnotehničkih objekata. velika po-zornost će se posvetiti održavanju postoje-ćih objekata. Ostaju nepoznati odgovori na pitanja, koju metodologiju primjenjuju u ministarstvu, zbog čega se odstrjelne kvote za pojedine vrste divljači toliko drastično umanjuju, te tko će snositi posljedice šteta u slučaju kada vrsta nadmašuje gospodar-ski kapacitet lovišta, što zasigurno znači da će činiti štete.kada je u pitanju izvršenje godišnjega pla-na gospodarenja za proteklu lovnu godinu, iz izvješća se može zaključiti sljedeće: 1. odstrijeljene su odobrene količine zeca, srnjaka i divlje svinje. tetrijeb gluhan i fazan su bili pod zaštitom. Mali, gotovo nikakav, je interes za lov jarebice i divlje patke (ponajprije zbog nedostatka lovačkih pasa ptičara). niti ove godine nije prona-đen kupac za odstrjel medvjeda; 2. nedovoljno izlučivanje određenih vr-sta predatora, ponajprije obje kune, u poje-dinim dijelovima lovišta, kao i pasa i mača-ka lutalica; 3. i dalje su prisutni veliki nelovni gu-bici, u tiskanici svrstani u „Otpad“. naj-veći su od prometa, zatim slijede gubici od predatora, pasa i mačaka lutalica, gubici od požara, gubici kao posljedi-ca krivolova, a zabilježeni su i slučajevi gubitaka od poljoprivrednih strojeva, te uginule divljači;

4. mjere uređenja lovišta djelomice su realizirane. ekonomska kriza, pad kupov-ne moći i „stezanje remena“ utjecali su i na lovne aktivnosti. izgrađen je samo dio planiranih lovnogospodarskih i lovnoteh-ničkih objekata, ali je učinjen značajniji po-mak u održavanju već izgrađenih objekata. Sve veći problem je i devastiranje objekata u lovištu od strane trećih osoba, uključuju-ći i izazvane požare; 5. osim mesa i mesnoga otpada, te soli i mineralnih dodataka, nisu iznesene do-voljne količine hrane za prihranu divljači. povoljni vremenski uvjeti i postojanje pri-rodne hrane u lovištu u razdoblju kada je po planskim dokumentima bila predviđena prihrana divljači, razlog su da plan prihra-ne nije bilo potrebno realizirati u punoj mjeri. na taj je način ušteđen novac, koji će

kM), materijale za izradu i održavanje lov-nogospodarskih i lovnotehničkih objeka-ta, te druge usluge (uključujući i prijevoz materijala u lovište i veterinarski pregled hrane), vrijednost pasa i mačaka lutalica izlučenih iz lovišta, te hrane za prehranu i prihranu divljači (bez mesa i klaoničkog otpada, koji je dobiven besplatno). ukupni iznosi imaju trend povećanja u odnosu na prethodnu lovnu godine (porast je za pri-bližno 20 posto).prethodna godina, koja je za LO vitez godi-na povratka u lovište vitez, bila je uspješna. Dobar dio planiranog je ostvaren, unatoč brojnim ometačima. uočene su i određe-ne slabosti koje bi se trebale otklanjati u idućem razdoblju. Cjelokupan privremeni godišnji plan gospodarenja načinjen je na temelju rezultata prebrojavanja divljači,

zadržan pozitivan trendlovačka organizacija vitez Vitez

se moći namjenski iskoristiti u ovoj godini;izravna novčana ulaganja u lovište (s bla-gajne i žiroračuna) iznosila su 9.657,95 kM, od čega je najveći iznos utrošen na investicijsko i tekuće održavanje lovno-tehničkih i lovnogospodarskih objekata, plaće i naknade za rad lovočuvarske služ-be, te stručnu edukaciju članstva i kupnju literature. u lovište je dodatno investira-no 37.204,20 kM, od čega najviše otpada na vrijednost radova u lovištu (28.680,00

realnih potreba divljači, ali i da zadovolji lovno-sportske potrebe članstva. Osim do-voljnih količina hrane i vode u svim razdo-bljima godine, od presudnog će značenja biti osiguranje potrebnog mira u lovištu. plan, ako se provede, trebao bi omogućiti povoljne uvjete i povećanje brojnosti ve-ćine glavnih gospodarskih vrsta u lovištu vitez.

ivica Drmić

Izgradnja nadstrešnice


Lovačke udruge na području Hercegbosanske županije već nekoliko mjeseci, točnije od 1. travnja 2014., čekaju odgovor županijske vlade glede zahtjeva za dodjelu lovišta. no odgo-

vora nema, a time ni lovišta.Razgovarajući s čelnicima pojedinih udruga, koji imaju svoju verziju cijele priče, te čitajući dopise i objašnjenja županijsko-ga resornog ministarstva – a ne želeći pritom dublje analizirati postojeću situaciju – dolazi se do zaključka da je stvoreno stanje u kojem najviše gubi „mali“ čovjek, u ovome slučaju lovac, od kojega se očekuje da poštuje i provodi zakon, a ovo je, nažalost, još jedan od primjera gdje se stvari lome preko leđa lovaca.Da se ta čudna i lovcima neprihvatljiva situacija može, barem dje-lomice, iskoristiti za njihovu dobrobit i dobrobit divljači, svjedoče primjeri iz Lu Cincar, gdje je vrijeme koje je bilo planirano za lov na srnjaka iskorišteno za radove u lovištima sekcija.Lovne sekcije Grad, priluka i podhum napravile su lokve i pojilišta. Odrađeni su strojni iskopi te se planira sve to i betonirati. na borovoj glavi se iznosi hrana i prave se solila, a na postojećoj se čeki tamponira pijesak radi lakšeg uočavanja divljači u noćnim satima.

ilija bandov

u posljednje vrijeme, osim postojećih i rje-šivih problema udruga

se susreće i s jednim specifič-nim problemom. naime, u lo-vištu je došlo do znatnog po-većanja broja predatora, prije svega vuka, koji čini štetu na divljači i sve češće napada do-maće životinje. uzevši u obzir ćud i nagon vuka, daju se na-slutiti razmjeri štete koju čini prilikom napada na domaće životinje.iako udruga korist sve zako-nom predviđene mjere da sma-nji populaciju vuka – organizi-ranjem hajki i izgradnjom čeka i mečilišta – oštećeni vlasnici domaćih životinja, u nemo-gućnosti da nadoknade štetu od općinskih, županijskih ili federalnih institucija, okreću se lovačkoj udruzi od koje, uz pomoć sudskih odluka koje navode udrugu kao jedinog krivca za nastalu štetu, uspije-vaju naplatiti sve svoje troškove koji često iznose i po nekoliko desetaka tisuća konvertibilnih maraka. Sve to dodatno opte-rećuje i onako skroman prora-čun i dovodi u pitanje opstanak udruge kao takve.prilikom pokušaja suradnje s mjerodavnim institucijama oko rješenja ovoga problema, nai-

kad već „ne daju“ lovišta…

vuk zagospodario livanjskim lovištem

lazimo na barijere u komuni-kaciji i prebacivanje problema samo na udrugu.tražeći rješenje problema i razgovarajući sa stručnim oso-bama, dolazi se do zaključka da je jedan od razloga pretjerane ekspanzije vuka na ovim pro-storima i taj da u lovištu trajno boravi neopravdano velik broj divljih konja, više od 400 je-dinki. na taj način je narušena prirodna ravnoteža i to izrav-no dovodi do toga da vukovi tijekom cijele godine imaju stalan izvor hrane, a što rezul-tira brojnijim potomstvom te dolaskom i ostankom vukova s drugih terena, prije svega iz hrvatskih lovišta, gdje je vuk zakonom zaštićen. Divlji konji su odnedavno za-štićeni, te je brigu o njima pre-uzela općina Livno i nekoliko novoosnovanih organizacija koje nisu ili neće da budu svje-sne problema koje, izravno ili neizravno, uzrokuje pretjerano velik broj konja. a kako lovač-ka udruga ne može utjecati na broj i odabir lokacija na kojima će konji boraviti, apsurdnost si-tuacije u kojoj lovačka udruga plaća za nečije propuste tim je veća.

ilija bandov

lovačka udruga CinCaR Livno

Jedan od vučjih napada na ovce u Orlovači




Odlukom predsjedništva Društva, zatvaranje ovogodišnje sezone upriličeno je 27. travnja, a doma-

lovačka društvo PavloviCa Novi Travnik

Sezona zatvorena, diplome novim lovcima

Društva i odabranim gostima koji su uvijek spremni pomoći u zaštiti prirode, očuvanju divljači i izgradnji lovno-tehničkih objekata. po tom programu, priliku da pozdrave nazočne i upute im poticajne riječi dobili su najprije Franjo Cvitanović, domaćin i predsjednik sekcije Gradina, pa Mirko Le-šić, predsjednik Društva, a na kraju Slavko Marin, predsjednik Skupštine Društva. Svečani dio programa završio je uruči-vanjem diploma 15-orici novih članova

Društva, odnosno lovcima priprav-nicima koji su lovački ispit položili u protekla dva ispitna roka. Diplome je uručio Mirko Lešić, predsjednik Društva.na zajedničkom ručku, koji su pri-premili krunoslav Cvitanović, josip Slipac, Stipo Ćorić te Stjepan i vlado krišto, između ostaloga, razgovaralo se o dobivanju lovišta na gospodare-nje i, glede toga, neslavnoj ulozi resor-noga ministra, te o golemom značenju i nezamjenjivoj ulozi Lovačkog saveza Herceg bosne u očuvanju identiteta hrvatskoga lovca na ovim prostorima.Druženje je završeno u kasnim večer-njim satima, uz obećanje predsjednika Društva o novom susretu iduće godi-ne, za Mali uskrs, kod novotravničko-ga nebodera.

anto Cvitanović

ćin svečanosti bila je sekcija Gradina, čije je čelništvo na vrijeme napravilo program obilježavanja i dostavilo ga svim članovima

nestabilno vrijeme, stalna kiša, vjetar i hladnoća u prvoj dekadi svibnja ni

malo ne idu u prilog pčelarima. uz ovo, trojicu roških pčelara: Marka višića, Mirka Sučića i antu Orlovića snašla je još jedna, dale-ko veća nevolja, a riječ je o noć-nom napadu medvjeda na njiho-ve pčelinjake. neželjeni gost je u svom pohodu kod dvojice pčelara razorio nekoliko košnica i to onih najboljih, kako bi se osladio me-dom. kod trećeg pčelara razvalio je samo jednu košnicu, a zasigur-no ne bi stao na tom da ga u ruši-lačkom pohodu nisu spriječila dva psa tornjaka. kako vlasnik pčeli-

Medo u akcijinjaka reče, tu je noć čuo lavež svo-jih pasa, a tek jutrom, kad je vidio razvaljenu košnicu te nedaleko od pčelinjaka nekoliko rasturenih mravinjaka, bilo mu je jasno da je medo bio u akciji. Dva pčelinjaka su na potezu naseljenog mjesta zaljiće u Roškom polju, a treći pčelinjak je iznad naseljenog mje-sta pavlovići – Hambar, također u Roškom polju. S ovim slučajem vlasnici su upoznali Lu zavelim, a uz to još uvijek nisu načisto, što i kako poduzeti da se nepoželjnog gosta-medu odvrati – otjera od svojih pčelinjaka.

ante Đikić

Sa zajedničkog ručka

Nevolje roških pčelara s medvjedima



lovačka udruga liSaC Ravno

Lovna 2013./2014. u Lu Lisac bila je uspješna, i glede ulova i glede aktivnosti u lovištu.

Skupština udruge je odredila da ti-jekom lovne sezona na srnjaka, od 1. svibnja do 1. rujna 2013., svaka lovna jedinica može odstrijeliti po jednoga srnjaka. to je pošlo za rukom samo 1. lovnoj jedinici odnosno njezinu članu Luki tomiću, a lovci drugih dviju lov-nih jedinica ostali su bez ulova srnjaka.tijekom sezone odstrijeljeno je više primjeraka divlje svinje, nešto zeca i nekoliko lisica. prepelice je bilo izuzet-no malo, jedna od najlošijih godina u ovome stoljeću.Radovi u lovištu bili su jako intenzivni. Lovci su prosijecali staze, iskopali i be-tonirali dvije lokve za divljač, napravili dvije promatračnice za prebrojavanje i praćenje divljači, a još je jedna u fazi izgradnje. kupljeno je i postavljeno u lovištu osam automatskih hranilica…prije tri godine, Skupština udru-ge donijela je odluku da svi članovi udruge, nakon završetka sezone, do 30. lipnja, moraju odraditi dvije dnevnice u lovištu, a ukoliko to ne mogu, dužni su udruzi platiti dvije dnevnice (2 x 50 kM) na ime tih radova. tek tada lovac dobiva potvrdu da je podmirio sve ob-veze prema udruzi i tek tada ima pravo loviti. Svaki je lovac dužan sa sobom nositi dobivenu potvrdu i pokazati je na zahtjev lovočuvara ili lovnika.Radovi u lovištu nastavljeni su i u 2014. godini, prosijecanjem staza, sijanjem različitih usjeva u brdskom području, pravljenjem čeka i njihovim brojča-nim obilježavanjem – tako da se zna tko je na kojoj čeki, sve poradi podi-

kroz 2013.2014.

zanja razine sigurnosti u lovištu. u cilju podizanja sigurnosti u lovištu je i mjera obveznog nošenja fluorescentnih prsluka, s predviđenim stegovnim mje-rama za one koji se ne pridržavaju ove odluke. Od odluka vezanih za „papire“, treba još svakako spomenuti onu da svi lovci od tajnika moraju dobiti „Dozvolu za lov“ za određeni dan, čega se članovi udruge uglavnom pridržavaju.Dvije zadnje nedjelje u veljači 2014. bile su „rezervirane“ za hajku na štetoči-ne. prve nedjelje je odstrijeljena jedna lisica, a viđeno je više primjeraka srna

i divljih svinja – što je ujedno posluži-lo i za prebrojavanje divljači na tome području. Odziv lovaca je bio dobar. Druge se nedjelje, zbog kiše, nije mo-glo u lovište, ali su se lovci družili u lovačkom domu u Ravnom uz pečenje i dobru kapljicu.Lovočuvar je u više navrata, zajedno s policijom, kontrolirao lovište i tom su prigodom neki članovi udruge, ali i neki koji nisu članovi udruge, uhvaćeni u krivolovu. Stegovni postupak protiv njih je u tijeku.u nazočnosti oko 200 uzvanika, 17.

S lovačke večeri 2014.

Dobitnici priznanja



svibnja 2014. u prostorijama udruge održana je lovačka večer. nazočili su joj predstavnici Lovačkog saveza Herceg bosne, predstavnici lovačkih udruga iz Županije hercegovačko-neretvanske te predstavnici Lu pri-morje i brojni gosti iz Dubrovnika. Dobra organizacija, brojni sponzori, bogata tombola i nastup grupe Na-rodni dar iz Like, sve su to kamen-čići ugrađeni u mozaik jedne zaista ugodne lovačke zabave u Ravnom.na kraju, obavijest o tajniku udru-ge: umjesto zdravka Matijića-brace, upravni odbor je za tajnika udruge imenovao Marija krečka, zvanog tigar.

Dragan kulaš

Grupa lovaca sekcije Gračac napravila je još jednu lovačku kuću. ništa posebno jer smo od ove sekcije

navikli na to, samo podatak da je to četvrta kuća. nalazi se na vino brdu, tridesetak ki-lometara od grada, osam od magistrale M17,

lovačka društvo vePaR Prozor-Rama

Još jedna lovačka kućasedam kilometara uspona od jablaničkog jezera do pred selo kućane. Odmah je uz put s desne strane i uklopila se sa šumovitom stranom kao da je tu izrasla. Lako se do nje može doći jer je put u cijelosti asfaltiran. „inicijativu za ovu kuću pokrenuo je poko-

jni Milenko križanac bambo, a nastavio njegov tetak Stipo vladić kućanac. i, evo, nakon samo go-dinu dana, stavili smo je u funkciju. točno prije godinu dana zakopali smo temelje, a danas je otvaramo“, reče nam predsjednik sekcije vlado Džalto, očito zadovoljan odzivom, donacijama i radom. Oko kuće su se najviše založili anto Džalto Cole, ivica Džalto ban, Miro bolić Roni, tone Džalto, vlado Džalto te braća zdenko i nikica kordić, lovci iz Čitluka. Sponzora i donatora bilo je mnogo, a spomenut ćemo Općinu s načelnikom dr. jozom ivančevićem i Društvo na čelu s predsjednikom ivom zanom. na kući ima još posla: unutarnja izrada, fasada, okućnica, namještaj itd. ne sum-njamo da to neće biti završeno u najkraćem roku. na otvaranju se skupilo pedesetak ljudi koji su se ugodno osjećali uz „iće“, piće i har-moniku. treba, svakako, istaknuti da su za veoma ugodnu atmosferu zaslužni susretljivi i u konverzaciji jako pristojni domaćini. Cijelo vrijeme nije se čula niti jedna ružna riječ, psovka... takvim ozračjem bili su, naravno, zadovoljni svi, pa i općinski načelnik dr. jozo ivančević i dekan Ramskoga dekanata fra Mato topić, koji je i blagoslovio kuću.

Stanko Ćurčić

Marijo Krečko-Tigar i Ivica Lučić

Na potpuni završetak kuće neće se dugo čekati...

Dragan Kulaš, predsjednik Društva



lD JaRebiCa kaMenJaRka stolac

početak je svibnja, proljeće je u punom zamahu. kiše na jugu Hercegovine u ovo

doba i nisu rijetkost, ali ove su godine iznimno obilne, a priroda neobično bujna i neobuzdana. vrijeme je lovostaja i intenziv-ne reprodukcije divljači, u lovi-štu vlada potpuni mir. narušava ga jedino cvrkut brojnih ptičjih vrsta za koji je teško procijeni-ti odakle sve dolazi i na koji se način stapa u skladnu simfoniju, koja prolaznika ostavlja bez daha. Stoga nije ni čudno što su dvije hranilice smještene u lovištu sek-cije burmazi, u predjelu Duboke i vujnovića prisoja, prazne i usput ih dopunjavamo pšenicom.no, u obitelji Stjepana Marića u podprisoju, Mz burmazi, ma-lome mjestu udaljenom dese-tak kilometara od Stoca prema neumu, iznimno je živo i zani-mljivo. Lov je u ovoj obitelji ge-neracijska tradicija, način života i na različite načine zadovoljstvo svima, od najmlađih članova do iskusnih lovaca.Stjepan je rođen 1947., lovac je od 1974., a počasni član LD ja-rebica kamenjarka od 2008. go-dine. u mirovini je, ali za godine vitalan, vedra duha i još uvijek

redovan u lovu. priča nam kako je njegov otac, pok. Ćetko, lo-vio čitav životni vijek i rado se prisjeća kako je uz njega učio prve lovačke vještine. zapamtio je da je tada Društvo brojalo 14 članova, a lov je bio privilegij uglednih pojedinaca. „i u moje su vrijeme lovne grupe bile do-bro organizirane, a onaj koji bi odstupio od dogovora i pravila lova znao je u startu biti isklju-čen iz grupe i vraćen kući, a za odstrel zabranjene divljači i slič-ne prekršaje, uz novčanu kaznu, slijedila bi zabrana lova čak i do dvije godine“, dodaje Stjepan.Stjepanovi sinovi Miro, Dinko i zoran redovni su članovi LD jarebica kamenjarka. bez obzira na to što su već davno napustili rodni kraj i s obiteljima se skrasili od neuma, preko Stoca do vr-gorca, u lovne dane redovno su na okupu u zajedničkom lovu. u ovoj brojnoj obitelji sve je podre-đeno lovu, a uzgoju rasnih pa-smina pasa poklanja se posebna briga jer, kako nam reče Stjepan, bez dobra, zdrava i obučena psa nema ni uspješna lova.S predsjednikom Društva zdravkom vujnovićem i lovo-čuvarom Marinkom vukićem,

posjetili smo obitelj Stjepana Marića. Razlog: prije dvadesetak dana Stjepanova posavka Luna na svijet je donijela 11-ero mla-dih, što je razveselilo, ali i dodat-no obvezalo sve članove obitelji. Svi psići su zdravi i dočekali su nas u dvorištu obiteljske kuće rastrčani na sve strane kao da

su osjetili naš dolazak i blica-nje Marinkova fotoaparata, koji poput profesionalca iz različitih kutova bilježi ovaj zaista jedin-stven prizor. Stjepan napominje da mu se primjerci ovih fotogra-fija ostave za lovački album, jer su svi mladi dogovoreni i uskoro idu na teren kao darovi lovcima prijateljima koji će ih dalje odga-jati i koristiti. u predvorju obiteljske kuće, gdje nas s osmijehom, te mezom i pićem dočekuje i Stjepanova supruga janja, zv. puljuša, na-lazi se zavidna zbirka lovačkih trofeja koje su Stjepan i njegovi sinovi pažljivo odabrali i izloži-li kao uspomene na lov, brojna lovačka druženja i prijateljstva s lovcima ove sekcije i gostima iz drugih lovačkih društava koji rado posjećuju ovaj teren i love s domaćim lovcima.kad smo puljušu upitali kako gleda na lov supruga i sinova, odgovara nam da ona nije člani-ca Društva, ali da lov živi otkako je u ovoj obitelji, preko 40 go-dina, otpremajući i dočekujući lovce i da je u najmanju ruku za-služila pristojnu lovačku mirovi-nu, napominjući i da bismo mi iz Društva trebali dati doprinos

Generacije uspješnih lovaca

u tome pravcu. Ovakav zahtjev pomalo nas je iznenadio i nismo imali spreman pravi odgovor.Stjepanov najstariji sin Miro koji živi u neumu i bavi se tr-govinom, priča nam kako je i pet-šest godina prije polaganja lovačkog ispita povremeno išao s ocem i njegovom grupom u lov

noseći ranac i sa zadovoljstvom trčkarao iza njih i opsluživao ih, te istodobno učio kako se lovi i ponaša u lovu. poslije polaganja lovačkog ispita aktivno se uklju-čio u tu grupu, od koje su neki već odavno u lovačkoj mirovini, i nastavio loviti. isti interes za lov pokazuje i njegov desetogodišnji sin Stipe koji se u vrijeme našega boravka u obitelji Marić nije od-vajao od Lune i njezinih mladih.u znak poštovanja prema lovu kao plemenitoj vještini, Miro je u svojoj režiji iznad mjesta zv. udora, na raskrižju prema Golim brdima, pokraj magistralne ceste Stolac – neum, sagradio kape-licu s kipom sv. Huberta, gdje lovci koji ovuda prolaze mogu na trenutak zastati i pokloniti se svome svecu zaštitniku.S osjećajem posebnoga zadovolj-stva napustili smo dom obitelji Stjepana Marića i ovaj živopisni zaselak u lovištu sekcije burmazi, jer smo bez lova, lovačke vreve i napetosti, pucnjave, promaša-ja i odstrela, osjetili svu raskoš i ugođaje koje nosi lov i u vrijeme lovostaja, kad se osjeća i živi na način kao što se to čini u obitelji Stjepana Marića.

jozo Matić



AKTUALNO

Svoju redovitu godišnju skupštinu, HuL kravi-ca iz Ljubuškog održala

je 9. svibnja 2014. u restoranu „Fragola“ u Donjim Radišićima. Skupštini je bilo nazočno 47 za-stupnika, iz 21 sekcije udruge.po ocjeni zastupnika, uprav-ni odbor udruge je kvalitet-no proveo u djelo sve ono što je zacrtano odlukama prošle skupštine. Da se dobilo lovište na korištenje, program bi, isti-na, bio opširniji i kvalitetniji, i stekli bi se uvjeti za primjenu zakona i propisa koji bi još više doprinijeli očuvanju lovišta i unaprjeđenju lovstva na po-dručju ljubuške općine. zani-mljivo je da lovišta nisu dodije-ljena lovačkim udrugama koje su i dosad njima gospodarile

lovište – glavni problemsamo u dvjema županijama: zapadnohercegovačkoj i Her-cegovačko-neretvanskoj. Mje-rodavni ministri u tim župani-jama pokušavaju to (o)pravdati „nekvalitetnim i nedorečenim zakonom o lovstvu“, premda je taj isti zakon na snazi u čitavoj F biH, dakle i u onim župani-jama čija su ministarstva/mi-nistri dali lovišta na korištenje lovačkim udrugama. zašto se jednako nije postupilo i u ovim dvjema županijama, za sada ostaje (političkom) tajnom.Osim lovišta, drugi problem koji opterećuje ovdašnje lovce je koridor vc, odnosno izgrad-nja prijelaza za divljač. nekoli-ko se puta pokušavalo kontak-tirati s izvođačima radova, no bez uspjeha, pa je na taj način

ostalo neriješeno i pitanje ure-đenja terena za izgradnju stre-ljane i njezinih pratećih objeka-ta. kako sada stvari stoje, ovaj će problem udruga pokušati riješiti sama, uz pomoć svojih lovačkih prijatelja.Skupština je jednoglasno usvo-jila prijedlog upravnog odbora o promjeni članka 34. Statuta udruge, kojom se nalaže da se predsjednik udruge bira na raz-doblje od četiri godine i da tu dužnost može obnašati najviše dva puta. Ova bi promjena stupi-la na snagu poslije sljedeće, ujed-no i izborne skupštine udruge.također je donesena odluka da se, od članarine koja se priku-pi od 1. travnja do 1. kolovoza 2014., u sekciju vrati 50 kM po lovcu, bilo u novcu, bilo u div-

ljači, po vo-lji sekcije.n a k o n r a d n o g dijela skup-štine, uz dobru hranu i vino iz re-storana „Fragola“, lovci su otvo-rili i brojne druge lovačke teme. Očekivano, izražena je nada da će se uskoro riješiti problemi koji opterećuju ovu udrugu, prije svega ujedinjenje lovišta i dodjela lovišta na gospodare-nje. O svim aktivnostima glede rješavanja tih pitanja, lovci će biti informirani preko pred-sjednika svojih sekcija, putem internetske stranice udruge i, naravno, putem Hoop!-a.

Mario Herceg

hrvatska udruga lovaca kRaviCa Ljubuški

sKUPŠTiNA

zašto uopće ova fotografija trojice mrkih ljudi? jer, ništa posebno na njoj. ali ima „iza nje“. načelnik dr.

jozo ivančević, predsjednik Društva ivo zane i gvardijan samostana fra tomislav brković htjedoše uloviti tetrijeba. prva dvojica su napravili „veliku pripremu“ navečer uoči lova. zato i izgledaju malo umorni. Gvardijan ih je čekao rano u zoru na dogovorenom mjestu. ili, nije? kada smo jednoga od njih pitali malo podataka za ovaj tekst, za neuspjeh je bio kriv onaj drugi. Doduše, nismo ih uspjeli zateći za-

lagani pokušajjedno pa da utvrdimo zbog čega su došli do tetrijeba „kada se sve dobro vidjelo, odnosno razdanilo se“. toliko se dobro vidjelo da su vidjeli i tetrijeba na pristo-jnoj udaljenosti. no i to je bilo dovoljno za proslavu. i to je bilo dovoljno da ovaj izlazak na tetrijeba bude proglašen us-pjelim. vidjeli lijep primjerak pernate divljači, prošetali u svitanje šumom, doručkovali negdje u planini… a tetrijeb nastavio svoj pjev.

Stanko Ćurčić

lovačko društvo vePaR Prozor-Rama



lovačko društvo Sokol Nova Bila

Skupština Društva jednoglasno usvojila sva podnesena izvješća * Lovci dragovoljno dariva-li krv za potrebe bolnice u novoj biloj * prelije-pa izložba lovačkih trofeja

SkupštinaRedovita programsko-izvještajna skupština LD Sokol održana je 25. svibnja 2014. u prostorijama Hrvatskog kulturnog centra u novoj biloj.nakon uvodnih riječi Darija Sučića, predsjednika Društva, i nakon izbora radnog predsjedništva, zapisničara i ovje-rovitelja zapisnika, verifikacijsko povjerenstvo u sastavu: Žarko jandrić, Mario Franjić i Stanko jurčević izvijestilo je da je od 39 zastupnika sastanku Skupštine nazočno 29 te da Skupština može donositi pravovaljane odluke.podnoseći izvješće o stanju Društva i radu sekcija, pred-sjednik Darijo Sučić posebno je pohvalio sekciju Dolac, koja je prikupila pomoć za sekciju ugljara u Orašju, čije je lovište jako stradalo u poplavama.u 3. točki dnevnog reda podnesena su sljedeća izvješća: izvješće o radu Društva u 2013. godini, izvješće glavnog lovnika u protekloj lovnoj godini, izvješće o materijalno-financijskom poslovanju u 2013. godini, izvješće nadzor-nog odbora i izvješće o radu i aktivnostima sekcija.u raspravi koja je uslijedila, sudjelovali su: anto bajo, anđelko vidović, jozo Sučić, josip Sučić, Drago Marjano-vić i Stanko jurčević. anto bajo je pohvalio rad i zalaganje glavnog lovnika borisa bralića, jozo Sučić je istaknuo da predsjednici sekcija trebaju bolje surađivati s lovnicima, a boris bralić je naveo sekcije ponir, koričani i Dolac kao sekcije koje su posebno aktivne.Sva podnesena izvješća jednoglasno su usvojena, uz na-pomenu da se ove godine, u financijskom dijelu, prioritet dadne podmirenju obveza prema Savezu.u 5. točki dnevnog reda razgovaralo se o obilježavanju 20. obljetnice Društva, u listopadu ove godine, a u 6. je done-sena odluka da se daruje krv bolnici u novoj biloj i da se Slavko Marin podrži za dužnost predsjednika Saveza.

Dragovoljno darivanje krviakciju o dragovoljnom darivanju krvi, koju je potaknuo Dražen vidović, lovnik sekcije Gorčevica, prihvatili su brojni lovci ovoga Društva. krv su darovali: Dra-žen vidović, Goran kovačević, velimir Stojak, Goran Žulčjević, božo petraš i drugi, a mnogi koji su željeli darovati krv, zbog svoga zdravstvenog stanja to nisu mogli učiniti.bolnica u novoj biloj zahvalna je lovcima na pokaza-nom humanizmu, a ova je gesta primjer i dokaz mnogo puta dokazane lovačke solidarnosti.

izložba lovačkih trofeja na blagdan Duhova, 8. lipnja, koji je ujedno i Dan župe nova bila i veliki blagdan za čitavu Lašvansku dolinu, LD Sokol upriličilo je tradicionalnu izložbu lovačkih trofeja.trofeji su bili izloženi u uredu Društva, a obveze da ih „čuvaju“ prihvatili su se počasni članovi Društva: nino Sučić, jozo kolenda, ivo bajo, anđelko palavra i jozo Sučić.brojni znatiželjnici došli su razgledati prelijepu i bogatu zbirku lovačkih trofeja, a posebice su bila oduševljena djeca raspitujući se „kako se zovu životinje“, „jesu li žive“ i sl.počasni članovi Društva, bez obzira na godine života i zdravstveno stanje, svoju su zadaću obavili savjesno i korektno. bili su zadovoljni činjenicom da su učinili nešto korisno za Društvo, ali su i pokazali da se na njih još dugo može računati.

Ružica bajo


AKTUALNO

u razdoblju od 2. do 20. svibnja, lovci LD pavlo-vica određeno su vrije-

me proveli u zasijavanju površi-na žitaricama, sadnji krumpira i popravku visokih zatvorenih čeka u lovištu.Lovci sekcije Gradina: Stanimir videkanić, josip Slipac, ivica Mikulić, krunoslav Cvitanović, Mirko Ćelam, tomislav Slipac, Srećko bavrka, juso i ibro tolja, adem i Hrstan imamović, Ma-rio i pero Ljubas, na čelu s pred-sjednikom Franjom Cvitanovi-ćem, zasijali su jednu površinu od deset duluma žitaricama, pokraj čeke na jevaku zasijali su dva duluma kukuruza, na području pavića bara, bašika i brda zasijali su zob i dosta či-čoke, na području pisenika zob i pšenicu, a na području vileni-ce, lokalitet Gluvi grab, napu-nili su hranilice za divlju svinju kukuruzom i solila s 10 kg soli, u čemu su sudjelovali i ilija to-mić Cvitanović, ivo barnjak te velimir i Stipo Ćorić. poseban doprinos ovim aktivnostima dala je lovačka mladež: Marko Slipac, ivan Cvitanović i ana tomić, koja je najaktivniji član mladeži.

Članovi sekcije Sebešić posadi-li su i zasijali značajne količine krumpira, čičoke i kukuruza na platou kneževića ravni, Laza i Rakine ravni. u tom su poslu sudjelovali: Stipo, Mijat, nenad i josip ivoš, vlado knežević, lov-nik Društva, Draženko, Slavko, Lojzo, Dalibor i anto jakić, ivica šapina, ivica božić, anto Gudelj, Slavko zeko kučo, ivica zeko te Frano i Željko Fišić. pridružili su im se i mladi lovci: pavo, petar i Stipo ivoš, Dominik knežević, ivica zeko, Luka Fran jakić te ivica i josip Radeljić-jakić.u sekciji bučići zasijavanje po-vršine žitaricama na Marino-

voj liski odradili su predsjed-nik sekcije Dominko Mlakić te Dragan jukić, Stipo bavrka, Željko Ćurak, ivica Fišić, Ma-rio, nikica i anđelko jukić, ti-homir Mlakić, Saša baškarad, niko Fišić i najistaknutiji lovac ove sekcije, Marko Mlakić. na poslu oko čeke sudjelovali su braća kreci, anto i božo Rad-man, Faban i perica Marin, an-to-boca, tone, Fabijan, josip i Martin Mlakić te Goran i vlat-ko Mamuša-paradajz.Lovci sekcije Mravinjci ovaj su put uspjeli urediti i uljepšati visoku zatvorenu čeku, pravi apartman, za koju je stari, isku-

Svibanjske radne akcije u lovištusni lovac i počasni član Društva vlado Lešić rekao da je najbolja u lovištu i da se može koristiti kao kućica za boravak. Osim radova na čeki, lovci ove sekcije uspjeli su zasijati i zasaditi ve-liku površinu zobi, kukuruzom i krumpirom. predsjednik sek-cije Mravinjci, ivica Marijano-vić, uspio je na ovim akcijama okupiti pedesetak lovaca, pa je to jedini razlog što ne možemo navesti njihova imena. na za-vršetku ove akcije, svi nazoč-ni lovci minutom šutnje odali su počast svom nekadašnjem predsjedniku Stipi bošnjaku-Mimi, koji je ostavio neizbrisiv trag u ovoj sekciji i Društvu.Sekcija novi travnik ovaj je put malo podbacila u odnosu na druge. predsjednik vatrislav Grubešić okupio je tek nekoliko članova, koji su bili raspoređeni po drugim sekcijama na zasija-vanju površina. nakon radnih akcija uslijedilo je druženje uz lovački gulaš i neobvezni lovački razgovori, ali i pitanja o provedbi zakona o lovstvu, lovištu i sl. koja ovdašnji lovci već dugo postavljaju, ali na njih ne dobivaju pravi odgovor.

anto Cvitanović

lovačko društvo PavloviCa Novi Travnik



Ovogodišnja redovita, izvještajna Skupština LO vitez održana je 10. svibnja u prostorijama lovačkog

doma u vitezu. upravni odbor je pokušao da, do isteka mandata, vrati održavanje Skupštine u prikladno vrijeme – kraj jedne, odnosno početak nove lovne godine. Da su dobre pripreme pola odrađenog posla, svjedoči i ovaj slučaj. u fazi pripreme bio je intenzivan rad upravnog odbora, radnih tijela i „dužnosnika“. nakon što je predložen dnevni red i dodijeljena zaduženja, odgo-vorne osobe su pripremile radne materija-le za Skupštinu, koji su dostavljeni lovnim jedinicama na izučavanje. u pripremnom razdoblju lovne jedinice su imale prigodu proučiti materijale, održati sastanke i ra-spraviti dobivene materijale, te predložiti izaslanike za Skupštinu. urađen je konačan popis sudionika Skupštine, kao i pozivi za Skupštinu, s predloženim dnevnim redom.Skupštinu je vodio predsjednik Mirko šarić. u radnom predsjedništvu su bili još i do-predsjednik Skupštine Milko Omazić, pred-sjednik upravnog odbora Dragan Stojak i tajnik ivica Drmić. za ovjerovitelje zapisni-ka izabrani su dr. Mladen Čuturić i nenad Ramljak. budući da je u protekloj godini povećan broj članstva, povećan je i broj iza-slanika. Od ukupno pozvanih 45 izaslanika, Skupštini su nazočila 43 izaslanika, te su sve donesene odluke Skupštine pravovaljane.u radnom dijelu podnesena su izvješće o radu upravnog odbora, izvješće o radu glavnog lovnika i lovočuvarske službe, fi-

nancijsko izvješće i izvješće nadzornog odbora, a odgovoreno je i na pitanja izasla-nika. izvješća su naglasila sva pozitivna do-gađanja, ali i kritički ukazala na određena područja gdje su utvrđene slabosti, odno-sno propusti, koji bi se u idućem razdoblju trebali popraviti ili otkloniti.provedena formalna, suštinska i računska financijska kontrola blagajničkog izvješća i njegovih priloga, nije pokazala značajnije nepravilnosti u blagajničkom poslovanju. analitika i sintetika blagajničkog izvješća i kronološkog tijeka promjena na računu banke u cijelosti se poklapa s financijskim izvješćem za 2013. godinu, a novčana sred-stva su namjenski i racionalno trošena.u svečanom dijelu Skupštine zaslužnim po-jedincima dodijeljene su diplome, zahval-nice, povelje i lovačka odličja. priznanja su uručivali Dragan Stojak i Mirko šarić. uru-čeno je 20 lovačkih priznanja za zasluge u oblasti lovstva. brončane zahvalnice dobili su Željko bevanda, Dario Filipović, brani-slav Ramljak, ivica jukić, ivan Loina i bran-ko šendula. Srebrne zahvalnice dobili su Marko jakić, tihomir Rajić, anto Ramljak, Milko Omazić, krunoslav baškarad i ivica šafradin. zlatne zahvalnice dobili su tone Maros, nenad Ramljak i Dragan trogrlić. povelje su dobili Miroslav bralo i tone Ma-ros. tri zahvalnice za rad u lovstvu izvan članstva LO vitez dobili su: niko Čavara, ivica križanović i Slavko šarić-šigo. tako-đer je dodijeljeno i 12 diploma za osvojena prva tri mjesta u ekipnom i pojedinačnom

poretku u gađanju mirnih meta lovačkom kuglarom, te gađanju letećih meta glinenih golubova u disciplini lovački trap, o čemu je potanko pisano u broju 91 glasila „Hoop!“. Mirku šariću je uručeno lovačko odličje iii., ivici Drmiću ii., a Draganu Stojaku i. reda.kao i u prethodnim slučajevima Skupšti-na je bila izuzetno dobro pripremljena. Svi materijali za Skupštinu su prethodno prorađeni na lovnim jedinicama. Da je postignuta potrebna kohezija, te da po-stojeće vodstvo uživa puno povjerenje čla-nova udruge, svjedoči i podatak o trajanju Skupštine. Cjelokupna Skupština, sa šest točaka dnevnog reda, uključujući i dodjelu 32 priznanja zaslužnim lovcima, trajala je svega sat vremena. Sva izvješća i prijedlozi na Skupštini su jednoglasno usvojeni, bez ijednog suzdržanog. i ovaj put predloženi su i usvojeni vrlo kvalitetni prijedlozi. Oni će biti vodilja za rad upravnog odbora u idućem razdoblju. izdvojit ćemo dva za-ključka Skupštine: 1. motivirati i maksimal-no angažirati sve raspoloživo članstvo kako bi se ostvarili što bolji rezultati (posebno se odnosi na obnašatelje ključnih dužnosti, uz stalno podsjećanje na volonterski rad i odricanja), 2. brigom za očuvanje staništa divljači pokušati sačuvati divljač, ali i pro-mijeniti svijest ljudi o lovcima i njihovoj ulozi u očuvanju prirode. Skupština je zavr-šila skromnim domjenkom, a većinu ceha podnijeli su... a tko drugi nego nagrađeni?

ivica Drmić

usvojena sva izvješćasKUpŠtinalovačka organizacija vitez Vitez

Dodjela priznanja za rad u lovstvu

Složna lovačka družina bećari godina-ma se družila i zajednički odlazila u lov u širokobriješka lovišta, osobito ona u

prelijepom šumovitom području Dubrave između sela Mokro, uzarići i turčinovići, na planinskim obroncima trtla. Čvrsto ih je vezalo veliko prijateljstvo, ljubav prema lovu i prirodi, lovačke šale, ganga i druge pjesme, te stalna druženja. borislav-boro Ćužić slovio je kao idejni vođa i duša družine, pa kad je predložio da na jednom proplanku u gustoj šumi zajedničkim snagama naprave lovačku kuću – vikendicu, članovi skupine s oduševljenjem su prihvatili borinu ideju:- S radovima smo krenuli 26. svibnja proš-le godine. uložili smo puno truda i svojski zapeli, kako bismo kuću što prije dovršili. naravno, boro je bio predvodnik u svim radovima na gradnji lovačke kuće i osmiš-

ljavanju svih pojedinosti, ali 17. rujna 2013. svi smo u nevjerici zanijemjeli kad smo sa-znali tužnu i nevjerojatnu vijest – naš boro iznenada je umro. Srce ga je izdalo u snu, kažu članovi skupine u kojoj su ivo Marušić kitić, branko Ćužić ban, Wilson prekpaljaj, Mate Marušić kitić, Mario Hrkać, Željko Leko, Milan šušak, tomo kožul zekanović i ivo barbarić.- teško smo podnijeli borinu smrt, a kad smo se pribrali, čvrsto smo odlučili što prije dovršiti ono što je boro započeo, pa smo s puno elana nastavili s gradnjom. Osim sati i dana utrošenih u rad, uložili smo i dvadese-tak tisuća kM. i, evo kuće od oko 100 kva-drata, na kojoj doduše ima još ponešto ura-diti i dotjerati, ali glavno je dovršeno. kao uspomenu na boru, uz kuću smo napravili kapelicu s kipom svetog ante...

u četvrtak 12. travnja, dan uoči blagda-na svetog ante, na proplanku ispred kuće okupili su se svi članovi skupine bećari, ali i članovi njihovih obitelji i obitelji pokoj-nog bore, te brojni stariji i mlađi prijatelji, momci, žene, djeca – sve zajedno oko sto-tinu duša... Fra Drago Čolak s nazočnima je izmolio krunicu svetog ante, te blagoslovio kapelicu i lovačku kuću:- neka ova kuća bude uspomena na pokoj-noga boru, kojemu su njegovi bećari ispu-nili želju i uz vikendicu postavili kapelicu s kipom svetog ante. kapelica jest mala, ali je

lovačko društvo MoSoR Široki Brijeg

lovci ispunili želju pok. bore

duhovno velika, istaknuo je fra Drago.nakon svega lovci su sve nazočne počastili specijalitetima s roštilja i hladnim pićima u za ovu prigodu postavljenom velikom šato-ru na livadi ispred kuće. nije im bilo teško u šator postaviti i televizor, pa su svi zajedno pogledali utakmicu Svjetskog nogometnog prvenstva između brazila i Hrvatske. a da, pitat će netko od kuda struja u vikendici u šumi dobro udaljenoj od svih naselja:- i o struju smo razmišljali čim smo počeli s radovima. izračunali smo kako je jeftinije nabaviti agregat nego se priključiti na da-lekovod udaljen oko dva kilometra. no, uz agregat smo ugradili i malu solarnu centra-lu koja proizvodi posve dovoljno struje za našu lovačku kuću, kažu lovci iz skupine bećari.

Marko knezović

Dok su se dužnosnici Društva dogovarali oko lovne politike, usmjera-

vanja lova i očuvanja divljači i prirodnih resursa, knežepoljski lovci su se sastali i svojim dopri-nosima iskazali temeljni moralni princip – pomoći čovjeku-lovcu u nevolji i praktično pokazali kako široko lovačko srce nježno i ubrzano kuca za opće potrebe. Dakle, osim doprinosa koji su

dali na razini LD Mosor, imali su želje i snage poduprijeti još po koju marku za svoju ugro-ženu braću i njihovo ponovno uspostavljanje lovišta i nabavke barem matičnoga fonda divljači u udrugama koje su pretrpjele svibanjsku prirodnu kataklizmu. isto tako, uzarićki lovci su pri-godom proljetne organizacije darivanja krvi u uzarićima (o čemu smo i ranije pisali da se u

vrijedne geste knežepoljskih i uzarićkih lovacasvako godišnje doba dariva krv u uzarićima u suorganizaciji lo-vaca), organizirali ručak za do-brovoljne davatelje. toj akciji su se priključili i pojedinci iz nelo-vačkoga korpusa, ali je lovačka duša bila nježna i široka, ta koja je iznjedrila akciju za vrijedne i savjesne davatelje, jer nije mala stvar da se (ovoga puta je bilo 40 ljudi koji su darivali svoju krv, čime se ne mogu pohvaliti

niti mnogo veće i „prosvjeće-nije“ sredine) jednom takvom gestom dade poticaja i motiva, makar jednim objedom, pa da se i u ljetnom darivanju pojavi tako vrijedan broj darovatelja za ljudski spas i za život uopće. neka se vidi da lovci nisu samo oni koji „siju smrt divljači“, oni potpomažu i život, ne samo div-ljači već i ljudi!

blago Lasić

Uz lovačku kuću, kapelica s kipom sv. Ante

Kolege lovci pok. Bore




nakon dužeg vremena, lovačka večer Lu vran iz tomislavgrada! Dogodilo se to 26. travnja 2014. u hotelu „tomislav“. uz domaće lovce

u pratnji dama, svečanosti su nazočili gosti iz Livna, kupresa, posušja, Roška polja, Rakitna, prozora-Rame i Mostara, ukupno oko 220 uzvanika.večer je započela himnom „Lijepa naša“, a voditelj Denis šabić pobrinuo se da ostatak programa proteče veselo, u dobru raspoloženju i u najboljem redu.Srdačnim riječima dobrodošlice, nazočne je najprije počastio jozo Gudelj, predsjednik Lu vran, a poslije njega slično su učinili ivan vukadin, općinski načelnik tomislavgrada i ivica Lučić, tajnik Lovačkog saveza Herceg bosne.za odličnu pjesmu, koja je poticala na ples parove ali i one bez „boljih polovica“, zadužen je bio dvojac iz grupe „Modra rijeka“, koji je svoj posao odradio vrhun-ski. pjevajući poznate hitove, lovci nisu štedjeli svoje glasnice.tijekom noći, uz lovačke priče, lovci su zapjevali gangu i bećarac, a predsjednik Gudelj je, za trajanja programa, dodijelio monografiju Saveza te butelju kvalitetna vina lovcima koji su dugogodišnjem zalaganjem, radom i trudom to zaslužili. zahvaljujući sponzorima, koji su se odazvali u velikom broju (bilo ih je iz susjednih općina, iz Hrvatske, au-strije…), organizirana je tombola sa 100-tinjak vrijed-nih nagrada. koristimo ovu priliku i iskreno zahvaljuje-mo svim sponzorima. vrhunac večeri i tombole bilo je izvlačenje četiriju vri-jednih nagrada: češki lovački karabin, ruska bokerica, ruska položara i zračna puška. zanimljivo je da su dvije puške završile u rukama pratilja naših lovaca, a dvije kod lovaca! petra Renića sreća je poslužila i osvojio je zračnu pušku, lovačka sačmarica stigla je u ruke gospođe Suzane bakule, a lovačku bokericu izvukla je gospođa Ljilja krišto! najvrjednija puška na kraju noći stigla je u ruke lovcu Dariju Mikuliću iz posušja, koji je čest gost lovačkih večeri i lovačkih druženja. poslije tombole, uz lovački čorbanac, veselje se uz pjesmu nastavilo do ranih jutarnjih sati. zahvala još jednom onima koji su pomogli organizirati ovu lijepu večer kroz sponzor-stvo, ali i onima koji su svojim dolaskom ili na bilo koji način sudjelovali na ovoj zabavi. vidimo se dogodine, s istim razlogom i u što većem broju!

ivan Mladina

Puške u rukama – dama

nakon sezone 2013./2014., lovci LD Radovanj, konkretno članovi sekcije jug, prihvatili su se izgrad-

nje nove visoke lovačke čeke s nekoliko pratećih objekata – solila i hranilica. akciju je vodio grupovođa zoran bakula, a u njoj su marljivo sudjelovali i ostali čla-novi grupe: venco bakula, Marijo bakula, Mario Senjak i tihomir Senjak.

Miro Galić

nova visoka lovačka čeka

lovačko društvo RaDovanJ Posušje


Lovci su radosno dočekali ovaj susret

Plesni parovi na lovačkoj večeri



Od utemeljenja udruge 1947., njezi-ni su članovi bili isključivo muškar-ci, a lov je bio rezerviran isključivo

za njih. Žene su bile te koje su svoje „lovce“

spremale za lov i raspremale poslije lova, a sve to u toplini svoga doma. praksa da je udruga rezervirana samo za muškarce, promijenjena je godine 1981. kada udruga po prvi put u svoje redove prima ženu. Ri-ječ je o Ljubi prskalo iz Lipe kao prvoj ženi koja je postala članicom Lu vran. Gospođa prskalo, ne samo da se uključila u članstvo, nego je i položila lovački ispit i još se sje-ća datuma polaganja – 27. prosinca 1981. tako Ljuba nije čekala svog muža juru doma da se vrati iz lova, nego je aktivno i ravnopravno sudjelovala u lovu sa svojim mužem i ostalim lovcima.Ovih je dana Lu vran iz tomislavgrada dočekalo još jedno ugodno iznenađenje – udruzi je, nakon niza godina, pristupila još jedna žena, a riječ je o Ruži Čabraji jolić iz kongore. a da stvar bude još zanimljivija, u udrugu se učlanio i njezin suprug josip jolić. u kratkom razgovoru s gospođom jolić doznali smo da je u tomislavgrad, ili kako ga ona radije zove Duvno, prvi put stigla prije skoro dvadeset godina. put u Duvno ju je doveo nakon što je upoznala

nakon 33 godine, lovkinja u udruzi



Ruža Čabraja Jolićsvog muža josipa jolića iz kongore. Ružin suprug od najranijeg djetinjstva živi na rela-ciji Split – kongora. kad nije u Splitu onda je u kongori, kad nije u kongori, onda je u Splitu, a kad nije ni u jednom od dva nave-dena mjesta onda je negdje u mirovnoj mi-siji u „bilome svitu“. Gospođa jolić je inače rodom iz Slavonskog broda. budući da ona i njezin suprug vole i uživaju u prirodi, kori-stili su svaki slobodan trenutak da bi viken-de, praznike i godišnje odmore provodili u Duvnu obilazeći, najčešće šetajući, prostore od kongore, preko Liba, Ravnica, Svinjače, blidinja i nazad preko vrana. nerijetko su to vrijeme provodili s lovcima, družeći se s njima nakon lova, a još češće pomažući pri različitim radovima u lovištu. Samo članstvo u Lu vran, kako nam reče gospođa Ruža, nije rezultat želje za lovom kao takvim, već želje za uživanjem u pri-rodnim ljepotama našeg kraja i još boljeg upoznavanja njegove flore i faune. Ruža trenutno odrađuje pripravnički staž i spre-ma se za polaganje lovačkog ispita kako bi u svemu bila na istoj razini s ostalima u udruzi. na kraju, ni rukovanje oružjem nije strano gospođi Ruži, budući da je bila aktivna sudionica Domovinskog rata. Gospođi Ruži Čabraji jolić od srca čestitamo na ovom hrabrom poduhvatu i želimo puno uspjeha u životu i naravno lovačkom stažu.

Mate buntić

preuzimajući sekciju Orlov kuk, na-stojao sam osvijestiti sve članove da se lov ne sastoji samo u ubijanju div-

ljači, nego i u njezinoj zaštiti, ulaganju u lo-vište i u njegovu uređenju. većina članova je i prije imala na svijesti da plaćanje člana-rine ne daje pravo na lov i korištenje dije-lova divljači, nego da je svaku lovnu godi-nu potrebno uložiti u lovište određen broj radnih sati, koji onda daju pravo na lov. Sve ovo je propisano Statutom i pravilnikom Lu vran. i oni koji nisu bili svjesni nave-denog, s vremenom su postali, a oni koji nisu, vjerujem da to u dogledno vrijeme hoće. Članovi sekcije se redovito sastaju na sjednicama, raspravljaju o problemima i planiraju provedbu godišnjeg plana gospo-darenja lovištem na području sekcije i tako doprinose dobrobiti cijele udruge.na sjednici sekcije od 4. travnja 2014., jed-

izgradnja visokih zasjeda u sekciji orlov kuk

na od točaka dnevnog reda bila je i izgrad-nja visokih zasjeda u Grlima, točnije riječ je o dragi pešmanovac, koja se proteže od ceste Lipa – blidinje do Ravnica. Članovi su jednoglasno prihvatili ovaj prijedlog, te je odlučeno da se izgradi 12 visokih zasje-da. Mjesta izgradnje su već prije bili obilje-žili Damir buljan, kristijan Miloš – kićo i moja malenkost. Rok za završetak izgrad-nje je 1. rujna ove godine. pojedini članovi nisu gubili vrijeme, pa su se na posao dali već sutradan i napravili prva tri zasjeda. izgradnja visokih zasjeda samo je jedna od planiranih aktivnosti za ovu lovnu godinu. u planu je još puštanje u lovište divljih kr-mača s prasadi, kopanje novih i čišćenje starih lokava, izlaganje soli, uređenje lovi-šta, itd., o čemu će riječi biti u sljedećim brojevima ovoga časopisa.

Mate buntić

Damir Buljan i Ivica Radoš Jurić

Mladi pripravnik Mate T. Radoš i braća Miloš



lovačka udruga zaveliM Roško Polje

uz pravi, istinski do-govor i pridržavanje toga dogovora od stra-

ne svoga članstva od samog osnutka Lu zavelim 1999. go-dine, lovci ove udruge s pra-vom i ponosom mogu reći da su napravili jedan veliki korak u odnosu na lovačke udruge iz bližeg okruženja, pa i one nešto dalje. Riječ je ponajprije o odnosu prema srnećoj div-ljači, koja je do tada u lovištu bila na samoj granici istreblje-nja. Danas, hvala bogu, svako malo u lovištu kojim gospodari ova udruga možemo vidjeti po nekoliko srna. Malo koji lov na svinju i štetočine ne prođe, a da se pritom ne vidi srna ili srnjak, a među nama domaćim lovci-ma česta je tema kako održati i sačuvati stečeno. Držimo da smo davno postignutim do-govorom, odnosno zabranom lova ove vrste divljači, postigli puno. kamo sreće da je tako i u nekim drugim lovačkim udru-gama, u kojima pojedinci ne prežu dići pušku krivo loveći ovu plemenitu divljač, koje još

nema u tolikoj mjeri da bi se mogla loviti. nažalost, pritom počinitelji ovakvih nečasnih radnji uglavnom ne snose nika-kve posljedice unatoč prijava-ma i dokazima, na žaljenje svih istinskih lovaca. i u Lu zavelim bilo je u nekoliko navrata loših iskustava i spoznaja o uljezima sa strane koji bi činili gnusne radnje. znamo često reći, dok mi od samog osnutka štitimo i brinemo se o ovoj vrsti divlja-či, drugi nam je „ispred nosa“ odstreljuju. imajući u vidu da divljač ne poznaje granice, bilo bi dobro da napokon i naša su-sjedna lovačka društva u svo-jim redovima promijene odnos prema ovoj vrsti divljači, da „pritisnu“ one koji ne poštu-ju red, kako bismo sutra imali lovišta napučena divljači, i uz to korektnije međususjedske odnose. tek tada bismo mo-gli govoriti o lovu i lovstvu, te nešto i loviti, naravno u skladu sa svojim godišnjim planovima propisanim slovom zakona o lovstvu.

ante Đikić

Red je na susjedima da poštuju - red

u nedjelju 1. lipnja, lovci LD vepar upriličili su svoje tradi-cionalna natjecanje u ciljanju pokretne mete. Skupilo se sedamdesetak lovaca, a u natjecanju je sudjelovao 51

domaći lovac i pet gostiju.Ove su se godine mlađi lovci pokazali uspješnijima. prvo mjesto osvojio je ivan beljo, drugo Marin Dolić, a treće Džanan Mahmutbegović. ekipno, najbolja je bila sekcija prozor, drugo je mjesto pripalo sekciji ploča, a treće sekcija Lug.

Stanko Ćurčić

lovačko društvo vePaR Prozor-Rama

Mlađi lovci „namjestili oko“

Ljeto je stiglo, a s njim velike vrućine i žege. u takvim uvjetima

divljač je, posebice u Herce-govini, najčešće osuđena na veliku žeđ i oskudicu vodom. no lovci dobro znaju za to, te priskaču upomoć ugroženoj divljači gradeći lokve i pojilišta i puneći ih vodom. Ovih rano-ljetnih dana tako je bilo i u posuškoj lovnoj sekci-ji vranić. jedna od posljednjih akcija koju su organizirali bila

Pojilišta za divljačje izgradnja lokve, odnosno velikog pojilišta za divljač na lokalitetu Crvene rivine, na tromeđi posuškoga, grudskoga i kočerinskoga lovišta.vrijedno je spomenuti da su an-tiša i ivan begić, zoran Makače-vić i krešo šušak-šanturović te Marin begić, dopredsjednik LD Radovanj posušje, na širem po-dručju lovišta zasijali i nekoliko parcela žitaricama i djetelinom.

Mladen bešlić

lovačko društvo RaDovanJ Posušje

Najuspješniji natjecatelji

Pojilište za divljač na Crvenim rivinama


LOVAČKO ORUŽJE

Govoreći o lovnoj ba-listici, djelovanju zrna na div-ljač i njegovu ponašanju u njoj, nerijetko se lovci čvrsto opre-djeljuju za jednu teoriju i tvrdo

vjeruju u nju. jedni vjeruju da zrna

velike brzine uzrokuju

smrtonosni „hidrodinamički“ šok, val tjelesne tekućine koji kida sve pred sobom, stvara golemu pulsirajuću kavernu te dovodi do trenutačne smrti. Drugi se pak opredjeljuju za te-oriju koja kaže da sporija, teža zrna većega kalibra osiguravaju duboko prodiranje i dugačak strijelni kanal čije stjenke nisu jako nagnječene, što olakšava krvarenje iz prekinutih krvnih žila, brzo iskrvarenje i smrt. uz teška zrna velikog kalibra idu vjerovanje da imaju veliku

„zaustavnu moć“ (stoping power), odnosno da

zrno svojom ma-som i inercijom

obara div-ljač.

prema pravilniku o načinu upo-rabe lovačkoga oružja i naboja, na srneću je divljač dopušteno pucati kalibrima čija je najma-nja dopuštena kinetička energija zrna na 100 metara 1000 džula, a najmanja dopuštena težina zrna ne smije biti ispod 3,24 grama. Dakle, riječ je o kalibri-ma male težine zrna, velike po-četne brzine i položene putanje koja omogućuje precizan hitac na većim daljinama.nepotrebno je nabrajati sve ka-libre koji udovoljavaju tim uvje-tima, a postoje na svjetskom tržištu. izdvojit ćemo nekoliko najčešćih kod naših lovaca.

kalibaR 222 ReMin-Gton (5,69x43,18)

većina lovno-balističkih struč-njaka kalibar 222 Rem. drži dopuštenom donjom granicom energije za lov srneće divljač. Ovaj Remingtonov kalibar sti-gao je u europu potkraj 1953., a već 1957. bio je u njemačkom proizvodnom programu.konstrukcija i proizvodnja toga metka bile su tada hrabar korak, jer je nova mjera čahure R-1 zahtijevala i novi promjer zatvarača pripadajućeg oružja.usporedo s metkom nastao je i novokonstruirani model oružja, pri čemu treba spome-nuti prije svega Remingtonov model 722.nove dimenzije čahura R-1 i p-1 u kalibru 222 Rem. tvorile

su osnovu svih metaka nastalih u godinama koje su slijedile. Metak 222 Rem. u svijetu je ocijenjen u proteklih 50 godina kao metak za srneću divljač na kraćim udaljenostima, najviše do 150 metara.

Praktične vrijednostikod gađanja žive mete (srnjaka) iz puške koja ima dužinu cijevi 61 cm, zrnima s djelomičnom košuljicom (Teilmantel) težine 3,56 g, početne brzine vo = 920 m/s, energije na 100 m e100 = 1118 džula, postižu se sljedeći rezultati: zrno probija prsni koš, prolazi kroz pluća ostaviv-ši iza sebe primjeran strijelni kanal, otvara sa suprotne stra-ne izlaznu ranu promjera oko 3 cm i stvara krvni podljev širine dlana. Divljač kratko odskoči s mjesta nastrela i ugiba u smrt-nim grčevima. Mnogi su lovci zadovoljni ovim kalibrom, iako im je, kako kažu, velik broj pravilno pogođene srneće divljači (osim pogotka u glavu ili kralješnicu) imao prosječan bijeg 25 metara, ali bilo je bjegova i do 60 metara. Oštećenje mesa, u usporedbi sa srednjim kalibrima zanemarivo je, a jači ili slabiji krvni podljevi javljaju se u 50 posto slučajeva.

kalibaR 223 ReMin-Gton (5,69x44,7)

Ovaj kalibar nastao je nešto poslije prethodno spomenu-tog, negdje 1958. god. nedugo zatim američka vojska uvela ga je kao 5,56 M-193.nakon rata ušao je u povijest kao vijetnamski metak. vojna je verzija poslije preinačena u civilnu i ponuđena sportskim strijelcima pod oznakom 223 Remington.kao lovački metak zagospoda-rio je već prema rezultatima u lovu na štetočine i srneću div-ljač. u usporedbi s kal. 222 Re-mington, jači je oko 20 posto. za srneću divljač i nešto jače štetočine (lisica, jazavac, ča-galj...), ima određenu učinkovi-

kalibRi za lov SRnJakaSlijedeći lovačku etiku, do izbora kalibrakada započne lov na srnjaka, mnogi se lovci pitaju kojim ga ka-librom treba loviti kako bi lov bio što uspješniji, dakle i lovina što manje oštećena. Ovu dvojbu potiču i stalna prepucavanja u stručnoj literaturi i lovačkim glasilima o univerzalnom kalibru, pri čemu, naravno, svatko hvali svoga favorita. a bit je, zapravo, u poštovanju sebe i svoga oružja, i pravila lova

Mladen bešlić


LOVAČKO ORUŽJE

tu pričuvu energije i uporablji-viji je na nešto većim daljinama.iz prakse je poznato da mali ka-libri, osobito kalibri 5,56, imaju izrazito naglašen šok-efekt. u slučaju metka 223 Remington postoji relativno velik kvoci-jent što ga daje veličina (krak poluge) između točke težišta zrna i tzv. napadajne točke zračnoga otpora podijeljena s tzv. poprečnim obrtajnim mo-mentom toga zrna. takva zrna s velikim kvocijentom stvara-ju nakon udara u tijelo samo kratak uski kanal, na koji se tijekom prodiranja nadovezu-je poznata šupljina (temporna ili pulsirajuća kaverna). takvo zrno koje se tumba kroz tijelo a pritom se kreće velikom br-zinom (iako ima malu masu), predaje tom tijelu oko 11 puta veću energiju nego ako bi se kretalo bez tumbanja.

Praktične vrijednostina našem tržištu i općenito u naših lovaca, od karabina 223 Remington najbrojniji su ka-rabini kragujevačke „Crvene zastave“. Ovi karabinčići, po-pularno nazvani „Mini Mau-SeRiMa“, s cijevi dugačkom 51 cm, ne ostavljaju dojam osobito moćna oružja, ali rezultati i uči-nak na metu su respektabilni.Metak 223 Remington jako je učinkovit na srneću divljač, moglo bi se reći, gotovo idea-lan. primjerice, hitac upućen s oko 80 metara, na zrelog sr-njaka težine oko 30 kg, zrnom nosler proizvođača RWS te-žine 3,56 grama, brzine vo = 1000 m/s, energije e100 = 1330 džula, kod pogotka u pr-sište – stvara prostrel s izlazom na prsima promjera oko 3 cm. prostrijelna rana je duboka i smrtonosna. Divljač može od-skakutati nekoliko metara, ali se nakon toga ruši i ugiba ne-daleko od mjesta nastrela.prema iskustvima nekih lovaca, kalibar 223 Remington dobro se pokazao pri lovu dočekom divljih svinja bruto biomase do 100 kg. Osobito dobri rezulta-

ti postizani su zrnima Sierra i Barnes. takva praksa kosi se za zakonom i treba je izbjegavati, bez obzira na rezultate.

kalibaR 22-250 ReMin-Gton (5,69x58,56)

Lovački metak ovoga kalibra konstruiran je i prvi proizveden u americi. amerikanci ga naj-češće zovu 22 varminter, kod čega se da zaključiti da varmint najčešće možemo protumačiti kao štetočina ili grabežljivac, pri čemu se ne misli samo na klasične štetočine poput lisice, kojota ili prerijskoga psa, nego

Rezultati u lovuuzmimo primjer da metak ovoga kalibra, proizvođača norma, težine 3,43 g, s djelo-mičnom košuljicom (Teilman-tel), ispaljen iz puške s cijevi od 56 cm, ima jako veliku početnu brzinu (vo = 1130 m/s) i ener-giju (e100 = 1623 džula). Ova energija dopušta hitac na srnja-ka na više od 200 metara.kao što je u uvodu rečeno, ovaj metak napravljen je za lov šte-točina na većim daljinama i, prikladno tomu, ima mekana zrna koja se u svome prodira-nju kroz tijelo divljači potpuno raspadnu. time prenose svu

kalibaR 5,6x50 R MaG.

kao godina uvođenja ovoga metka može se navesti 1968., kada ga je konstruirao njemač-ki balističar Günter Freres. po svojim balističkim svojstvima, 5,6x50 R mag. vrlo je sličan 223 Rem. Mnogi njemački lovci i ba-lističari testirali su ga i bili jako zadovoljni njime, te ga i sad drže idealnim za lov srneće divljači.Metak ovoga kalibra zbog svoje R. čahure najčešće se koristi u kipplauf i kombiniranim puš-kama, te u cijevnim ulošcima (einstecklauf) . tehnički gledano ovaj kalibar nije ništa drugo nego 7 mm produženi 222 Remington, pri čemu je zadržan čak kut rame-na od 23 stupnja, a pridodan je samo rub koji se u praksi ozna-čava velikim slovom R. težina zrna kreće se od 3,24 do 4,10 g. početna brzina na usti-ma cijevi je od 900 do 1070 m/s.

Praktični rezultati u lovupucanjem iz puške koja ima duljinu cijevi 63 cm, ovaj kali-bar metka proizvođača RWS, težine 3,24 g, postiže brzinu od vo = 1070 m/s i stvara energiju od e100 = 1275 džula. Hicem u plećku pogođeni odrasli srnjak, na udaljenosti od 150 m, past će pokošen u vatri, u nekoliko koraka može odstupiti s mje-sta nastrela, ali ne može daleko otići. Metak kalibra 5,6x50 R. stvara prostrane ulazno-izla-zne rane, bez krvnih podljeva, a meso oštećuje minimalno.

kalibaR 5,6x57 (5,69x56,70)

Razvoj ovoga kalibra, jednoga od jačih srnećih kalibara iz ove skupine, započeo je 1964. godi-ne. ubrzo je pokazao zavidne rezultate, a njegov uspjeh još se više povećao potkraj sedamde-setih, kada se na tržištu pojavilo zrno Kegelspitz u poboljšanom obliku s tumbok-košuljicom. promjena materijala zrna, s mekoga željeza na tombak, koja je uslijedila poslije mnogo

i na jednu vrstu kunića i mno-ge sitnije štetočine, usporedive s europskim sviscem. One se često odstreljuju na velikim da-ljinama, što iskazuje primjenu brzoga metka s ravnijom puta-njom i dobrom preciznošću. to su mahom mekana zrna tanke košuljice, zbog čega u labora-cijama za lov srneće divljači nemaju odgovarajuću dubinu prodiranja. njegovo zrno, s najpovoljnijom daljinom upu-cavanja većom od 200 m, svo-jim enormnim udarnim valovi-ma postiže smrtonosan učinak.nadograđen na stari metak 250 Savage, postao je 22-250 Rem. i od 1965. komercijalan. Svi se laboracijama koriste za lov sr-neće divljači i za lov štetočina, dakle za lov manjih ciljeva na velikim daljinama.

svoju energiju na tijelo divljači, a zbog gubitka mase nemaju snage za otvaranje izlazne rane i stvaranje krvnoga traga. u ovome slučaju srneća divljač na većim daljinama biva preci-zno pogođena, odlazi smrtno pogođena, uglavnom bez krv-nog traga. u određenim sluča-jevima može otići 30 do 50 m od mjesta nastrela, i tu ugiba.Ovaj kalibar iza sebe ostavlja srednju strijelnu ranu i krvne podljeve, koji su jače izraženi nego u prethodnih kalibara. promjer strijelnog kanala u pro-sjeku iznosi oko 5 cm. Razara-nje mesa i krzna također je veće nego u prethodnih kalibara.Možemo zaključiti da ovaj ka-libar ima i stanovitih mana pri lovu srneće divljači, pa ga naši lovci baš često i ne koriste.



LOVNO STRELJAŠTVO

Skupština LD zec iz busovače, odr-žana 26. travnja ove godine, prihva-tila je godišnji plan rada Društva za

2014./15. tim je planom, između ostaloga, predviđena izgradnja streljane za gađanje glinenih golubova. O izgradnji streljane u busovači govori se još od 1971., kada je jedna ekipa tadašnjih lovaca bila na natjecanju u Derventi. na-ravno, o njoj je bilo riječi i u protekle 2-3 godine, ali je tek ove godine ta tema ozbilj-nije stavljena na dnevni red, odnosno do-govorena je izgradnja streljane. Određen je vođa radova i uži krug njegovih pomagača. prišlo se traženju najpogodnije lokacije: da je blizu grada, da nikomu ne smeta, da je u prirodnom ambijentu, da ima dobar prilaz…, a to je teško. trebala bi, također, imati pitku vodu i priključak na struju. ne smije se zaboraviti ni sigurnosna kompo-nenta. ne bi smjela smetati seljanima u obavljanju njihove djelatnosti, niti remetiti redovitu komunikaciju. bitna je veličina lokacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa… nakon svega, odlučeno je da se streljana gra-di u Mjesnoj zajednici kula, na mjestu zvanom Obišenjak. to je, zapravo, jedan proplanak s kojega se lijepo vidi busovača i skoro svi vrhovi okolnih brda i planina. Odatle do središta busovače je oko 4 km. veći dio puta je asfaltiran, a makadamski dio trebat će nasuti pijeskom, zategnuti i uvaljati. S obzirom na to da je streljana povelik financijski izdatak za udrugu veličine busovačke, rje-šenje je bilo u radnim akcijama. zemljani radovi su zahtijevali tešku mehanizaciju, pa su po-mogli lovci iz sekcije kula. zi-darske i betonske radove izvo-dili su lovci-zidari. Materijal su prevozili lovci koji imaju velike kamione. Ostale radove, osta-li lovci. Sve besplatno. Do 20. lipnja završeni su svi građevin-ski radovi, izravnan teren oko

StReLjana u buSOvaČi

bit će u funkciji, do Prvenstva Saveza

streljane i posijana tra-va. Čeka se smirivanje vremena da se postavi nadstrešnica. ima još nekih radova oko par-king-prostora, sanitar-nog čvora, dovođenja vode i jedne veće nad-strešnice sa stolovima.

uređenje gledališta sa sjedalima, ugostitelj-ski dio, zelenilo, streljana za karabine i pišto-lje, najvjerojatnije će ostati za iduću godinu.uređaj za izbacivanje glinenih golubova imat će pet izlaza. proizveden je u trste-niku, a na streljani se očekuje uskoro, kako bi se mogao isprobati. Glavna proba na streljani predviđena je sredinom srpnja, a prvo službeno natjecanje na njoj bit će 9. kolovoza, na prvenstvu članica Lovačkog saveza Herceg bosne. veliki dio poslova odradila je streljačka sekcija, s nikom Čavarom na čelu. na nji-ma će i dalje biti glavni teret, ali ne treba zaboraviti ni doprinos ostalih. uostalom, o zaslugama za izgradnju ovako zahtjevnog objekta i organizaciju prvoga streljačkog natjecanja, bit će riječi po završetku prven-stva Saveza. nadamo se lijepu vremenu, a busovački su lovci uvijek znali prirediti dobrodošlicu svakom gostu dobronamjer-niku, otkudagod došao.

Dobroslav vrdoljak

ispitivanja i procjene brojnih izvješća s terena i streljana, imala je prije svega bali-stičke razloge. tvrdi žilavi tombak jamčio je različit stupanj deformacije i tako se vrlo dobro prilagođavao otporima u tije-lu divljači. prilikom hica na divljač nije se opažalo drastično oštećenje mesa. uspo-rede li se oba ta čimbenika, valja naglasiti još jednom vrlo jasne mogućnosti metka 6,7x57, koji se na temelju svoje vrlo viso-ke balističke učinkovitosti može označiti kao metak za gađanje srneće divljač na daljinama do 300 metara.zrno ovoga metka na 300 metara za-država više od potrebnih 1000 džula za srneću divljač, gotovo 1200 džula. Dakle, ono što 223 Rem. može na 100 m, to ovaj kalibar može na 300 m.također spomena je vrijedna i vanjska balistička učinkovitost, jer je pri visini hica od 4 cm na 100 m točka upucavanja na oko 220 metara. tako se na više od 250 m može pucati bez korekcije ciljanja. na 300 m udaljenosti do cilja ovo zrno pada oko 8 cm, tako da je, zajedno s relativnom neosjetljivosti na vjetar brzo ali dovoljno teško zrno, pravi metak za daleke hice.

Rezultati u lovuOvaj su kalibar testirali mnogi lovni i ba-listički stručnjaci. Rezultat jednoga od njih, rađena s puškom od 70 cm dugač-kom cijevi, metkom RWS izrade i zrnom Kegel Spitz težine 4,80 g, brzine vo = 1040 m/s i energijom e100 = 1903 džula, je sljedeći: nakon hica na srnjaka koji je bio udaljen oko 80 metara od strijelca, divljač je odmah ostala u vatri, pokušala se neuspješno podići i, na kraju, skončala. Metak je pogodio prsni koš, probio srce, samljeo dio pluća i polomio prsnu kost. prostrijelna rana bila je velika oko 6 cm, a krvni podljev na granici podnošljivosti. Meso nije bilo značajno oštećeno.Ovim kalibrom stručnjaci su testirali ne-koliko različitih ciljeva srneće divljači, i ni jedno grlo nije imalo bijeg s mjesta nastre-la veći od 10 metara, uz jak krvni trag.kao zaključak, možemo slobodno reći da kalibri 22 itekako zadovoljavaju potrebe lovaca koji love srneću divljač. zajednički im je nedostatak to što zahtijevaju izrazi-to čistu metu. Svaka i najmanja zapreka na putanji zrna rezultira promašajem, odnosno skretanjem zrna ili njegovim raspadanjem. no zato su im ostale karak-teristike jako pozitivne, te ih stoga lovci vrlo rado posjeduju u svome lovačkom arsenalu.

Sudionici jedne od radnih akcija

Odavde će izlijetati golubovi


LOVNO STRELJAŠTVO

prisjećajući se 7. svibnja 1991. kada su Hrvati iz širokoga brijega i susjed-

nih općina u pologu, na granici širokobriješke i mostarske op-ćine, zaustavili kolonu tenkova bivše jna, LD Mosor iz širo-koga brijega svake godine po-četkom svibnja, u sklopu „Svi-banjskih sjećanja“, organizira natjecanje u gađanju glinenih golubova – disciplina trap. Ove godine, na 23. obljetnicu toga događaja, natjecanje je uprili-čeno 10. svibnja na streljani na Mostarskome blatu, što je bio ujedno i početak nove streljač-ke sezone. pri idealnim vremenskim uvje-tima, na streljani koja u ovo doba godine svojom ljepotom i specifičnim sadržajima probu-di dodatnu inspiraciju u strijel-cima, okupio se popriličan broj strijelaca iz „Mosora“ te gostiju

iz Mostara, Čitluka, Čapljine, neuma i Gruda – ukupno 48 natjecatelja. po onome što su pokazali, izgledalo je kao da i nije bilo duge, polugodišnje stanke u natjecanju. Rezultati s ovoga natjecanja računali su se u tri različite razine. bilo je ovo prvenstvo LD Mosor gdje su se računa-li rezultati samo „Mosorovih“ strijelaca, zatim Otvoreno pr-venstvo LD Mosor gdje su u konkurenciji bili svi strijelci te napokon, rezultati s ovoga na-tjecanja boduju se za tzv. mini ligu u kojoj sudjeluju strijelci iz šest lovačkih udruga iz Herce-govačko-neretvanske i zapad-nohercegovačke županije. natjecanje je, obrativši se na-zočnima prigodnim riječima, otvorio krešo Ćavar, predsjed-nik LD Mosor. pucale su se dvije serije po 15

golubova za ekipni poredak. ekipe LD Mosor bile su sastav-ljene po lovnim jedinicama i za ekipni poredak u konkurenciji su bili samo strijelci toga lovač-kog društva. Gostujući strijelci bili su u konkurenciji za pojedi-načni poredak. nakon zanimljivog pucanja, prvo mjesto osvojili su strijelci Lovne jedinice Orovnik (vladi-mir, tomislav i zoran Mandić), drugi su bili strijelci Lovne jedi-nice blato (Slaven Lasić, Marin zovko, Slobodan i vlado plani-nić), a treći strijelci Lovne jedi-

nice Desna obala (jozo šušak, ivan banoža i Srećko Hrkać). prvih šest „Mosorovih“ stri-jelaca iz prve dvije serije (Sla-venko Lasić, tomislav Mandić, vladimir Mandić, Mario jurić, zoran Mandić i Marin zovko) raspucavalo je još jednu seri-ju za pojedinačni poredak. u tome dijelu najbolji je bio Sla-venko Lasić, a poredak ostalih je kako je navedeno naprijed, u popisu njihovih imena. nakon toga uslijedila je još jedna finalna serija od prve še-storice iz prve dvije serije na

SJEĆANJE NA ´91. I ZAUSTAVLJANJE TENKOVAPomak u odnosu na nekoliko prethodnih godinaOvogodišnje natjecanje strijelaca bilo je or-ganizirano uspješnije od nekoliko prethod-nih, i primjereno značenju događaja koji se obilježava i ulozi lovaca u njemu

lovačka društvo MoSoR Široki Brijeg

Predsjednik Društva Krešo Ćavar sa strijelcima LJ Orovnik

Sudionici, organizatori i gosti ovogodišnjeg natjecanja

KINOLOGIJA

kinološka udruga Ljubuš-ki je u Miletini, kod bece, 8. lipnja ove go-

dine upriličila utakmica za pse goniče na divlju svinju s dodje-lom ispita prirođenih osobina. vrijeme je bilo idealno, a vepar kojeg je domaćin odabrao da psi na njemu polažu utakmicu bio je u odličnoj kondiciji.Sedam pasa je ocijenjeno eksterijerno, a u radu je bilo prijavljeno osam pasa, od čega su četiri položila ispit. posavski gonič Lenny, vlasništvo jelenka Sušca iz Crnopoda pokraj Ljubuškog, osvojio je 174 boda i prvo mjesto, drugo mjesto pripalo je Lari, ženki posav-skog goniča u vlasništvu Željke šimića iz Radišića, a treće mjesto posavskom goniču brnji, vlasništvo nikice Sivrića iz Međugorja.

Radna utakmica na divlju svinju i iPo

Suci Mirek Radišić i Marijan Čilić profesionalno su obavili svoj dio posla.posjet ovoj kinološkoj priredbi bio je više nego dobar, i iz izja-va nazočnih kinologa moglo se zaključili da već mogu početi pripreme za državnu utakmi-cu sljedeće godine u ovome gateru. u vremenima koja dolaze, tre-bat će više nego dosad pošto-vati odredbe koje preciziraju kakvi se psi mogu puštati u lovište, kakve „papire“ moraju imati i kako se dolazi do tih „papira“.Domaćin se pobrinuo da hrane i pića bude u izobilju, pa se druženje kinologa i ljubitelja kinologije moglo produžiti do u kasne noćne sate.

Mario Herceg

razini svih strijelaca. u finale su se plasirali zoran Mandić (27), tomislav Mandić (27) i Slavenko Lasić (26) iz širokoga brijega, Marinko zovko (26) iz Čitluka, alen Franjić (26) iz neuma i anđel Dragičević (27) iz Čapljine. nakon odličnog pucanja, prvo mjesto osvojio je zoran Mandić (42), drugo to-mislav Mandić (39), treće alen Franić (39), a četvrto anđel Dragičević (38).pobjednicima su uručeni po-kali i medalje. uručujući jedan od pokala, općinski načelnik Miro kraljević izrazio je za-dovoljstvo i uputio priznanje „Mosoru“ i strijelcima na or-ganizaciji ovoga natjecanja i

povoda kojim se ono održava. i „domaćin“ streljane, general Miljenko- Mića Lasić, bio je iznimno zadovoljan organiza-cijom, a posebice postignutim rezultatima strijelaca. Lijep dan okončan je zajednič-kim ručkom svih sudionika u restoranu „Gurman“ u provu.za razliku od nekoliko pret-hodnih godina, bilo je ovo uspješno, i primjereno događa-ju koji se obilježava, organizi-rano natjecanje, kako po broju sudionika i rezultatima, tako i po samoj atmosferi. LD Mosor i njegovi strijelci to apsolutno zaslužuju.

vlado bošnjak

kinološka udruga ljubuški

Strijelci LJ Desna obala zauzeli su treće mjesto

Predsjednik OV Široki Brijeg Vinko Topić i Anđel Dragičević

Načelnik Širokog Brijega Miro Kralje-vić i pobjednik Zoran Mandić

Pobjednici i službene osobe nakon utakmice



EKOLOGIJA

plastične boce plutaju rije-kama, ledinama vjetrovi nosaju plastične vrećice

i lijepe ih po busenju, šume su pune divljih odlagališta, pokraj putova leže zahrđali automobi-li..., svakidašnjica je zemlje nam u kojoj živimo. i ljudi, koji su to maloprije učinili, doduše, tada ih nitko nije vidio, zgražaju se na te prizore. ako je za utjehu, slično je i u našem okruženju. Da budemo jasni, neke države su se riješile takvih prizora. na njih nisu djelovala uvjeravanja, već „udar po džepu“.pokazalo se da zagađenost oko-line nije problem samo današ-njeg društva, bio je to značajan problem i u srednjem vijeku. primjerice, bacanje ljudskog izmeta ispred kuća bio je toliki problem u engleskoj, da su se od 1345. s dva šilinga počeli ka-žnjavati oni koji to čine. philip-pe auguste bio je kralj koji je u Francuskoj u Xii. stoljeću prvi naredio čišćenje otpada s ulica.zagađenje je jedan od najvećih problema današnjice. Gradovi,

sela, rijeke, mora…, svi su po-gođeni tom katastrofom koju smo mi izazvali i još uvijek iza-zivamo. zagađenje prirode je jedna od najvećih mana čovje-ka koja se pojavila u novije vri-jeme. Ljudi su mislili da mogu iskorištavati prirodna dobra do „besvijesti“. Smatrali su da su neiscrpna. nažalost, nije tako i potrebno je shvatiti koliko je ži-votinjskih i biljnih vrsta izumr-lo i nestalo zahvaljujući nemi-losti i nesmotrenosti čovjeka. un-ovi stručnjaci upozoravaju da bi se, nastavi li se ovom di-namikom zagađivati okoliš, svi-jet mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera. ako je vjerovati najnovijim un-ovim podacima, emisija stakleničkih plinova ne samo da se ne sma-njuje, nego se povećava.Lov je najstarija djelatnost čo-vjeka koja se oblikovala kroz povijest, od prvobitne zajed-nice do današnjeg dana. Lju-bav prema prirodi i divljači lovci iskazuju svojim aktivnim i stručnim radom na uzgoju,

čuvanju, zaštiti, nase-ljavanju i prehrani div-ljači, ali i čuvanju stani-šta u kojima divljač živi.bilo bi nelogično da neki lovac, kao član jedne od organizacija koja se bavi i zaštitom prirode, primjerice, svoga dotrajalog „Gol-fa“ gurne na rub neko-ga šumarka. Suprotno, od lovca se očekuje da on upozori takve pre-kršitelje.tu nije kraj njihovim obvezama. Mnoge lo-vačke sekcije se neri-jetko organiziraju u či-šćenju šuma i ledina na

koje neodgovorni bacaju sme-će. prije svega, lovac je zadužen i za održavanje ravnoteže u pri-rodi. tu je niz ekološki važnih poslova koje većina lovaca sa zadovoljstvom obavi svake go-dine, zapravo, većina lovačkih društava. najčešće koriste pri-gode, primjerice, u povodu obi-lježavanja Svjetskog dana oko-liša, kada tradicionalno mnoge lovačke skupine organiziraju či-šćenje šumskih predjela u dijelu koji pripada njihovu lovačkom društvu. Redovito im se pridru-žuju i druge organizacije koje se bave zaštitom prirode. akci-jama se odazovu i ljudi, koji ne pripadaju ni jednoj organizaciji, oni samo žele čist okoliš.postavljanje opravdanih pitanja, tko je odgovoran za ovakvo sta-nje, te što rade vlasti i udruge, posve je na mjestu. nažalost, daleko je više onih koji pričaju od onih koji primjerom pokuša-vaju zaštititi prirodu. zašto lov-ci ne bi bili uzor ostalima?

pero zelenika

nitko ne može zagaditi okolinu kao čovjekIndijanska poslovica kaže: „Prirodu nismo naslijedili od pradjedova, već smo je posudili od unuka“

akcija čišćenja pod nazi-vom „Let’s do it – očisti-mo zemlju za jedan dan“

najveća je akcija u biH posveće-na čišćenju zelenih površina i drugih prirodnih vrijednosti.u srijedu 16. travnja 2014., u sklopu akcije „Let’s do it Od-žak“ održan je sastanak i LD Fazan je na sebe preuzelo ob-vezu da se svi lovci 27. travnja odazovu na ovu akciju. po Go-dišnjem planu gospodarenja za lovnu 2014./15., uz dva radna dana u lovištu, jedan radni dan, treći, planiran je za zaštitu lovi-šta od onečišćenja. predsjednici i lovnici sekcija taj su dan bili dužni organizi-rati čišćenje i košenje prostora oko stolova i mjesta gdje lovci ručaju u vrijeme lova, čišćenje i košenje trave oko lovnotehnič-kih i lovnouzgojnih objekata, te ostale poslove u svezi sa zašti-tom okoliša. Od 350 članova Društva, akciji se odazvalo njih 150. Oprav-dano, jer se nalaze na radu u inozemstvu, bilo je odsutno 70 članova, a 30 počasnih članova bilo je oslobođeno ove aktivno-sti. Stotinu lovaca nije opravda-lo svoj nedolazak i oni će platiti po 50 kM. akcija je postigla jako bitan cilj: podigla je stanovništvo na noge i ujedinila ga s jednim za-datkom – čišći i ljepši Odžak! Osim toga, podignuta je eko-loška svijest građana i pojačana je koordinacija i suradnja vla-dinih i nevladinih organizacija, gospodarskih subjekata, škola i drugih institucija. Lovci su i ovom prilikom pokazali da su prije svega uzgajivači divljači i zaštitnici prirode.

nedžad Garić

lovci u prvim redovima

lovačko društvo Fazan Odžak

broj 94, svibanj - lipanj 2014.

u susretu s ivicom tomičićem, predsjednikom udruge sportskih ri-bolovaca u busovači, najviše je riječi bilo o ovoproljetnim radovima na reviru na rijeci Lašvi i rijekama kojima gospodari ova udruga. po

njegovim riječima, to je samo dio poslova koje udruga obavi svake godine u proljetnom, ljetnom i jesenskom ciklusu.u veljači, za lijepa vremena, korita rijeka su očišćena od otpada koji je tije-kom zime dospio u rijeke, potoke, pa i u ribolovni revir. tone smeća razli-čitih vrsta odvezu se svake godine iz busovačkih rijeka i potoka. izgleda da ljudi, unatoč kontejnerima za odlaganje smeća u svakome busovačkom selu, smeće najradije bace u rijeku, potok ili na put, samo da je dalje od njegova praga.S obzirom na to da je proljeće bilo izuzetno lijepo i toplo, izvršeno je po-ribljavanje rijeka i revira. Opet se pokazalo da je najbolje riblju mlađ uzi-mati iz istoga riječnog slijeva. tada riba doživljava najmanji stres i najbrže se adaptira, a hranidbeni lanac se znatnije ne remeti. u ribogojilištu u Mehurićima nabavljeno je oko 200 kg potočne pastrve dužine 22 do 25 cm dužine, odnosno oko 1200 komada, što bi, uz prirodni prirast, moglo zadovoljiti ovogodišnje potrebe.izreka „Čovjek snuje, a bog određuje“, u potpunosti se obistinila ovoga proljeća. kad je sve bilo spremno za početak ribolovne sezone, dođoše poplave. za tren oka ode sav trud, i više od toga. voda odnese svu mlađ, ode nešto i odrasle ribe. bilo je lijepih komada na livadama i u šipražju oko vode. voda odnese ribu, a donese mulj, smrad i ostali otpad. potkopa i ko-rita rijeka, razvali ili uništi lijepo uređene ribarske staze. trebalo je ponov-no organizirati akcije kako bi se sve ili bar nešto vratilo u prvobitno stanje.nekoliko lijepih dana iskorišteno je i za natjecanje ribara u disciplini lova ribe na plovak. prije seniora, natjecali su se juniori, kojih je u ovoj udruzi svake godine sve više. jedna od obveza udruge je i traganje za vlastitim prostorom. Sadašnji pro-stor je bivši lokal predsjednika tomičića, kojim će se udruga moći služiti sve dok se vlasniku ne ukaže prilika za korištenjem prostora u neke druge svrhe. za te potrebe kupljen je oveći kontejner i razgovara se s općinskim službama gdje ga smjestiti.završena je Ribolovno-gospodarska osnova, koju bi trebala usvojiti Skup-ština na svome prvom sastanku, i kao takva bit će predana u Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u travniku.

Dobroslav vrdoljak

UDRUGA SPORTSKIH RIBOLOVACA U BUSOVAČI

Radovi na reviru i rijekama športsko ribolovno društvo tribistovo – posušje, i ove je godine, 14. i 15. svibnja, bilo domaćin športskim ri-bolovcima, šaranašima na jezeru u tribistovu.

natjecalo se ekipno na 12 unaprijed pripremljenih pozi-cija. jednu ekipu su mogla predstavljati dva aktivna člana te još jedan u pričuvi, a dopušteno je bilo loviti samo s dva ribolovna štapa po natjecatelju.Lijepo vrijeme jamčilo je dobar uspjeh i dobru dvodnev-nu zabavu kako lovaca tako i brojnih drugih posjetitelja na jezeru.ponašanje ribolovaca bilo je fer i športski. Svaki značajniji ulov sudačka bi komisija pregledavala, mjerila i fotografi-rala, te vratila u vodu. prvo mjesto osvojio je prošlogodišnji pobjednik, ekipa iz Gruda, u sastavu: Mirko Lukenda, alen Lukenda i Dario antić, sa 11 kg i 200 g teškim ulovom. Drugo mjesto za-uzeli su Stanko Rezo i petar bašić, a treće Stjepan brkić i Mile Miletić.na kraju, predsjednik Ribolovnog društva, petar bašić, podijelio je pehare i priznanja najuspješnijima te nazoč-nima poželio dobru zabavu i mnogo sreće u nadolazećoj sezoni. Cijeli iznos od kotizacija utrošen je u nagradni fond i druženje nakon natjecanja.

Mladen bešlić

ŠPORTSKO RIBOLOVnO DRUŠTVO POSUŠJE

natjecanje u lovu šarana i amura

Pobjednička ekipa iz Gruda, s predsjednikom Društva Petrom Bašićem

Pobjedničke ekipe

RIBARSTVO


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

naslov, koji sam ponudio, sadrži u sebi toliko različitosti nesreća, nedaća i poteškoća kod pojedinaca, skupina i cije-lih naroda, da bi se mogla napisati velika knjiga i opet se ne bi iscrpili svi fragmenti (detalji) koji muče suvremenoga čovjeka! Samo se prisjetite tuge i jada koji su snašli naše drage sugrađane, pogotovo seljane diljem naše i susjednih nam zemalja.„Strašni sud“, rekli bi pesimisti i ne bi puno promašili!kako očuvati barem donekle zdrav duh i zdrav organizam, otjerati tugu, bol i duševnu tjeskobu, vratiti malo sna i op-timizma, kako izgraditi novu matricu po čijim koordinatama se mogu ucrtati nove sheme i uliti barem nadu za mogući sretan život i nekakvu perspektivu naraštajima budućnosti, koji nikada neće moći shvatiti dubinu boli i težinu gubitka svojih milih predaka! nažalost, takva istina se mora konzumirati. znadnite, da sva rješenja i svaka sreća dolaze iz zdravoga čovjekovog duha, a to je proces koji svaki pojedinac izgrađuje unutar svoga bića!

oDolJen (valeRiJana) – valeriana officinalis l. u narodu poznata još pod imenom ma-cina ili mačkina trava, a dobila je ime po tome što mačke jako dobro prepoznaju, bolje reći osjećaju ovu plemenitu biljku, i čim naiđu na nju u prirodi počinju se oko nje valjati i protezati, kao da ih je na neki način omamila. biljka je inače vrlo česta i dosta rasprostranjena po svim mogućim staništima i terenima. trajnica je i mo-žemo je nalaziti uvijek na istim mjesti-ma, pod uvjetom da smo se racionalno odnosili prema njoj dok smo je prošli put, mi ili netko drugi, ubirali. nikada, ama baš nikada niti jednu biljku ne iščupajte, ne saberite cvijet ili plod do zadnje jedinke! to je sveto biljarsko pravilo! valerijana

naraste uspravno i do dva metra, pri vrhu se razgrana i iz tih grana narastu štitasti cvjetovi bijele ili malo ružičaste boje. Stabljika je šuplja a listovi eliptični i malo nazubljeni, gornji manji i bez peteljke. korijen valerijane ide duboko i do dvadesetak centimetara, ovisno od rahlosti tla, a iz njih sitniji se granaju ustranu, bijele je boje i ima miris, kao i cijela biljka, prilično otužan i neugodan. biljka cvjeta od svibnja do kraja rujna, uvijek obilno i vedro. treba čitateljima kazati da postoji neko-liko vrsta (varijeteta) valerijane i prema biljarskim uputama sve su one ljekovite. većina travara preporuča za lijek upo-rabu korijena, međutim, ima autora koji tvrde da je cijela biljka jednako ljekovita, pogotovo cvijet. nije do kraja ispitan kemijski sastav biljke, niti omjer pojedinih supstanci u njoj! ipak, znade se da droga sadrži sljedeće tvari: eterična ulja, složena jedinjenja borneola, izovalerijansku kise-linu, terpineol, kamfor, mravlju, jabučnu i octenu kiselinu, tanine, saponine, sluz, škrob, soli...valerijana je jedna od rijetkih biljaka za koju se gotovo u potpunosti slažu mišlje-nja i nalazi farmaceutskih stručnjaka i iskustva narodnih travara i ljekara. Stoga, nije čudnovato da mnoge farmaceutske kuće u svijetu proizvode više preparata od

odoljena i imaju veliku financijsku dobit.Čajevi ili tinktura od valerijane široko su primijenjeni u narodu prije svega za očuvanje duševnoga zdravlja, vedrog duha i optimizma, za otklanjanje živčanih smetnji i dobar san! Osim toga, valerijana se rabi kod niza drugih smetnji poput: nervoza i lupanje srca, nervoza želudca, slab apetit, pojačava i olakšava izbacivanje mokraće, jača jetru i slezenu, stimulira rad žuči, kod slabokrvnosti, kod menstrualnih tegoba, za žene u klimaksu, migrena, hi-sterija te za ljude koji se žele odviknuti od prekomjerne uporabe alkohola, za djecu koja noću ne zadržavaju mokraću, i niz drugih tegoba koje se čovjeku nametnu kroz život.ipak, kao i kod mnogih drugih izuzetno korisnih biljaka mora se voditi računa o mjeri i razumnoj uporabi, pa se preporuča da nakon desetak dana korištenja čaja ili tinkture, koju smo sami napravili ili kupili u ljekarni, moramo napraviti stanku od desetak i više dana, jer se kod nekih ljudi uočila pojava blage ovisnosti. O odoljenu bismo mogli napisati još mnogo vrijednih i kroz ljudsku povijest spoznanih pojedi-nosti, ta biljka je rabljena još mnogo godi-na prije krista, kako kazuju neki izvori!

blago Lasić

natjecanje u lovu šarana i amura

ve tegobeuvremenoga svijetaS

(valeRiJana)oDolJen

KULINARSTVO

veprovina, posebice ako je mlada, vrlo je zanimljiva namirnica. premda je bilo koje jelo od nje ukusno, ipak se najčešće koristi za gulaš ili lonac. Ovog puta, mlado meso od vepra obogatit ćemo gljivama i kobasicom, svakako tu su i razni začini.Odvojite oko kilogram mesa, računam da će na ručku biti četiri osobe i da će se pristojno ugostiti. Meso izre-žite na komade, ni velike ni male, a par sušenih koba-sica na kolute.za početak na zagrijanom ulju popržite sitno nasjec-kan luk, četiri osrednje glavice.Dok se luk prži, pazite da vam ne zagori, izrežite četiri zelene paprike na rezance, te dvije rajčice ogulite, a njih narežite na kocke. treba vam i pola kilograma gljiva, recimo šampinjona, treba ih izrezati na listiće. pripre-mite i dva češnja bijeloga luka, isjeckanog peršinova lista, papar, sol i crvene mljevene paprike.Luk se u međuvremenu zarumenio i vrijeme je da se složi lonac. Red povrća, red mesa i red šampinjona a svaki pospite pripremljenim začinima. Ostaje vam još da dodate vodu, toliko da sadržaj u loncu bude pokri-ven i kuhajte na laganoj vatri, otprilike dva sata uz po-vremeno protresanje, ne miješanje. jelo treba da ukuha, dakle, da bude malo tekućine.

Sastojci600 g srneće pisanice 200 g slanine 160 g gljiva 100 g luka 120 g paprike 0,3 dl ulja sol papar

PretpripremaMeso srneće pisanice očistimo od tanke kožice i žilica, izrežemo na okrugle odreske - medaljone, posolimo i popaprimo.Luk očistimo i narežemo na kockice.Slaninu izrežemo na deblje kockice.Gljive operemo i prerežemo na polovice zajedno s drškom.krumpir ogulimo, operemo i prerežemo na polovice.papriku operemo, izvadimo sjemenke i izrežemo na veće listove.

Pripremapripremljeno meso, luk, gljive, slaninu i papriku, naizmjenično nabodemo na drveni ražnjić i to redom srneći medaljon, slaninu, gljivu, luk, papriku pa opet meso dok ne nanižemo cijeli ražnjić.po ražnjiću nabodemo 4 medaljona po 40 grama mesa.nabodene ražnjiće posolimo i popaprimo, nauljimo i naglo peče-mo na vrućoj ploči štednjaka, ali ne ispečemo do kraja.u međuvremenu pripremljeni krumpir, izvadimo iz vode i osuši-mo, posolimo, popaprimo i stavimo u vatrostalnu zdjelu, prelije-mo uljem, dodamo grančicu peršina i lovorov list te stavimo peći u pećnicu na 180 °C i pečemo dok krumpir ne omekša.iznad krumpira složimo polugotove ražnjiće, pojačamo pećnicu na 220 °C i zapečemo dok krumpir i meso ne dobiju boju.prilikom posluživanja iznosimo na stol u vatrostalnoj zdjeli u kojoj smo ispekli jelo te pospemo kosanim peršinom.

Lonac od veprovine i gLjiva

SRNECI RAŽNJICI´´

pero zelenika


NEOTROVNA VODENA ZMIJABILJČICE ZA

SADNJUUDO BEYER

TREĆA POTENCIJA

JAPANSKI REDATELJ

KUROSAWANEOTROVNA ZMIJA (PITI

KAO...)

IZNOS NOVCA, SUMA

NOGOMETNI TRENER

(“DINAMO”), ZORAN

UČENIKNAJMANJI

DIO TEKUĆINEZMIJA OTROVNICA, ŠARKA

(NA SLICI)SPISATELJICA

ENSLERGLUP KAO...

SRAMOTA, RUGLO

UVLAČITI SE KOMU POD...AMERIČKA

GLAZBENICA, YOKO

RAKIJA OD JABUKA

PIJANIST POGORELIĆ

KRISTOV UČENIK

ELVIS STANIĆDVOČLANI BROJ

HRV. GLAZBE-NIK, JURICA

OTROVNA ZMIJA MILANO

KRAĆI NAZIV ZA LAPONCA

NOVINAR HRT-A, GORAN

RIJEKA U ITALIJI “OBUJAM”

... MUZARA “METAR” SJEVERNI JELEN, SOB

PROCIJENJE-NO OKOM

HRV. GLUMAC I REDATELJ,

DEJAN

URUGVAJSLAVEN RIMAC

“SKRAĆENICA”AMERIČKA GLUMICA GARDNER

UMJETNOST (lat.)

DIO LJUDSKE RUKE

TIGANJ

ZAVRŠNI DIO ZGRADE

KISIK ANTE VICAN

AUTOR: MARIOFIL SOLDO

AUSTRIJA

OVCA IZ ANDRIĆEVE

PRIPOVIJETKE

KAUBOJSKA UŽAD

K

L

AKO,ATAMAN,AV,DAKA-KO,DAMIR,EČO, IMAMI,KARAKAL,KAT,LUDARA,NONO,ODOKA,OKORAK,OMOTAČ, ORAK, OVAN,PLODORED, PROZOR,RAKOLOV, RI, ROMAN,RUKAVIČAR, TAKO, TO,TOČILO,ZARANA

Mrežu križaljke treba popuniti pojmovima iz popisa. pojmovi su i vodoravno i okomito poredani abecednim redom. jednoslovi su već upisani u mrežu.

Mariofil Soldo

Frano VukojaPucanje od smijehaRaČunLovac se šali na račun promašaja mladog lovca. netko ga iz lovačke družine prekori:– to nije fer, šali se malo na svoj račun!– ne mogu se šaliti na svoj račun jer je blokiran – našali se na svoj račun lovac.

ulJezigra se Svjetsko nogometno prvenstvo, lovac kolegi predloži mini-kviz i postavi pitanje:– zamisli, utakmica na velikom televizijskom ekranu, gajba pive, dva kila grickalica i supruga. izbaci uljeza!

JaMStvoSkupina lovaca raspreda o braku. jedan lovac upita:– što najviše zbližava bračni par?– Stambeni kredit na trideset godina – odgovori lovac koji je već otplatio pet godina dugoročnog kredita za stan.

zlatni PiRStarog lovca koji je proslavio zlatni pir, 50 godina braka, pitaju mlade kolege u čemu je tajna tako dugogodišnjeg braka.– Moja žena i ja najviše bračnih godina proveli smo u vrijeme kad su se stvari popravljale, a ne bacale!

ZABAVA


IN MEMORIAM

BOŠKO BAŠIĆ(1966. – 2014.)

Bio je uzoran član sekcije Radiši-ći. Lovački je ispit položio 1997. i od tada je redovan član sekcije. Vrstan automehaničar, jedan od boljih u svojoj struci, pomagao je lovcima u popravljanju lovač-koga voznog parka. Ponosan kakav je uvijek bio, zalagao se za red i disciplinu u lovištu i među ljudima unutar sekcije i udruge. Rado sudjelovao u akcijama koje je organizirala njegova sekcija. Za sve što je uradio za lovstvo, hvala mu u ime njegove sekcije i Udruge „Kravica“ iz Ljubuškog.

HUL Kravica, Ljubuški

JOZIP JURANOVIĆ (1961. – 2014.)

Iznenada i prerano, zauvijek nas je napustio naš član, lovac i pri-jatelj, zaljubljenik u prirodu i lov. Krasile su ga dobrota, smisao za šalu i ljudska toplina. Zadržat ćemo ga u trajnoj uspo-meni i sjećanju. Neka mu je vječna slava i hvala. Počivao u miru Božjem!

LD Jeleč, Žepče

MATO MANDURIĆ (1948. – 2013.)

Nakon kratke i teške bolesti, na-pustio nas je naš dugogodišnji član, istinski lovac, ljubitelj priro-de i štovatelj lovačke etike. Za sve što je učini za naše lovač-ko društvo, velika mu hvala. Ostaje nam u trajnoj uspomeni i sjećanju. Neka mu je vječna slava i hvala. Počivao u miru Božjem.

LD Jeleč, Žepče

MIJO BOJKA(1929. – 2014.)

Iznenadnom smrću, napustio nas je naš dragi kolega lovac, jedan od starijih članova Udru-ge. Ispit je položio 1967. godine. Svoju ljubav prema lovu prenio je na mlađe naraštaje i uvijek je imao nešto lijepo kazati o lovu i oko lova. I u starim danima je rado pričao o lovovima u koji-ma je kilometrima pješačio i u čekama zore čekao. Mi lovci, njegovi prijatelji, naji-skrenije mu zahvaljujemo za sve što je učinio za sekciju Veljaci i Udrugu. Počivao u miru!

HUL Kravica, Ljubuški

NUSRET LIZDE-KIŠTRA(1949. – 2014.)

Posljednji pozdrav kolegi Kištri koji nas je nakon kratke i teške bolesti napustio u 65. godini života i 30. godini članstva u Društvu i sekciji Domanovići. Zauvijek će ostati u našim sje-ćanjima.

LD Galeb, Čapljina

Pogreškom smo, u prošlome broju, objavili da je Nusret Liz-de-Kištra bio član LD Jarebica kamenjarka iz Stoca. Ispravlja-mo pogrešku i ispričavamo se ponajprije obitelji pokojnika a onda i lovačkim društvima u Čapljini i Stocu.

Uredništvo

JOZO DUJIĆ(1928. – 2014.)

Iako je Jozina bolest nagovješta-va ono najgore, ipak su se svi, a ponajprije njegova obitelj i lovci, iznenadili kada je 22. travnja ove godine Jozino plemenito srce, otvoreno za svakoga, prestalo kucati. Jozo je rođen u Busovači, rano je ostao bez majke, a sa 16 godina nasilno je odveden u njemačku vojsku i prava je sreća da je iz rata izašao živ. Po dolasku iz JNA, po-stao je lovac. Busovački lovci su tada bili članovi LD Fojnica ili LD Travnik. Utemeljenjem LD „Zec“ Busovača, godine 1953., Jozo je bio među prvim lovcima koji su nastojali da im Društvo bude u skladu s lovačkim propisima i da se ponašaju u duhu lovačke etike. Nije to bilo baš lako, jer su u to vrijeme u lovstvu teže prihvaćani suvremeni oblici gospodarenja lovištem. U svome Društvu Jozo je obnašao sve dužnosti, neke i po nekoliko puta. Posljednjih 20-ak godina rad-nog staža proveo je kao lovočuvar u lovištu Kruščica. Rat, koji je po-četkom devedesetih godina bje-snio ovim krajem, fizički, a posebi-ce psihički ga je dotukao. Od tada je rijetko odlazio u lov. Sjećamo ga se i kao dopisnika našega lista. Pisao je zanimljive članke o divljači iz naših krajeva, o pravilnom lovu, o zaštiti pojedinih vrsta divljači, itd. Zbog bolesti, u posljednje vrijeme nije više pisao, povukao se u mir-noću, a brigu o njemu preuzela je njegova kći Branka. Ljubav za lovstvo prenio je na brojne mlade lovce, na svoga na-sljednika u lovočuvarskoj službi, na one koji su se nastavili brinuti o busovačkom lovstvu. Ljubav za lov prenio je i na svoga sina Antu-Ton-čija, koji, iako je u Kanadi, redovito prati događanja u našem lovstvu i redovito dobiva naš Hoop!.Jozo je, ukratko, ostavio značajan trag u busovačkom lovstvu. Bio je jedan iz plejade boraca za više vrijednosti u radu i ponašanju lo-vaca, koji pomalo nestaju s buso-vačke lovačke scene. Nasljeđuju ih mlađi, koji su imali priliku učiti i od našega Joze.Lovci Busovače žale za Jozinim odlaskom, zahvaljuju mu na sve-mu što je učinio za njih i njihovo lovačko društvo i poručuju da će njegov lik čuvati u trajnoj uspo-meni.Dragi Jozo, veliki lovče i ljubitelju prirode, počivaj u miru Božjem.

LD Zec, Busovača

SLAVKO KARAULA(1971. – 2013.)

Iznenada i prerano napustio nas je naš kolega lovac Slavko. Njegovom smrću izgubili smo dragog prijatelja, lovca i čovjeka uvijek spremna pomoći drugi-ma. Sjećanje na njega ispunjavat će radošću svakoga tko ga je po-znavao, a tuga i bol će ostati jer nas je tako rano napustio. Velika mu hvala za sve što je uči-nio za našu udrugu. Počivao u miru Božjem.

LU Cincar, Livno

OMER KLINAC(1957. – 2014.)

U 57. godini života, nakon kra-će bolesti preminuo je naš du-gogodišnji član i prijatelj Omer Klinac. Omer je bio naš kolega kojeg ćemo pamtiti kao dobra čovje-ka i lovca koji je volio druženje, lov i prirodu. Sjećat ćemo ga se s poštovanjem i zahvalnošću jer je to i zaslužio. Uspomena na njegov lik živjet će dugo u našim sjećanjima. Stoga mu ostajemo zahvalni za sve trenutke koje je proveo s nama.

LU Cincar, Livno

MIRKO ĆAVAR-LUKAS(1954. – 2014.)

U svibnju smo se s tugom opro-stili od našega kolege i prijatelja Mirka Ćavara-Lukasa. Ljubav prema prirodi, lovu, a posebice lovačkim druženjima uvela ga je u naše redove. Nažalost, teška bolest zaustavila je ostvarivanje njegovih životnih i lovačkih pla-nova. Pamtit ćemo ga kao do-bra, iskrena i druželjubiva čovje-ka i kao takav ostat će u srcima svih koji su ga poznavali, osobito lovaca sekcije Gornji Gradac. Po-čivao u miru Božjem.

LD Mosor, Široki Brijeg

SPASOJE BILIĆ(1976. – 2014.)

Iznenada i prerano, nesretnim slučajem, zauvijek nas je napu-stio naš član Spasoje Bilić. Volio je prirodu, ljude i lov. Bio je vrijedan član naše udruge. Hvala mu za ugodne trenutke druženja i na svemu onom čime je dao svoj doprinos boljitku lov-stva na ovim prostorima. Ostat će trajno u našim uspomenama i sjećanjima, posebice lovcima sekcije Hrasno. Počivao u miru Božjem.

LU Jadran, Neum


besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena stigne do primatelja. Kada vam se ukaže potreba za slanjem paketa dovoljno je pos-jetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku ambalažu u pet različitih dimenzija:

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 1,20

Paket M 300x200x100 1,70

Paket L 300x230x140 2,00

Paket XL 300x240x230 2,50

Paket XXL 480x300x200 3,00

POŠTUJTE SIGURNOSNA PRAVILA U LOVU

LOVCI, OPREZ!ORUŽJE UBIJA

• Divljač je dopušteno loviti lovačkim oružjem ilovačkimstreljivom

• Oružjemsemorarukovatiopreznoiodgovorno• Cijevpuškenikadasenesmijeuperitipremadrugo-mulovcu

• Nije dopušteno pucati na vodu, led ili smrznutozemljišteupravcudrugihlovaca

• Ugrupnomlovu,divljačsenesmijepratitisuper-enompuškom,svedokseneprođecrtapostavljenihlovaca

• Prilikomodlaskadomjestalova,prelaskanadrugomjesto,kratkogprestankalova,boravkauzatvoren-improstorijama,puškasemoraispraznitiiprelomiti

• Puškasepunileđaokrenutihsudionicimalova,cijevsedržikoso,usmjerenanagoreilidolje

• Ubrzač okidanja („šneler“) u grupnom lovu se nesmijekoristiti

• Mjesto na koje je lovac raspoređen ne smije senapuštatiuvrijeme lova,bezodobrenjastručnogapratiteljailivođe

• Poslije pada puške na zemlju ili snijeg, odnosnonakonnjezinapodizanja,morajusepregledatiustacijevi,radiotklanjanjaeventualnihzačepljenja

• Nijedopuštenopucatinaniskoletećudivljač ilinadivljačkojasekrećeupravcudrugihlovaca

• Prije početka lova, svakoga lovca treba upoznati slokacijomsusjednihlovacaiupozoritiganazabranupucanjauodređenimpravcima

• Nije dopušteno divljač promatrati s pomoćuoptičkogciljnikanapuški

• Prilikomnošenjaoružja rukasenesmijedržatinaustimacijeviilinaokidaču

• Prikružnomlovuiuprigonu,puškasemoradržatikoso,okrenutagoreilidolje


AKTUALNO

skupština saveza slavko marinnaglašava važnost i ključnu ulogu koju su lovci imali u povijesti u...

Documents