slikarstvo u hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću

8/16/2019 Slikarstvo u Hrvatskoj u 15. i 16. Stoljeću

1/17

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

Umjetnička akademija u Osijeku

Odsjek za likovnu umjetnost

SLIKARSTVO U HRVATSKOJ U 15. I 16. STOLJEĆU

Seminarski rad

Kolegij: Umjetnost 15. i 16. stolje a

!entori"a: !argareta #urkalj $odmani"ki% &redavačStudenti: 'uka (ri"o% )ntonela Juriša% *+ony 'asi % ,vona !edarski

Osijek% studeni - 1/.SADRŽAJ


2/17

Uvod 0

Jadranska rvatska /

Srednja 2alma"ija /

2u+rovnik 5

,stra 3

Sjeverna rvatska 1

,talokre ani i madoneri 1

Slikari došlja"i 1-

Slikarski im&orti 10

4aključak 1/

'iteratura 15

UVOD

Slikarstvo u rvatkoj tijekom 15. i 16. stolje a &o&rima% osim dotadašnji kasnosrednjovjekovni % o+ilje ja renesansnog stila &od utje"ajem talijanski umjetnika% kao i

rvatski slikara koji su +ili izlo eni novom stilu za vrijeme svoje likovne nao+raz+e u ,taliji.

2


3/17


4/17

zlatnoj &ozadini. 2olaskom 15. stolje a u slikarstvo se unose elementi renesansnog stila% a &od utje"ajem iottovog slikarstva svetački likovi se &rikazuju realističnije i &rirodnije. 1

U tom razdo+lja u 2alma"iji &revladavaju šta7elajne slike% odnosno oltarne &ale.;resko8slikarstva gotovo nema% ali sude i &o &rimjerima 7reski koje se kasnije javljaju% mo ese zaključiti da su doma i slikari +ili u&oznati s tom te nikom.,&ak% tada je ve ina "rkveni narud +i usmjerena na izraduoltarni slika ra9eni sa tem&erom na das"i% a kasnije na &latnu s uljem.-

,stodo+no u ,stri "vjeta 7resko8slikarstvo sreligijskim temama i &rikazuje mješavinu lokalni % talijanskii sjevernjački stilski elemenata.0 ,&ak% zidno slikarstvou+rzo izumire i sva &otra nja za slikama se zadovoljavanarud +ama iz .2ok je u &rvoj &olovi"i 15. stoje a vodstvo imalasrednjodalmatinska sku&ina% du+rovačka škola do ivljava &ro"vat &očetkom 16. stolje a./

SREDNJA DALMACIJA

U drugoj &olovi"i 15. stolje a +ra a ?rivelli% nakonumjetničkog školovanja u $adovi% gdje su došli u dodir saranorenesansnim načinima o+likovanja% u 4adru razvijajuslikarsku djelatnost i zajedno sa Jurjem @ulinovi em esvojim radom utje"ati na stvaralaštvo $etra Jordani a.

Jordani evo najve e &oznato djelo +ilo je &oli&ti(ogorodi"e s 2jetetom% koji je uništen u ,,. svjetskom ratu. Aa starim slikama se mo e raza+rati da je &oli&ti imao

kasnogotički okvir s o+lim lukovim. $arovi sveta"a su &ostavljeni koso u &rostor% a nji ovivolumeni i &ro&or"ije ukazuju na sve sla+iji interes za +izantske &redloške% te &reuzimanje

1 rvatska umjetnost% $ovijest i s&omeni"i. 4agre+: Bkolska knjiga% - 1 . Str. -0 .

2 $el"% !ilan. Cenesansa. 4agre+: Aaklada 'jevak% - 3. Str. //5.

3 ,sto.

4 $el"% !ilan. Cenesansa. 4agre+: Aaklada 'jevak% - 3. Str. //6.

4


5/17

renesansni o+ilje ja.5 ,sta se mogu naslutiti na dvijerazličite slike (ogorodi"e s 2jetetom% na jednoj od koji seJordani % &o uzoru na SDuar"ionea% &ot&isao na "edulji"u% ana drugoj je &omo u &lašta stvorio dojam &rostorne du+ineESlika 1F. Stoga% u svim njegovim slikama mo emo naslutitimješavinu lokalni % adrio+izantski i renesansni o+ilje ja &adovskog kruga.6

Juraj @ulinovi je +io Jordani ev suvremenik. Bkolovao se je u


6/17

2u+rovačka slikarska škola se u svojim &očet"ima nimalo ne razlikuje od srednjodalmatinske%ali kasnije e &ostati najznačajniji dio starijeg rvatkog slikarstva. Aaime% sredinom 15.stolje a% du+rovačko slikarstvo dose e razinu srednjodalmatinskog% a zatim ga i &resti e kadase 2u+rovnik razvija u sna no likovno središte. 11

U drugoj &olovi"i 15. stolje a% iako slikarstvo ima još uvijek o+ilje ja kasnogotičke iadrio+izantske tradi"ije% mogu se vidjeti jasni &oma"i &rema renesansi.1- Aa alost veliki +rojslikarski djela je izgu+ljen% a dokumenti izar iva su jedini &okazatelj o masivnoj &otra nji oltarni slika% ali i djela sasvjetovnim temama.10 Unatoč tome% izdokumenata se mo e zaključiti da je +ilauo+ičajena &raksa ko&iranje slikarski &redlo aka što je ograničavalo &omake

&rema nekim drugim i novim slikarskimrješenjima% te da su najčeš e +ile religiozneslike na drvenim &ločama.

Jedan od &rvi slikara u čijemstvaralaštvu se naziru renesansni elementi je'ovro 2o+ričevi .1/ Kao i ostali dalmatinskislikari% on se školovao u mletačkimradioni"ama te tako unio u rvatskoslikarstvo renesansna o+ilje ja koja je

&reuzeo tijekom svoga vremena u ,taliji.

11 ,sto. Str. /56.

12 ,sto

13 $el"% !ilan. Cenesansa. 4agre+: Aaklada 'jevak% - 3. Str. /56.

14 ,sto. Str. /5H.

6

Slika 3: Lovro Dobričević i Matko Junčić, KrštenjeIsusa, 1448 Dubrovnik, Mu!ej "o#inikansko$sa#ostana I!vor: &'('L)*) + on"a!ione

http://fe.fondazionezeri.unibo.it/catalogo/ricerca.jsp?apply=true&ordine_F=rilevanza&mod_AUTN_F=esatto&decorator=layout&tipo_ricerca=avanzata&AUTN_F=Dobricevic+Lovro+Marinov&componi_F=AND&percorso_ricerca=F&galleria=true


7/17

Od mnoštva 2o+ričevi evi radova% &reostala su samo dva u 2u+rovniku I &oli&tiKrštenja ,susa ESlika 0F te oltar u "rkvi os&e na2ančama na kojemu se mo e uočiti renesansninačin o+likovanja zajedno sa kasnogotičkomodvojenoš u &ojedini djelova slike &omo uraskošnog okvira s nišama &olukru ni lukova.15 Aa sli"i os&e na 2ančama% 2o+ričevi se koristitradi"ionalnom zlatnom &ozadinom ali iindividuliziranim likovima čija odje a dajenaslutiti &olo aj tijela.

(olji &rimjer renesansnog stila su radovi Aikole (o idarevi a% s &očetka 16. stolje a. On je

tako9er umjetničko o+razovanje stekao u ,taliji% aneko vrijeme je &roveo i u $inturi"" iovojradioni"i% čiji utje"aj se vidi u o+likovanjulikova% krajolika i ar itekture na sli"i Aavještenja.16 Aa sli"i (ogorodi"a s 2jetetom isve"ima ESlika /F on zadr ava gra9u tri&ti a i zlatnu &ozadinu% ali slikani &rostor je du+ok ira9en &rema &ravilima &ers&ektive.13 'ikovi su &rikazani realistično% u ivoj &okrenutosti iskra enjima.

U isto vrijeme djeluje i !i o amzi % čija velika slika Krštenje ,susa ESlika 5F

&rikazuje u &ozadini kameni &ejza koji se &rote e kroz "ijelu kom&ozi"iju. #akav &rikaz je &rvi takve vrste u rvatskom slikarstvu te ga &ovezuje s &adovskim slikarom )ndreom!antegnom. 1G 2ruga &oznatija amzi eva slika je tri&ti sv. Aikole. Aa njoj se umjetnik vra a uo+ičajenoj gra9i tri&ti a% ali ga s&aja sa modernijim &rikazom likova i &rostora% tj.likove &rekla&a da +i stvorio dojam du+ine i slika i sa izra enim volumenom skul&ture.1H

15 rvatska umjetnost% $ovijest i s&omeni"i. 4agre+: Bkolska knjiga% - 1 . Str. -00.

16 $el"% !ilan. Cenesansa. 4agre+: Aaklada 'jevak% - 3. Str. /6H.


18 rvatska umjetnost% $ovijest i s&omeni"i. 4agre+: Bkolska knjiga% - 1 . Str. -0/.

19 $el"% !ilan. Cenesansa. 4agre+: Aaklada 'jevak% - 3. Str. /6G.

7

Slika : 9ikola Božidarević, Bogorodica s Djetetom i svecima, 1 1; Du$rovnik, crkva sv 4arije na

Dan


8/17

ISTRA Aakon 1/5 . ,stra &ostaje &rijestolni"a 7resko8slikarstva.- $osljednja tre ina 15. stolje asmatra se naj&lodnijim razdo+ljem. !jesta u kojima su slikarski majstori +ili najaktivniji su

minj% (erma% rastovlje ESlovenijaF% O&rtalj% 2vigrad%


9/17

Sv. #rojstva u sjevernoistarskomrastovlju ESlovenijaF. On se okre e

&rema &učkom svijetu u svojim7reskama &uno više nego


10/17

ESlika 3F koji je naslikan sa smanjenom &ers&ektivom% renesansno o+likovanim volumenomlikova i naručiteljem koji je &rikazan realistično% a ne s emtizirano.-H #o djelo je s&ojtradi"ionalnoga i modernoga jer osim navedenoga% mogu se uočiti i razne nes&retnosti uanatomiji i &rikazivanju &rostora.

Aaj+olji &rimjer istarskog 7resko8slikarstva druge &olovi"e 16. stolje a je djelomičnosačuvana 7reska u dvorani gradske vije ni"e u Covinju% ra9ena &o narud +i kneza S"i&iona(enzona. Bto ovo djelo čini značajnim je to da otvara mogu nost da su i ostale vje ni"e u ,strii 2alma"ije mogle imati &rizore koji su +ili slični ovome.0 ;reska &rikazuje (ogorodi"u s2jetetom te sve"e. #ako9er su &rikazane i dvije alegorijealegorija &ravde s gr+om (enzona i alegorija umjerenosti sgr+om Covinja. Ae&oznati slikar &ostavlja u lunetamaiznad ulazni vrata alegorije raz+oritosti i lju+avi. ,memajstora mo e se naslutiti kao majstor *nri"us.01

!ajstor Juraj


11/17

SJEVERNA HRVATSKA

U razdo+lju od 1/5 . do 16 . godine sačuvano je vrlo malo umjetnički djela na &odručjusjeverne rvatske% a od očuvani radova naj+rojnije su 7reske.05

;reske koje su naj+olje očuvane nalaze se u "rkvi sv. !arije u 4ajezdi% gdje se moguvidjeti slike na čeonoj strani trijum7alnog luka% "rkvi sv. !arije Snje ne u


12/17

!e9u slikarima došlja"ima se &ose+no ističu +ra a )ngelo i 2onato (izamano% &odrijetlom s Krete% koji &otkraj 15. i &očetkom 16. stolje a izra9uju nekoliko oltara u2u+rovniku. #i oltari &osjeduju o+ilje ja +izantskog stila% ali i elemente renesansnogo+likovanja./1

)ngelo (izamano je za "rkvu Sv. 2u a naslikao &oli&ti čiji se osta"i danas nalaze u z+ir"i ;ranjevačkogsamostana u 2u+rovniku. Cad je karakterističan &omiješanju renesansni i italokretski elemenata% te se vidikorištenje grčkog i latinskog &isma./- Aakon +oravka u2u+rovniku% )ngelo odlazi u ju notalijanski Otrant gdjestvara svoju sliku !adonna 'a"tans.

2onato (izamano &ot&isao se na sli"i (ogorodi"e s2jetetom Eslika HF za koju se &ret&ostavlja da je nastala udrugoj četvrtini 16. stolje a. Slika je karakteristična &osvojoj zlatnoj &ozadini i &lošnom o+likovanju snaglašenim gra7izmom o+lika./0

!e9u doma im majstorima +ilo jezastu&nika italokretskog stila% a najistaknutiji je;ranjo !atijin% koji djeluje u 2u+rovniku &očetkom 16. stolje a. Kasnije u svom ivotu &osvetio se više italokretskom stilu s &rimjesama za&adnjačke ikonogra7ije i renesansnog o+likovanja.// #ome svjedoči njegov

sačuvani tri&ti (ogorodi"e s 2jetetom ESlika 1 F. #aj rad &osjeduje mješavinu stilova +izanta% gotike% te je +lago naznačena renesansa u načinu o+likovanja likova.

41 ,sto. Str. /36.


43 ,sto.

44 ,sto. Str. /3G.

12

Slika E: Donato Bi#amano, Bogorodica s Djetetom, Du$rovnik, 4u#ej dominikanskog samostana

!"#vor: Pelc, 4ilan (enesansa2


13/17

$osljednjim izdankom doma e renesansne tradi"ije smatra se !artin (enetovi % &oznat &o svom "iklusu od šest slika koje &rikazuju ,susove muke. #o djelo karakteriziravješta kom&ozi"ija u rješenju gru&iranja likova% nji ove &ro&or"ije i smještaj u &rostor uodnosu na okvir ./5

SLIKARI DOŠLJACI

#ijekom 16. stolje a doma e radioni"e u 2alma"iji &ro&adaju &od mletačkom vlaš u% a nji ovu ulogu doma i majstora

&reuzimaju slikari došlja"i./6

Jedino u 2u+rovniku još uvijek o&staju doma e radioni"e i u nji se integriraju slikari koji dolazeiz ,talije.

!e9u istaknutijim umjetni"ima došlja"ima% valjas&omenuti Juana (os" etusa% slikara š&anjolskog &odrijetla. UB&anjolskoj nije za+ilje en kao umjetnik no u 2alma"iji je ostaloza+ilje eno mnogo njegovi radova% &onajviše oltarni slika odkoji su neke &ot&isane &o&ut (ogorodi"e s 2jetetom ESlika 11F iSilazak Sv. 2u a iz "rkve Sv. 2u a na varu./3 (os" etusoveslike &osjeduju sjevernjačka kasnogotička o+lije ja ti&ična zaš&anjolsko slikarstvo nakon sredine 15.st./G , iako je njegov stilza svoje vrijeme dosta unaza9en% u njegovom radu i dalje &re&oznajemo mnoge dijelove koji45 ,sto. Str. /G/.

46 $el"% !ilan. Cenesansa. 4agre+: Aaklada 'jevak% - 3. Str. /G/.

47 ,sto. Str. /G5.

48 ,sto. Str. /G5.

13

Slika 10: ?ranjo 4atijin Bogorodica s Djetetom, 1 . Du$rovnik, Sustjepan, crkva sv Stjepana !"#vor: Pelc, 4ilan

(enesansa2


14/17

nam daju do znanja da je on &oznavao mnoge renesansne o+ras"e koje je vjerojatno usvojiona svom &utu iz B&anjolske u 2alma"iju.

$ietro di iovanni &rimao je +rojne narud +e na &odručju 2u+rovnika% no ve ina njegovidjela je nestala. Ajegov najva niji rad je +io ostvaren u velikom &oli&ti u (ogorodi"e sasve"ima u 7ranjevačkoj "rkvi sv !arije od B&ili"e u 'o&udu. Aa radu je očito kako se $ietro &rilagodio du+rovačkom načinu slikarstva no i&ak dodaje du modernijeg renesansnog načinao+likovanja./H

$elegrino (ro"ardo je +io sve enik I slikar koji u 2u+rovnik sti e u &ratnji +isku&a 'odovi"a (e""adellija. Ajegovi radovi su &ovezani s du ovnom re7ormom "rkvenog ivota. Jedina (ro"ardova sačuvana šta7elajna slikanalazi se u du+rovačkoj katedrali% a &rikazuje sv. !ateja ESlika1-) gdje on s naivnom &reten"ioznoš u iskazuje svoje "rtačkevještine.5

(e""adeli se zalagao za du ovnu o+novu "rkve iznutrate je z+og toga +io &rognan od strane &a&e $avla ,


15/17

#ijekom 16. stolje a% osim što doma e radioni"e &ro&adaju i zamjenjuju i slikari došlja"i% tako9er se sveviše uvoze gotove oltarne slike iz mletački radioni"a.5-

Stoga z+og velike količine narud +i iz 2alma"ije%danas mo emo kroz razne z+irke &roučavati &ovijestmletačkog slikarstva% a iz razdo+lja renesanse mo emo &rona i sve va nije umjetnike kao što su #izian ESlika10F% #intoretto% +ra a


16/17

Ostavština rvatskog slikarstva 15. i 16. stolje a &o&rilično je 7ragmentirana% a dokaze o &ostojanju mnogi radova danas nam &ru aju samo dokumenti o narud +ama koji se nalaze uraznim ar ivima. ,&ak% dio radova je ostao očuvan% a i sami dokumenti zajedno s njima namomogu avaju uvid u značajke tadašnjeg stila i razvoj renesanse u slikarstvu na ovim &rostorima. #ako9er ta &reostala djela daju jasan dokaz da su rvatski umjetni"i dolazili udodir sa raznim talijanskim umjetni"ima i donosili stil na ovo &odručje% kao što su ga širili islikari došlja"i iz ,talije. Aaravno% tokom vremena neki dijelovi rvatske% &o&ut srednje2alma"ije% su gotovo &ot&uno &ro&ali glede slikarstva i slikarska djelatnost se svela nanarud +e slane u ,taliju. 4a to vrijeme 2u+rovnik i njegova okolina do ivjeli su &ro"vat i &ostali svojevrsnim slikarskim središtem. Unatoč svemu% čak i masivna ostavština du+rovačkeškole danas je samo odjek nekadašnjeg +ogate umjetničke djelatnosti.

LITERATURA

16


17/17

rvatska umjetnost% $ovijest i s&omeni"i. 4agre+: Bkolska knjiga% - 1 .

$el"% !ilan. Cenesansa. 4agre+: Aaklada ljevak% - 3.

17

slikarstvo u hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću

Documents