slobodna bosna 887

I

www.slobodna-bosna.ba

dalmirj

ISPRAVNA-oglasi sedmica-887:ISPRAVNA-oglasi.qxd 5.11.2013 13:44 Page 1

POPIS STANOVNI[TVA [TA GOVORE PRVI REZULTATI Parcijalni, preliminarni rezultati oktobarskogpopisa stanovni{tva otkrivaju da je BiHtokom i nakon rata pretrpjela najve}udemografsku katastrofu u posljednjih 100godina; broj stanovnika smanjen je za 585hiljada i za dostizanje prijeratnog brojatrebat }e najmanje pet decenija

„D@AMAHIRIJA“ U BOSNALIJEKULIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITALA MAHMOUD M. BADI, predstavnikLibijskog fonda koji je vlasnik 8,9 procenataBosnalijeka i ~lan jednog od dva nadzornaodbora, ne}e podràti Hadenovu „mafiju“ upreuzimanju ove farmaceutske tvrtke.Jedini interes i èlja predstavnika Libijskogfonda Badija je da se upravljanje i vo|enjeBosnalijeka dovede u zakonske okvire

HALOO, PLATI VI[EMILIJUNSKE OD[TETE ZA PREVARENE KORISNIKE ERONETAIako @upanijsko tuìteljstvo u Mostaru ni

poslije vi{e od godinu i pol dana nijezavr{ilo istragu protiv ~lanova Uprave HT-aMOSTAR i sarajevske merketin{keagencije S.V.-RSA, koji se sumnji~e zavi{emilijunski kriminal i pranje novca,menad`ment mostarske kompanije potresanova afera; poslovodstvo HT-a Mostar dosada je zaprimilo nekoliko tisu}a pritu`biprevarenih korisnika njihovih usluga, kojisu ugovore potpisali uz posredovanje trimarketin{ke agencije iz Hrvatske:Celeritas, Geneza i Defero

KAD KU]A ÂSTI REPREZENTACIJA KAO SUDBINADràvne i entitetske institucije su za trigodine potro{ile najmanje 19 milionamaraka za tro{kove reprezentacije. Timnovcem pla}ala se ishrana zaposlenika,kupovale knjige strana~kih kolega, pioalkohol i ostavljao bak{i{ u lokalima

SB NA LICU MJESTA JAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANIGENOCIDU vjerovatno najve}oj masovnoj grobnici uposlijeratnoj Evropi, jami Toma{ica u op}iniPrijedor, do sada je prona|eno i izva|eno425 le{eva prijedorskih Bo{njaka i Hrvatakoje su u svirepom krvavom pohodu tokom1992. godine ubile i „sahranile“ zlo~ina~keokupacione vlasti ove op}ine; sugovornici skojima je razgovarala na{a novinarkastrahuju da bi broj le{eva u ovoj jami mogaobiti dvostruko ve}i

EKSKLUZIVNO ZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU“ZEKSTRE”Srbijanska policija prikupila je ~vrstedokaze protiv tajkuna i predsjednik FK“Partizan” DRAGANA \URI]A, vlasnika„Zekstre group“, za koju se opravdanosumnja da je vlasni{tvo Milorada Dodika;na{a novinarka otkriva kako je i zbog~ega je dugo nedodirljivi “ugledniprivrednik i sportski radnik” \uri} klju~nafigura u mutnim kriminalnim operacijamau Srbiji i Republici Srpskoj

KOSOVSKI IZBORIBO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKO-ALBANSKI SUKOBADRIJANA HOD@I], èna koja je osvojilanajve}i broj glasova u Kosovskoj Mitrovici,ujedno i {efica Kancelarije Vlade Kosova zasjever, za na{ list ekskluzivno govori o inci-dentima tokom izbora u Sjevernoj Mitrovici,atmosferi koja sada vlada na sjeveru Kosova,te obja{njava kako je kao Bo{njakinja inezavisni kandidat uspjela da u ve}inskojsrpskoj zajednici dobije najve}i broj glasova

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

3622

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 7.11.2013 0:01

SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.4

MI]O PROTIV MI]E

Izborni megdanza predsjednikaRS-a podijelit }eMilorad Dodik iMi}o Mi}i} Gradona~elnik Bijeljine Mi}o Mi}i} bi}eprotukandidat Miloradu Dodiku zapredsjednika RS-a na izborima 2014.godine. Mi}i}a }e, pored tri najve}eopozicione partije Republike Srpske,PDP-a Mladena Ivani}a, SDS-aMladena Bosi}a i NDP-a Draganaâvi}a, podràti i jo{ nekoliko manjihopozicionih partija iz RS-a. Predizbornukampanju Mi}i}u }e, po svemu sude}i,voditi stru~njaci iz Srbije i inostranstvakoji su pomogli liderima SNS-aAleksandru Vu~i}u i TomislavuNikoli}u da do|u na vlast. Na mjestogradona~elnika Bijeljine ispred SDS-abi}e kandidovana Olivera Stjepanovi},direktorica Semberskih novina.(M.D.)

Marin Ivani{evi}, direktor firme zaposlovni konsalting Revicon i ra~u ovod -stveno-finansijski guru SDP-a, ne odustaje odkvadratne ekspanzije svog Revicona. Naime,kako nezvani~no saznajemo, Ivani{evi} jedobio urbanisti~ku saglasnost za izvo|enjegra|evinskih radova u ulici Envera [ehovi}ana broju 14, gdje je sjedi{te firme Revicon.Navodno, dogra|ivanje poslovnog objektaIvani{evi} je osigurao preko Zavoda zaplaniranje i izgradnju Kantona Sarajevo naosnovu ~ijeg rje{enja mu je izdataurbanisti~ka saglasnost. Me|utim, Ivani{evi}ne}e mo}i nadzi|ivati zgradu, nego samodovesti u liniju objekat ~iji ugloviarhitektonski {tr~e u odnosu na samu zgradu.Ukoliko Ivani{evi} krene u realizaciju togprojekta, iz Op}ine Novo Sarajevo rekli sunam da }e inspekcijski organi pomno pratitinjegovu implementaciju te da ne}e dozvolitinikakva odstupanja, a o mogu}oj nado grad njiobjekta nema ni govora.

Ina~e, Ivani{evi} od 2007. godinebezuspje{no poku{ava „ozakoniti“ eventualnonadzi|ivanje objekta u ulici Envera [ehovi}a.Taj projekat Ivani{evi} je prvo poku{avao

progurati kroz izmjene Regulacionog plana„Centar - Novo Sarajevo“. [tavi{e, kaopredsjedavaju}i Gradskog vije}a MarinIvani{evi} je svojevremeno u pitanje doveoizgradnju Ambasade Turske neusvajanjemRegulacionog plana „Kvadrant C -Marindvor“, koji je uslovljavao usvajanjemRegulacionog plana „Centar — NovoSarajevo“.

Kada su protiv nadzi|ivanja poslovnogobjekta u kojem je smje{ten Ivani{evi}evRevicon ustali i stanari zgrade u ulici Envera[ehovi}a 12, koji su Ivani{evi}a optuìli zazloupotrebu poloàja i poku{aj protivzakoniteizmjene Regulacionog plana, Zavod zaplaniranje i izgradnju Kantona Sarajevo jeutvrdio da je nazi|ivanje nemogu}e. I tamankada su se stanari susjedne stambene zgrade uulici Envera [ehovi}a na broju 12 ponadali daim se Ivani{evi}ev Revicon ne}e „useliti“ udnevnu sobu, primili su vijest o izdatojurbanisti~koj saglasnosti. Za nadati se da jerije~ samo o sravnjivanju gabarita objekta pohorizontali, te da ne}e biti „vertikalnih“gra|evinskih akrobacija Marina Ivani{evi}a.

MIRSAD FAZLI]

Marin Ivanišević, direktor Reviconai računovodstveno-finansijski guruSDP-a, ne odustaje od kvadratne

ekspanzije svoje firme

KVADRATURA PO MJERI ČOVJEKA

MINI MARKET

REVICONOVA REVIZIJA KVADRATUREMarin Ivaniševi} odlu~an je u namjeri da proširi „poslovno“ carstvo

Mi}o Mi}i}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 6.11.2013 23:24

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PREKRATAK ROK ZA RAK

SDP-ov poku{ajponovne oku-pacije Federalnetelevizije nai{aona nepremostivupreprekuNa samom vrhu politi~kih prioritetaLagumdìjinih socijaldemokrata nalazise Federalna televizija, kojom }e ovapartija na sve na~ine poku{ati ponovnoovladati u predizbornoj 2014. godini.Iako razra|ena do u detalje, crvenaokupacija FTV-a zaustavljena je ve} naprvom koraku, kod izbora novih,poslu{nih ~lanova Vije}a Regulatorneagencije za komunikacije (RAK). Istina,izbor novih ~lanova Vije}a ve} jepotvr|en u Predstavni~kom domuParlamenta BiH, ali tijesnom ve}inomglasova zbog otvorenog protivljenja svihopozicionih partija, kao i protivljenja sva~etiri zastupnika iz vladaju}e partije -SBB-a!Vi{e je nego izvjesno da }e izbor novih~lanova Vije}a RAK-a biti blokiran napredstoje}oj sjednici Dom naroda, no iu slu~aju da se kojim ~udom to ne desi,bi}e blokiran serijom sudskih presuda!Naime, nekoliko kandidata za Vije}eRAK-a, koji su s kandidatske listeeliminirani bez valjanih argumenata,zaprijetilo je pokretanjem tu`be protivVije}e ministara BiH.Malo je dakle vjerovatno da }e SDP dozacrtanog roka preuzeti kontrolu nadFTV-om. (M.A.)

MINI MARKET

Sjednica Parlamentarne skupštine BiHSmjena predsjedavajućeg Doma naroda

Zlatko Lagumdìja

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 6.11.2013 23:25

ČETVRTAK, 31. OKTOBAR

Manje-vi{e svako koga poznajem a daima nekog imanja, oku}nice, poljo pri vred -nog dobra, ili rodbinu u „unutra{njosti“posljednjih je dana zadeveran pe~enjemrakije. Od Bijeljine do Biha}a, od Grada~cado Konjica dime se rakijski kazani okokojih se okupljaju grozdovi ljubitelja dobrekapljice. „„Bacila dobro {ljiva ove godine“,op}i je zaklju~ak. „„Nije ovako ponijelovo}e od 92., {ljiva posebno “, kaè mi vi{enego dobro upu}en drug.

Iskreno, toga se i pla{im...

PETAK, 1. NOVEMBAR

Ovo je definitivno i zvani~no najgora inajsramnija, najporaznija vijest koju sam~uo, barem, od Daytona pa naovamo.Stanari zgrade na Ciglanama, ulica jeMerhemi}a trg, nisu dali suglasnost daizvjesni stanar IVICA OSIM,penzionisano gra|ansko lice iz sferefudbala i nogometa, o svom tro{kusagradi lift. Stanar Osim ima stanovitihproblema sa „vertikalnom pokre tlji -vo{}u“, zeza ga i{ijas, a malo je i ugodinama. Da se ne mora pentrati pobasamacima, namislio sagraditi lift,uredno platiti, lift pretvoriti u op}e dobro.Takore}i, uvakufiti.

Ho}e{ vraga, druè Osime - stanari

nikako nisu suglasni, dapa~e uznemirenisu tom subverzivnom samoinicijativnominvesticijom, naru{ava im obiteljski mir,remeti elementarna prava na popodnevniodmor, obiteljski rahatluk.

U ljeto 1992. godine u Sarajevo jestigao francuski ministar (zdravstva ikriznih situacija) BBernard Kuchner i poprepopruci svoga kolege, ministra kultureJacquesa Langa iz Sarajeva je evakuiraovelikog umjetnika MMersada Berbera.Mo`da grije{im, ali niukom slu~ajuprevi{e, Osim i Berber su stanovali u istomulazu na Ciglanama. Postoje na svijetubarem tri-~etiri ozbiljne, velike dràve,Japan, Austrija... koje bi bileprezadovoljne, po~a{}ene da velikognogometnog maga Ivicu Osima izmjeste nasvoj teritorij i po{tede palana~kogponiènja i ucjena, „suglasnosti“mrzovoljnih susjeda...

„Pola je grada bespravno izgra|eno,ni~u arhitektonski vampiri po tramvajskimprugama, nadzi|uje ko gdje ho}e i kako muse }efne, gra|evinske i urbanisti~kesaglasnosti se dobijaju ‘po nabavnoj cijeni‘,dakle dàba. Pravna se dràva trenira na[vabi Osimu. Nemamo mi problem saodvratnom vla{}u, upropa{tenim dru{tvom,na{a je tragedija u potpuno deklasiranom,surovom pojedincu, gra|aninu, pohlepnom,nezaja`ljivom“, rafalno izbrbljam BO[ITANJEVI]U. Nisam ovla{ten, ru`no bibilo, da prenesem {ta mi je Bo{a rekao,osim da mu se srce zbog te nepravde,bezobrazluka, skorojevi}kog nasilja ra spa -da...


Svi srpski političariimaju rješenje za

Kosovo, brzopotezno,radikalno i pravedno,

samo ih zeza što nema-ju ključeve rješenja za

krizu u Srbiji. Uostalom,na čelu srpske Vlade i

Ministarstva policijenije Vučić, nego je IvicaDačić. Međutim, što bi

rekla stara poslovicakoju je, konačno, shva-

tio i Brisel:„prvi sedačići u vodu bacaju“

VRIJEME SPORTA I RAZONODE

KAKO BITI NITKOV

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 23:55

SUBOTA, 2. NOVEMBAR

Tek danas sa pa`njom, uzdu` ipoprijeko, i{~itah tu`bu dostavljenuOp}inskom sudu u Sarajevu koju je protivmene podigao slavni reìser lokalnogkaraktera ADEMIR KENOVI]. Nemaprevi{e inkriminacija na moj teret, najteàje da sam za Kenovi}a, filmskog pedagoga,pruducenta napisao da je „ma{tovitiprevarant i probisvijet“. U daljnjem tekstutu`be stoji da sam svojim „tendencioznim,neutemeljenim, neprijateljskim, kleve t ni -~kim“ navodima Autora one mo gu}io unjegovom daljnjem pregala{tvu, ~ime sammu po~inio „nemalu materijalnu {tetu“.

Pa`ljivo se i pedantno pripremam, aliako je ta~no da sam Kenovi}a sprije~io dasnima filmove, ja sam prezadovoljan ispreman na svaku vrstu pravnih sankcija!To je, barem, jeftinije.

NEDJELJA, 3. NOVEMBAR

Nakon brutalnog nasilja tokom glasanjana lokalnim izborima u Sjevernoj Mitro -vici, po prvi put u posljednje dvije decenijesrpski politi~ari, mediji, analiti~arinedvosmisleno, jednodu{no (kona~no!)priznaju da su za barem neki vandalizam,nasilje, „nepravilnosti“ na pos tjugo -slovenskim prostorima odgovorni isklju -~ivo „srpski ekstremisti“. Prvi potp -redsjednik Vlade Srbije ALEK SAN D ARVUÎ] danas se obratio pred stav nicimame|unarodne zajednice na Kosovu i

zatraìo da njegova, srpska policija upadneu Sjevernu Mitrovicu i, po kratkompostupku, „re{i stvar za 45 minuta“.

Bio je jedan sli~an autokratski despot,da ne kaèm kasapin, stru~njak za vanrednesituacije na ~elu Srbije pa, tako|er „olakoobe}evao brzinu“ za rje{avanje kosovskog~vora; ta je brzina, u kona~nici, rezultiralatime da nijedan srpski politi~ar, pa ni Vu~i},godinama ne moè u}i u „kolevku srpstva“,ako mu se ne smiluje HHashim Thaci.

Uostalom, ju~er se na „ve~itom derbiju“izme|u Crvene zvezde i Partizana nabeogradskoj „Marakani“ odvijao mali,prljavi, zapaljivi gra|anski rat na koji vlastinisu imale adekvatan represivni odgovor.Prije koju sedmicu vlasti u Beogradu(Vu~i}, li~no, osobno i personalno) suotkazale/zabranile odràvanje „Paradeponosa“, priznaju}i da su kapitulirale predlin~om najavljenom od strane „ekstremnihdesni~arskih huligana“.

Svi srpski politi~ari imaju rje{enje zaKosovo, brzopotezno, radikalno ipravedno, samo ih zeza {to nemaju klju~everje{enja za krizu u Srbiji. Uostalom, na ~elusrpske Vlade i Ministarstva policije nijeVu~i}, nego je IIvica Da~i}. Me|utim, {to birekla stara poslovica koju je, kona~no,shvatio i Brisel: „prvi se da~i}i u vodubacaju“.

PONEDJELJAK, 4. NOVEMBAR

Ne ~ini mi se lo{a emisija na OBN-ukoju sam danas radio, a dva dana-tri danapripremao, dogovarao, ali ipak traìm

potvrdu za to. Gosti mi bili HANKAVAJZOVI], BERIZ BELKI], DENISGRATZ. Kaù ljudi koji to gledaju da se to,u najmanju ruku, moglo gledati, da je bilaprohodna, nije bila dosadna, naporna,teretna, zamorna. Malo prije toga bila je naFederalnoj televiziji emisija Po{teno~uvene urednice i voditeljice DU[KEJURI[I]. Volio bih da to nisam gledao ali,naàlost, jesam, to je neprobavljivo,nepripremljeno, bahato, nadmeno.

UTORAK, 5. NOVEMBAR

Moj drug FFudo L, nimalo ga ne trebapotcjenjivati, dobar je i poslovan, vrti gdjeburgija ne}e, od svakakvih je on poslovamajstor, morao odgovarati u Neumuznatièljnim ~itateljima „Slobodne Bosne“kako je iz novine nestala, isparila omiljenarubrika „No}as spaljujemo iluzije“. „„Rekosam im, haveru, da je tebi dokur~ilo; jesam{ta zglajzo?“ Nije!

SRIJEDA, 6. NOVEMBAR

Ovo ve} postaje teror, nasilje nadgra|anima Sarajeva - kome se god }efneblokira grad. Socijalno sam nagla{enoosjetljiv, ali otkud pravo ogor~enimradnicima Hidrogradnje, koji se mjesecimavaljaju po centralnim sarajevskim ulicama,a da ta~no ne znaju {ta ho}e, taksistima kojiimaju cehovske konflikte, da spre~avajuosnovno pravo stotina hiljada ljudi - na radi slobodu kretanja. �


VERTIKALNA POKRETLJIVOSTKo ne ska~e mrzi Bosnu; liftom do Brazila: Ivica Osim, Ivica[ari} i lokalni kolumnista Senad Avdi}, ljeta gospodnjeg 2012.

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 23:55


TEMPI PASSATI

Slu`beni PassatParlamenta BiH„prona|en“ uKlubu zastupnikaSDP-a Kori{tenje slu`benih automobila, kojihdefinitivno ne manjka ni na dràvnom,ni na entitetskom, ni na kantonalnomnivou, u privatne svrhe, uobi~ajna jepraksa. Me|utim, neki su oti{li korakdalje pa za vlastite potrebe, odnosnopotrebe stranke, koriste slu`beniautomobil na koji uop}e nemaju pravo.Naime, prilikom kontrole inspektoriUreda za reviziju institucija BiH utvrdilisu da sekretar Zajedni~kih slu`biParlamentarne skup{tine BiH FeridBuljuba{i} koristi slu`beni automobilmarke Passat iako na to nema pravo. Urazgovoru sa revizorima Buljuba{i} jerekao da on li~no taj automobil nekoristi previ{e, nego da ga je dao naraspolaganje ~lanovima Klubaposlanika SDP-a u Parlamentu BiH.Buljuba{i}u je naloèno da vratislu`beni automobil i da pokrene istraguprotiv odgovornih lica, odnosno protivsamog sebe i svojih strana~kih kolega.

(S.B.)

MINI MARKET

Na listi dobavlja~a uredske opreme zapotrebe Dràvne agencije za istrage iza{titu nalazi se i kompanija ALF-OM izBanja Luke, u vlasni{tvu BBogdanaSuvajca, protiv kojeg su inspektori SIPA-ejo{ po~etkom 2012. podnijeli kaznenuprijavu! Istraga protiv banjalu~ke tvrtkeotvorena je po nalogu Suda BiH, gdje nisubili zadovoljni kvalitetom tonera ranijekupljenih od ALF-OM-a. Nakon {to su

policajci SIPA-e zaplijenili vi{e od 2.000tonera, ~ija je trì{na vrijednost bila oko250.000 KM, obavljeno je stru~novje{ta~enje koje je potvrdilo da su tonerila`ni i iznimno lo{e kvalitete. No, ~injenicada su istraìtelji SIPA-e dokazali da firmaALF-OM, i to po visokoj cijeni, prodajela`ne tonere nije utjecajala na njihove{efove, koji su uredno produìli ugovor sistim dobavlja~em opreme. (S.M.)

POSLOVNI ÐONTON

SIPA nastavlja poslovnusuradnju s banjalučkom

firmom ALF-OM protiv kojeje podnijela kaznenu prijavu

Iako jo{ uvijek nijepoznato da li }epro{lo tjedna inicijativaKluba vije}nika SDP-a u Gradskom vije}uSarajeva za smjenugradona~elnika IIveKom{i}a dobiti po tre -ban broj glasova,svakako }e bitizanimljivo pratiti ho}eli predstavnici opo zi ci -je ostati do krajadosljedni svojim sta -vo vima. Vije}nici izSDP-a su, uz podr{kunjihovih koalicijskihpartnera iz SBB-a,optuìli Kom{i}a da „ru{i ugledgradona~elnika Sarajeva“, jer se u istovrijeme nalazi i na funkciji dekanaFilozofskog fakulteta. U tom je smislu kaoargument za smjenu Ive Kom{i}a navedeno

kr{enje Statuta Uni ver -ziteta Sarajevo, kojimje jasno propisano dadekan fakulteta nemoè u vrijeme svogmandata biti angaìranu strana~kim organima,u izvr{noj ili zako no -davnoj vlasti na bilokojoj razini. Zanimljivoje, me|utim, da nitijedan zastupnik SDP-au Skup{tini KantonaSarajevo nije iz istihrazloga - kr{enja StatutaUniverziteta - pokrenuoinicijativu za smjenudekana Fakulteta za

sport i tjelesni odgoj MMunira Talovi}a.Dekan Talovi} je, naime, ~lan Predsjedni{tvaSBB-a i zastupnik te stranke u Skup{tiniKantona Sa rajevo.

(S.M.)

KOALICIONI TAL(OVIĆ)

MunirTalovi}

Ferid Buljuba{i}

Hoće li SDP i SBB zatražitiostavku Munira Talovića

koji, kao i Ivo Komšić, kršiStatut Univerziteta

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 6.11.2013 23:06

PRO ET CONTRA


PREMIJERNA PRESUDA

PremijeraKantonaSarajevo SuadaZeljkovi}a ~ekanova kaznazbogneprovo|enjapresudeOp}inskog sudaSarajevo Sudija Op}inskog suda u SarajevuSvjetlana Granzov nov~anom kaznomod 1.000 KM kaznila je SuadaZeljkovi}a, premijera KantonaSarajevo, zbog neprovo|enja sudskepresude. Naime, ovaj sud je 29. augus-ta donio presudu kojom je VladiKantona Sarajevo naloèno da uNadzorni odbor kantonalnog Zavodazdravstvenog osiguranja vrati nezakoni-to smijenjene ~lanove JasminaSelimovi}a, Lejlu Turulja, AlenaPilava, Senku Mesihovi}-Dinarevi} iDavorku Matkovi}. Kako Vlada nije nitiizgleda ima namjeru provesti presudu,sud }e nastaviti finansijski globiti premi-jera Zeljkovi}a sve dok se ne provede,odnosno “implementira” presuda od 28.augusta. (M.F.)

MINI MARKET

FADILAMEMI[EVI]

PredsjednicaDru{tva zaugroène narode

NENisam iznena|enapreliminarnim rezultatimapopisa stanovni{tva jer ~injeni-ca je da je preko milion ljudinapustilo BiH a mnogi koji suoti{li uzeli su dràvljanstvozemlje u kojoj sada ìve.

[EMSUDINMEHMEDOVI]

Zastupnik uZastupni~komdomuParlamentaBiH

NESa obzirom na sva de{avanjau na{oj zemlji nisam iznena|enpreliminarnim rezultatimapopisa stanovni{tva.O~ekivano je smanjen brojstanovnika u BiH jer ~injenicaje da je dosta ljudi napustiloBiH.

ALEKSANDRAPANDUREVI]

Poslanik SDS-a uPredstavni~komdomu

NEPreliminarni rezultati popisa neiznena|uju jer veliki broj ljudise, {to devedesetih {to poslije,iselio. Ja se bojim da }e naskroz deset godina biti jo{manje nego nas je danas jer izove zemlje se bjeì.

[EFKO BAJI]

Aktivistacivilnogdru{tva

NEPreliminarni rezultati popisastanovni{tva pokazuju da smomi `rtve manipulacije politi~arakoji su manipulisali ve}imbrojem stanovni{tva nego {tozaista jeste. Pitam se kako }esada politi~ari poslije ovogpopisa licitirati brojem gra|anakoje predstavljaju.

[A]IR FILANDRA

Dekan FPN-a

NEOdliv stanovni{tva iz svihetni~kih grupacija je bioznatan kao i depopulacija. Zao~ekivati je bilo da brojHrvata bude iznad deset abroj Bo{njaka oko pedesetposto.

ENVER IMAMOVI]

Histori~ar

NEMi{ljenja sam da ovirezultati popisa ne prikazujustvarnu sliku stanovni{tva una{oj zemlji. Samaorganizacija, priprema i kakose provodio popisstanovni{tva nije sepokazala u najboljem svjetlu,a to je jo{ jedan doga|aj unizu koji daje nesre|enusliku na{eg stanja u BiH.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Da li ste iznenađeni preliminarnimrezultatima popisa stanovništva?

Suad Zeljkovi}

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 6.11.2013 23:07

Ve} se i na temelju preliminarnihrezultata nedavno okon~anogpopisa stanovni{tva moèzaklju~iti da je BiH u posljednjedvije decenije pretrpjela najve}i

demografski gubitak u prethodnih 100godina! U demografskom pogledu BiH jevra}ena na razdoblje s kraja {ezdesetihgodina pro{log stolje}a, kada je na popisuiz 1971. godine utvr|eno da u BiH ìvi oko3,74 miliona stanovnika, dakle jednakokoliko je utvr|eno i na oktobarskom popisu2013. godine.

DEMOGRAFSKI SUNOVRAT ISTO^NOGDIJELA RS-a

U posljednjem stolje}u, uprkos svjet -skim ratovima, masovnom iseljavanju,endemskim bolestima, ekonomskoj bijedi,BiH je uspjela dva i pol puta uve}ati brojstanovnika: na popisu 1910. godine BiH jeimala 1.898.044 stanovnika, a na popisu1991. godine dva i pol puta vi{e - 4.377.033stanovnika. Gubitak oko 585 hiljada

stanovnika u posljednje dvije decenijete{ko da }e BiH nadoknaditi u narednih 50godina, budu}i da je prirodni prira{tajstanovni{tva prakti~no zanemarljiv.

Druga bitna ocjena proistekla iz aktuel-nih rezultata oktobarskog popisa ti~e sepromijenjenog teritorijalnog rasporedastanovni{tva, osobito izraènog na prostoruRepublike Srpske. Veliki teritorij isto~nogdijela RS-a, od Trebinja, preko Gacka iKalinovika, do Isto~nog Sarajeva,demografski je ispra`njen: na tom gole-mom prostoru od oko 5.600 kvadratnihkilometara, ìvi svega 134 hiljade stanovni-ka, {to je neznatno vi{e od trenutnog brojastanovnika sarajevske op}ine Novi Grad!Izuzev Bijeljine, koja je zbog komunikacij -ske atraktivnosti uve}ala broj stanovnika zaoko 20 posto, sve ostale op}ine s prostoraisto~nog dijela Republike Srpske suo~enesu s dramati~nom depopulacijom, koja jemnogo ja~e izraèna nego na prostoruzapadnog dijela Republike Srpske.Aktuelni na~elnici {est isto~no herce go -va~kih op}ina, od Trebinja do Kalinovika,ve} dulje vremena zvone na uzbunu zbognezaustavljivog demografskog osipanja ~ije


POPIS STANOVNI[TVA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Parcijalni, preliminarni rezultati oktobarskog popisastanovništva otkrivaju da je BiH tokom i nakon rata

pretrpjela najveću demografsku katastrofu u posljednjih 100 godina; broj stanovnika smanjen je

za 585 hiljada i za dostizanje prijeratnog broja trebat će najmanje pet decenija

Bosna i Hercegovina je za dvijedecenije ostala bez pola miliona

stanovnika, odnosno grada veli~ine predratnog Sarajeva!

NEGATIVNADEMOGRAFIJA

[TO NAS NEMA, [TONAS NEMA

VELIKA SEOBA NARODATokom i nakon rata adresu je promijenilo vi{e od milio

��

asim:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 22:18


milion gra|ana BiH

[TA GOVORE PRVI REZULTATI


uzroke vide u manjku privrednih investici-ja, lo{oj prometnoj infrastrukturi i oskud-nim obrazovnim i zdravstvenim kapaciteti-ma. Ne vide me|utim glavni problem:isto~na Hercegovina je nasilno odsje~enaod Mostara, jedine urbane aglomeracijenastale kao prirodno sredi{te ekonomskog,obrazovnog, zdravstvenog, kulturnograzvoja cijele Hercegovine.

UJEDNAÊN REGIONALNIRAZVOJ FEDERACIJE

Nepopravljivi demografski pad isto~neHercegovine svjedo~i o inferiornosti uni-tarnog modela unutarnjeg ure|enjaRepublike Srpske i superiornostipolicentri ~nog ure|enja Federacije BiHorganizirane u deset kantona s vlastitomzakonodavnom i izvr{nom vla{}u. To jevidljivo iz usporedbe prilika u isto~nojHercegovini s prilikama u Gora`danskomkantonu, uklije{tenom u taj prostorsumorne perspektive. Godinama nakonrata Gora`du je prognozirana demografskakatastrofa, vjerovalo se da }e cijeloGora`de preseliti u Sarajevo.

No, to se nije desilo. Suprotnopredvi|anjima, Gora`de je nakon ratadoìvjelo pravu ekonomsku ekspanzijukoja je rezultirala ubrzanom obnovom iprivla~enjem ranije iseljenog stanovni{tva,pa ~ak i privla~enjem radne snage iz susjed-nih op}ina sa srpskom ve}inom.

Presudnu ulogu u takvom razvojudoga|aja odigrala je kantonalna VladaGora`da koja je, uprkos skromnim finansij -s kim sredstvima, uspijevala blagovremenointervenirati i otvarati razvojne perspektive.Centralna vlast u Sarajevu, ma kolikoèljela, ni izbliza ne bi bila tako efikasna iu~inkovita, jednako kao {to ni centralnavlast RS-a u Banjoj Luci ne uspijeva pre-poznati stvarne probleme i otvoriti razvojneperspektive isto~ne Hercegovine. PrimjerGora`da uop}e nije usamljen: na cijelomprostoru Federacije BiH primjetan je punoizbalansiraniji regionalni razvoj nego na

prostoru unitarno ure|ene RepublikeSrpske, u kojoj se sve bitnije odluke obliku-ju i donose u Banjoj Luci.

DEMOGRAFSKA VITALNOST SARAJEVATre}a va`na ocjena proistekla iz

popisa ti~e se demografskog razvojaglavnog grada dràve. Uprkos strahovitomstradanju stanovni{tva tokom rata i posli-jeratnom kolektivnom iseljenju Srba sprostora reintegriranih gradskih op}ina, teindividualnom iseljavanju najvitalnijepopulacije u potrazi za boljim ìvotom,Sarajevo je uspj elo ne samo sa~uvati negoi dodatno osnaìti demografski primat naprostoru BiH. Na teritoriji prijeratnogSarajeva, odnosno deset prijeratnihop}ina, danas ìvi 504 hiljade stanovnika,odnosno 22 hiljade stanovnika manjenego {to je ìvjelo prije rata. Banja Luka,koja je bila po{te|ena ratnog razaranja i ukoju se doselio najmanje 30 hiljada Srbaiz Hrvatske i jo{ toliko iz okolnih op}ina,danas broji svega 4 hiljade stanovnikavi{e nego prije rata. Donedavno sevjerovalo da je Banja Luka uvelikoprema{ila 300 hiljada stanovnika, nopopisom je utvr|eno da Banja Luka jo{uvijek broji manje od 200 hiljadastanovnika.

Preostali rezultati popisa, poput etni -~kog pomjeranja i strukture stanovni{tva upojedinim regijama i gradovima, na koje}emo jo{ pri~ekati, svakako }e pokazati daje minuli rat prouzrokovao dramati~nepromjene nastale jednonacionalnimgrupisanjem stanov ni{tva u tri nacionalnezajednice. Pokazat }e se, primjerice, da naprostoru RS-a prakti~no vi{e nema Hrvatai da je njihov broj na prostoru op}ina sbo{nja~kom ve}inom u Federaciji BiHskoro prepolovljen. Pokazat }e se i da jebroj Bo{njaka na prostoru RS-a ne{to ve}inego se vjerovalo i da je broj Srba na pros-toru Federacije BiH ne{to manji nego seprocjenjivalo.

No, taj aspekt popisa stanovni{tva bit }epotpuno osvijetljen tek nakon {to rezultatipopisa budu kompletirani. �


POPIS STANOVNI[TVA

�

Najve}i rast stanovni{tva BiHtokom posljednjih 100 godina registri-ran je u razdoblju nakon Drugog svjet-skog rata, zaklju~no s 1991. godinom.Na prvom popisu stanovni{tva nakonDrugog rata, 1948. godine, BiH jeimala 2.564.308 stanovnika. Desetgodina kasnije bilo je 2.847.459

stanovnika, a dvadeset godina kasni-je 3.277.948 stanovnika. Na svakomnarednom popisu broj stanovnikauve}avao se za oko 500 hiljada, da bina popisu 1991. godine dostigaorekordan iznos od 4.377.033 stano -vnika, odnosno 585 hiljada vi{e negodanas. �

NEKADA I SADA

U razdoblju od ‘45. do ‘91. brojstanovnika skoro udvostručen

Sude}i po dostupnim, istina parci-jalnim, rezultatima popisa stano -vni{tva iz nekih op}ina, akcija ozna -~ena kao “poku{aj zbunjivanja Bo{ -nja ka”- poziv da se izjasne kao Bosa -nci ili muslimani - doìvjela je potpunifijasko.

U jednoj sarajevskoj op}ini, me|u

305 popisanih doma}instava odnosno987 popisanih osoba, samo se jednaosoba izjasnila kao Bosanac! Premanekim procjenama, postotak stanovni-ka koji su se deklarirali kao Bosanci bit}e ispod 6 posto i dominantno su kon-centrirani u tri grada - Sarajevu, Tuzli iZenici. �

“ZBUNJIVANJE” BO[NJAKA”

Bosanaca manje od 6 posto

DEMOGRAFSKI PRIMATSARAJEVA: Na teritorijiprijeratnog Sarajeva, od n o -sno deset prijeratnih op ći -na, danas živi 504 hilj a dastanovnika, odnosno 22hiljade stanovnika ma njenego što je živjelo prijerata


Uponedjeljak, 4. novembra, Na -dzorni odbor Bosnalijeka kojimpredsjedava AAhmed @ili}, a u ~ijemsastavu su i doktor MMah moud M.Badi, ZZdenko Miha jlovi}, MMirjana

Lasi} i FFahir Barakovi}, poku{ao jeodràti sjednicu unutar kruga u ~emu suih sprije~ili pripadnici za{titarskeagencije SAS Securety, a po nare|enjuNermina Zup~ev i}a, izvr{nog direktoraza kvalitet i regulaciju, koji se stavio nastranu „Hade novog“ Nadzornog odbora i„nji hovog“ direktora NNedima Uzunovi}a.Pored Zup~evi}a, na stranu Hadena iUzunovi}a stala je i BBelma Abazovi},izvr{ni direktor za proizvodnju i razvoj,dok je [[efik Handì}, izvr{ni direktor zafinansije i vr{ilac du`nosti direktoraBosnalijeka, vjeran Nadzornom odboru


„D@AMAHIRIJA“ U BOSNALIJEKU

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

MAHMOUD M. BADI,predstavnik Libijskogfonda koji je vlasnik 8,9procenata Bosnalijeka ičlan jednog od dva nadzorna odbora, nećepodržati Hadenovu„mafiju“ u preuzimanjuove farmaceutske tvrtke.Jedini interes i željapredstavnika Libijskogfonda Badija je da seupravljanje i vođenjeBosnalijeka dovede uzakonske okvire

LIBIJSKI FOND POZIVA DR@AVU DA STANE U ODBRANU

DR@AVNOG KAPITALA UBOSNALIJEKU

BOSNALIJEK POD OPSADOMNeuspio poku{aj odràvanja sjedniceNadzornog odborta Bosnalijeka, kojimpredsjedava Ahmed @ili}, u fabri~komkrugu

bosnalijek:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 20:54

pod predsjedanjem @ili}a, a istom jevjeran i BBojan Kebe, izvr{ni direktor zamarketing i prodaju kojeg je Uzunovi}nezakonito otpustio a na njegovo mjesto,opet nezakonito, postavio AAdmira Ke{u.

^lanovi Nadzornog odbora na ~elu sa@ili}em, iako su uredno najavili svoj

dolazak i odràvanje sjednice u kruguBosnalijeka, sumnjali su da }e im uprava na~elu sa Uzunovi}em to dopustiti. Me|utim,Mahmoud Badi, predstavnik Libijskogfonda i ~lan Nadzornog odbora, bio jeprili~no iznena|en i zate~en ~injenicom damu nije dopu{ten ulazak u krug Bosnalijeka

budu}i da on predstavlja fond koji je vla -snik 8,9 posto Bosnalijeka. Libijski eko -nomski i socijalno razvojni fond, poslijeinvesticijskog fonda iz LuksemburgaHaden SA (29,9 posto) i Vlade FederacijeBiH (19,8), najve}i je pojedina~ni dioni~arBosnalijeka, a dionice ove farmaceutskekompanije dobio je po osnovu duga koji jeFBiH imala prema Libiji. Naime, 2007.godine Vlada FBiH na Libijski fondprebacila je oko 700 hiljada dionicaBosnalijeka ukupne vrijednosti oko 25miliona KM, a libijska Vlada otpisala jedug FBiH od desetak miliona ameri~kihdolara.

(PRE)UZIMANJE BOSNALIJEKA„Prvog dana kada sam do{ao u

Sarajevo, u maju 2012. godine, shvatiosam da u Bosnalijeku postoje problemi. Uto vrijeme Vlada je insistirala na smjenidirektora Edina Arslanagi}a. Sastao samse sa premijerom Nerminom Nik{i}em iresornim ministrom Erdalom Trhuljem,koji su mi objasnili razloge zbog kojihèle smjenu Arslanagi}a, kojeg suoptuìli za korupciju i lo{e vo|enjekompanije. Me|utim, nisu mi prezentiralinikakve konkretne dokaze i ja sam imrekao da sve dok mi ne dadnu ~vrstedokaze za ono za {to optuùjuArslanagi}a Libijski fond ne}e podràtiakcije Vlade“, kaè Badi. Prisje}a se daga je tom prilikom Nik{i} pitao da li }eLibijski fond podràti Vladu u poku{ajupreuzimanja kontrole Nadzornog odboraBosnalijeka u kojem }e Libijski fondimati svog predstavnika nakon {estmjeseci. Predstavnik Libijskog fonda jeod premijera Nik{i}a traìo ponudu upisanoj formi, {to je Nik{i} odbio rekav{ida premijer na daje pismene ponude. Badije zadrào mjesto ~lana u Nadzornomodboru kojim je tada predsjedavao VVeljkoTrivun. U me|uvremenu, EdinArslanagi} oti{ao je u penziju, aanonimni fond iz Luksemburga HadenSA po~eo je da kupuje dioniceBosnalijeka. „„Zato sumnjam da je pranjenovca u pitanju. ûli smo tako|e otransferima novca iz Rusije, koji je prekoKipra zavr{avao u Sarajevu radi kupovinedionica. Taj novac mo`da je do{ao sara~una Bosnalijeka i vrlo je mogu}e da jeBosnalijek kupljen vlastitim parama“,kaè Badi.

„Postali su vlasnici 29,9 posto


LIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITALA

��

Neobja{njivo je da premijer Nik{i} i njegov strana~ki {ef Lagumdìja ne {tite dràvni, nego kapital

misterioznog “Hadena“


Bosnalijeka, a ne èle preuzeti ve}i pro -cenat da ne bi morali otkriti identitet ljudikoji stoje iza Hadena. Oni su odràli nele -galnu Skup{tinu koja je izabrala nelegalanNadzorni odbor koji je imenovao Uzuno -vi}a za direktora, a koji je silom preuzeovlast u kompaniji“, kaè Mahmoud Badinavode}i da je „Hadenovu“ Skup{tinu iizbor Nadzornog odbora podràlo svega 34posto dioni~ara Bosnalijeka, dok jeregularnu Skup{tinu i izbor Nadzornogodbora na ~elu sa @ili}em podràlo 66posto dioni~ara. Sa druge strane, Badiju jepoznato da je Nedim Uzunovi} bio direktorBosnalijekovog predstavni{tva u Rusiji,prije nego {to ga je otpustio Arslanagi}.

INTERES POJEDINACA NA PRVOM MJESTU„Imam osje}aj da se Uzunovi} ovakvim

postupcima èli osvetiti svima i samojkompaniji, a svoju {ansu na{ao je prekoHadena“, kaè Badi navode}i kako je prviposao Uzunovi}a bilo sklapanje „eksklu -ziv nog“ ugovora sa ruskim distributeromImperia Pharm vrijednog 11 miliona eura.„Iskreno sumnjam da }e ta ruska kompanijaplatiti robu koju im Bosnalijek isporu~i. Dosada je poslano Bosnalijekovih proizvodavrijednih preko 4 miliona eura i isporuke }ese zavr{iti do kraja decembra, a jo{ ni{tanije pla}eno. Ako se ovo ne plati, to }euni{titi Bosnalijek jer }e u pitanju biti

16

„D@AMAHIRIJA“ U BOSNALIJEKU

�

„Nakon 42 godine diktature,korupcije i ugnjetavanja, u Libiji sedesila prava revolucija. Me|utim, tarevolucija uni{tila je sve i sada smo uprocesu ponovne izgradnje zemlje. To jekomplikovan proces jer ve}ina instit u -cija koje su podràvale Gada fijevuvladavinu - policija, armija, sigurnosneslu`be, sve je to uni{teno. Sada sesusre}emo sa odre|enim poblemima,posebno kad je rije~ o sigurnosti. Pa,ipak, ako poredimo Libiju sa zemljamakoje su pro{le kroz istu, ili sli~nurevoluciju, mislim da je situacija mnogobolja. Ne zato {to je Libija posebanslu~aj nego jer Libija ima velike prihodeod nafte i plina, nemamo manjine,

nemamo pripadnika drugih religija i mismo teritorijalno, vjerski i u svakomdrugom pogledu jedno“, rekao jeMahmoud Badi komentari{u}i trenutnusituaciju u svojoj zemlji. �

LIBIJSKO PROLJE]E

Jedan narod, jedna vjera, jednadržava

SLOBODNA BOSNA I 7.11.2013.

LIBIJSKI FONDMahmoud Badi, predstavnikLibijskog fonda, vlasnika 8,9procenata Bosnalijeka, i~lan Nadzornog odbora

HADENOV OPERATIVACEdin Dizdar, uposlenik Eurohausa i ~lanNadzornog odbora Bosnalijeka



LIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITALA

solventnost firme“, kaè Badi, te dodajekako Haden, odnosno ljudi koji zastupajutaj investicijski fond u BiH, NedimUzunovi} i Edin Dizdar, nikada nisukontaktirali Libijski fond. Prema njegovimrije~ima, predstavnici Hadena su prekolibijske Ambasade u Sarajevu poku{alistupiti u kontakt sa libijskom Vladom.

„Njihov jedini problem bio je za{to jakao predstavnik Libijskog fonda ne dajempodr{ku Hadenu, koji je bio spremanosigurati nam jedno mjesto u Nadzornomodboru i za{tititi na{e interese. U libijskojVladi pitali su me o ~emu se radi i ja samispri~ao kompletnu pri~u. Rekao sam, akoèlite podràti mafiju, to je va{a stvar, ali jane}u u~estvovati u tome. @ele na{upodr{ku, a na kraju }e nas prevariti. Nevjerujte im“, obja{njava Badi koji je dobiopodr{ku svoje Vlade, a ministar vanjskih

poslova Libije MMohamed Abdulaziz uputioje pismo svom bosanskom kolegi ZZlatkuLagumdìji, od kojeg je traìo da seosiguraju i za{tite libijski interesi uBosnalijeku.

„Pitam se kako premijer FBiH NerminNik{i} i ministar vanjskih poslova ZlatkoLagumdìja i partija koju je narod izabrao uslu~aju Bosnalijeka pomaù Hadenu izastupaju njegove interese umjesto interesaVlade FBiH. Zbog interesa pojedinaca`rtvuju svoj i interes naroda BiH“, kaèBadi. On upozorava da Libijski fond,ukoliko se vrlo brzo ne rije{e problemi okoizbora legalnog Nadzornog odbora i upraveBosnalijeka, namjerava protiv svihodgovornih podnijeti tu`be pred lokalnim,ali i me|unarodnim sudovima. „„Do sadanismo preduzeli mjere na podizanju tu`bi,ne zato {to smo slabi, nego jednostavno~ekamo da vidimo da li }e se na}i nekokompromisno rje{enje. Ako do toga ne do|e,mi }emo svoj slu~aj rije{avati sudskimputem, bilo pred bosanskim, bilo predme|unarodnim sudovima“, kaè Badi. �

„@elimo vidjeti da Bosnalijek radi uzakonskim okvirima. To je sve, ako sebude radilo u skladu sa zakonom, niko

ne}e nastradati. Mi ne pori~emoHadenovo vlasni{tvo u Bosnalijeku ioni imaju pravo u~estvovati u vo|enjukompanije. Trebali bi otkriti ko suvlasnici Hadena, trebaju do}i naGeneralnu skup{tinu koja }e se odràtiu skladu sa zakonom i trebajusudjelovati u izbornom procesu“, kaèBadi kojeg, o~igledno, podràva i resorniministar Erdal Trhulj. U izjavi datojOslobo|enju Trhulj je najavio sazivanjeSkup{tine Bosnalijeka, ~iji zadatak bi bioizbor Nadzornog odbora u kojem bivlasnici kapitala, shodno svom udjelu,imali svoje predstavnike. „Ukolikouspijemo imenovati novi Nadzorniodbor, nemam ni{ta protiv da tajNadzorni odbor imenuje direktora u imenajve}eg vlasnika, a to je u ovomslu~aju Haden. Ali, to ne mogu biti ljudikoji na ovakav nelegalan na~in rade uBosnalijeku, niti ljudi iz prethodnogsaziva uprave“, rekao je Trhulj koji uslu~aju Bosnalijek, prema tvrdnjamaMahmouda Badija, nema punu podr{kusvoje stranke, odnosno SDA.

„SDA ne podràva Trhulja upopunosti. Mo`da zbog neke politi~ketrgovine ali je o~igledno da mu nisupruìli punu podr{ku u slu~ajuBosnalijek“, tvrdi Badi.�

TRE]A SRE]A

Izbor novog, trećeg Nadzornog odbora Bosnalijeka i nove uprave

ZABRANJEN ULAZ:Mahmoud Badi, predsta v nik Libijskog fondai član Nadzornog odbora,bio je prilično iznenađen i zatečen činjeni-com da mu nije dopuštenulazak u krug Bosnalijekabudući da on predstavljafond koji je vla snik 8,9posto Bosna lijeka

BANKROTUkoliko ruska kompanija ImperiaPharm ne plati robu koju im jeisporu~io Bosnalijek,solventnost firme bit }e dovedena u pitanje

KOMPROMISNORJE[ENJE

Ministar Erdal Trhulj u“slu~aju Bosnalijek” nemaodgovaraju}u podr{ku SDA



HALOO, PLATI VI[E

Iako Županijsko tužiteljstvo u Mostaru ni poslije više od godinu i pol dana nijezavršilo istragu protiv članova Uprave HT-a MOSTAR i sarajevske merketinškeagencije S.V.-RSA, koji se sumnjiče za višemilijunski kriminal i pranje novca,

menadžment mostarske kompanije potresa nova afera; poslovodstvo HT-a Mostardo sada je zaprimilo nekoliko tisuća pritužbi prevarenih korisnika njihovih usluga,

koji su ugovore potpisali uz posredovanje tri marketinške agencije iz Hrvatske:Celeritas, Geneza i Defero

SUPER PONUDA ZA SUPER PREVAREAgresivna uli~na prodaja usluga Eroneta rezultirala je tu`bama nezadovoljnihkorisnika koje bi tu kompaniju mogle ko{tati milijune maraka

eronet:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 20:47

Dok @upanijsko tuìteljstvo uMostaru vi{e od godinu i poldana istraùje sumnjive poslovneugovore izme|u predsjednikaUprave Javnog poduze}a Hrvat -

ske telekomunikacije Mostar Stipe Prli}a,izvr{nog direktora za pokretnu mreùZorana Bakule i vlasnika sarajevske

marketin{ke agencije S.V.-RSA NevenaKulenovi}a, osumnji~enih za milijunskikriminal i pranje novca u slovenskim iaustrijskim bankama, mostarsku kompanijuodskora potresa jo{ jedna afera. Najnoviji jeposlovni skandal razotkriven nakon {to jena adresu HT-a Mostar po~elo pristizati svevi{e sudskih tu`bi prevarenih korisnikausluga mobilne telefonije, a od{tetnizahtjevi dostigli milijunski iznos!!! Ve}inanezadovoljnih korisnika su, naime, ugovorepotpisali preko posredni~kih marketin{kihagencija Celeritas, Geneza i Defero koje su,po svoj prilici, kriminaliziranom mena -d`mentu posluìle za jo{ jedan aran`manizva~enja novca iz HT-a Mostar.

SUMNJIVI UGOVORI S MARKETIN[KIM AGENCIJAMAPrema informacijama Slobodne Bosne,

kompanije Celeritas, Geneza i Defero, ~ijese sjedi{te nalazi u Hrvatskoj, kaoposrednike u prodaji usluga, angaìrali suraniji izvr{ni direktor za nepokretnu mreù

Davor Darabo{ i njegov badò DDavor Tot,trenuta~no direktor Sektora za prodaju uHT-u Mostar. Ugovori su potpisani bezjavnog nadmetanja, suprotno Zakonu ojavnim nabavkama, navodno, u cilju ve}eprodaje proizvoda i usluga HT-a Mostar.Potom su tri hrvatske agencije, nominalnoregistrirane u BiH, uposlile lokalnekomercijaliste ~ija je zada}a bila da posvaku cijenu na terenu pridobiju {to vi{ekorisnika usluga HT-a Mostar. Dodajmotome da je aran`man s agencijama Celeritusi Geneza, a naknadno i sa Deferopodrazumijevao da HT Mostar pokriva svetro{kove njihovog rada i ispla}uje bonus zasvaki novi sklopljeni ugovor s pret plat ni -cima. No, problem je nastao kada su sekorisnici, i to u velikom broju, po~eli àlitida su prevareni, odnosno da se ugovori kojisu im ponu|eni ne po{tuju. Brojne pritu`be,kao ni negativni medijski napisi nisu,me|utim, imali utjecaja na agresivnu uli~nukampanju poslovnih partnera HT-a Mostar.Iako su pretplatnici koji su ugovore


MILIJUNSKE OD[TETE ZA PREVARENE KORISNIKE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

��

Anga iranje marketin{kih agencija izHrvatske bio paravan za jo{ jednu

perfidnu plja~ku mostarske kompanije?!

HT MOSTARSKUPI BONUSI ZA

MILIJUNSKE PREVARE

INTERNA ISTRAGAPredsjednik Uprave StipePrli} jo{ ne zna koliko jetu`bi podneseno protivHT-a Mostar


potpisali na uli~nim {tandovima prvesudske tu`be podigli jo{ prije dvije godine,tvrde}i kako mostarska kompanija od njihtraì da pla}aju usluge koje uop}e nekoriste, ~ini se kako je dijelu menad`mentaHT-a Mostar jedino bilo va`no da ugodi{njim izvje{}ima o poslovanju prikaù{to ve}i broj korisnika i pohvale se„osvajanjem“ trì{ta na kojima su odranijedominantna druga dva telekom operatera(BH Telecom i Telecom Srpske). Recimo ikako je najdrasti~niji primjer tu`ba koju supodigli roditelji jedne hendikepirane osobe,koju su nasrtljivi uli~ni prodava~i uslugaHT-a Mostar nagovorili da potpi{e ugovor,iako im je bilo jasno da njihova `rtva ne zna{to potpisuje?! Kako god, poslovodstvoHT-a Mostar je do sada zaprimilo nekolikotisu}a zahtjeva za raskid ugovora i sudskihtu`bi, koji }e to javno poduze}e ko{tatimilijune maraka. Osim {to su, naime,agencijama Celeritus, Geneza i Deferouredno ispla}ivali bonuse za svakipotpisani ugovor s krajnjim korisnicima, uHT-u Mostar }e, posve izvjesno, na koncumorati platiti i sudske tro{kove za sveizgubljene parnice.

HUREM PROTIV STIPE VELIÂNSTVENOGPredsjednik Uprave HT-a Mostar Stipe

Prli} zaduìo je nedavno Slu`bu unutarnjekontrole kako bi ispitali koliko je to~notu`bi podneseno, kao i koliko }e poslovnasuradnja s marketin{kim agencijama izHrvatske ko{tati HT Mostar. Navodno da suprve procjene da }e se {teta ra~unati umilijunima maraka?! No, da situacija poupravu mostarske tvrtke koja ve} desetmjeseci posluje bez ikakve kontrole(~lanovima je Nadzornog odbora mandatistekao po~etkom godine) bude jo{ gora,nitko se jo{ uvijek nije ozbiljnije pozabavioposljedicama koje }e posljednji skandal,zasigurno, imati na poslovanje HT-aMostar, budu}i da su direktori zaokupljenime|usobnim obra~unima. Iz izvora bliskihUpravi HT-a Mostar doznajemo kako setrenuta~no vodi prava bitka izme|upredsjednika Stipe Prli}a i direktoriceSektora za ljudske resurse RRenate Kuzman,ina~e, ranije jedne od njegovih najbliìhsuradnica. Direktorica Kuzman, koju sukolege zbog njezine pretjerane ambi cioz -nosti i bespo{tednog obra~una skonkurentima prozvale HHurem, bila je,kako se tvrdi, od samog po~etka upoznatasa negativnim efektima uli~ne prodajeusluga, ali je informacije svjesno tajila odpredsjednika Uprave Prli}a. Spekulira se,tako|er, da direktorici Kuzman itekako idena ruku jo{ jedna afera u HT-u Mostar,budu}i ozbiljno pretendira na Prli}evufunkciju. Za razliku od dugogodi{njegpredsjednika Uprave HT-a Mostar StipePrli}a, koji je posljednjih mjeseci izgubio

podr{ku strana~kih kolega iz SDP-a, RenataKuzman ima ~vrste pozicije u HDZ-u 1990Njezin je suprug, poznati mostarskipedijatar ZZdravko Kuzman, ~lan je najuègrukovodstva HDZ-a 1990, ~iji se kadrovi,opet, zapo{ljavaju u HT Mostar, a sve podirektivi mo}ne direktorice Sektora zaljudske resurse.

Tako je, nedavno, po nalogu RenateKuzman, predsjednik Uprave Stipe Prli} namjesto voditelja svog ureda zaposlioBojana Stani}a, dugogodi{njeg studentaengleskog jezika i knjièvnosti i tajnika zame|unarodne odnose u HDZ-u 1990.

KADROVSKO POSPREMANJE U RE@IJI HDZ-A 1990

Do svog prvog stalnog zaposlenjaStani} je u Mostaru bio poznat kao voditeljpropale predsjedni~ke kampanje MMartinaRaguà (kada je i zaradio nadimakMartinova vje{alica). Instaliranje BojanaStani}a na mjesto {efa Prli}evog ureda tekje, me|utim, po~etak velikog pospremanjau Upravi HT-a Mostar koje vodi RenataKuzman. Pretpostavlja se, naime, da }e i nafunkciju voditelja Protokola uskoro bitipostavljen netko iz kadrovske baze HDZ-a1990, a nakon {to je direktorica Kuzmannaredila smjenu dosada{nje {efice.Prethodno je, prema informacijamanjezinih kolega, Renata Kuzman smijenilaranijeg direktora Sektora za ljudske resurseBranimira Zovku, kako bi se domoglanjegovog mjesta. No, na politi~ku podr{kuHDZ-a 1990 sve vi{e ra~una i Stipe Prli},nakon {to su njegove kolege iz SDP-apreuzimanje kontrole nad HT Mostarobe}ale HDZ-u. �


HALOO, PLATI VI[E

�

Premda je nakon nekoliko krupnihmarketin{kih afera u mostarskom poduze}u,odlukom Uprave HT-a Zagreb pro{le godinenaprasno smijenjen izvr{ni direktor zanepokretnu mreù Davor Darabo{, on jeunosne poslove ogla{avanja prepustio svombadì Davoru Totu. Zbog dvojca Darabo{-Totjo{ je prije ~etiri godine promijenjenaunutarnja organizacija HT-a Mostar, kako bi„menadèri“ iz Hrvatske u Mostaru zaposjelirukovodna mjesta. Na temelju Sporazuma oStrate{koj suradnji izme|u HT-a Mostar i HT-aZagreb mostarska je kompanija refundiralatro{kove njihovih pla}a koje su primali uhrvatskoj tvrtki, pla}ala najamninu zastanove koje su badè koristile, luksuznavozila i enormne tro{kove reprezentacije.„Menadèr“ Davor Darabo{, koji je u Mostardo{ao kao vrhunski stru~njak u oblastitelekominikacija i ~iji je anga`man skupo

stajao HT Mostar, ina~e je u Hrvatskojzavr{io samo Vi{u tekstilnu {kolu?! �

POSEBAN TRETMAN ZA „STRU^NJAKE“ IZ HRVATSKE

Najskuplje marketinške ugovoreHT-a Mostar dogovarao je DavorDaraboš, „menadžer“ s završenomVišom tekstilnom školom

HUREM OSVAJA ERONETRenata Kuzman pretendira na mjestopredsjednice Uprave HT Mostar

Davor Darabo{


Kada je u ljeto pro{le godine uSarajevu organizirana kon fere n -cija o implementaciji stomilijuna eura povoljnih kreditakoje }e Turska plasirati u BiH,

bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BBakirIzetbegovi} je ambiciozno izjavio kako sepruìla prilika da se promijeni slika BiH.

„Ja sam ovaj projekat nazvao 3P -poljoprivreda, proizvodnja i povratak. Nemora biti samo poljoprivreda, madao~ekujem da se najvi{e sredstava angaùje upoljoprivrednu proizvodnju“, kazao je tadaIzetbegovi}. Turski veleposlanik u BiHAhmet Yildiz je istodobno objasnio dapostoje dva razloga za odobravanje kredita -ekonomski i humanitarni, koji se odnosi napovratak izbjeglica. Istovjetnu je porukuposlao i direktor Turkish ziraat bank BosniaAli Riza Akba{, koja je uz Bosnia BankInternational zaduèna za plasman kreditnihsredstava. „„Kredit }e najvi{e koristiti

povratnicima, ali i ljudima koji se bavesto~arstvom, poljoprivredom i turizmom.Rok otplate je deset godina, a kamatna stopaizme|u nula i 3,99 posto“, rekao je direktorTurkish ziraat banke. No, na listi sekorisnika beskamatnog kredita u iznosu od100.000 KM na{ao i Med`lis Islamskezajednice, premda nije jasno prema kojimsu im kriterijima odobrena sredstva.

Za razliku od stotine malihpoljoprivrednika u Federaciji BiH iRepublici Srpskoj, koji su dobijali kredite uvisini do 20.000 KM, najve}a kreditnasredstva plasirana su nekolicini poduze}a,bez obzira na njihovu djelatnost. Tako je,primjerice, najve}i kredit dobilo poduze}eBekto-Precisa iz Gora`da, vi{e od 3,3milijuna KM, {to nije sporno, budu}i da jeposrijedi investicija u proizvodnju. Poredfirme iz Gora`da, preko 1,9 milijunamaraka dobio je i viso~ki Prevent, milijunKM je odobreno kompaniji Jami izSarajeva, koja se bavi proizvodnjomprehrambenih proizvoda. Milijun KMkredita, izme|u ostalih, dobile su i tvrtke

Gadò Comerc iz Sarajeva, Lignacon izTesli}a (proizvodnja presvlaka), Sconto-prom iz Prijedora (proizvodnja namje{taja).Mostarskom Hepoku, koji je nakonuspje{ne privatizacije doìvio praviposlovni bum, dodijeljene su dvije kreditnelinije u ukupnom iznosu od 600.000 KM.Istodobno je profitabilnoj kompanijiHercegovinalijek, koja je me|u najve}imuvoznicima i distributerima lijekova u BiH,odobren kredit od 1,5 milijuna maraka?! Dase kriteriji prilikom plasmana 100 milijunaeura turskog kredita nisu striktno po{tivali,pokazuje lista korisnika na kojoj su se,izme|u ostalih, na{li Auto-servis Bra}aKari} (ukupno su dobili preko 50.000 KM),trgovinska radnja Majda (20.000 KM),trgovinska radnja Dino (30.000 KM)...Blizu 200.000 KM kreditnih sredstavanamijenjenih za pomo} povratnicima,poljoprivrednicima i primarnoj proizvodnjidobila je i notarka iz Br~kog JJasminkaDurmi}-Ma{i}. Sredstva su, barem premazvani~nom obrazloènju, namijenjena zauslu`nu djelatnost, investicije i opremu. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Raspodjela turskog kredita

Povoljna kreditna sredstva plasirana povratnicima, upoljoprivredu i proizvodnju, ali i Medžlisu Islamske

zajednice, notarima, veletrgovcima

TURSKI KREDIT ZA PREPOROD BiHBiv{i reis Mustafa ef. Ceri}, turski ministarvanjskih poslova Ahmet Davutoglu i bo{nja~ki~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}

Skandal:Skandal.qxd 6.11.2013 21:58

Zvonimir Zubac, biv{i voza~ ujavnoj upravi, vi{e od mjesecdana pio je jutarnje kafe na ra~unporeznih obveznika Bosne iHercegovine. Umjesto da ih plati

svojim novcem, on je ra~une pravdao kaoreprezentaciju, odnosno tro{ak koji sejavlja u toku posla, s ciljem stvaranjadobrih odnosa sa strankama.

Njegovi ra~uni, u pojedina~nom iznosuod 1,5 KM, dio su 19 miliona maraka kojesu dràvne i entitetske institucije potro{ileza reprezentaciju od po~etka 2010. do kraja2012. godine.

Podatke o potro{nji objavili su uredi zareviziju kroz izvje{taje o izvr{enju budèta.

Novinari Centra za istraìva~konovinarstvo (CIN) iz Sarajeva zatraìli suod 51 institucije uvide u ra~une zareprezentaciju i pravilnike o kori{tenju tognovca. To je skoro polovina dràvnih ientitetskih institucija ~ije su tro{koveprekontrolisali revizori. Zahtjevu jepotpuno udovoljila 21 institucija, deset jeodgovorilo djelimi~no, dok su ostale odbilepristup informacijama ili nisu odgovorilena zahtjev.

Istraìvanje je pokazalo da se novcemnamijenjenim za reprezentaciju pla}ala iishrana zaposlenika u institucijama,kupovale knjige strana~kih kolega te da sedràvni novac ostavljao i kao bak{i{ ulokalima. Na ra~unima ~esto nemaobrazloènja kojim povodom su nastali i koje reprezentaciju koristio.

KAFA O TRO[KU DR@AVEU Dràvnoj regulatornoj agenciji za

radijacijsku i nuklearnu sigurnost(DARNS) za tri godine je potro{eno ne{tovi{e od 33.000 KM za reprezentaciju. Me|u


KAD KU]A ÂSTI

Pi{e: Centar za istraìva~ko novinarstvo(CIN)

Državne i entitetske institucije su za tri godine potrošile najmanje 19 milionamaraka za troškove reprezentacije. Tim novcem plaćala se ishrana zaposlenika,

kupovale knjige stranačkih kolega, pio alkohol i ostavljao bakšiš u lokalima

OTKRIVAMOKO SU NAJIZDA[NIJI

BH. “REPREZENTATIVCI“

skupe gozbe:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 21:02

ra~unima koje su novinari CIN-a pogledalibilo je i 26 ra~una za jutarnje kafe, upojedina~noj vrijednosti od 1,5 KM.

Ra~uni su nastali u kafi}u Calamus Mokoji se nalazi u zgradi u kojoj je smje{tenai Agencija. Zubac bi u kafi}u potpisaora~une, a Agencija bi platila na osnovudostavljene fakture za uplatu.

U Agenciji su novinarima objasnili da je

Zubac zbog prirode posla imao pravo nareprezentaciju. On je od septembra 2011.do septembra 2012. godine u mostarskomuredu institucije radio na mjestu voza~a, alije bio zaduèn i za po{tu i prijem gostiju.

U razgovoru za CIN Zubac je rekao damu nadre|eni nikada nisu rekli da to nije uredu. Kaè da je kafu prije posla ponekadpio i sa nadre|enim KKrunoslavom [ara va -

njom, inspektorom za radijacijsku inuklearnu sigurnost.

“Mi smo imali pravo tu popiti kafu, soki da se po~asti jo{ ne{to“, kaè Zubac.

Novinari CIN-a su otkrili da je iinspektor svoje kafe knjiìo kao repre zen ta -ciju.

„Ako vi istraùjete jednu i po marku, ane istraùjete milione maraka, onda je boljeda se niste meni ni obratili. To je smije{no{to vi istraùjete“, kaè inspektor.

Revizor Ureda za reviziju institucijaBiH MMiro Gali} kaè da se ovakav tro{akne bi trebao voditi kao reprezentacija. „„Ivi{e kafa zna se tu na}i. Malo je tu problem,to nije nekakav finansijski iznos velik, ali tonama vi{e govori o odnosu prema javnomnovcu“, kaè Gali}.

Revizori su prona{li da se i u drugiminstitucijama novcem od reprezentacijepla}ala ishrana zaposlenika. Rije~ je oParlamentarnoj skup{tini BiH koja je u trigodine potro{ila oko 360.000 KM,Generalnom sekretarijatu Vije}a ministaraBiH koji je u spomenutom periodu potro{ioskoro 250.000 KM i Uredu PredsjednikaFederacije BiH koji je tokom 2011. i 2012.godine potro{io ne{to vi{e od 130.000 KMza reprezentaciju. Ove institucije su odbilenovinarima dati uvid u ra~une.

Predsjednik FBiH @@ivko Budimir jepriznao novinarima CIN-a da se i unjegovom uredu reprezentacija koristila zaishranu zaposlenika. Budimir kaè da je to„uobi~ajena praksa koja je bila uinstitucijama“, dodav{i da ju je ukinuo ovegodine.

Reprezentacija nije definisana zakonomve} pravilnicima unutar svake institucije.Pravilnici nisu ujedna~eni u pogledu pravana kori{tenje reprezentacije, nov~anogiznosa i ostalog. Reprezentacija moè bitiinterna, za sastanke unutar institucija, ieksterna, za restorane izvan institucija.

Mjese~ni iznos za reprezentaciju ~estozavisi od funkcije. Primjerice, {efoviodsjeka u Ministarstvu komunikacija iprometa BiH imaju pravo na 40 KM, adirektor Grani~ne policije BiH na 5.000KM mjese~no za reprezentaciju. DirektorDràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA)reprezentaciju moè koristiti bez ogra ni ~e -nja.

Pravo na reprezentaciju u nekiminstitucijama imaju samo rukovodioci,


REPREZENTACIJA KAO SUDBINA

��

Budimir o tro{ku dràve hranio suradnike, Pudari}kupovao knjige (partijskih) kolega, Gligori} pla}ao

“stru~ne“ knjige o Miloradu Dodiku, Bevanda ostavljaobak{i{ po kafanama...

(NE)SLU@BENE VEÊRE O DR@AVNOM TRO[KU Milioni koji se godi{nje izdvajaju za reprezentaciju odlaze, izme|u ostalog, na skupe ve~ere, bez navedenog povoda (I

lust

raci

ja:

CIN

)


poput direktora u Republi~koj upravi zageodetske i imovinsko-pravne poslove, unekima uz rukovodioce i jo{ jedna osoba,kao {to je slu~aj sa {efovima kabineta dvajupotpredsjednika Federacije BiH, dok uSlu`bi predsjednika Republike Srpskepravo na reprezentaciju imaju sviuposlenici.

„DODIK , ÛVAR SRPSKE“PO AKCIJSKOJ CIJENI

Novinari su prona{li da su u nekiminstitucijama novcem od reprezentacijekupljene knjige strana~kih kolega ili knjigekoje nikome nisu poklonjene.

U Republi~koj upravi za geodetske iimovinsko-pravne poslove za 5.000 KMkupljene su knjige Dodik, ~uvar Srpske.Knjiga govori o liku i djelu MMiloradaDodika, predsjednika Republike Srpske(RS) i osniva~a Saveza nezavisnihsocijaldemokrata (SNSD). Biv{i direktorUprave TTihomir Gligori} rekao je da knjigunije kupio zbog Dodika ili stranke kojoj je isam pripadao, „ve} zbog njenog sadràja“.

On kaè da knjiga govori o konceptujedinstvene evidencije nekretnina te da je tobio razlog {to ju je kupio. ““Ima knjiga oMiloradu Dodiku koje nisam htio da kupim,ali tu gdje to pi{e, to jesam kupio”, kaèGligori}. Novinari CIN-a u ovoj knjizinigdje nisu prona{li pojam “jedinstveneevidencije nekretnina”.

Revizori Glavne slu`be za revizijujavnog sektora RS-a su u izvje{taju navelida se ne mogu uvjeriti da se radi o stru~nojliteraturi koja koristi poslovanju Uprave.

Svetozar Pudari}, potpredsjednik FBiHi ~lan Socijaldemokratske partije (SDP),odobrio je kupovinu knjiga autora MMirkaPejanovi}a i TTatjane Ljui}-Mijatovi} uvrijednosti preko tri hiljade KM. Oni su~lanovi ili savjetnici u Stranci.

Pudari} je novinarima rekao da je knjigenabavio za biblioteke fakulteta u FederacijiBiH. Me|utim, novinari CIN-a nisuprona{li nijednu odluku o poklanjanju bilokoje od ovih knjiga. Pudari} kaè da (on) otome ne vodi evidenciju.

Me|u ra~unima za reprezentaciju uPudari}evom uredu je i jedan za telefon od417 KM, koji je knjièn kao poklon, ali gaje Pudari} koristio kao slu`beni. On jenovinarima objasnio da je bila povoljnaponuda za telefon, a da on nije imao novcaza nabavku opreme. Zbog toga je dozvolioda se na ra~unu napi{e „poklon“ kako bi gapravdao kroz te tro{kove. „„U su{tini, on jezakonito kupljen, zakonito pla}en, a da li jemoralno, to je drugo pitanje“, dodajePudari}.

Federalni revizor MMunib Ov~ina kaèda su u toku revizije pronalazili ra~une zatro{kove koji se ne mogu nazvatireprezentacijom. On kaè da je najlak{e te

tro{kove knjiìti na taj na~in, jer sereprezentacija smatra diskrecionim pravomkoje se moè koristiti bez obrazloènja.

JELO SE, PILO SE, PLATILO SEGra|ani BiH platili su 850 KM za

privatnu zabavu MMilomira Amovi}a,zamjenika predsjednika Komisije zakoncesije BiH, nakon {to je u oktobru 2010.godine doktorirao na Univerzitetuposlovnih studija u Banjoj Luci. On jekolege koje su prisustvovale odbranidisertacije po~astio zakuskom ubanjalu~kom restoranu My Way, a faktura

je proslije|ena Komisiji.Uz obrazloènje ra~una stoji da su

zakuski prisustvovale 32 osobe izministarstava, javnih preduze}a,bankarskog i nevladinog sektora i saUniverziteta u Banjoj Luci.

Na pitanje novinara CIN-a za{to kolegenije po~astio o svom tro{ku, Amovi} jerekao: „„Zato {to sam o svom tro{ku radiodisertaciju. Ovo nije samo za mene, nego jebilo malo i za {ire.“ On kaè da jedisertacija o javno-privatnom partnerstvubila promocija ne~ega novog na ovimprostorima.


KAD KU]A ÂSTI

�

Bez puno obja{njenja priloèn je i ra~unu Ministarstvu komunikacija i prometa BiH,nastao u restoranu „Toplik“ u Isto~nomSarajevu. Na ra~unu od 1.232 KM nalazi sealkohol u vrijednosti od skoro 700 KM.Tada{nji ministar Rudo Vidovi} je ru~ao sapredstavnicima Regulatorne agencije zakomunikaciju BiH. Iako se navodi da je biloosam osoba, ra~un pokazuje da se jelo 11glavnih jela i popilo 14 fla{a vina i drugihalkoholnih pi}a. Ru~ak je zavr{en u 22sata.

Vidovi} je u dopisu koji je poslao CIN-unaveo da je alkohol na poslovnim ve~eramadozvoljen i da ministar ili njegov zamjenikimaju pravo na sastanke pozvati i osobekoje prvobitno nisu bile planirane. �

NE TRÎ PRED RUDU

Bivši državni ministar prometa ikomunikacija Vidović dernečio uIstočnom Sarajevu

RASKO[NA REPREZENTACIJA U Uredu @ivka Budimira, predsjednikaFederacije BiH, za dvije godine potro{enoje vi{e od 130.000 KM za reprezentaciju

(Fo

to:

CIN

)


Novinari CIN-a su uo~ili da uz ra~une~esto ne postoji obrazloènje kojim supovodom nastali i ko je korisnik reprezentacije.

„Ja sam vam rekao, i revizorima samrekao, da su to stvari koje se ne}e odavati.S kim se ve~eralo i ko je ve~erao — ve~eraoje neko za koga mi smatramo dazavre|uje“, kaè EErdal Selmanovi}, {efUreda potpredsjednika FBiH MirsadaKebe, ~iji je kabinet u dvije godine potro{iopreko 86.000 KM za reprezentaciju.

Kebin ured nije dozvolio novinarimaCIN-a da izvr{e uvid u ra~une, ali surevizori prona{li da su ra~uni ~esto nastajaliu dane vikenda, te da se novac bezobrazloènja tro{io u sarajevskoj diskoteciBasement i kasinu Coloseum.

Selmanovi} priznaje da se u timobjektima ve~eralo, ali je odbio re}i vi{edetalja.

Na ru~ku vrijednom 558 KM na kojem seministrica porodice, omladine i sporta RS-aNada Te{anovi} sastala sa omladincimaDoboja u oktobru 2011. godine popijeno je26 fla{a piva, tri fla{e vina te 20 ~a{icaèstokog pi}a. Na ra~unu nije napisanokoliko je bilo prisutnih, a kao povod navedenje razgovor o tome kako ministarstvo moè

pomo}i omladincima.Te{anovi} nije pro na -

{la vremena za ra zgovorsa novinarima.

Revizori kaù da nepostoje posebna pravilakoja se odnose na alkohol.Oni kaù da u praksitoleri{u konzumiranje alko -hola kada je rije~ o sa -stancima sa stranim dele -gacijama, ali da bi se gostiiz zemlje trebali ~astiti ka -fom i vodom.

“Prili~no je to pobje -glo od repre zenta cije“,

kaè Du{ko [njegota, glavni republi~kirevizor.

Damir Mehmedba{i} iz Centra zazastupanje gra|anskih interesa (CPI),nevladine organizacije koja se bavi ana li -zom javne administracije i finansija, kaè datreba postojati opravdanje za svaki tro{akjavnog novca, jer je to novac gra|ana BiH.

„Mi svaki dan skupljamo marku-dvijeza ovoga, za onoga dok oni koje smobirali ìve raskala{eno na na{ ra~un“,dodaje on.

BUD@ETSKI HUMANISTINovcem namijenjenim za reprezentaciju

pojedini zvani~nici su podràvali huma ni tar -ne akcije. U Ministarstvu porodice,omladine i sporta RS-a, izme|u os ta log,kupljene su ulaznice za humanitarnu

utakmicu za pomo} Srbima na Kosovu iMetohiji u vrijednosti 200 KM. Utakmicaizme|u fudbalskih klubova „Borac“ i„Trep~a“ odigrana je u decembru 2011.godine u banjalu~koj dvorani „Borik“.Ministarstvo je podràlo i „ManastirPresvete Bogorodice Trojeru~ice“ u DonjemBuda~kom kod Karlovca u Hrvatskoj,kupiv{i 2011. godine ulaznice u vrijednosti750 KM za njihov humanitarni koncert.

Nema obrazloènja ko je koristio oveulaznice.

Potpredsjednik FBiH Kebo je rekaonovinarima CIN-a da je udovoljio molbidjevojke sa posebnim potrebama koju jevidio prilikom posjete Psihijatrijskoj bolnici„Jake{“ kod Modri~e i kupio joj {minku. Napitanje novinara zbog ~ega to nije u~iniosvojim novcem, Kebo je odgovorio:

„Iz svog dèpa?! Hajte, molim vas.Niste u pravu. Ja sam tamo oti{ao kaopotpredsjednik FBiH. (...) Za{to bih jaod svoje djece uzimao 1.600maraka?!” �

7.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

25

REPREZENTACIJA KAO SUDBINA

U Federalnom ministarstvu finansijanalazi se ra~un iz 2010. godine za ru~ak usarajevskom restoranu Fellini za koji se nezna ko mu je prisustvovao i kojim po -vodom. Na ra~unu koji je iznosio 302,5 KMdodato je i 27,5 KM bak{i{a te je svezaokruèno na 330 KM.

Na ~elu Ministarstva je tada bioVjekoslav Bevanda koji danas pre dsje da -va Vije}em ministara BiH.

Bevanda nije prona{ao vremena zarazgovor sa novinarima, ali je stru~na sav-jetnica u njegovom kabinetu Amela Mul a -v di} rekla da ona ne vjeruje da se radilo obak{i{u te da nije sigurna da je to njegovra~un.

Te godine potro{eno je 40.511 KM nareprezentaciju izvan Ureda, a premaPravilniku to pravo je imao samo ministarili osoba koju on ovlasti. �

BEVANDA SA KISELOM

Vjekoslav Bevanda konobare častijavnim novcem

KOLEGIJALNI PUDARI] Potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudari} dao je odobrenje da se novcem zareprezentaciju kupi knjiga „Vrtna arhitektura bosanskih avlija“ njegove strana~ke kolegiceTatjane Ljuji}-Mijatovi}

Tihomir Gligori}

(Fo

to:

CIN

)


28

SB NA LICU MJESTA

U vjerovatno najvećoj masovnoj grobnici u poslijeratnoj Evropi, jami Tomašica uopćini Prijedor, do sada je pronađeno i izvađeno 425 leševa prijedorskih Bošnjaka

i Hrvata koje su u svirepom krvavom pohodu tokom 1992. godine ubile i„sahranile“ zločinačke okupacione vlasti ove općine; sugovornici s kojima je

razgovarala naša novinarka strahuju da bi broj leševa u ovoj jami mogao biti dvostruko veći

NA KOZARI GROBNICA DO GROBNICE

TOMA[ICA


tomasica:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 20:49

Masovna grobnica „Toma{ica“ ukojoj je, prema prvim pro cjen -a ma Instituta za traènjenestalih, ukopano izme|u 600i 800 tijela, ve}inom prijedor -

skih Bo{njaka, ali i Hrvata zvjerskipobijenih 1992. godine, vjerovatno jenajve}a masovna grobnica u Evropi nakonDrugog svjetskog rata.

U momentu kada objavljujemo ovajtekst, iz Toma{ice je izva|eno 425posmrtnih ostataka, od ~ega su 274kompletna tijela.

I dok su tisu}e preìvjelih Prijedor~anagledale u kozarska brda i ravnice tragaju}iza svojih najmilijima, djecom, majkama,

o~evima, bra}om, nanama, dedama..., nislutili nisu da ih njihova krv i njihove kostidozivaju samo 15 minuta vo`nje od centraovog potkozarskog grada, da gledaju u njih,a ne vide ih.

Trebalo je 21 puna godina da proradisavjest nekog srpskog vojnika da kona~nokaè i prizna gdje su ukopani pobijeniPrijedor~ani. Pronalazak grobnice }ezna~iti i smiraj napa}enim du{ama kojegodinama uzaludno traè nestalih 800Prijedor~ana, svirepo pobijenih ljudi, kojisu ukopani iznad njihovih glava, ispodvje{ta~kog brda, tako da im se svaki tragzatre.

No, Toma{ica sada vri{ti i opominjeglasnije i ja~e iz mrtvih usta ubijenih negoglasovi svih ìvih koji uporno tvrde da sena podru~ju op}ine Prijedor nije desiogenocid. A genocid je rije~ zbog koje jo{uvijek u Prijedoru moète od lokalne vlastizaraditi krivi~nu prijavu.

GENOCID, ILI „RUTINSKI ZLOÎN“U teoriji politi~kih nauka, postoji ta~no

24 definicije genocida. Prema mi{ljenjimaovda{njih i svjetskih sudova, Prijedor nijeispunio nijednu.

A kako je sve po~elo? To mo`da nikadne}emo saznati, jer do sada niko nije ni uBiH ni u Haagu odgovarao za orga nizo -vanje ili komandnu odgovornost za ubistvotri i pol hiljade Bo{njaka na podru~juop}ine Prijedor.

Nekoliko izre~enih ha{kih presuda nijedefiniralo sistematsko ubijanje koje jetrajalo tri godine nikako druga~ije nego kaoratni zlo~in. Ni General{tab Vojske RS, niop}inska vlast, ni ratni Krizni {tab.

Onaj isti Krizni {tab koji je naredioBo{njacima na podru~ju op}ine Prijedor dana prozorima moraju dràti bijele ~ar{afe ioko ruku nositi bijelu traku. Da se zna kosu. Ova naredba, koja nije upam}ena odjevrejskih „ùtih traka“ iz vremenanacisti~ke Njema~ke, dovela je do etni~kog~i{}enja na podru~ju op}ine, a oni koji supreìvjeli poslani su u logore Trnopolj,Keraterm i Omarska.

„Slobodna Bosna“ obi{la je najve}umasovnu grobnicu u Evropi... Dok smo i{lika Toma{ici, svoju pri~u pri~a nam MMirsad

Duratovi}, koji se nada da }e svojihdesetoro ~lanova porodice na}i gore naToma{ici. Od po~etka ekshumacije ide naToma{icu svaki dan. Tijela su godinamabila prekrivena glinom, koja ih je „o~uvala“od raspadanja, tako da su sada u fazimumifikacije ili saponifikacije, u zavisnostikoliko su bili u blizini vode.

Duratovi} svakodnevno ide odToma{ice do Sanskog Mosta, gdje se tijelaodlaù, ~ekaju}i ~i{}enje, obdukciju, DNKanalizu... Neka od njih se mogu iprepoznati, jer osim karakteristi~nogmrtva~kog crnila, imaju nokte, kosu, zube...

A Duratovi} traì svojih desetoronajbliìh.

„Imao sam 17 godina kada su nam u{liu ku}u, u moje selo Bi{}ani. Tu su mi ubilioca, tri strica, strinu, starijeg stri~evi}a,odmah iza ku}e. Nanu i dedu su mi ubili uku}i. Mene i brata, koji je imao 15 godina,uzeli su kao ìvi {tit i poveli nas premaautobusima koji vode za logore. Usputsmo stali kod neke kafane... Vojnici sutraìli od nas da im prespemo alkohol ufla{e. Mom mla|em bratu su rekli da imvi{e ne treba, da ide ku}i. I oti{ao je. Nijestigao ni na pola puta, ubila ga je druga~eta vojnika. Mene su prvo odveli uprijedorske logore, a potom na Manja~u.Odatle sam oti{ao u Njema~ku i vratio se uPrijedor. I bit }u tu, na svome, dok ih nena|em i ne poloìm u mezarje, pa ihpropisno sahranim kao ljude“, nagla{avaDuratovi}.

PUT U PAKAOA koliko ljudi u BiH zna da za etni~ko

~i{}enje jednog sela, poput ovog Duratovi -}e vog, treba nepuna tri sata? E, za tanepuna tri sata u Bi{}anima je ubijeno 250ljudi, a me|u njima je bilo i èna i djece.

Pri~a se da je jedna nana, kada su jojizveli svu porodicu napolje, poslala unukuu ku}u, rekav{i joj: Idi po majku, da i onaide s nama... êmu li se nadala nanaizgovarav{i svoje posljednje rije~i,dozivaju}i snahu da ne zaostane zaporodicom, da ide sa njima? Humanompreseljenju u Prijedoru? Ono {to je k}erkana{la na posljednjem spratu ku}e bila jemajka, silovana i zaklana.


JAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANI GENOCID

Pi{e: NA\A DIKLI]

��

Ratko Mladi} u svojim dnevnicimapi{e da je bio {okiran bestijalnimpokoljem koji su policija i vojska

RS-a 1992. po~inile tokom“oslobo|anja“ Prijedora!

STRAVI^NO SVEDOÂNSTVO ONEKA@NJENOM ZLOÎNUJama Toma{ica u op}ini Prijedor


Put kojim putujemo prema Toma{ici,tro{an je, neasfaltiran... Pored Dautba{i}a,s nama je i sekretar prijedorskog Udruènjalogora{a „Prijedor 92“ SSudbin Musi}...Pri~aju da su ~uli da je ovaj isti put danimapran ne bi li se saprala krv ubijenih dok suih vozili ka Toma{ici. Prolazimo krozetni~ki ~ista srpska sela, u kojima ìve ljudikoji su morali vidjeti kamione i krv koja jeostajala za njima danima... Vidjeli, ~uli i{utjeli 21 godinu.

Musi} nam poja{njava da su prijedorskiBo{njaci ubijani u ku}ama ili ispred njih.Poslije „~i{}enja“ svakog od sela, preìvjelisu odvo|eni u logore, a mrtvi tovareni ukamione i voèni ka Toma{ici.

„Prema na{oj evidenciji, trenutnoimamo blizu 900 nestalih Prijedor~ana.Ako dragi Bog da, barem }emo jo{ polana}i gore“, govori Musi}. Zadnje selo krozkoje prolazimo su Busnovi. Odatle je i biv{iposlanik SDS-a BBorislav Boji}. Samostotinjak metara dalje putem je i Toma{ica,nepunih 50 metara zra~ne linije.

Vjerovatno nigdje na svijetu trenutno nepostoji stra{nija i mra~nija jama. Ve} na 30metara od jame, ne mora se ni prilazitibliè, vide se bijele vre}e i udi{e mirissmrti. Onaj miris koji se jednom osjeti i„miri{e“ kroz ~itav ìvot. Miris ljudskogtijela koje se raspada. Na terenu su bh.istraìtelji i ICMP... Rade zajedno. Dvabagera pa`ljivo razgr}u zemlju okoToma{ice, da ne bi oskrnavili tijela, ako ihima i van nazna~ene jame... Jedan je dala


SB NA LICU MJESTA

�

Povodom iskopavanja na Toma{icirazgovarali smo i sa Zdravkom [url a -nom, generalnim sekretarom Inter nacio -nalne lige humanista (ILH), koja je Pavi}udodijelila plaketu za razvoj lokalneinfrastrukture. Traìli smo da se izjasni ozahtjevu koju je podnijelo vi{e udruènjapreìvjelih logora{a iz dijaspore, ali i izBiH, da se Pavi}u plaketa oduzme.

„Ba{ kad ste me zvali provjeravao samda li je ta plaketa koja je dodijeljena zarazvoj lokalne infrastrukture navedena igdjeuz biografiju Marka Pavi}a, i nije. To jeobi~no priznanje {to je napravio put“, isti~e[urlan, navode}i da ratni zlo~ini nemajuveze sa komunalnom infrastrukturompovodom koje je Pavi} i dobio plaketu.

Ipak, kao sekretara ILH pitali smo ga{ta misli o Pavi}evoj izjavi da je Toma{icamjesto gdje su ljudi „sahranjeni“, te oostalim (ne)djelima ovog plaketiranogna~elnika.

„Mi generalno osu|ujemo sve osobekoje negiraju ratne zlo~ine. Niko nema

prava da se igra sa porodicama preìvjelihna ovaj na~in“, pravdao se [urlan. �

MIRKO PAVI], LAUREAT INTERNACIONALNE LIGE HUMANISTA

ŠURLAN: „Gradonačelnika Prijedorasmo nagradili zbog razvoja infrastrukture!“

GENOCID NA KRAJU GRADAStrahuje se da bi nakon okon~anja iskopavanjamogli biti prona|eni le{evi i do 1.000 `rtava ubi-jenih tokom 1992. godine

NISMO ZNALIZdravko [urlan


dràva BiH, drugi pla}a rodbinanastradalih... Iz jame, nekada{njegrudnika, cijevi izvla~e vodu kojaizvire iz podzemnih izvora, koji seotvaraju kako se skida sloj po slojzemlje... A ispod svakog novog slojaje ~itav red mrtvih, odnosno jednoselo, kako dobacuju oni koji tu ~ekajuda vide ne{to od mrtvih, najvoljenijihkoje ~ekaju 21 godinu (tabakeru,li~nu kartu, ko{ulju, bilo {ta... nadu).

Za{ti}eni izvor, koji je rekao daispod Toma{ice ima jo{ ubijenih,tvrdi da je dubina najmanje 12metara.

Doktor MMujo Begi}, ~lan Institutaza nestale osobe, poja{njava kako jesve ove godine Toma{ica ostalaneotkrivena.

„Prvo izmje{tanje grobnice naToma{ici bilo je jo{ 1993. godine.Tada je Vojska RS po naredbi vlasti uPrijedoru otkopala povr{inski sloj ipremjestila u Jakarinu kosu, biv{i

rudnik Ljubija. Odatle smo ve}ekshumirali 373 tijela. 305 smoidentificirali i ukopali. 2004. godineizvadili smo jo{ 24, a 2006. godinejo{ deset tijela. Sada se pojavio izvorkoji nam je pojasnio kako je svera|eno i po~eli smo da kopamo...Prema mojoj procjeni, a tako nam jepotvrdio i izvor, u Toma{ici je vi{e odo 900 ljudi. Lokalna vlast je, premana{im saznanjima, kada su vr{enemasovne egzekucije angaìrala od trido pet ljudi i resporedila ih u {estekipa, da kupe tijela pobijenih idovla~e ih ovamo. Svaki dan su tijelakupljena u kamion i zakopavanaovdje, a potom je na njih stavljan slojgline. Strah me je da ovaj posaone}emo zavr{iti ni u narednoj godini,jer je ostalo jo{ rada na ekshumaciji, apotom i DNK analiza. Radim naekshumacijama godinama i smatramda }e Toma{ica biti najve}a masovnagrobnica u Evropi nakon Drugogsvjetskog rata“, kaè za SlobodnuBosnu Begi}.

Na na{e pitanje, {ta ako se brojkene poklope i ne ekshumira se jo{ 200


JAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANI GENOCID

Povodom otkri}a najve}emasovne grobnice u Evropi,ve}e i od masovnihsrebreni~kih, pozvali smoSadika Ahmetovi}a,predsjednika Memorijalnogcentra Poto~ari-Srebrenica, danam prokomentira zbivanja uvezi s Toma{icom.

„Na podru~ju op}ineSrebrenice i oko nje,iskopavanja i dalje traju.Jednostavno ne mogu dana|em drugu rije~ negosramota, da jedan bager,odnosno pola sredstava zaekshumaciju pla}a rodbina`rtava. To treba da plati dràvaBiH, kad ve} znamo da ne}elokalna, a ni entitetska vlast. Toje bruka, da `rtve, uglavnompovratnici i bez posla, pla}ajuda na|u tijela svojih ~lanovaporodice“, nagla{avaAhmetovi}.

Op}ina Srebrenica, zarazliku od op}ine Prijedor, imame|unarodnu presudu da je

ubistvom osam i pol tisu}aBo{njaka napravljen genocidnad bo{nja~kim stanovni{tvom.Osvr}u}i se na razmjerezlo~ina u Prijedoru, te na brojubijenih, broj logora, na~ineubistava (od kojih je najrje|evatreno oru`je), segregaciju„bijelim trakama“ Ahmetovi}smatra da Prijedor, kao iSrebrenica, mora dobiti mjestogdje }e se `rtvama genocidamo}i odati po~ast.

„Apsolutno sam svjestan~injenice da je Prijedor uRepublici Srpskoj, ali iSrebrenica je. Ni nama niko nijehtio dati Memorijalni centar, ali imi smo se borili za njega.Znam da na~elnik op}ine prijetikrivi~nim prijavama svima kojispomenu genocid u Prijedoru,ali zlo~ini koji su po~injeni tamoi koji su trajali tri godinejednostavno se ne moguokarakterisati druk~ije negogenocid. Znam da mi imamome|unarodnu presudu za

genocid, a da je Prijedor pro{aofakti~ki neka`njeno... I zatopozivam sve normalne ljude, nesamo Bo{njake, ve} ljude kojeova tragedija poga|a, da seujedine i da daju sami statusPrijedoru koji mu pripada, ne~ekaju}i sud, ni sudskupresudu... Porodice moraju

imati mjesto gdje mogu obi}isvoje mrtve, a Prijedor nema~ak ni obi~nu plo~u na kojojpi{e koliko je ljudi pobijeno. Akose ovo ne ispravi, Prijedor ne}esamo ostati mjestonajstravi~nijih zlo~ina, ve} inajve}a bruka dràve BiH“,poru~uje Ahmetovi}. �

OD SREBRENICE DO PRIJEDORA

SADIK AHMETOVIĆ: „Prijedor mora dobitiMemorijalni centar“

MEDIJSKA KOZMETIKAKozarski vjesnik, bilten ratnih zlo~inaca


tijela koja nedostaju prema evidenciji,Begi} kaè: „„Vra}amo se na Jakarinukosu.“

A ova lokacija je „idejno rje{enje“na~elnika prijedorskog Kriznog {taba.Naime, u ratnim dnevnicima na~elnikaGeneral{taba Vojske RS RRatka Mladi}a,prepri~ava nam predsjednik Instituta zatraènje nestalih AAmor Ma{ovi}, navodi seda se Mladi} nije htio uplitati u Toma{icukada je lokalna vlast, odnosno policijatraìla pomo} Vojske RS-a.

„U dijelovima dnevnika komandantavojske bosanskih Srba Ratka Mladi}anavodi se da je Simo Drlja~a, na~elnikprijedorske policije 1993. godine, traìopomo} od vojske da ukloni oko pet hiljadamuslimanskih le{eva koje su ranijezakopali u rudniku Toma{ica krajPrijedora. ‘Drlja~a bi da to utrapi vojsci’,pi{e Mladi}, i da se le{eva ‘re{espaljivanjem, mlevenjem ili na neki drugina~in‘“, podsje}a nas Ma{ovi} na citat izMladi}evog dnevnika koji je prva objavila„SB“ prije vi{e od tri godine.

On dodaje da je MMilo{u Jankovi}u,nekada{njem {efu Odjeljenja veze ikriptoza{tite u prijedorskoj policiji, nasu|enju MMi}i Stani{i}u, prvom ministrupolicije bosanskih Srba, i SStojanu@upljaninu, biv{em na~elniku Centra slu`bibezbjednosti (CSB) Banja Luka, predo~enovaj dio dnevnika. No, Jankovi} je ustvrdioda za to nikada nije ~uo i da mu je “cifraprevelika”.

„Tokom su|enja pripadnicima inte r ve -nt nog voda prijedorske policije za masakrpo~injen na Kori}anskim stijenamadokazano je u~e{}e prijedorske policijekako u masakru tako i u poku{ajimasakrivanja tijela ubijenih. Poku{ajuklanjanja tijela je ~ak i sniman kamerom

prijedorskog SUP-a. Danas je ovaj snimakdostupan javnosti“, nagla{ava Ma{ovi}.

U izvornim dnevnicima ha{kog zato ~e -ni ka osumnji~enog za genocid, u koji }e seprema tadna{njim vijestima uvrstiti iToma{ica, stoji da je Mladi}ev odgovor bio:„Vi ste jeli ta go..a, sada ih samirje{avajte.“

ZLOÎN, POKOLJ I VIDEO TRAKEPotom je lokalna vlast raspoloìvom

mehanizacijom prebacila 373 tijela usekundarnu grobnicu, rudnik Ljubija, da bipotom minirali rudnik i sru{ili ga na le{eve!

I dok slu{amo pri~e na Toma{ici,okupljeni Prijedor~ani komentiraju kako jesramota da jedan bager pla}a porodica... Daje sramota dràve da jo{ niko osim EldaraJahi}a, koji vodi iskopavanje i koji nas je

ljubazno primio i pojasnio nam otkako seiskopava Toma{ica, iz Tuìla{tva BiH nijedo{ao. Nije do{ao ni glavni tuìlac, ni{efica odjela za ratne zlo~ine...

Kontaktirali smo i MMarka Pavi}a,na~elnika op}ine sa najve}om masovnomgrobnicom, ali i poznatog negatora svihzlo~ina na podru~ju Prijedora.

U izjavi za BN TV Pavi} je kazao da jeToma{ica mjesto gdje su ljudi „sahranjeni“,nevje{to izraàvaju}i svoju àlost poro di -cama.

No, ako su ljudi „sahranjeni“, kako je toopisao Pavi}, za{to se grobnica krila 21godinu? Pitali smo ga da li }e oti}i naToma{icu da kao na~elnik op}ine vidi da litreba kakva pomo} ICMP i bh. Institutu?Da li }e oti}i da vidi gdje su mu zavr{ilekom{ije, {kolski drugovi, prijatelji...

„Ne mogu vam ni{ta odgovoriti“, bio jejedini komentar Marka Pavi}a, na~elnikaop}ine Prijedor i istog onog na~elnika kojina spomen rije~ „prijedorski genocid“prijeti krivi~nim prijavama.

Dok sjedimo i pri~amo sa Dautba{i}emi Musi}em, dolaze Prijedor~ani, okupljajuse izbjegli Prijedor~ani iz Sanskog Mosta...Gledaju i ~ekaju.

Me|u najmorbidnijim stvarima koje sudo sada na{li u masovnoj grobnici jeste„dozvola“ ubijenom ~ovjeku koju je izdaoKrizni {tab u Prijedoru da moè oti}idoktoru! No to nije sve, ni to nijenajmonstruoznije {to se u ovoj jami uàsamoglo vidjeti: prije nekoliko dana, poredjednog tijela, na|en je i ekshumiran pas!Ovo je jedna, ako ne i jedina takvagrobnica, koja aludira na zloglasnu usta{kunaredbu MMaksa Luburi}a: „Idite, ubijte svesrpsko, pa ~ak i pse!“

Dok razgovaramo sa preìvjelimPrijedor~anima, pored nas snimatelj jednenjema~ke televizije pla~e i povra}a... �


SB NA LICU MJESTA

STRAVIČNO: Među najmor-bidnijim stvarima koje su dosada našli u masov noj grob-nici jeste „doz vola“ ubi-jenom čo vje ku koju je izdaoKrizni štab u Prijedoru damože otići doktoru! No tonije sve, ni to nije najmon-struoznije što se u ovoj jamiužasa moglo vidjeti: prijenekoliko dana, pored jednogtijela, nađen je i ekshumi-ran pas!

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTIRatko Mladi} u Dnevnicima za jezive zlo~ine uPrijedoru optuùje lokalne policijske strukture

na ~iijem je ~elu bio Simo Drlja~a


Iako se o~ekivalo da }e VVu~i}ev udarna MMilorada Dodika biti izveden uprolje}e, prvi ~ovjek SNS-a dao jezeleno svjetlo tuìla{tvu da krene uhap{enje svih onih koji su pomogli

aktuelnom predsjedniku RS-a da sedomogne vi{emilionske imovine u Beo -gradu.

Beogradska policija prikupila je svedokaze koji terete DDragana \uri}a, ali i nje-gove sinove blizance DDarka i DDejana zamilionske malverzacije u Azotari, Zekstri iVeterinarskom zavodu Zemun, za koje seopravdano sumnja da su kupljeni Dodi ko -vim novcem. Naime, \uri} je jedan odnajbliìh poslovnih prijatelja MiloradaDodika, koji je ve}inski suvlasnik“Zekstre”, premda se njegovo ime ne nalaziu papirima.

Policija je prikupila ~vrste dokaze pro-tiv \uri}a i zavr{ila svoj dio posla, sad se~eka nalog tuìla{tva za saslu{anje \uri}a,koji bi prema pouzdanim izvorimaSlobodne Bosne mogao biti izdat do krajaove nedjelje.

Dosada{nja istraga je pokazala da jepredsjednik FK Partizan i vlasnik kompani-je Zekstra Group Dragan \uri}, zajedno sasinovima blizancima Darkom i Dejanom,upleten u najmanje tri velike plja~kedràvne imovine i utaje poreza! Nekolikoizvora potvrdilo je da su kompletiraneistrage koje dokazuju da je u milionskemalverzacije u Azotari, Veterinarskomzavodu Zemun i Zekstri Dragan \uri}umije{ao i svoje sinove.


ZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU “ZEKSTRE”

Pi{e: MIRHA DEDI]

Srbijanska policija prikupila je čvrste dokaze protiv tajkuna i predsjednik FK“Partizan” DRAGANA ÐURIĆA, vlasnika „Zekstre group“, za koju se opravdanosumnja da je vlasništvo Milorada Dodika; naša novinarka otkriva kako je i zbogčega je dugo nedodirljivi “ugledni privrednik i sportski radnik” Ðurić ključna

figura u mutnim kriminalnim operacijama u Srbiji i Republici Srpskoj

Najavljenim hap{enjem tajkuna Dragana \uri}a srpskopravosu|e razotkriva “tajnu“ privatizacijskih i poslovnih

“uspjeha“Milorada Dodika

POÊLO JE: HAP[ENJA ZBOGDODIKOVE IMOVINE U SRBIJI!

��

TRI TAJKUNA MALO JAÂ Imovina Miroslava Mi{kovi}a,Dragana \uri}a i MiloradaDodika pod istragomsrbijanskog tuìla{tva

DRAGAN DJURIC:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 22:54

I “Azotara” i Veterinarski zavod nalazese na spisku 24 sporne privatizacije, {to jejedan od razloga zbog koji se istragamorala zavr{iti po hitnom postupku. Uz to,\uri}eva Zekstra spominjala se i u vezi sasumnjivim privatizacijama beogradskeOptike i izdava~kog giganta Nolita.

“\URA FRIZURA” I SINOVIVlasni{tvo \uri}evih sinova u Zekstri

je gotovo simboli~no. Darko \uri} je,ina~e, direktor “Zekstre” i vlasnik je 0,07odsto preduze}a. Drugi \uri}ev sin Dejanima vlasni~ki udio od 0,01 procenta“Zekstre“ i nema nikakvu funkciju u firmisvoga oca.

Me|utim \uri}, (formalni) ve}inskivlasnik Zekstre (99,2 posto) upetljao jesinove u ozbiljna krivi~na djela zbog kojih}e morati biti procesuirani.

\uri}a ina~e, zbog uvijek pa`ljivoure|ene frizure, u beogradskoj ~ar{iji zovu\ura frizura. Upu}eni izvori tvrde da je\uri} uspio zahvaljuju}i kombinacijisporta, politike i utaje poreza. Istraga nje-

govih sumnjivih poslova skoro je privedenakraju, a upu}eni tvrde da }e na su|enju napovr{inu isplivati brojne malverzacije ukoje su umije{ani Milorad Dodik i MMiroslavMi{kovi}.

Za vladaju}u garnituru u Beogradupostalo je od izuzetnog zna~aja da se rasvi-jetle sve afere u kojima se spominje \uri},a njih nije malo. Pored velikog broja krimi -nal nih privatizacija u koje je umije{an,\uri} se dovodi u vezu i sa kriminalnimaktivnostima u Partizanu.

[IO MI GA \URA\uri} je na prijedlog TTomislava

Karad`i}a, predsjednika Fudbalskog savezaSrbije, i direktora NNenada Bjekovi}a 2008.godine postao prvi ~ovjek Partizana.Njegov boravak u Partizanu obilje`ili su~esti sukobi sa igra~kim legendama. \uri}je imao razmirice i s rukovodstvom Crvenezvezde, a u konfliktu je zbog transferaZorana To{i}a (supruga Jelene Karleu{e) uManchester United ali i sa poznatim biznis-menom i gazdom FK Banat Mirkom


�

EKSKLUZIVNO

� \uri}eva odnosno Dodikova“Zekstra” od “Agrobanke” uzela kreditizme|u sedam i deset miliona eura kojinije vratila

� “Zekstra“ isporu~ila odjela FKPartizanu na poklon, a potom ihnaplatila u dvije rate - 35 i 20 milionadinara

� Sumnjive privatizacije Veterinarskogzavoda Zemun, beogradske “Optike“ iizdava~kog preduze}a “Nolit”

� Malverzacije sa zemlji{tem

� Sumnjive poslovne veze sMiroslavom Mi{ovi}em u privatizacijiRK Boska u Banjoj Luci

SVE ÐURIĆEVEAFERE

34

KRAJ POLITI^KE ZA[TITEDragan \uri}, prvi ~ovjek FKPartizana i Zekstra Groupa. ostao jebez politi~ke za{tite Da~i}evog SPS-a


Vu~urevi}em. Beogradska {tampa je pisalada sa MMarkom Mi{kovi}em, sinomMiroslava Mi{kovi}a, trguje igra~ima.Kada je rije~ o njegovom anga`manu uPartizanu, \uri} ima sna`nu podr{ku poje-dinih ~lanova Socijalisti~ke partije Srbijena ~ijem je ~elu IIvica Da~i}. Zbog toga je ubeogradskoj ~ar{ija spekulisala da je\uri}u prakti~no nedodirljiv.

Me|utim, prvi potpredsjednik VladeSrbije Aleksandar Vu~i} odlu~io je darazbije famu koja se veè za \uri}a. Motivvi{e mu je {to se iza \uri}evih mahinacijakriju Dodikovi i Tadi}evi burazerski dilovi.

Beogradski mediji su u augustu pro{legodine najavljivali da \uri}u prijetihap{enje zbog kredita od sedam milionaeura koji je uzeo od Agrobanke, a nikada

nije vratio. Naime, otvaranjem afereAgrobanka, raskrinkana je ne samometodologija koalicione plja~ke Tadi}evogbiv{eg reìma ve} i sretni dobitnici kreditabez obaveze vra}anja. Me|u njima se na{aoi beogradski tajkun \uri}, koji je za svojufirmu Zekstra podigao kredit do 10 milionaeura. Od augusta pro{le godine Zekstra je ublokadi zbog neizmirenog duga od 18,3miliona dinara. Kada su u januaru ovegodine beogradski mediji najavilimogu}nost \uri}evog hap{enja, on je istogdana pobjegao u Banju Luku gdje je vi|enkako ùrnim korakom ulazi u Palatu pred-sjednika RS-a. Tom prilikom \uri} je kodDodika bio gost nekoliko dana.

Me|utim, kredit Agrobanke nije prvikoji je \uri} dobio a nikada nije vratio.Milorad Dodik mu je pomogao u dobi-janju kredita za otvaranje Zekstrarentakara i taksi slu`be u Beogradu.Kredit od 750 hiljada KM dobijen je bezkamate, a dio novca nikad nije vra}en.Pro{le godine otkrivena je vezaMiroslava Mi{kovi}a i Dragana \uri}a,koji su uz pomo} Vlade Republike Srbijei tada{njeg premijera Milorada Dodikaizvr{ili veliku privatizacionu prevarukupovinom Robne ku}e Boska. Boska jeIRB-u Republike Srpske trenutno du`na2,3 miliona KM i male su {anse da }e tajnovac ikada biti vra}en.

\uri}eva imperija te{ka je vi{e stotinamiliona eura i nastala je na proizvodnjiplasti~nih kesa. \uri} je u vrijeme dok jepredsjednik Partizana bio MMirkoMarjanovi}, tada{nji premijer Jugoslavije,kupio objekte Jugoplastike Beograd, amnogi su te poslove vidjeli kao posljedicunjegovih dobrih politi~ko-sportsko-poslovnih veza.

\uri} je ro|en u Derventi 1954. i odtre}e godine ìvi u Zemunu. Zbog prili~nolo{ih verbalnih sposobnosti dobio je nadi-mak MMuta. [ta }e Muta re}i istra`nimorganima vezano za nezakonito ste~enuimovinu, koju je kupio Dodikovimmilioni ma, bi}e poznato u narednih neko-liko dana. �


ZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU “ZEKSTRE”

Spisak koji prijeti da potopi kredibilitetmnogih biznismena u aferi Agrobankauve}an je po~etkom nedjelje hap{enjemSpasoja Tu{evljaka, biv{eg predsedava-ju}eg Vije}a ministara BiH.

U nastavku afere Agrobanka pripadniciUprave kriminalisti~ke policije Beogradauhapsili su Tu{evljaka zbog sumnje da jeo{tetio Agrobanku za vi{e od 750 milionadinara, {to je vi{e od sedam miliona eura!

Tu{evljak se tereti da je od 2010. do2012., kao vlasnik gra|evinskog pre-duze}a Doma i vlasnik firme CBC, dobiood Agrobanke kredite u iznosu od skoro651,5 miliona dinara, iako nije imao adek-vatno obezbje|enje za njih. Ti kreditiAgrobanci nikad nisu vra}eni, pa je s pri-padaju}im kamatama banka o{te}ena zavi{e od 754,6 miliona dinara!

Krivi~nom prijavom su, pored Tu{evlja-ka, obuhva}eni jo{ i Du{an Antoni},Slavoljub Kori}anac, Bojan Zori},Boban Labovi} i Vehbo Papi}, protivkojih se ve} vodi sudski postupak pooptu`nici podignutoj u maju.

Tu{evljak je poznat u RepubliciSrpskoj po tome {to je Mom~iluMandi}u, preko svoje firme Konsekokolors, svojevremeno prodavao supstancu

bijeli {piritus, koja sluì za vje{ta~ko pravlj -e nje benzina od 86 oktana. Tehnolozi susvojevremeno upozoravali na to da sipanjeve}e koli~ine benzina vje{ta~ki pravljenogod bijelog {piritusa dovodi do ~estih kvaro-va na motorima automobila i na kraju i douni{tenja motora. �

SPASO IZA RE[ETAKA

Bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Tuševljak ojadioAgrobanku za sedam miliona eura!

SPREGA POLITIKE, SPORTA I BIZNISA Tomislava Karadì}a, Ivicu Da~i}a, Dragana \uri}a i Milorada

Dodika u trenucima opu{tanja zabavlja pjeva~ica Vesna Vukeli}

DODIKOVO POSLOVNO CARSTO Kompanija Zekstra pod istragom policije i tuìla{tva

Spasoje Tu{evljak


Kuriozitet kosovskih izbora kojegsu obiljeì incidenti u KosovskojMitrovici jeste da je, i porednastojanja slu`benog Beogradada Srbi u {to ve}em broju iza|u u

Kosovskoj Mitrovici i glasaju za njihovogzajedni~kog kandidata za gradona~elnikaKrstimira Panti}a, najve}i broj glasovaosvojila Bo{njakinja AAdrijana Hodì},nezavisni kandidat i direktorka Admi nis tra -tiv ne kancelarije kosovske vlade. Ho dì }e -va je imala ukupno ~etiri protukandidata,dva koja je delegirala Pri{tina i, poredPanti}a, OOlivera Ivanovi}a, biv{egsekretara srbijanskog Ministarstva zaKosovo. Hodì}eva se nalazi na ~elukancelarije Vlade Kosova za sjever kojapomaè gra|anima da rje{avaju svojesvakodnevne probleme, za koje srpskeop{tinske institucije nisu zainteresovane. Uposljednjih godinu i po dana dobijala jeprijetnje smr}u, na njen tim je pucano izzasjede, njen zamjenik je bio ranjen,njihovi automobili su bili paljeni, a nanjihove ku}e su bacane ru~ne bombe iplasti~ni eksploziv. Me|utim, Hodì}eva niu jednom trenutku nije pomislila daodustane od svoje misije „pomirenja“gra|ana Mitrovice.

� Gospo|o Hodì}, moète li namopisati atmosferu koja je vladala na dan

izbora (3. novembra) u KosovskojMitrovici?

Ja se ne se}am da je od rata bila ve}akoncentracija tenzija u Severnoj Mitrovici.Tog dana svi oni koji su krenuli na bira~kamesta i koji su poslu{ali savet dveju vlada,iz Beograda i Pri{tine, da treba da u~estvujuna kosovskim izborima, doìveli sunevi|eno poniènje. Gra|ane su vre|alimladi ljudi koji nisu iz ovog grada. Oni nisubirali metu, verbalno su napadali ène istarije ljude. Sve se to de{avalo nao~igledkosovske policije, koja nije reagovala niti ujednom slu~aju. Ispred bira~kih mesta bilisu neki ljudi sa kamerama koji su snimalisve one koji su do{li da glasaju. Gra|ani suse bojali za svoju bezbednost zbog toga sumasovnije krenuli da glasaju tek uve~ernjim satima. Upravo i najve}iincidenti su se dogodili u to vreme. Sigurnasam da taj nezapam}en pritisak gra|aniSeverne Mitrovice nikada ne}e zaboraviti.

� Dragan [ormaz, poslanik SNS-a,optuìo je Vojislava Ko{tunicu, lidera

DSS-a, da je on inspirator nasilja. Ko je, poVa{im informacijama, organizovao tehuligane i ko zapravo stoji iza demontracijenasilja?

Postojale su bar dve strane kojima jeodgovaralo da se ovaj scenario dogodi.Pitam se kako je mogu}e da se tako ne{todesi nao~igled me|unarodnih snaga koje suznale da postoji mogu}nost da do|e doincidenta. Kako je mogu}e da ~etirinaoruàna mladi}a sa maskama na glaviupadnu u {kolu u kojoj je bilo glasa~komesto? Pri tome da niti kosovsko policija,niti KFOR, a ni Euleks ne budu spremni zajednu takvu situaciju. Najgore od svega je{to smo mi znali za ovaj scenarij i {to je onbio predstavljen javnosti pre izbora i nijemi jasno za{to ljudi koji su bavebezbedno{}u nisu imali strategiju zaprevenciju jedne ovakve situacije. Ovajpropust predstavlja veliki minus zame|unarodnu zajednicu.

NASILJE SE OÊKIVALO� Kakva je bila bezbjednosna situacija

na sjeveru Kosova prije izbora?U posljednjih 14 godina na severu

Kosova, posebno u Severnoj Mitrovici,vlada jedno bezakonje. To {to smo do presedam-osam meseci imali eksplozije svakidrugi dan, a sada su mnogo re|e, ne zna~ida se situacija promenila nabolje. Ti ljudikoji su stvarali nemire i bacali bombe nisuuhap{eni. Sve to stvara ose}anjenelagodnosti, straha i nesigurnosti, jer istikriminalci mogu ponovo da naprave haos.Nema vladavine prava i takva atmosfera


KOSOVSKI IZBORI

Razgovarala: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ADRIJANA HODŽIĆ, žena koja je osvojila najveći broj glasova u KosovskojMitrovici, ujedno i šefica Kancelarije Vlade Kosova za sjever, za naš list ekskluzivnogovori o incidentima tokom izbora u Sjevernoj Mitrovici, atmosferi koja sada vlada

na sjeveru Kosova, te objašnjava kako je kao Bošnjakinja i nezavi sni kandidat uspjela da u većinskoj srpskoj zajednici dobije najveći broj glasova

INTERVIEW

Adrijana Hodžić Kandidat za gradonačelnika Sjeverne Mitrovice

Bo{njakinja koja je pobijedilaDa~i}a i Thacija

MAFIJAŠKO BRATSVO:Kriminalcima i tajkunimasa sjevera Kosova koji sebave švercom cigareta,nafte, droge i trgovinomljudima odgovora potpunihaos i bezakonje ��

adrijana:INTERVJU - osnova.qxd 6.11.2013 22:00


BO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKO-ALBANSKI SUKOB

ADRIJANA HOD@I],FAVORIT GRA\ANA

MITROVICE U Mitrovici, srpskom

centru na Kosovu,najve}u naklonost

gra|ana na izborimadobila je Bo{njakinja

Adrijana Hod`i}


odgovara odre|enim kriminalnim grupamakoji su tesnoj vezi sa ljudima iz lokalnesamouprave. Ti tajkuni imaju svoje biznisepreko kojih basnoslovno zara|uju. Uinteresu tih ljudi je da sever ostane nere{enjer je to okruènje u kojem njihovi biznisicvetaju, a u isto vreme gra|ani iz svihetni~kih zajednica su `rtve svega toga.

� Kojim biznisom se ti tajkuni bave i dali biste ih imenovali?

Svim mogu}im {vercerskim poslovima,od {verca cigareta, nafte, droge, ~ak itrafikinga. Ovde je razra|ena ruta na kojojKosovska Mitrovica predstavlja jednustanicu. Razmere toga su veoma zabri nja va -ju}e i ta situacija nije nastala preko no}i. Toje ne{to {to se godinama razvijalo. Sitnikriminalci i delinkventi od pre 14 godina supolako postajali mo}ni i sada su u toj meripostali jaki da deluju kao ozbiljna mafija.Krivica za sve to pada i na vladu Beograda,ali i na vladu Pri{tine, jer su se obe vladekasno setile severa Kosova. On je do pre trigodine bio potpuno zapostavljen.

� Zvani~nici Vlade Srbije otvoreno supozivali gra|ane da glasaju za njihovogkandidata kojem gra|ani ne vjeruju.Premijer Ivica Da~i} pozivao je kosovskeSrbe da ne glasaju prema sopstvenomubje|enju, ve} “za one koji }e imatijedinstven stav sa Beogradom“. Da li je tonapravilo problem?

Itekako je napravilo problem. Todovodi u pitanje iskrenost Beograda da sena pravi na~in re{i pitanje severa Kosova. Izvi{e razloga. Pre svega, otkud Beograd znako treba biti lokalni predstavnik gra|ana?Valjda su gra|ani ti koji znaju ko je najboljime|u njima. Najiskrenija poruka bi bila daBeograd pozove gra|ane da iza|u i glasaju,i da ih moli i preklinje da odaberu najboljegme|u sobom, a oni favorizuju jednu listu, ito iskompromitovanu. Gra|ani SeverneMitrovice su izuzetno obrazovani ljudi i zanjih nije prihvatljivo da ne{to urade samozbog toga jer je to tako neko naredio. Jamislim da sam odradila svoj deo posla jersam pozivala gra|ane da glasaju savesno, ane za mene kao nezavisnog kandidata.

I PRI[TINA I BEOGRAD SU DESTRUKTIVNI

� Prema procjeni upu}enih, u SjevernojMitrovici ste osvojili najve}i broj glasovaunato~ kampanji koja je protiv Vas vo|enaiz Beograda i Pri{tine?

Ja insistiram da Centralna izborna ko -mi sija objavi rezultate izbora u SevernojMitrovici bez obzira na politi~ku odluku dali }e oni biti ponovljeni. Mislim da samimala ve}insku podr{ku svih etni~kihzajednica u Severnoj Mitrovici jer samsvojim radom od 1999. godine dokazala dame interesuje kvalitet zajedni~kog ìvota. U

Kosovskoj Mitrovici postoje bar dvekategorije ljudi. Jedna od njih je albanskapopulacija koja bi volela da im Amerikancibudu kom{ije, i srpska koji bi voleli da imRusi budu kom{ije, a ja sam neko ko je

realan, kaèm im - i Amerikanci i Rusi sudaleko, mi smo jedni drugima kom{ije. Nanama je ho}emo li na{u decu ostaviti u ratu,rasulu i sva|ama ili ho}emo da napravimotemelje neke dobre budu}nosti za njih.

38

KOSOVSKI IZBORI

�

� Vi i va{i saradnici ste u poslje d -njih godinu i po dana doìvljavali brojneneprijatnosti i bili meta napada. Kroz{ta ste sve prolazili?

Gra|ani ovde su siti retorike, bila onapatriotska ili ne. Mene je zanimalo kako dapobolj{am kvalitet ìvota ljudi i tako smopo~eli da sti~emo poverenje me|ugra|anima. To je smetalo nekim ljudimakoji su hteli da ometaju rad ove kancelarije.Radili su raznorazne opstrukcije. Bilo jenasrtaja ne samo na mene ve} i na ~lanovemog tima koji je pro{ao kroz strahovitepritiske, od bacanja eksploziva dodirektnog pucanja na njih. Automobil mogkom{ije je zapaljen ispred moje zgrade, abio je potpuno identi~an mom porodi~nomautomobilu. Tako je imovina mog kom{ije,usled gre{ke napada~a, bila kolateralna{teta napada na mene. Drugom prilikomsam zatekla ~etiri metka na pragu mogstana u kojem ìvim sa suprugom i dvojemale dece. Tako|e, nije bilo nimalo prijatnokada me je zvala biv{a direktorkaobdani{ta i rekla da joj prete jer moja decaidu u to obdani{te. âk su i pucali na ~etiri

~lana na{eg tima - na mog zamenika, dvojedirektora i slu`benicu. Jednog petka udecembru, njih ~etvoro su napu{tali kafi}kada ih je sa~ekao mladi} sa maskom naglavi i po~eo da puca na njih iz heklera saprigu{iva~em. Moj zamenik je ranjen. Bilaje ~ista sre}a da niko nije poginuo.Me|utim, i pored svih ovih pritisaka,nijedan zaposleni nije napustio na{ukancelariju, jer znamo da je ono {to radimoovde preko potrebno i da mnogima punozna~i. �

IZME\U DVIJE VATRE

Prijetnje smrću, pucanje iz zasjede,paljenje automobila...


IVICA DAÎ] NA KOSOVU Predstavnici Vlade Srbije vodili su otvorenu kampanju da gra|ani u Sjevernoj Mitroviciglasaju za njihovog kandidata Krstimira Panti}a

Adrijana Hodì}


Mitrovica mora da ima opciju koja }e dazbliàva zajednice. Ovo je ipak multietni~kigrad. Ja verujem da sam zbog toga dobilave}insku podr{ku gra|ana. Verujte da borbanije uop{te laka, jer je Beograd napraviojednu listu i dràvnim snagama pomaè tulistu. S druge strane, Pri{tina je iza{la sa dvakandidata za gradona~elnika. Prakti~no seovde jedino ja borim za interese ovog gradai borim se protiv vladinih lista i iz Beogradai iz Pri{tine.

� Vas u Beogradu vezuju za Pri{tinu jerVas je kosovska vlada imenovala napoziciju na kojoj se sada nalazite.

Ja sam se za ovu poziciju javila nakonkurs me|u sedam kandidata, pokazalasam najbolje rezultate na intervju i tako samdobila posao. Moja veza s Pri{tinom je {tovodim administrativnu kancelariju ukosovskoj op{tini u tehni~kom smislu jer jeformirana bez lokalnih izbora. Ideja zakancelariju proiza{la je op{tinskog pri prem -nog tima koji sam vodila, a ~iji je zadatakbio da organizuje lokalne izbore u SevernojMitrovici. Kada je otvorena ova kancelarija,lokalni rukovodioci iz ~etiri srpske op{tineorganizovali su najve}i protest ikada i,zamislite, na protestu se pojavilo manje od200 ljudi. Gra|ani su prepoznali da jetehni~ka kancelarija ne{to {to njima treba.Prema nezvani~nim informacijama, uSevernoj Mitrovici ìvi oko 18 hiljadagra|ana, a za godinu dana kancelariji seobratilo oko 14 hiljada ljudi. Ba{ zato {to je~itava me|unarodna zajednica uklju~ena uproces koji se ti~e severa i koji se ti~e moggrada, ja èlim da iskoristim tu {ansu, jerme sada moè ~uti ~itav svet. Mi smo dosada imali lokalnu samoupravu koja sebavila isklju~ivo visokom politikom i to nijedalo ni{ta dobro za gra|ane ovog grada.Nisu izgradili ni jednu {kolu, nisu sredili

pitanje vode, elektri~ne energije, puteva. Miu Severnoj Mitrovici imamo registrovano2.600 sportista, a nemamo niti jedansportski centar. Ja koja se nalazim ulokalnoj samoupravi u zadnjih godinu i podana dokazala sam da moèmo imatilokalnu samoupravu ~iji }e rad pobolj{atiuslove ìvota za sve ljude koji ìve u ovomgradu. Kada se radi u korist gra|ana, uspehne moè da manjka.

SRPSKI MINISTAR VULIN SAMO ODMA@E

� Kakva je uloga Aleksandra Vulina,ministra za Kosovo u Vladi Srbije, uprocesima na sjeveru Kosova?

U~e{}e Vulina u ~itavom ovom procesunajve}a je gre{ka Vlade Srbije. On jeizuzetno destruktivan i mislim da on nemapravu emociju, naro~ito za SevernuMitrovicu koja je multietni~ki grad.Njegova radikalna retorika i stalna podelana jedne i na druge zaista nije zdrava.Mislim da je nama dosta bilo sukobljavanja,nama treba sada neko ko }e nas spajati.

� Beogradski mediji su objavili da je uKosovskoj Mitrovici na dan izbora bioBratislav Diki}, poznat pod nadimkom„Mali Legija“, nedavno smijenjeni koman -dant @andarmerije koji je povezan sakriminalom. Da li se njegov dolazak moèvezati za incidente koji su se desili?

Da, bio je u Mitrovici na dan izbora. Nemogu ni{ta da tvrdim, ali sigurno taj ~oveknije do{ao ovde na kafu.

� Kako bi ste ocijenili uticaj zvani~nogBeograda na doga|anja na sjeveru Kosova?

Poruke koje stiù iz Beograda i aktivnostikoje se de{avaju na terenu ne poklapaju sezbog ~ega su gra|ani prili~no zbunjeni.Retorika koja postojala u posljednjih 14godina sve do pre dva-tri meseca, kada segovorilo nikako kosovske institucije, to jeka`njivo, odjedanput je promenjena. Sadabeogradski dràvni vrh Srbima ovde govori -vi morate da sara|ujte sa kosovskiminstitucijama i morate na izbore. Me|utim,imamo lokalno rukovodstvo ovde koje kaè— „ma kakvi, to ne dolazi u obzir, ne}emo minikakve kosovske izbore, to jeneprihvatljivo“. Onda se ljudi pitaju {ta jeprava poruka, da li Beograd govori tako zbogEvropske unije, a zapravo pravu poruku {aljekroz lokalno rukovodstvo.

� Da li Va{a kancelarija sara|uje saVladom Srbije?

Na àlost, nemamo saradnju sazvani~nim Beogradom. Poku{avala samda je uspostavim jer se u ovom delu gradamanipuli{e dezinformacijama. Moj cilj jeda se prenese prava istina. Jedna ~istanamera. Me|utim, nismo uspeli.

� Kosovski premijer Hashim Thaci ipremijer Vlade Srbije Ivica Da~i} ivicepremijer Aleksandar Vu~i} u Briselu}e donijeti odluku da li }e izbori uSjevernoj Mitrovici biti ponovljeni.

Oni }e dogovoriti aktivnosti nalokalnom nivou bez konsultacije svihfaktora koji ovde deluju. To je velikipropust. Kako ljudi iz Beograda i Pri{tinemogu da znaju kako neka stvar moè da seimplementira u Mitrovici, Leposavi}u iliZubinom Potoku? Za Severnu Mitrovicu sepo tom pitanju konsultuje srpska lokalnasamouprava, ali pitanje je da li je onaobjektivna, da li konstruktivna ilidestruktivna. Ja verujem da rezultatiizbora odrànih 3. novembra u SevernojMitrovici mogu ~ak otkriti motiv upadahuligana u tri {kole u ovom gradu ipozadinu njihovog nasilja. Ukoliko budedonesena poruka da se ponove izbori, sveinstitucije moraju imati strategije zaprevenciju katastrofe. �


BO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKO-ALBANSKI SUKOB

ZAKAZALI POLICIJA I KFOR: Kako je moguće da četirinaoružana mladića sa maskama na glavi upadnu u školuu kojoj je bilo glasačko mesto? Pri tome da niti kosovskopolicija, niti KFOR, a ni Euleks ne budu spremni zajednu takvu situaciju

HISTORIJSKI IZBORI NA KOSOVUPrvi izbori poslije rata 1999. godine, koje sudogovorili premijeri Hashim Thaçi i Ivica Da~i}



ZNANSTVENI EKSPERIMENT

Vi{e od 150 nau~nih ~asopisa {irom svijeta “nasjelo“ je na la`ni rad koji su im poslali novinari“Sciencea“; na prostoru ex-Yu samo je `urnal iz

Sarajeva prepoznao prevaru

Svijet nauke i izdavaštva ovih dana trese gotovo nezapamćen skandal: uredništvopopularnog časopisa „SCIENCE“ je na više od 300 adresa naučnih časopisa širom

svijeta poslalo lažni znanstveni rad sa ciljem da provjere kriterije urednikastručnih publikacija i njihovih recenzenata; izmišljeni rad pristalo je da objavi čak157 časopisa, a među rijetkima koji su prepoznali falsifikat je “Bosnian Journal of

Basic Medical Sciences” iz Sarajeva

KAKO JE SCIENCE PREVARIOSVE - OSIM BOSANACA!

Foto: Mario Ili~i}

nauka:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 20:58

Kada je novinar ~asopisa ScienceJohn Bohannon odlu~io dapo{alje la`ni znanstveni rad naadrese vi{e od 300 nau~nih~asopisa {irom svijeta i vidi ko

}e se “upecati” da ga objavi, nije ni slutiokako }e poraàvaju}i biti rezultati njegovogistraìva~kog eksperimenta. Rad u kojem,kako kaè Bohannon, svako sa elemen tar -nim znanjem hemije lako moè otkriti nizgre{aka, pristalo je da objavi ~ak 157nau~nih ~asopisa, a tek 98 njih je odbilo.

„To je procenat od 61 odsto, mnogove}i nego {to sam o~ekivao. Mislio sam da}e, u najgorem slu~aju, rad pristati daobjavi 10 do 15 posto ~asopisa od svihkojima sam ga poslao“, kaè Bohannon,koji ina~e ima doktorat iz molekularnebiologije.

U radu koji je napisan na osnovuizmi{ljenih laboratorijskih rezultata, tvrdise da odre|ene molekule koje se dobijaju iznekih vrsta li{aja mogu lije~iti rak.

„Eksperimenti su bili toliko beznade`nomanjkavi da su rezultati bezna~ajni“,navodi se u tekstu u Scienceu.

NAUKA ZA NOVACBohannon je svoj „nau~ni“ rad poslao,

izme|u ostalih, i na adrese nekolikonau~nih ~asopisa sa prostora biv{eJugoslavije, ta~nije iz Bosne i Hercegovine,Srbije, Hrvatske i Makedonije. Svi su

pristali da objave radunato~ o~iglednim manjkavostima, izuzevjednog ~asnog izuzetka iz na{e zemlje.Rije~ je o ~asopisu Bosnian Journal ofBasic Medical Sciences (BJBMS), koji od1998. godine izdaje Udruènje bazi~nihmedicinskih znanosti Federacije BiH.Glavni i odgovorni urednik ~asopisa i

ujedno dekan Medicinskogfakulteta Univerziteta u Sarajevu,prof. dr. BBakir Mehi}, kaè kako suu uredni{tvu ovog ùrnala odmahprepoznali gre{ke.

„îm sam dobio rad,pro~itao sam ga i procijenio danije za objavljivanje. Nismo ga~ak ni slali recenzentima“, kaèMehi}.

înjenica da je ve}ina nau~nih~asopisa i radova koji se u njimaobjavljuju danas dostupna onlinesu{tinski je, naravno, pozitivnastvar, ali istovremeno otvara iprostor za brojne zloupotrebe.Istraìvanje Sciencea otkrilo je

pravi „Divlji zapad“ u ovoj oblasti. Nesamo da pokre}e pitanje ugleda irelevantnosti nau~nih publikacija, negootkriva i da su mnogi urednici spremni bezdetaljnijih provjera objavljivati radove uzodre|enu finansijsku nadoknadu.Konkretno, u Bohannanovom slu~aju, odautora izmi{ljenog nau~nog rada uredni{tvasu traìla da im po{alju naknade u iznosu ido 3.100 dolara u zamjenu za objavljivanje.

„Danas na internetu postoje odre|eni

izvori koji objavljuju spisak nau~nih~asopisa tzv. predatora. To su prakti~no~asopisi koji }e uz odre|enu nov~anunadoknadu objaviti bilo kakav rad,uklju~uju}i i one radove koji su ispodsvakog znanstvenog standarda. Imate icijele izdava~ke ku}e koje se bave takvimpredatorskim radom i rukovode seisklju~ivo finansijskom dobiti. Ti radoviobi~no ne prolaze nikakvu recenziju, ilipro|u samo kroz povr{ne recenzije i ondaugledaju svjetlo dana“, obja{njava prof. dr.Mehi}.

Nadoknada koju uredni{tva ~asopisatraè od autora je neminovnost, naravno, akre}e se od nekoliko stotina pa do vi{ehiljada eura, {to naj~e{}e zavisi od rejtingasamog ~asopisa i njegovog tiraà. âsopiskoji je objavljivala kompanija InTech izRijeke koji je nedavno uga{en, upravo zatojer su bez provjere objavili la`ni radSciencea, napla}ivao je od autora po 400eura.

„Logi~no je da oni ~asopisi koji imajuvelike tiraè traè i ve}e nadoknade zaobjavljivanje, a u uvjetima u kojima miradimo, to je nezaobilazno, jer se isklju~ivosami finansiramo“, kaè prof. dr. Bakir


RAK-RANA SAVREMENE NAUKE

��

Pi{e: MAJA RADEVI]

PROF. DR. BAKIR MEHI], GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK BJBMS-a“Svake godine dobijamo stotine radova iz cijelog svijeta i veoma smo oprezni pri evaluaciji”

Foto: Milutin Stoj~evi}


Mehi}. „„Nemamo nikakvu podr{ku odnadle`nih ministarstava, a urednici isavjetnici redakcije minimalno su pla}eniza svoj rad.“

Prema propozicijama o pisanju i slanjunau~nih radova, radovi se mogu uputitionline na adresu stru~nih saradnika ~asopisa,koji konsultiraju glavnog i odgovornogurednika i zatim se odlu~uje ho}e li rad i}idalje na recenziju. U prvoj fazi glavniurednik procjenjuje da li je metodologijanau~nog istraìvanja provedena naadekvatan na~in, valjanost odabranihstatisti~kih metoda, na~in prezentacijerezultata i citirane reference. Tako|er, vodise ra~una o tome da li rad svojom tematikompripada konceptu ùrnala.

„Ako su zadovoljeni ti osnovni kri te -riji, onda urednik predlaè recen zente. Onisugeri{u prihvatanje, odbijanje, ilikorekciju rada. Recenzent mora biti izoblasti iz koje je napisan radi i mi upravilu vodimo ra~una da to bude neko koje izvan Bosne i Hercegovine. Radovi serecenzentima upu}uju pod {ifrom, tako daoni ne znaju ko su autori“, govori Mehi}.„Najve}i broj recenzenata na{eg ~asopisaje iz regiona. Nije lako do}i do njih jer serecenzije ne pla}aju, tako da ponekadradovi ~ekaju i do godinu dana narecenziju i objavljivanje.“

VISOKA STOPA ODBIJENIH RADOVAâsopis Bosnian Journal of Basic

Medical Sciences objavljuje se ~etiri putagodi{nje. U ovoj godini ukupno su primili

oko 250 radova, od toga je oko 160 odmahodba~eno, dok su ostali upu}eni narecenziju. U periodu od januara do oktobra2011. na adresu BJBMS-a stiglo je 259radova. Njih 177 (68,3%) je odba~eno,19,7% je publikovano, dok je oko 12% bilou procesu recenziranja. U prosjeku, stopaodba~enih radova u BJBMS-u pribli`na jeonoj u drugim mainstream ùrnalima ovogtipa.

„To jeste dosta visok procenat, a razlogje upravo taj {to radovi stiù iz ~itavogsvijeta“, kaè Mehi}. „„Najvi{e radova stiènam iz Kine, Turske i op}enito tihmnogoljudnih zemalja, gdje imate jakopuno onih koji bi èljeli da napreduju uzvanju, a nemaju odgovaraju}u podlogu iinfrastrukturu da bi mogli napravitiadekvatan nau~ni rad. Naj~e{}i razlogodbacivanja radova je neadekvatan nau~ni


ZNANSTVENI EKSPERIMENT

�

Iz uprave kompanije InTech d.o.o. kojaje ukinula rije~ki ~asopis InternationalJournal of Integrative Medicine 4. oktobraove godine, dan nakon {to je novinski tekstobjavljen u Scienceu, priznaju kako senjihov sistem i rad recenzenata pokazaokao „manjkav, nedostatan i povr{an“. „InTech priznaje veliku gre{ku svojihvanjskih suradnika koji su imali (sada je tojasno) preveliku samostalnost u radu nabazi profesionalnog povjerenja... Zbogtoga, odlu~ili smo obustaviti izdavanje~asopisa i tim ~inom za{tititi me|unarodnuznanstvenu zajednicu i sve na{e surad -nike. Autorima }e napla}ene naknade zaobjavljivanje ~lanaka biti u potpunostirefundirane“, navode iz ove kompanije, tezaklju~uju: „Ova akcija ukazuje nasveobuhvatni problem u domeniizdava{tva te potrebu za postroènjemnadzora rada vanjskih znanstvenihurednika i recenzenata.“

Prof. dr. Mirko Spiroski s Medicinskogfakulteta u Skoplju urednik je ~asopisaMacedonian Journal of Medical Sciences,koji je tako|er „nasjeo“ na prevaruSciencea.

Spiroski kaè kako su za sporni radizabrali ~ak deset recenzenata, ali nakonnedostupnosti i odustajanja recenzenata,te pod pritiskom autora rada, odlu~ili suobjaviti rad sa samo jednom recenzijomkoja je bila pozitivna.

„Meni je veoma neugodno {to smodonijeli pozitivnu odluku, ali na{~asopis nije specijalizovan ve} tretiramedicinu u {irem smislu, a ~itavredakcijski odbor, pa i recenzenti nisuspecijalizirani za ovo podru~je“, kaèSpiroski.

A u onoj jednoj pozitivnoj recenziji kojusu dobili za rad, pisalo je: „Odli~an rad!Jako zanimljiva ideja... Moè biti proboj ulije~enju...!“ �

REAKCIJE IZ REGIJE NA PROJEKT “SCIENCEA”

Potrebni strožiji kriteriji i bolji nadzor rada urednika i recenzenata

JOHN BOHANNONPoraàvaju}i rezultati istraìvanja


pristup, neki svojom tematikom neodgovaraju konceptu ùrnala pa ih zbogtoga ne moèmo objaviti, a imali smo isituacija da se {alju tehni~ki radovi izoblasti nekih medicinskih aparata i sli~no,{to tako|er ne publiciramo.“

Kada je rije~ o autorima iz Bosne iHercegovine, u prosjeku se u svakom brojuùrnala objave dva do tri rada na{ih autora.Plagijate je u principu najteè otkriti, kaèMehi}: „„Dogodilo se jednom da smo

objavili ~lanak za koji smo naknadnosaznali da je plagijat i onda smo morali daga povu~emo. Iako smo veoma oprezni kodevaluacije radova, te{ko je to pratiti akonemate finansijska sredstva i pretplatu naprofesionalni software koji sluì u tesvrhe.“

Novi online nau~ni ùrnali pojavljuju segotovo svakodnevno. Danas ih ima nahiljade, a njihova otvorenost i mogu}nostda se ~itaju bez pretplate ~ini nauku

dostupnijom nego ikada ranije. Ipak,uzimanje naknada od autora u zamjenu zaobjavljivanje radova nerijetko svodi takveweb ~asopise na nivo amaterskih blogova.

Na pitanje kako stati u kraj zlo upo -trebama, prof. dr. Bakir Mehi} kaè:„Najva`nije je {to na osnovu tih radova~lanovi akademske zajednice napreduju uzvanjima. Mislim da }e pojediniuniverziteti morati ta~no odrediti ~asopisei baze podataka u okviru kojih mogu bitiobjavljeni radovi iz pojedinih oblasti.Samo na taj na~in se moè urediti ‘trì{te’nau~nih ùrnala. [to se ti~e baza podataka,postoje one koje su slabije i one ve}e,relevantnije baze, i tu se tako|er mora na}iodre|ena mjera od strane univerziteta. UHrvatskoj, recimo, najve}i broj ~asopisakoji se publicira su indeksirani priCurrent Contentsu koji jo{ uvijek, baremkada je medicinska nauka u pitanju,vrijedi kao najja~a baza podataka. Kadaje rije~ o Univerzitetu u Sarajevu,postoje mali pomaci u tom smislu. PutemStatuta je regulisano da onaj koji èliprijevremeno napredovanje u zvanjumora imati ve}inu radova objavljenih uCurrent Contentsu i SCI publikacijama.U tom pravcu treba i dalje razvijatikvalitet nau~nih ~asopisa.“ �


RAK-RANA SAVREMENE NAUKE

Prof. dr. Bakir Mehi} biv{i je predsjednikEti~kog komiteta Univerziteta u Sarajevu.Kaè da se za svog mandata mnogo putasusreo sa „sumnjivim“ nau~nim radovima,pa i plagijatima na koje ~lanovi na{eakademske zajednice, naàlost, nisu imuni.

„To je jedna dosta nedefinisanaoblast. Eti~ki komitet Univerziteta nemasnagu da bilo kome izrekne nekesankcije. Mi moèmo samo poku{ati da

uti~emo na svijest ljudi, ali to nijedisciplinska komisija, niti sud. Istotako, moèmo utvrditi da je neki radplagijat i to je sve. Bilo je slu~ajevakada smo preporu~ivali odre|ene mjereSenatu Univerziteta, poput suspenzijaza pojedine profesore koji se nisupona{ali u skladu s eti~kim normama,ali to na kraju nije prepoznato uzakonu“, kaè prof. dr. Mehi}. �

(NE)ETIKA I UNIVERZITET

Profesori-plagijatori prolaze bezikakvih sankcija


Kada nam je pro{log mjesecaDamir Dvornikovi} poslao e-mail i obavijestio nas da }e uBo{nja~kom institutu u Sarajevubiti postavljena izlo`ba akvarela

i ulja na platnu njegovog djeda ZZvonimiraDvornikovi}a, te promovisana monografijaPri~e o ljudima, pri~e o Sarajevu, ni slutilinismo o kakvom je blagu rije~. Ruku nasrce, Dvornikovi}evi akvareli ve} su dvaputa predstavljeni u glavnom gradu na{edràve, 1998. i 2010., ali ne{to do sje}anjaba{ i ne dopire kvalitetan odjek u javnostitada. Bar ne kao {to se to sada dogodilo,mada bi impresije mogle biti zericutemeljitije, razboritije, raznovrsnije. Pa, dapoku{amo...

GOSPODIN SA [E[IROMSje}anja na svog djeda Damir

Dvornikovi} je opisao u predgovoru zaistaizuzetne knjige-monografije Pri~e oSarajevu, pri~e o ljudima. No, je li, mo`da,za neku drugu priliku, evo, recimo za ovu,ostavio jo{ pone{to {to bi podijelio sabosanskohercegova~kom javno{}u? “Ta

neka mirno}a i staloènost, uìvanje ujednostavnim stvarima koje svakodnevnicadonosi, to pamtim. Istina, moja sje}anja suiz doba kad je Zvonimir ve} bio u mirovini,a ritam je tada ipak druga~iji. Iz oveperspektive i dana{njim àrgonom bihrekao, cool gospodin sa {e{irom, koji jedrào do sebe, prihvatao ìvot i ljude igledao sve o~ima koje ‘forsiraju‘ vedrustranu”, odgovara na na{e pitanje Damir.Listaju}i knjigu, i gledaju}i sve te sjajneslike ra|ene u akvarelu i ulju, mogu}e jeshvatiti da je, zapravo, ZvonimirDvornikovi} bio veli~anstven slikar, iakomu to nije bila primarna struka. “Znam damu je slikanje predstavljalo uìtak. Kist ipaleta su uvijek bili tu negdje. Ali i poredsilnih sati koje je provodio uz {tafelaj imotiva za kojima je tragao, mislim da nijeosje}ao potrebu da te slike promovi{e.Neke slike su MMira, njegova supruga, i onpoklanjali prijateljima i to je bio na~in daakvareli i ulja ‘vide svijeta‘. Nisu ihprodavali, vjerujem da je dedi bio dovoljantaj osje}aj i zadovoljstvo {to moè da seposveti favorizovanom, ali ipak jednom odhobija, crtanju i raspore|ivanju boja napapiru. Uostalom, self-marketing jesavremeni izraz”, veli na{ sagovornik.

Mjesto ro|enja u ìvotu generalno malozna~i. Ipak, kako to da je Zvonimir ro|en u


LIJEPE USPOMENE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], OBITELJSKIALBUM DAMIRA DVORNIKOVI]A

Ono što je pravnik i slikar ZVONIMIR DVORNIKOVIĆostavio iza sebe nemaju ni važniji gradovi od

Sarajeva, ako na svijetu uopšte takvi postoje; o svomdjedu i obitelji DVORNIKOVIĆ, kao i o monografiji

PRIČE O SARAJEVU, PRIČE O LJUDIMA za naš magazin govori DAMIR DVORNIKOVIĆ

KAKAV DJED,TAKAV UNUK

Damir Dvornikovi}: “Moj djedZvonimir Dvornikovi} drào je do

sebe, prihvatao ìvot i ljude i gledaosve o~ima koje “forsiraju“

vedru stranu“

dvornikovic:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 20:44

Zemunu, pitamo Damira: “Njegov otacLjudevit, profesor i filozof, i majkaMarjana, u~iteljica i publicista, su `ivjeli iradili u Zemunu u to doba kad se Zvonimirrodio, 1898. godine. Dvije godine kasnijesele u Sarajevo i u njemu Zvonimir nakonosnovne zavr{ava Realnu gimnaziju, {koluna obali Miljacke u koju je kasnije i{ao mojotac, a potom, puno godina kasnije i ja.Samo, tada se zvala Peta gimnazija.

Zanimljivo je da je ta zgrada - meni ulijepoj uspomeni - i mjesto prvogzaposlenja djedovog brata VVladimiraDvornikovi}a kao asistenta biologa, prijenego je postao profesor filozofije uZagrebu. Znam da su Zvonimir i Vladimirimali i ~etiri sestre. Zvonko je zavr{io studijprava u Zagrebu pa potom radio kao sudacu Sarajevu, uz kra}e epizode u Maglaju i uVisokom.”


AKVARELI SARAJEVSKOG SUDIJE

��

Sanjkanje u Sagrd`iji

Promenada u nedelju

UGLEDNI SARAJLIJAZvonimir Dvornikovi}, pravnik, slikar,sportista...


Tako da, u laganoj {etnji, do|osmo i doVladimira Dvornikovi}a, autora kapitalnogdjela Karakterologija Jugoslovena. “Tragaoje za vlastitom filozofijom, odnosno‘na{om autohtonom filozofijom‘. Nije seustru~avao sudjelovanja u javnom ìvotu ikritikovanja aktualnih dru{tvenih i politi -~kih de{avanja. Jedno od na~ela kojim sevodio u svom radu i filozofiji je da svaki~ovjek ima ‘pravo i du`nost‘ da sebi spravineku filozofiju. I pri tome ne treba ostatiizolovan. Pravi filozof treba izno{enjemsvojih mi{ljenja izraziti i osvijetliti ‘okvir‘ i‘zbivali{te‘ ìvota, ne samo pojedinca ilinaroda nego i ~ovjeka i ~ovje~anstva.

Ovo mi se svi|a: Puko samoodràvanjenije pravo ìvljenje, to je ìvotarenje. Pravi,‘puni’ ìvot jest razvoj potencije ìvota,‘stvarala~ko’ ìvljenje. A, Karakterologijaje doìvjela razli~ite reakcije, od euforije doosude, a kao originalan mislilac i odli~angovornik bio je utjecajan prije Drugogsvjetskog rata, a kasnije zbog svojihusmjerenja kritikovan pa i zbog svojihstavova umirovljen ve} u 38. godini, aliostao je filozof i dalje”, obja{njava DamirDvornikovi}.

VEDRI PRIZORI @IVOTAZvonimir je otac dva sina. “Supruga

Mira, tako|er u~iteljica, rodila mu je dvasina, TTugomira i RRadina. Tugomir, moj otac,prijatelji su ga zvali TTunjo, po profesijipravnik, a i zagrièni sportista, nogometa{,rukometa{, dugo vremena je bio i sekretarRukometnog saveza BiH. Davno, davno meje jednom odveo u FIS na neku tekmu, alibio sam dijete, pa mi taj ambijent nije

odmah ‘legao’. Tek kasnije sam se naloìona sport, prvo basket, pa sve ostalo. I mojotac je imao ìcu za crtanje, ali kao {torekoh, sport ga je privla~io vi{e. O mla|emsinu Radinu vi{e bi mogla re}i njegovak}erka LLada, moja rodica. Ja se sje}amsamo da je radio na carini, u administraciji”,kaè Damir, koga smo zamolili i za li~nopredstavljanje. Kad smo ve} “u{li” ufamiliju: “Damir je jedan sretan momak,pardon ~ovjek. Sretnim ga ~ine divnek}erke, TTara i EEla, i moja ìvotna drugaricaDina. Ona ~ini da na{ brodi} lijepo klizi popu~ini. Elem, dani sa mojim curama suuìvancija. Divna su sje}anja i na djetinjstvoi odrastanje. Moja majka BBranka je bilastabiliziraju}i faktor u obitelji, beskrajnobri`na i uvijek tu za mene i sestru, i dandanas. Dok je otac vi{e naginjao nekoj,barem, lajt varijanti spartanskog odgoja. To

je dobar miks i danas smo to {to smo. Konas poznaje nek prosudi. SSandra i ja smosaveznici jo{ od tih na{ih prvih po~etaka, asestra mi je velika podr{ka i u ovim na{imdanima. Kao dijete sam uvijek dovodio pselutalice ku}i i oboàvao stripove. Studijveterine je bio nekako logi~an slijed, uprkostome {to su mi oba roditelja pravnici, ama{tati sam volio uvijek. [to se profesijeti~e, tu sam ‘podvojena li~nost’, veterinar, udu{i, i za{titar. Taj kratki period dok samlije~io pse, ma~ke, ze~eve bio je vrlo lijep,ispunjavao me i znao sam da radim ne{tozaista plemenito. Starija k}erka kaè da }ebiti veterinar, pa mo`da me primi zaasistenta, a mla|a èli biti vila. Imao sam imalih, prijatnih novinarskih epizoda, ajedan od motiva koji me naveo da poku{amskrojiti ovu knjigu je taj {to sam zahvalan zaìvot kojim ìvim i dane koji su iza mene, u


LIJEPE USPOMENE

�

GOVORI UNUK: “Mislim da neka šira javnost trebavremena da sazna i upozna Priče o Sarajevu, priče oljudima. Ovo je topla knjiga i vjerujem da će našisugrađani to shvatiti. Mediji također”

Pasvandìjapred zoru

ÛVAR TRADICIJEDamir Dvornikovi}


kojima mi je ovaj grad pruìo puno lijepihmomenata i stvari. I svakako sam sretan {tosam na ovim ulicama sreo i upoznao tolikodivnih ljudi. A valjda }u ih upoznavati iubudu}e.”

Izlo`ba je do sada bila postavljena

1998., 2008. i 2013. godine. “Volio bih daslike i knjigu vidi {to vi{e ljudi, naravno, aliza postavke u drugim dijelovima BiH iregionu ipak je neophodna podr{ka, bar odstrane doma}ina postavke. Pa, vidje}emo{ta donosi sutra. Bilo bi lijepo probati. Tu

no} kad je bila promocija knjiìce ba{ samse osje}ao jako, jako dobro. Sretan sam {tose toliko puno lijepog svijeta okupilo ovimpovodom, jer njima je knjiga i namijenjena.To je ono najva`nije. @elja mi je damonografija bude neki vid posvete finimljudima na{eg grada. Ovo je i prilika dazahvalim ljudima iz Bo{nja~kog instituta -Fondacije Adila Zulfikarpa{i}a, izuzetnosusretljivim i profesionalnim, i bilo mi jezadovoljstvo sara|ivati s njima. Ina~e, unastanku ove monografije imao sam velikupomo} prijatelja i to u svim fazama ‘borbe’da knjiga ugleda svjetlo dana. AAmir Hadì},moj prijatelj koji ne samo {to voli stripovekao i ja nego ih i crta, osmislio je dizajn istrepio za na{e ‘mezim~e od papira’ mo`dai vi{e od mene. NNarcis, prvi ~ovjekizdava~a TDP doo Sarajevo je uvijek biopri ruci sa korisnim savjetima, a NNina, mojadraga prijateljica jo{ iz srednjo{kolskihdana, svojom je pojavom i zvonkim glasompovezala promotore i budila publiku u tihnekoliko, za mene nezaboravnih sati,koliko je promocija trajala. Nisam sadnabrojao sve drage ljude koji su mipomagali da knjiga oìvi, ali uvijek }u imbiti zahvalan. Mislim da neka {ira javnosttreba vremena da sazna i upozna Pri~e oSarajevu, pri~e o ljudima. Ovo je toplaknjiga i vjerujem da }e na{i sugra|ani toshvatiti. Mediji tako|er.”

A, koliko je Zvonimir bio cijenjen kaopravnik, sudija? “Ne mogu adekvatnoodgovoriti na ovo pitanje, jer moja sje}anjasu iz dana kad je ve} bio u mirovini, alipretpostavljam da sudije u svim dru{tvima ivremenima uìvaju odre|eni ugled.Pamte}i njegove osobine kao ~ovjekavjerujem da je i kao sudac bio izuzetan.Ono {to znam jeste da je bio ~lan upraveSA[K-a (Sarajevski amaterski {portskiklub) i Hrvatskog planinarskog dru{tvaBjela{nica 1923, a i to je potvrdapo{tovanja od strane ljudi oko njega. USarajevu je moj deda sa suprugom Miromstanovao u Podtekiji, ulici koja je sru{enada bi se gradio jedan dio Skenderije.Kasnije su ìvjeli u jednoj mirnoj zgradi uZagreba~koj ulici, a dru{tvo im je pravilabakina sestra VVera. Prihvatili su novusredinu i mislim da im je bilo ugodno unovom kom{iluku. A onda je simpati~natro~lana ekipa ostala bez svog mu{kog~lana i po~ela se polako gasiti. Zvonimir jeumro nekoliko godina prije rata, a Mira iVera uprkos silnoj du{evnoj energiji i èljiza ìvotom nisu uspjele nadja~ati dubinutame oko sebe. I kad su te{ka vremenapro{la, u stanu u Zagreba~koj, izme|unjegovih zidova vi{e nije bilo nikog. Ali,ostale su slike. I ljudi }e ih uvijek radogledati. Vedri prizori ìvota”, isti~e DamirDvornikovi}. Skoro sve smo naveli. Osimda bi bilo lijepo u sopstvenoj biblioteciimati Pri~e o ljudima, pri~e o Sarajevu. �


AKVARELI SARAJEVSKOG SUDIJE

U ponedjeljak je urednik ovihnovina dobio e-mail od gospodinaMuniba Tufe: “Po{tovani g. Senade.Pro~itah u Va{oj Heftarici, pod 29.oktobar, o kolekciji akvarela g. Z.Dvornikovi}a. Moj otac bio je prijateljsa g. Dvornikovi}em, koji mu jedarovao vjerovatno jedan od svojihprvih akvarela iz vremena dok je jo{kao mlad pravnik slu`bovao u Fo~i.Slika predstavlja begovskiOd` ak kod Usti koline, a vjerovatno jestara oko 90 godina. Ako znate e-mailadresu njegovog potomka Damira,molim Vas da mu sliku proslijedite, jer}e ga mo`da interesovati da jepogleda.” Proslijedismo je istog tre -nutka. I, kontaktirasmo Muniba Tufu.“Na{e dvije porodice su bili prijatelji idruìli su se. Supruga g. Zvonke, Mira,dolazila je kod nas, a moja majka jei{la kod nje. G. Zvonko je mog ocapoznavao iz intelektualnih krugova.Meni je moja majka pri~ala da je g.Zvonko, kao mlad pravnik, slu`bovaou Fo~i. Tako je slika mogla nastativjerovatno izme|u 1920. i 1930.

godine. On je znao da je moja nana,odnosno majkina majka, iz porodiceêngi} iz Odàka blizu Ustikoline,odnosno Fo~e. Kao zaljubljenik uakvarel, a vjerovatno i da na~ini prig o -dan poklon, darivao nam je sliku togOdàka. Slike se sje}am oduvijek,visila je na zidu u na{oj starojporodi~noj ku}i u ulici O~aktanum nadKova~ima. Poslije ovog rata ku}a jeprodana, a ja sam sliku ponio sasobom kao dragu uspomenu”, napisaonam je Munib Tufo. �

SUDBINA JEDNE SLIKE

Odžak u Dvornikovićevom akvarelu

BRA]A, FILOZOF I PRAVNIKVladimir Dvornikovi} (lijevo) i Zvonimir Dvornikovi} (desno)


êtrnaeste zimske olimpijske igre,odràne februara 1984. godine uSarajevu, koje je te zime kao graddoma}in izvojevalo pobjedu nadjapanskim Sapporom i {vedskim

Goteborgom, bile su najbolje i najljep{eodràne do tada, s ponosom }e i danas re}iorganizatori Igara. A zahvaljuju}i, prijesvega, jednom ro|enom Mostarcu, MMla de -nu Kolobari}u, art direktoru ZOI ‘84.,sarajevska Olimpijada ostala je upam}ena ikao grafi~ki najimpozantnija sa izvrsnimplakatima koji su djelo umjetnika IIsmaraMujezinovi}a, a ovih dana publika ihponovo moè vidjeti na izlo`bi u galerijiZvono...

„Mladen Kolobari} je de facto i dizajnertih plakata, on je taj koji je odredio kako }eoni izgledati. Znak pahuljice radio je RRokoAntoni}, a logotip Kolobari}. Na po~etku jebilo nas nekoliko umjetnika koji smotrebali raditi te plakate. Ja sam napraviosvoje skice i oti{ao u Pariz na dva mjeseca,jer sam tamo imao ugovore sa nekimgalerijama. Otprilike nakon mjesec danamog boravka u Parizu dobio sam poziv dase vratim u Sarajevo, jer je trebalo napravitijo{ {est plakata“, pri~a Ismar Mujezinovi}.„U me|uvremenu su dvije moje skice ve}bile od{tampane kao gotova rje{enja, a ja otome ni{ta nisam znao. Tako su me doveli upomalo neugodnu situaciju jer sam i ostaleplakate morao raditi po osnovu ona dvakoja su ve} bila od{tampana... Nakon {tosam se vratio u Sarajevo, imao sam samosedam dana da napravim sve te plakate,radio sam danono}no... Mislim da je nakraju odluku da ja radim sve plakate donioArtur Taka~ (proslavljeni jugoslovenskiatleti~ar i ~lan Me|unarodnog olimpijskogkomiteta, op.a.).“

MEMORABILIJA NA E-BAYUMujezinovi} prvi put u Zvonu izlaè

svoje olimpijske plakate kao autor. Do sadaih je na izlo`be po svijetu slao Olimpijskikomitet, a osvojili su nekoliko me|u na -

rod nih nagrada, od kojih umjetnik


ISMAR MUJEZINOVI]

U sarajevskoj galeriji „ZVONO“ 2. novembra otvorena je izložba olimpijskihplakata autora ISMARA MUJEZINOVIĆA; pored toga što svjedoče o izuzetnomstvaralačkom daru i vještini jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkihumjetnika, Mujezinovićevi plakati ilustracija su bolje prošlosti Sarajeva, ali i

drugačijeg odnosa prema umjetnosti i umjetnicima iz vremena u kojem glavnomjerilo vrijednosti nije bio broj „lajkova“

na internetu...

Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ISMAR MUJEZINOVI],UMJETNIK@ivimo u vremenu ukojem se gubi valorizacija kulture i umjetnosti

mujezinovic:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 20:51

posebno izdvaja strukovnu nagradu koju jeu Bruxellesu dobio za Kliza~a, jer je to bilopriznanje za najgrafi~niji plakat od{tampante godine u svijetu. Pored plakata koji sura|eni za Olimpijadu, Mujezinovi} jeizloìo i nekoliko plakata koji su nastaliprije 1984. godine. Na taj na~in èlio je,kako kaè, problematizirati poziciju plakata

u Bosni i Hercegovini: „Kada mi je SSa{aBukvi} predloìo da napravimo ovuizlo`bu, pomislio sam za{to bih to radiokada su to plakati koje ve} svi dobropoznaju, i svake godine u vrijemeOlimpijade oko toga se digne neka‘pompa‘... Onda sam do{ao na ideju dauzmem i neke svoje stare plakate iz

vremena prije Olimpijade, koji su negdjemalo i poderani, izgu`vani, pa dapoku{amo problematizirati taj odnosizme|u ‘poznatog’ i ‘nepoznatog’. Drugimrije~ima, kada si kao umjetnik angaòvan iiza tebe stoji neka me|unarodno relevantnai ugledna institucija, kao {to je u momslu~aju u to vrijeme bio Olimpijski komitet,onda sve {to je ra|eno za tu institucijuautomatski dobije neki zna~aj. A onoostalo, koliko god bilo dobro i kvalitetno, ara|eno je za neke manifestacije koje mo`danisu toliko bitne, uglavnom nikad nedospije do nekakvog {ireg kruga ljudi“,obja{njava Mujezinovi}. „To je isto kao safilmom - svi idu kad je premijera i crvenitepih, a sutradan nema nikog u kinu. Zna~i,njih zapravo ne interesuje film ili izlo`ba,nego je bitno da se pojave u konstelaciji sazvijezdama koje }e eventualno do}i na tajdoga|aj. To je jedan malogra|anski odnoskoji je, naàlost, danas u svijetupreovladao“, smatra na{ sagovornik.

Plakati Ismara Mujezinovi}a ra|eni zaZimske olimpijske igre ‘84. danas seprodaju i na eBayu i drugim webstranicama. Cijene su razli~ite, u Evropine{to niè nego u Americi, ali se naaukcijama moè posti}i cijena i do dvije, trihiljade eura. Sve su to originalni plakati,koji su {tampani te 1984. za Olimpijadu.Naravno, ako je plakat potpisao umjetnik,on ima neuporedivo ve}u vrijednost. AIsmar Mujezinovi} sje}a se da ih jepotpisao mnogo: „Bilo je tu negdje oko 300mapa. Pomnoìte to sa osam plakata usvakoj mapi, zna~i bilo je ukupno 2.400potpisanih plakata. Mislim da sam cijelunedjelju samo potpisivao, ruka me jezaboljela“, sa smijehom kaè Mujezinovi}.

Pored toga {to svjedo~e o izuzetnomstvarala~kom daru i vje{tini jednog odnajzna~ajnijih bosanskohercegova~kihumje tnika, Mujezinovi}evi plakati ilus tra -cija su onog ljep{eg dijela istorije Sarajeva,ali i druga~ijeg odnosa prema umjetnosti iumjetnicima uop{te.

„Najve}i problem je {to nam ve}dvadeset godina konstantno ispiraju mozak,ubje|uju}i nas da sve {to je bilo prijetakozvane demokratizacije dru{tva, kao danikada nije ni postojalo. I onda imategeneracije mladih ljudi koji vjeruju da svepo~inje od njih. Tako se gubi ona pravavalorizacija, ru{e se temelji jednog dru{tvai njegove kulture“, govori Ismar


SKICE ZA OLIMPIJSKE PORTRETE

��

ISMAROVI PLAKATILjep{a strana istorije Sarajeva


Mujezinovi}. „U jednom od mojih filmovasam rekao: ako vaga nema kontrateg, ondase ni{ta ne moè ni vagati. Da biste mogliustanoviti {ta je dobro, a {ta nije, morateimati odre|ene repere. Sada se de{ava da jeono {to je lo{e postalo dobro, a ono {to jedobro postaje nebitno jer nije popularno,odnosno nije u mas-medijima. Mediji tusnose veliki dio odgovornosti, jer ~estopromoviraju takve la`ne vrijednosti. Pojavise neka idiotarija na YouTubeu, dobije trimiliona klikova i svi }e to objaviti. A imateizuzetne stvari, koje imaju pet klikova, i tonikoga ne zanima. To je linija manjegotpora - prihvata se ono {to je popularno,jer to ne treba valorizaciju. Evo, recimo,danas u Tuzli gotovo niko ne zna da su dvaizuzetno poznata strip-crta~a Tuzlaci. To subra}a NNeugebauer, koji su iz Tuzle oti{li uZagreb, pa odatle u [vicarsku i uNjema~ku, tamo pravili filmove...Svojevremeno je u Plavom vjesniku izlazionjihov sjajan strip, Patuljak Nosko... I sad


ISMAR MUJEZINOVI]

�

Mlada Prijedor~anka Jelena Topi},koja je mjesec dana svakodnevno satimastajala na gradskom trgu a da nijeprogovorila ni rije~, izazvala je velikupa`nju medija u regionu. Na{eg sa -govornika pitali smo za mi{ljenje o perfo r -man su kao specifi~nom umjetni~komizrazu.

„Performansi su uvijek postojali uumjetnosti, ali vi{e kao neki prate}ielement. Nekada se to zvalo eksces, asada se zove performans. U posljednjevrijeme dobili su neku svoju zasebnuformu, osamostalili se od drugih oblikaumjetnosti. Ali kao i sve drugo, performans

ima svoju svrhu jedino ako uspijeuspostaviti interakciju sa publikom. Akotoga nema, onda ni performans nemafunkciju, s tim {to slika ili film mogu dobitisvoju funkciju nakon odre|enog vremena,a performans je vi{e kao pozori{napredstava, gdje se interakcija morauspostaviti u realnom vremenu. Ali, bojimse da je generalno do{lo do takvogprezasi}enja svim i sva~im da vrlo te{ko idobre stvari mogu da uzbude i pokrenuljude, osim mo`da nekih izuzetnosenzibilnih doìvljaja, poput djevoj~iceIlme Karahmet koja je nastupila na XFactoru“, kaè Ismar Mujezinovi}. �

ZA[TO [UTI JELENA

Nekada se to zvalo eksces, a sadase zove performans


zaboravljamo takve, izuzetno bitne stvari, aodjednom se pojavljuju neki mediokritetikoji vedre i obla~e...“, kaè na{ sagovornik.

SAM SVOJ MAJSTORPosljednjih godina Mujezinovi} se

pomalo „zasitio“ slikarstva i odlu~io da seoku{a u drugim oblastima umjetnosti.Napisao je nekoliko knjiga, pi{e scenarije itrenutno priprema svoj novi dugometra`nifilm koji, kako kaè, govori o manipulaciji.

„Kada ~ovjek radi ne{to dugo vremena,u jednom trenutku jednostavno do|e dozamora. Tako je i u slikarstvu, ~ovjek po~nesam sebe eksploatirati nakon odre|enogvremena i onda je potrebno osvjeènje.Kaù, kada se zamori{ u slikarstvu, najbolje

je da promijeni{ materijal, a ja sampromijenio medij jer sam èlio probatine{to potpuno druga~ije“, pri~a ovajumjetnik. „Kada sam u Ljubljani manjekontaktiram s ljudima nego ovdje, i ondami pisanje knjiga do|e kao razgovor snekim. Ali nikada ne pi{em o onimstvarima koje poznajem, nego sveizmi{ljam, ~ista fikcija...“

Filmove radi bez budèta i isklju~ivo naprincipu „sam svoj majstor“. „Nisam ja zakolektivni rad, zato sam odlu~io da jenajbolje da sve radim sam. Sam pi{emscenarije, reìram i snimam, ~ak nemam nionog {to drì svjetlo... Sam napravim, sampo~istim iza sebe i to je to. Sada radim nanovom dugometra`nom filmu, imam gotovscenarij, samo jo{ moram da okupimglumce. A to je najteè, jer kad radite filmbez novca, onda je te{ko uskladiti slobodnovrijeme glumaca. A uglavnom su svenatur{~ici, ne volim profesionalce“, pomalou {ali zaklju~uje Mujezinovi}. �


SKICE ZA OLIMPIJSKE PORTRETE

Ismar Mujezinovi} ro|en je u Osijeku.Na zagreba~koj Akademiji likovnihumjetnosti, na Odsjeku za slikarstvo,diplomirao je 1966. godine. Danas ìvi iradi paralelno u Sarajevu, Lovre~ici(Hrvatska) i Ljubljani.

„To su posljedice raspada biv{ezajedni~ke dràve, pa sada imamo imo vi -nu u tri razli~ite dràve“, kaè Muje zi novi}.

S vremena na vrijeme posjeti i Tuzlu,rodni grad njegovog oca, velikogbosanskohercegova~kog slikara IsmetaMujezinovi}a. U Ateljeu Ismet Muje zin o vi}u okviru Me|unarodne galerije portretaTuzla ~uva se dio njegovih radova.

„Jedno vrijeme nisam bio zadovoljan

na~inom na koji se odnose prema tojzaostav{tini, a ni sada nisam sasvim, alibolje je nego {to je bilo“, kaè Mujezinovi}.„Najve}i problem je {to tuzlanska Galerijanema dovoljno finansijskih sredstava daostvari svoju punu funkciju. Nedostaje imkustos, a prije svega restaurator.Restauratori su ina~e rak-rana na{e kulture,tako da je masa umjetni~kih djela koja se~uvaju u galerijama i muzejima {irom BiH ujako lo{em stanju. To ~ak nije ni posljedicarata, nego najve}im dijelom nebrige, nemaraprema kulturnom identitetu. A onogmomenta kada izgubimo taj identitet,posta}emo potpuno nezanimljivi i marginalnina evropskoj kulturnoj sceni.“ �

IZME\U BOSNE, HRVATSKE I SLOVENIJE

BiH je zemlja koja zbog nemara sveviše gubi kulturni identitet

OD SKICA DO GOTOVIHRJEŠENJA: „Mladen Kolo -ba rić je de facto i dizajnertih plakata, on je taj koji jeodredio kako će oni izgle-dati. Nakon što sam sevratio iz Pariza u Sarajevo,imao sam samo sedamdana da napravim sveplakate, radio sam dano -no ćno... Mislim da je nakraju odluku da ja radimsve plakate donio ArturTakač”


Negdje u neposrednoj blizini ovihstranica nekad je, jednom sigurnoa mo`da i vi{e puta, napisano daje 1993. u Sarajevu najgoragodina u istoriji ~ovje~anstva! E,

u toj najgoroj godini reditelj HHaris Pa{ovi}organizuje 1. Sarajevo Film Festival -Poslije kraja svijeta, koji je bio dioMe|unarodnog teatarskog i filmskogfestivala MESS. Da ne bude zabune, za onekoji malo slabije poznaju ovda{nju“scenu”: prvi Sarajevo Film Festival nijeodràn 1995., nego dvije godine ranije. To{to ga sada{nji, a izgleda i svagda{nji,direktor SFF-a MMirsad Purivatra u zva -ni~noj evidenciji ne vodi kao premijerni,njegov je problem. Pa }emo se stoga vratiti“problemima” iz 1993. godine.

SVE JE MOGU]EIz ove perspektive sve je to nekako

simpati~no, no tada nimalo nije bilo... “Biloje jako ozbiljno. Tada je svaki potez bio uvezi sa ìvotom i smr}u. Opsada je bilauàsna, ljudi su ubijani i ranjavanisvakodnevno, bili smo gladni, izmu~eni,ponièni. Stvaranje filmskog festivala i svaumjetni~ka aktivnost bili su dio na{e borbeza ìvot i slobodu. Bio sam tada direktorMESS-a, koji je prije rata bio najve}ijugoslovenski teatarski festival. Trans for -mirao sam ga tokom rata u Me|unarodniteatarski i filmski festival MESS u namjerida internacionaliziramo kulturu u Sarajevu.Ja sam mislio da }emo uspjeti dobiti nekihdesetak filmova i da }e mo`da 30-50 ljudidolaziti da ih vidi. Kad smo najaviliFestival, interes koji se pojavio prevazi{aoje sva moja o~ekivanja. Taj prvi SarajevoFilm Festival bio je neka velika ljubavizme|u nas koji smo ga pravili i sarajevskepublike. Novinari iz najva`nijih svjetskihnovinskih i televizijskih ku}a su tadaizvje{tavali iz Sarajeva. Mnogi od njih sume pitali: ‘Za{to filmski festival tokom


TO JE BIO 1. SFF

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI], PRIVATNIARHIV NADE SALOM

I te najteže ratne, 1993., Sarajevo je imalo svoj festival, filmski, sa izuzetnokvalitetnim programom; za “Slobodnu Bosnu”, dvadeset godina potom, govori

HARIS PAŠOVIĆ, direktor “1. Sarajevo Film Festivala”

DVADESET GODINA“POSLIJE KRAJA SVIJETA”

haris pasovic:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 23:00

rata?‘ Odgovarao sam svima: ‘Za{to rattokom filmskog festivala?‘ I jo{ je, uuvodnom tekstu za Festival sa naslovomSlika je svijest u tami, izme|u ostalog,napisao: “Na pitanje radoznalih novinara izdrugih velikih svjetskih gradova: ‘Za{to uSarajevu filmski festival?’, naj~e{}eodgovaram pitanjem: ‘A za{to nas ubijaju?’I gotovo uvijek osmijeh zbunjenosti kodmog sagovornika, neko nijemo izvinjenjezbog previ|anja temeljnih pitanja. Nikadaniko od Sarajlija nije pitao: ‘Za{to filmskifestival?’ Najve}i broj filmskih stvaralaca{irom svijeta nisu pitali zbog ~ega. Prvi jeodgovorio WWim Wenders i rekao ‘naravno,{aljem Vam filmove koje traìte!’, zatim jeLina Wertmüller rekla: ‘Podràvam!’,potom se pojavila u Sarajevu, u privatnojposjeti, DDana Rothberg. Rekla je:‘Napravi}emo sjajan festival!’ Onda jedo{la VVanessa Redgrave povodom jednogdrugog umjetni~kog projekta, rekli smo jojza Festival, nije rekla ni{ta. Oti{la je i poonome {to je ve} dosad uradila zaSarajevski filmski festival, ~ini mi se da zanju svo ovo vrijeme postoji samo Sarajevoi Festival.”

Stereotipno jeste, ali bilo bi besmislenone upitati Pa{ovi}a koja je to prva slikakoju vidi kad se sjeti tog perioda, a da nijefilmska. “Redovi za besplatne karte kojesmo dijelili. Gu`ve na ulazu u dvorane dok~etni~ki snajper puca po gledaocima kojipoku{avaju da u|u na projekciju. Naprojekciji filma Do kraja svijeta, po kojemsam dao podnaslov Festivalu, bilo je tolikogledalaca u kinu Radnik da je mo`dastotinjak njih moralo sjediti na uskojpozornici direktno ispod platna. Nikada uìvotu nisam vidio tako ispunjenu dvoranu,a bio sam na mnogim filmovima ipredstavama {irom svijeta. Kad smo nakonprojekcije iza{li u no}, bio je potpuni mrak,bez ijednog svijetla na ulici, samo su sevidjele siluete ljudi koji su u ti{ini iz kinaodlazili u tamu. Bio je to zaista prizorposlije kraja svijeta”, prisje}a sebosanskohercegova~ki umjetnik.

Koliko je bilo prikazano filmova, kakoje, uop{te, kontaktirao sa autorima i na kojina~in je bio u dodiru sa recentnomfilmskom produkcijom 1993., nastavljamorazgovor sa Harisom Pa{ovi}em: “Prvopismo sam poslao Wimu Wendersu i traìonjegove filmove Do kraja svijeta i Takoblizu, a tako daleko. Poslije su filmovidolazili od raznih autora, uklju~uju}iCoppolu, KKi{lovskog, GGodarda... Od na{ihautora prikazani su filmovi MMirzeIdrizovi}a, ZZlatka Lavani}a, AAdemira


IZME\U NJIH I SARAJEVSKE PUBLIKE

��

Haris Pa{ovi}: “Stvaranje filmskog festivala i sva umjet-ni~ka aktivnost bili su dio na{e borbe za ìvot i slobodu“

NEKAD I SADHaris Pa{ovi} je 1993. bio direktorSarajevo Film Festivala, a danas je direktor teatarske ku}e EastWest centar


Kenovi}a, DDine Mustafi}a, DDanisaTanovi}a, PPjera @alice, SSr|ana Vuleti}a,Dine Kassala. Prikazano je vi{e od 140filmova - igranih, dokumentarnih i crtanihza djecu. A na tre}i dio va{eg pitanjaodgovori}u kratko - na razne na~ine. Velikiposao su tada uradili Ademir Kenovi} imeksi~ka rediteljka Dana Rothberg, koji sukontaktirali mnogo autora kad su bili uFrancuskoj. Neki autori su se sami javilikad su ~uli da pravimo festival. BBernardoBertolucci je poslao video porukuSarajlijama; legendarni holandskidokumentarista JJohan van der Keuken jedo{ao u Sarajevo i snimio film o Festivalu;francuski reditelj RRomain Goupil je tako|ersnimao Festival...”

Bilo je tada i dirljivih poruka, koje jePa{ovi} nekako uspio dobiti: “Jednog dana,potpuno neo~ekivano, dobio sam pismo odLine Wertmüller, velike italijanske rediteljkekoja je tada imala skoro sedamdeset godina.Ne znam kako je znala za Festival, ali tavelika umjetnica, buntovnica, anarhistkinja,napisala mi je: ‘Bravo! Podràvam!!!’ To mije bilo jako zna~ajno, jer Lina je samo srceitalijanskog filma!”

KAO U FILMU “MAD MAX”I taman kad smo po~eli razmi{ljati o

veoma bitnoj “ulozi” Tunela D-B ufilmskoj umjetnosti... “Zapravo, Tunel D-Bnije bio bitan za prvi Sarajevo FilmFestival. Po{to je tunel tek bio prokopan,tada se jo{ uvijek pretr~avala aerodromskapista. Prikazali smo na Festivalu film Pistaìvota Dine Mustafi}a”, re~e Haris Pa{ovi}.Direktor 1. SFF-a. Koji je, kao {to i jestered, otvorio Festival 23. oktobra u 11 sati ukinu Radnik. Valjda nikad nijedan Festivalu istoriji filmske umjetnosti nije biootvoren tako rano. “Tada je direktor kinaRadnik bio KKasim Dàji}, koji je odmahprihvatio ponu|enu saradnju. Ali, nije bilostruje. UN snage su odbile da nam dajuagregate, ~ak nisu htjeli ni da {tite gledaocedok dolaze na projekcije. Ipak smo uspjelida na|emo agregate, pomogla nam jeJu`noafrikanka AAnne Marie Bezdrob.Kana|anin JJohn Fawcett, {ef sarajevskogureda ameri~ke organizacije IRC,obezbijedio je naftu za agregate, a MMariaBlaque-Belair iz francuske organizacijeA.I.C.F. je slala moja pisma filmskimautorima. Najve}a svjetska fotografkinjaAnnie Leibovitz je napravila plakat, aSusan Sontag, jedna od najzna~ajnijihintelektualki XX stolje}a, plakate od {tam -pane u New Yorku pro{vercovala je uSarajevo”, obja{njava na{ sagovornik. No,kakav bi to bio Festival bez “skandala”:“Daniel Day-Lewis, VVanessa Redgrave,Jeremy Irons, Volker Schlöndorff i JJimSheridan su krenuli u Sarajevo, da kao gostiFestivala budu na otvaranju, ali im je UN

zabranio da u|u u avion u Anconi. Ja samtada bio vrlo ljut, ali sam iskulirao i rekaosam da, eto, i mi, kao i svaki veliki festival,imamo skandal.”

Imao je, zna~i, 1. SFF i skandale, idirljiva pisma, i anegdote... Posjetioci su naprojekcije dolazili na najnevjerovatnijena~ine. “Ovo nama tada nije bila anegdota,ve} normalno stanje stvari. Po{to subranioci bili obi~ni gra|ani Sarajeva, kojisu poslije smjene na prvoj liniji dolazili ugrad, mnogi od njih su nosili oru`je. Ufoajeu kina imali smo pult kao za garderobui tu su gledaoci koji su bili naoruàniostavljali pi{tolje, a dobili bi broj kao zakaput. Nakon projekcije pokazivali su brojgarderoberki, a ona im je vra}ala njihovepi{tolje”, veli Pa{ovi}, koji èli spomenutisve te ljude koji su bili uklju~eni uorganizaciju Festivala: “Bila je to feno me -nalna ekipa! Monumentalan posaoorganizacije, prevo|enja, titlovanja, pro -duk cije Festivala obavili su ~lanovi MESS-ovog tima, LLejla Pa{ovi}-Mustafi}, LLejlaHasanbegovi}, MMirsada Bjelak, JJasmila@bani}, AAlmin Karamehmedovi}, NNihad iSead Kre{evljakovi}; zatim ~lanovi Sagepredvo|eni NNunom Arnautali}em; ekipaRadio Zida predvo|ena ZZdravkomGrebom; zatim ljudi sa Akademije scenskihumjetnosti; mnogi prevodioci, ZZlata Kurt, i

jo{ mnogo ljudi. SSenad Zaimovi} iSegmedina Srna imali su svakodnevno TVhronike u specijalnom izdanju Rat arta. AMedìda Buljuba{i} je vodila ceremonijuotvaranja.”

Katalog je uredila NNada Salom,legendarna novinarka Oslobo|enja, kojanam je i pomogla da bismo kako-takoilustrovali ovaj tekst. “Direktor SSalkoHasanefendi} je pristao da Oslobo|enje{tampa dodatnih osam stranica kao katalog.To je bilo golemo tada jer je ‘normalno‘Oslobo|enje izlazilo na osam stranica odkojih su ~etiri bile izvje{taji sa rati{ta, a~etiri stranice su bile za smrtovnice.Tehni~ka urednica MMarina Rodi} i ja smo samaterijalima za katalog puzali prekobrisanog prostora na prvoj liniji kodOslobo|enja da do|emo do {tamparije.

ûveni tehni~ki urednik IIbrahim Hori}Cuco nam je sloìo katalog i krenula je{tampa. Ostao sam cijelu no} uOslobo|enju i ujutro sam bijelim golfomdvojkom sa ljudima koji su raznosilinovinu, sjede}i na zadnjem sjedi{tu zatrpannovim izdanjem, do{ao do centra gradavo`njom od 120 km/h. Kad sam vidio kakoljudi na ulici listaju katalog prvog SarajevoFilm Festivala bio sam jako ponosan”,isti~e Pa{ovi}: “Najva`niji ljudi Festivalabili su gledaoci. Vi{e od 20.000 gledalacarizikovalo je ìvot dolaze}i na projekcijepod granatiranjem i snajperskom paljbom.Novinar AAco [taka je rekao: ‘Bilo je to kaou filmu Mad Max!‘ Publika u Sarajevu podopsadom bila je Sarajevo Film Festival!Oni su napravili taj veliki doga|aj uhistoriji ovog grada.”

Sarajevo Film Festival naredne godine,naàlost, nije bio organizovan. Iako je1994. bila ne{to manje gadna negoprethodna godina. No, sad to vi{e nije niva`no... �


TO JE BIO 1. SFF

�

TEKST I PROGRAM O doga|ajima na 1. Sarajevo Film Festivaluu Oslobo|enju je redovno izvje{tavala NadaSalom; lijevo je samo dio programa sarajevskog ratnog festivala


Upovijesti punka zna~ajnu ulogu,{to u nastanku ban do va, {to utemama pjesama, imali suradni~ke, derutne ~etvrti ipra{njave ulice. Naprosto je

nezamislivo kako bi zvu~ali anarhisti~kirefreni potkovani glasnim distorzi~nimgitarama, nafuranih glamuroznih klinaca izneke ugla|ene i pristojne ~etvrti u sredi{tuvelegrada. Dva minuta energije koja izvireiz tri instrumenta, kratka je definicija punk-rock pjesme.

ODLI^NO PRIHVA]ENEIako su 70-ih i 80-ih godina pro{loga

stolje}a najve}i punk-rock bandovi rekli {tosu imali i oti{li u legendu, uvijek je i iznovazanimljivo poslu{ati neki novi punk band iz

“na{eg” sokaka. Iz Vinkovaca, jednog odnajstarijih gradova u Europi, utvrdeèljezni~ara, stiè neobi~na glazbenatrojka. Tri cure koje pra{e punk-rocknazvale su svoj sastav Pun~ke. Tri cure, trigodine, jedan album, besplatno. Punkerski,mora se priznati. Ba{ kao i njihovooriginalno ime. Prvijenac Sun~ano spovremenom naoblakom ve} je nekovrijeme dostupan za be sp l -a tno preuzimanje sa stra -nica banda, a prve kritikesu i vi{e nego dobre.

Pravilo kako su sviumjetnici koji ne{tovrijede pobjegli u glavnigrad kako bi napravilikarijeru, u slu~aju mladihVinko v~a nki ne vrijedi.Popri li~no oskudna rockscena u tom gradu, nakojoj su nekim ~u dom

opstali bandovi poput punkera Ne}u `vake‘o}u kusur, Pun~ke je pak do~ekala srazumijevanjem. Pri~a o Pun~kama po~injeprije tri godine, kada su dvijepetnaestogodi{njakinje RRuby i LLucija upra{njavom podrumu odlu~ile sviratiobrade The Ramonesa. Neozbiljnazezancija, u ozbiljno muziciranjepretvorila se kada se band priklju~ilanjihova prijateljica NNina. Prvi pravi nastupPun~ke su zabiljeìle kao predgrupa grupiThe Karambol na glazbenoj manifestacijiVinkova~ke jeseni. Nakon kratkih ekspe -rimenata i promjena u sastavu, dana{njupostavu Pun~ki ~ine bubnjarka EEnaBa}anovi}-Ruby, AAnja Tkalec na bassgitari i LLucija Iv{i}, gitara i vokal. Kolikosu Vinkov~anke odlu~ne u svojimnakanama svjedo~e i brojni nastupi poHrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, ukojoj su tako|er odli~no prihva}ene.

PUNK-ROCK NORMEAlbum Sun~ano s povremenom na o bla -

kom sadrì deset skladbi, a otvara ga pjesmaPo~et }u iznova. U prvom planu su jasne bass

linije, melodi~ni glas, ikratki tekst melankoli~nog ivrlo ozbiljnog sadràja,kada se uzmu u obzir godineu kojima se djevojke izbanda nalaze. Po~et }uiznova traje svega dva i polminuta, te upravo ispunjavapunk-rock norme. Slijedi jeminut dulja Prije spavanja.Pjesma je to zanimljiveatmosfere, pomalopsihodeli~na, ali nabrijanasna`nom energijom. “Ona

obuzima me, sve slike vrte se, uzaludsmirujem se, jer ona ja~a je, noge tresu se,ruke mi krvare, vri{tim derem se, ne mogubez tebe, znam da prekasno je da sepokrenem, uzalud nadam se jer vi{e nemate...”, stihovi su pjesme Prije spavanja.

Clean zvuk gitare, o{tri beat i dubokibass tonovi uz uvodnu mikrofoniju,dominiraju pjesmom Iz dana u dan. S istomenergijom Pun~ke su u{le i u pjesmu kojanosi naziv 141. Tri minute ~istog punka~ine i pjesmu Ritam kaosa u kojoj jedinistihovi glase: “Bejbe, ona stalno dere se,bejbe, BEJBE!” Vrijedi izdvojiti izvrsnearan`mane u pjesmi Srce, kao i pjesmuPetra Pan za koje su Pun~ke snimile ivideouradak.

Slu{aju}i prvi album vinkova~kihPun~ki stje~e se dojam kako se od pojavebeogradskog banda Repetitor na ex-Yusceni nije pojavio band sli~nog kvaliteta istila. Pun~ke su svakako po formaciji i vrstiglazbe vrlo bliske Repetitoru, {to je ve} sadgolem uspjeh mladih punkerica izsusjedstva. �


OZBILJNO MUZICIRANJE

Vinkovačke PUNČKE, tri cure punk-rock orijentirane,objavile su svoj prvijenac “Sunčano s povremenom

naoblakom”; tri cure, dakle, tri godine, jedan album, besplatno

PUNKERICE IZSUSJEDSTVA

Pi{e: MARIO ILIÎ]

SEBI DOVOLJNESEBI DOVOLJNEDobro je, izVinkovaca je

puncke:TEKST osnova.qxd 6.11.2013 20:42

Nestali u stolje}u je knjiganastala izborom izLovrenovi}evih

novinskih i knjièvnih tekstova,eseja, dnevni~kih zapisa,dokumentarne i autobiografskeproze. Rezultat je vremeplovkoji ~itaoca vodi kroz razli~ita,nerijetko bolna mjesta bosanskehistorije: u jednom trenutku safra MMatijom Divkovi}em uMlecima usamljeni~ki krojimo islaèmo olovna slova bosanske}irilice za {tampanje Naukakrstjanskoga, nakon togaispra}amo iz zemlje Turke,do~ekujemo Austriju ili pak{aljemo sunarodnjake u ratovekoji se smjenjuju kao napokretnoj traci... I svaki putbivamo svjedoci te{kog,nesretnog usuda, nepravde,opresije jedne ili druge vrste.

Koriste}i franjeva~keljetopise, Lovrenovi} na svojpoznati na~in gradi fikcionalnupovijest Bosne Srebrene. Isteizvore koristi me|utim i uispisivanju obiteljske povijesti,{to ~ini mo`da i ponajboljedijelove ove knjige. U pri~iRevolver, ~izme, no` opisuje sesudbina fra DDominika, ro|akakoji se zaredi 1938., razboli odepilepsije i tragi~no strada odruke oficira Titove vojske1950. U porodi~noj predaji fraDominik je nevina `rtva, jadnodijete i mu~enik. Sa stanovi{tahistorije, on je prijateljsvirepog zlo~inca, biv{eg fratrai jednog od zapovjednikalogora Jasenovac MMiroslavaMajstorovi}a. Premaìvopisnom ljetopisu fra JJosipaMarku{i}a, Dominik je prijek,sva|ala~ki raspoloèn mladi}zanesen usta{kom ideologijomkoji mar{ka gvardijana, poteèno` na neistomi{ljenike iprezire partizane. Pri~a o fraDominiku vrlo plasti~nopokazuje kako gradimo i

njegujemo male ku}nemitologije, a na sli~nimosnovama i pogubne kolektivnemitove o svojim `rtvama,nevino stradalim pravednicima~iju historijsku ulogu nikad nepropitujemo. Lovrenovi}naizmjeni~nim montiranjemprividno neutralnogfaktografskog i romantiziranogku}nog narativa pokazujenepotpunost i nepouzdanost ijednog i drugog. Materijalnaistina ostaje nedostupna, ali tekukr{tanjem javne i privatnepripovijesti razumijevamodelikatnost i sloènost doga|ajaiz pro{losti.

Kao {to lako prihvatamobezgre{nost `rtve, jednako lakoprihvatamo i demoniziranjeneprijatelja. Lovrenovi} u ovojknjizi govori i o traumati~nomodrastanju sa stigmom usta{kogsina: njegov otac je nestaokrajem Drugog svjetskog rata,bez utvr|ene krivice ili datuma imjesta smrti. Neizvjesnost je zaporodicu trajna kazna, a rije~Blajburg nikada ne biva „dio

intimnoga obiteljskogimaginarija“. Ljetopis ùpe V.fra AAn|ela Jablanovi}a izvor jena koji se autor oslanja, a tu su idragocjena, iako obimomnajmanje zastupljena, maj~inasje}anja. @ena koja je u braku

provela ni punu deceniju, a kaosupruga nestalog ~ak {estdesetlje}a, postaje ~uvaricasje}anja, tragi~na i anahrona usvojoj odanosti, dirljiva u svojojupornosti.

Knjiga donosi i autoroveuspomene na rodni Varcar,djeda, njegove pri~e... DioNestalih u stolje}u su iLovrenovi}evi dnevni~ki zapisiod prije rata koji na neobi~anna~in preìvljavaju plja~kanjepi{~evog stana na Grbavici, kaoi zapisi nastali nakon rata, od1997. U njima sre}emo onogozbiljnog, minucioznogLovrenovi}a kojeg uglavnompoznajemo i iz njegovihnovinskih tekstova i eseja. Tu suzanimljive epizode, odposlovnih izazova zakulturnjake u komunizmu dosusreta sa TTu|manom iraspravljanja o poloàjubosanskih Hrvata. Tek ponekad,Lovrenovi} koji je neobi~nostrog prema bilo kakvom vidusentimentalnosti i bole}ivosti,dopusti sebi pokoju kako kaè„ki~ emociju“. Upla{en,razo~aran, tuàn ili ganut, onnam postaje bliì, a kroz figuruintelektualca vje~ito nadnesenognad historiju Bosne odjednomprostruje ljudski dah i krv.

Iako svoj pesimizam njegujeskoro kao manir, a svoju optikuizo{trava da {to preciznije vidimrak, Lovrenovi} govore}i osvakom periodu kao da kri{omod sebe samog provu~e pojednu uvjerljivu ohrabruju}ucrticu o ljudskosti: kom{ijespa{avaju jedni druge od usta{a,Srba i Turaka, po{tenje i~estitost se jave i u najteìmvremenima, a mudrost baremponekad uspije izvojevatipobjedu. Nestali u stolje}u suknjiga sje}anja na te{kemomente iz bosanske pro{losti,ali i dragocjeno dokumentarno-fikcionalno svjedo~anstvo o~ovjeku na vjetrometinihistorijskih isku{enja.


Pi{e: ADISA BA[I]

Lovrenovi}eva nova knjiga je kombinacija fikcije, dokumentarne i autobiografske proze, a njene

teme su uzbudljiva proturje~na povijest Bosne i ista takva privatna obiteljska povijest

Ivan Lovrenovi} (1943.)ro|en je u Zagrebu,odrastao u Mrkonji}-Gradu,a {kolovao se u ova dvagrada. Sa izuzetkom ~etirigodine egzila (’93.-’97.),decenijama ìvi u Sarajevu.Objavio je dvadesetakknjiga proze, kulturno-historijskih studija, eseja...Za izdava~ku ku}u Synopsisure|uje biblioteku izabranihspisa bosanskih franjevaca.

O AUTORU

Nova knjiga Ivana Lovrenovića

„Nestali u stoljeću“ (Fraktura/Synopsis,

Sarajevo/Zagreb, 2013.)

KNJIGA MJESECA

O mitskoj zemlji habita i hobita

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 6.11.2013 21:45

577.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVETLANA ALEKSIEVI^Rabljeno doba: krajcrvenog ~ovjeka

SvetlanaAleksandrovnaAleksievi~ jevi{estrukonagra|ivana, alitako|er i o{trokritikovana bjeloruskanovinarka koja je cijelodesetlje}e moralaprovesti u emigraciji

izvan domovine. Poznata je poizuzetnom daru da slu{a ljude i dasa~uva njihove intimne ispovijedi onajdramati~nijim historijskimde{avanjima i periodima, daju}i takohistoriji ljudsko lice. Na hrvatski jeprevedena njena knjiga Rabljeno doba:kraj crvenog ~ovjeka (Elitech, Zagreb,2013.) Cijena je 50 KM.

MARC GIRARD

Bajke bra}e Grimm:psihoanaliti~ko~itanje

Bajke koje su prijedvjesto godinanjema~ka bra}aWilhelm i JacobGrimm sakupili kaofolkloristi~ku gra|u,postale su omiljenalektira djece {iromsvijeta, ali i ~estpredmet izu~avanja.

Francuski psihoterapeut, ljekar iknjièvni kriti~ar Marc Girard u svojojknjizi Bajke bra}e Grimm: psihoanaliti~ko~itanje (TIM PRESS, Zagreb, 2013.)otkriva kakav u~inak bajke imaju nadjecu i ~emu ih u~e o roditeljima, ljubavi,èljama, svijetu... Cijena je 29 KM.

ALEKSANDAR HEMON

Knjiga mojih ìvotaAutobiografska prozabosansko-ameri~kogknjièvnika AleksandraHemona Knjiga mojihìvota (Buybook,Sarajevo, 2013.) opisujeautorovo emigrantskoiskustvo, a posljednjitekst je Akvarij, potresna

pripovijest o gubitku k}eri Isabel. Knjigadonosi i Hemonova sje}anja nadjetinjstvo, odrastanje u socijalisti~kojnovogradnji, sluènje JNA, prijeratnoSarajevo, ~uveni skandal sa nacisti~kimro|endanom... Cijena je 20 KM.

MORALNA OSUDA IZRAELA

Nova knjigaJudith Butler

Filozofkinja iknjièvnateoreti~arkaJudith Butler usvojoj je novojknjizi PartingWays:Jewishness andthe Critique ofZionism iznijelanajo{trije kritikena ra~un Izraela.Ona u knjizipoziva na trajni

bojkot svih izraelskih proizvoda iupozorava da je izraelsko naseljavanjezapadne obale kolonizatorski ~in za svakumoralnu osudu te da kona~no moraprestati. Ovi stavovi izazvali su o{trereakcije u Njema~koj gdje je Butler lanidobila nagradu Theodor W. Adorno.

TRE]I GRAH ZA ILIJU

Neka piše tko štohoćeTre}i neformalni pjesni~ki skup „Grah zaIliju Ladina“ u znak sje}anja na velikog bh.pjesnika, odrà}e se u Vitezu 09. 11. uNapretkovom klubu (pored autobuskogkolodvora Vitez). Pjesnici dolaze bezposebnog pojedina~nog poziva i takmi~ese za najbolju pjesmu inspirisanu Ilijinimstihom „Neka pi{e tko {to ho}e“. @iri }eizabrati pobjednikakoji }e bitinagra|en naokupljanjuidu}egodine.

100. GODI[NJICA RO\ENJA

Sjećanje naCamusaôvjek je poznat onda kad ga pamte poprezimenu, a „ime mu je sporedna stvar“napisao je u svom dnevniku francuskinobelovac Albert Camus. Ova tvrdnjajednako vaì za njega, alìrskog dje~akaulice, miljenika èna, kao i za njegovognajve}eg (ne)prijatelja, fizi~ki neuglednogfrancuskog {trebera Sartrea. Ova dvojicanekad bliskih knjièvnika i filozofa razi{li suse 1947. Sartre se nekriti~ki odu{evljavaosovjetskim i drugim komunisti~kimreìmima, a Camus je upozoravao da sumu draì „angaòvani ljudi negoangaòvana knjièvnost“. Historija je dalaza pravo rano preminulom Camusu.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid 82. Rush Limbaugh:

Rush Revere and the Brave Pilgrims3. John Heilemann: Double Down4. Martin Dugard: Killing Jesus5. John Grisham: Sycamore Row

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjiga.ba)

1. Kenan Crnki}: 7 tajni uspjeha2. Fikret Hodì}: I ja sam iz Srebrenice3. Dan Brown: Inferno4. Avdo Huseinovi}: Naser Ori}: Od

Gazimestana do Haga i nazad5. Aleksandar Hemon:

Knjiga mojih ìvota

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 6.11.2013 21:46 Page 58


KULT MARKETGENGIS KAHN

Gengis KahnWas A Rocker

Za sve onekojima jeheavymetal zvukprva opcijavijest kakoje bandGengisKahnobjavio

album pod nazivom Gengis Kahn WasA Rocker. Album sadrì deset pjesama,a dilemu je li veliki mongolski vladaruistinu bio rocker, kao {to to tvrdetalijanski glazbenici u naslovu svogaalbuma, morat }ete rije{iti sami.

KRISTINA TRAIN

Dark BlackRije~ je oameri~kojglazbeniciKristini Train,koja je objavilastudijski albumpod nazivomDark Black.Album sadrì

dvanaest pop skladbi sa primjesamasoula. Ina~e, Kristina Train se prije dvijegodine preselila u Veliku Britaniju, te jetamo i objavila svoj drugi studijskialbum po redu. Kriti~ari je ve}uspore|uju sa slavnom Adele.

METALLICA

Through TheNever

Iakonajpopularnijiìvu}i thrashmetalci nasvijetu kojise odazivajuna imeMetallicanisu objavilini{ta od

2008. i albuma Death Magnetic, kako bibarem malo udovoljili fanovima, snimilisu koncertnu turneju i prebacili je naDVD format. Through The Never jezapravo kombinacija dvostrukog livealbuma i filma u 3D tehnici.

Jedan od najve}ih glazbenika da na {nji -ce, sir EElton John, nakon sedmogodi{njeg“studijskog posta”, objavio je tridesetialbum pod nazivom The Diving Board. Ovelikom Eltonu sve je ve} odavno napisano,ali ipak vrijedi izdvojiti neke od naj zna ~aj -ni jih crtica iz njegovog ìvota.

Elton John rodio se 1947. u Londonu,kao RReginald Kenneth Dwight. Taj vrsnibritanski pijanist, pjeva~, tekstopisac iskladatelj, oku{ao se i kao glumac u nekolikohoolywoodskih filmskih ekranizacija ipopularnih sitcoma. Njegovu ìvotnuzaostav{tinu, pored 30 studijskih albuma,~ini gomila soundtracka koje je skladao zaserije, filmove, kazali{ne predstave i crtanefilmove, od kojih je mo`da i najpoznatijionaj iz trilogije o Kralju lavova.

U karijeri je prodao 400 milijuna nosa~azvuka, a okitio se sa pet Grammyja inagradom Oscar za filmsku glazbu. Godine1994. u{ao je u Rockń´roll Hall of Fame.Najzna~ajnije godine u Eltonovom ìvotusvakako su 1996., kada je odlikovan titulomCommander of the Order of the BritishEmpire, i 1998. kada mu je britanskakraljica EElizabetha II dodijelila titulu sir.No, vratimo se najnovijem studijskomostvarenju velikog britanskoga glazbenika.

Album The Diving Board sadrìpetnaest pjesama, a otvara ga klavirska sagaOceans Away. Slijedi je pjesma OscarWilde Gets Out, u ne{to brèm ritmu smajstorskim pop harmonijama. Naravno,Eltonov klavir je osovina oko koje se vrticijeli album The Diving Board, ba{ kao i

cijela njegova glazbena karijera. Posebnupozornost valja obratiti na tri kratkaklavirska ulomka u trajanju od po svega 40-ak sekundi, koji nose naziv Dream 1, 2 i 3,s kojim je Elton John na neki na~in odvajaozasebne cjeline na albumu.

Ponajbolja pjesma na albumu, onako ueltonovskom stilu, je The Town CalledJubilee. Tu su jo{ izvrsne pjesme Can’t StayAlone Tonight i Take This Dirty Water.Album The Diving Board na najbolji na~inzatvara istoimena molska balada. Eltonovjubilarni album spoj je izvrsnih klavirskihpop saga majstorski obojenih u soul i jazzaran`mane, uostalom onako kako smo odvelikog majstora i naviknuli. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “The Diving Board” Eltona Johna

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Mayer Hawthorne: The stars are ours

2. Kanye West: Black Skinhead

3. Placebo: Too many friends

4. Elastic Bond: Find a way

5. Morcheeba: Gimme your love

6. AM & Shawn Lee: Somebody like you

7. Arcade Fire: Reflektor

8. Timid Tiger: Walking in the sand

9. Emiliana Torrini: Animal Games

10. Katy B: 5AM

Klavirske sage staroga maheraNAKON “POSTA”Sir Elton John objavio je novistudijski album

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 6.11.2013 20:43

Poduke iz harmonije je reìrao, napisaoscenario te montirao ga filmski autor EEmirBaigazin, a snimljen je u koprodukcijiKazahstana, Njema~ke i Francuske. Radnja ovefilmske dramske pri~e odvija se u Kazahstanu.

Glavni lik Aslan ìvi sa svojom bakomna selu. Prilikom sistematskog pregledaAslan, dje~ak od trinaest godina, koji jeprije tog doga|aja mirno i hladno zaklaoovcu, oderao ju, te raskomadao, biva udrugoj ulozi, ovaj put puno “bezbolnijoj”...Njegovi vr{njaci su ga ponizili tako {to suga savjetovali da na sistematskom pregledupopije jednu ~a{u vode, koja je zapravo bila~a{a u koju su svi oni prethodno stavljalisvoj penis. To poniènje stvara traumu kodAslana. Poniènja se nastavljaju u {koli ioko nje.

[kolske kolege su uklju~ene u mnogekriminalne aktivnosti. Glavni nasilnik jeBolat koji maksimalno prezire Aslana. A onnema hrabrosti, pa osim {to je ovci oduzeoìvot, hvata kukce i mu~i ih strujom,zarobljava gu{tera... Iskaljuje svoju nemo}nad ìvotinjama.

Film je na Berlin International FilmFestivalu 2013. dobio Nagradu za izuzetnoumjetni~ko ostvarenje, Srebrenog med vje -da za kameru, dok je na Tribeca FilmFestivalu ove godine Emir Baigazin dobionagradu za najboljeg novog reìseraigranog filma.

Emir Baigazin studirao je filmsku i

televizijsku reìju na kaza{koj Nacionalnojumjetni~koj akademiji. Godine 2007.sudjelovao je na Azijskoj filmskojakademiji u Busanu. Poha|ao je BerlinaleTalent Campus 2008. godine. Baigazinovprvi cjelove~ernji film Poduke iz harmonijepremijerno je prikazan u natjecateljskomprogramu ovogodi{njeg Berlinalea.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETCRNE PTICE

Eduard Gali}Igrani, crno-bijelifilm iz 1967.godine. Scenarijza Crne pticenapisao je GrgoGamulin, reìjupotpisuje EduardGali}, a direktorfotografije je bioMile De Gleria.

Kraj je Drugog svjetskog rata. Usta{kiupravitelj zatvora namjerava likvidiratipartizanske zatvorenike. Zatvoreniciplaniraju bijeg.

Ocjena: 4

GAVRAN

Henri-GeorgesClouzot

Igrani, crno-bijeli film iz1943. godine.U jednommalomprovincijskommjestu me|ustanovni{tvomse po~inje

javljati sumnji~avost, licemjerje,paranoja, uznemirenost... Sve to zbogpojave pisama potpisanih s - Gavran.Pisma na svjetlo dana iznosenajskrivenije tajne istaknutih gra|ana...

Ocjena: 5

INTIMNO OSVJETLJENJE

Ivan Passer

Intimno osvjetljenje je debitantskoumjetni~ko djelo Ivana Passera. To jeujedno i posljednji film koji je napravio uê{koj. Peter je mladi glazbenik, ~elist izPraga. On sa svojom djevojkom Stepiodlazi do prijatelja na selu. Uìvaju u idili.

Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Ender’s Game (Gavin Hood)2. Jackass Presents: Bad Grandpa

(Jeff Tremaine)3. Last Vegas (Jon Turteltaub)4. Free Birds (Jimmy Hayward)5. Gravitacija (Alfonso Cuaron)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo(David Soren, DreamWorks Animation)

2. [trumpfovi 2(Raja Gosnell, Sony Pictures)

3. Malavita(Luc Besson, EuropaCorp)

4. Ovo je kraj(Evan Goldberg & Seth Rogen,Columbia Pictures)

5. Jobs(Joshua Michael Stern, Open RoadFilms)

TRAUME U DJETINJSTVUKvalitetne Poduke iz harmonije

Film “Poduke iz harmonije” (Kazahstan, Njemačka,Francuska, 2013.); scenarista i reditelj: Emir Baigazin

Sve zbog čaše vode

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 6.11.2013 20:43


U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONa nedavno odrànom Festivalu

televizijskog etnolo{kog filma u Ku~evu,Televizija Republike Srpske dobila je“nagradu za ukupan doprinos televizijskompreno{enju istorijskih i kulturnih sadràja”,saop{tavaju iz Slu`be za komunikaciju ipromociju RTRS-a.

U utorak, 5. novembra, navr{ilo sedevetnaest godina od smrti velikog beo -grad skog muzi~ara Milana Mlade no vi}a.Ro|en je u Zagrebu, ìvio je jedno vrijeme iu Sarajevu, a neizbrisiv trag ostavio je uBeogradu. Hvala mu za sve, {to uklju~uje ipodr{ku Sarajlijama za vrijeme opsade ovoggrada. “Mir, brate, mir...”

Od 8. do 15. novembra bi}e organi zo -vana tradicionalna knjièvna manifestacija14. humski dani poezije. Organizator jeDru{tvo hrvatskih knjièvnika HercegBosne. Najavimo ovom prilikom da }e 8.novembra u 19 sati biti odràna Pjesni~kave~er, u dvorani HKD Napredak u Busova~i.

U subotu, 9. novembra, od 19 sati i 30minuta, ljubitelji pozori{ne umjetnosti }e, nasceni BKC-a Tuzla, uìvati u mjuzikluRomeo i Julija. Shakespeareovu tragedijuna pozori{nim daskama izvodi 50-eromladih ljudi iz Pozori{ta mladih Tuzla iPjeva~kog studija pod rukovodstvomprofesorice Lejle Teskeredì}“, pi{e natuzla rijama.

Bosanskohercegova~ka grupa Bosni -sche Post zavr{ila je snimanje njihovogprvog spota i to za pjesmu Vizija. “Spot jesnimao oficijelni fotograf benda ArnejMisirli}, djevojka koja glumi ’suncokret’ uspotu je Amna Hodì}, a pjesma jesnimana i miksana u sarajevskom studijuVakat, kod velikog prijatelja benda Dinkeînjarevi}a”.

Zabranjeno pu{enje promovi{e svojposljednji studijski album Radovi na cesti iproslavlja trideset godina postojanja. Timpovodom, ili povodima, odsvira}e 28.decembra koncert u dvorani Mirza Deliba{i}KSC-a Skenderija. “Cijena ulaznice za ovajkoncert u pretprodaji }e biti 10 KM, a zbogizuzetno lo{e financijske situacije, sviposjetitelji mla|i od 27 godina i stariji od 65godina ulaznicu }e mo}i uz predo~enje li~nekarte kupiti po cijeni od 8 KM”.

Na bljesku pi{e da je mladamostarska slikarica KKatica Knezovi}“nerijetko predstavljala svoje radove uMostaru, a u punom svjetlu zablistala jena svojoj prvoj samostalnoj izlo`bi uDubrovniku”. Te }emo od njih posuditi iinfo, i njenu izjavu, i fotografiju. Danke!

“Tehnike kojima radim su razne,ovisno {to mi motiv i pri~a slike traì,od ulja do akvarela”, veli KaticaKnezovi}: ““Trenutno, prvenstveno radiuvjeta u kojima radim, slikam najvi{eakvarelom. Inspiracija mi je sve okomene. Ne zamaram se ljudima,doga|ajima i stvarima na koje ne moguutjecati. U redu je biti informiran, aliza{to tro{iti vrijeme na stvari koje nemoèmo promijeniti i takozanemarivati ono na {to moèmoutjecati. Tako da su meni inspiracijaljudi oko mene, njihove pri~e, doga|ajii mjesta koja su mi posebna.”

Katica Knezovi} ima dvadeset isedam godina. Profesorica je likovnekulture. [kolu je zavr{ila u Mostaru, amagistrirala je na Akademiji likovnihumjetnosti u [irokom Brijegu 2012., uklasi prof. AAnte Kajini}a.

Inspiracija su mi ljudi oko meneKATICA KNEZOVIĆ, mostarska slikarica

DRAGANA GRBIĆ-HASIBOVIĆ, PR Projekta“Budi promjena”

DRAGANA GRBI] HASIBOVI]“Program malih grantova Budi promjena implementira Centar za promociju civilnogdru{tva, uz finansijsku podr{ku Ambasade Kraljevine [vedske u BiH”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 6.11.2013 20:36


� êtvrtu godinu zaredom orga ni zu -jete izbor za Fotografiju godine BiH.Kako ste zadovoljni odzivom prethodnihgodina?

Odzivom smo veoma zadovoljni.Postigli smo masovnost, a ove godine}emo dodatnu pa`nju posvetiti tome da izsve te mase izvu~emo ono najbolje kakobismo nastavili sa tradicijom dapodièmo kvalitet izlo`be iz godine ugodinu. Tako|er, ove godine planiramopoja~ati i edukativni program, pa senadamo jo{ ve}em odzivu i za sadràjeedukativnog karaktera. Naravno, sve toadekvatno pratimo i sa pove}anjemnagradnog fonda.

� Koje preduslove trebaju ispunjavatipotencijalni u~esnici “Izbora”?

Na{i uslovi su vrlo jednostavni -morate samo imati dobru fotografiju. Nijeograni~enje to jeste li profesionalac ilifotografi{ete za svoju du{u. Na konkursumogu u~estvovati svi zainteresovani kojise bave fotografijom. S tim da na konkursu ne smiju u~estvovati~lanovi upravnih tijela Udruènja Urban iz Sarajeva te ~lanoviìrija. Prijaviti se moète na linku -

http://fotografija.ba/konkurs/?page_id=33.Participacija za u~e{}e na konkursu je 11EURA, a prijave na konkurs traju do31. decembra 2013. godine. I ove godinebiraju se pobjednici u pet kategorija: Pri -rod a, Ljudi, Fotoreporterska/PRESS foto -gra fija, Grad i Kreativna fotografija.

� Kada }e se mo}i pogledati najboljiradovi i ko }e odlu~ivati o najboljimfotografijama u Bosni i Hercegovini?

Progla{enje pobjednika i otvaranjeizlo`be najboljih pedeset radova je 24.januara 2014., u Umjetni~koj galeriji BiH,a o pobjednicima }e odlu~ivati osmo~laniìri: RRegina Azenberg (predsjednicaìrija), JJan Vermer, MMarko Risovi}, MMarioPeri{a, MMario Romuli}, AAmerKapetanovi}, DDraèn Stoj~i} i MMladenPikuli}. Prakticiramo da ìri budeinternacionalnog karaktera, {to je praksana svim ve}im konkursima, radi dodatneobjektivnosti. Nagradni fond konkursaiznosi 10.000 KM, a Grand Prix nagrada

za ukupnog pobjednika je fotoaparat Canon EOS 5D MK III,poklon generalnog pokrovitelja konkursa - Canon Bosna iHercegovina.

HARIS ČALKIĆ, urednik portala “Fotografija.ba”

� Kako je najlak{e inajpreciznije opisati projekat Budipromjena?

Program malih grantova(PMG) Centra za promocijucivilnog dru{tva iz Sarajeva podnazivom Budi promjena jeprojekat koji donosi i podràvapozitivne promjene u lokalnim zajednicama {irom Bosne iHercegovine. PMG nastoji ja~ati gra|anski aktivizam i razvijatilokalne zajednice kroz podr{ku inicijativama koje rje{avajupitanja koja utje~u na ìvote gra|ana i gra|anki, dok istovremenoradimo na ja~anju tehni~kih i operativnih kapaciteta organizacijacivilnog dru{tva i neformalnih grupa gra|ana/ki koji provode teinicijative u zajednici. Ako bismo poku{ali izbje}i “projektnijezik” rekli bismo da PMG podràva gra|ane/ke koji gledaju,djeluju i mijenjaju, gra|ane/ke koji su odlu~ili uloìti napor iiskazati svoju inovativnost, kreativnost i posve}enost rje{avanjuproblema lokalne zajednice iz koje dolaze. Kroz PMG gra|animai gra|ankama je omogu}eno da budu iskra koja }e pokrenutizajednicu i da budu model onoga {to je MMahatma Gandhi opisaorije~ima: “Budi promjena koju èli{ vidjeti u svijetu.”

� A, {ta je Ad Hoc fond?Pored javnih poziva koji se

raspisuju za dodjelu grantova, aimaju}i u vidu da sli~an fond nepostoji u BiH, uz podr{kudonatora, Ambasade Kraljevine[vedske, uveli smo tzv. Ad Hoc,odnosno interventni fond. Cilj Ad

Hoc fonda je pruànje finansijske podr{ke ini cija ti -vama/projektima koji traè trenutnu reakciju i hitno rje{avanje, teda bude najbrì servis koji reaguje na slu~ajeve kojima je hitnopotrebna finansijska podr{ka za rje{avanje problema kojiugroàvaju ljudske ìvote i da doprinese ispunjenju osnovnihciljeva PMG-a.

� Na koji na~in svi zainteresovani mogu aplicirati?Prije svega, program malih grantova Budi promjena

implementira Centar za promociju civilnog dru{tva, uzfinansijsku podr{ku Ambasade Kraljevine [vedske u BiH. Javnipozivi za dodjelu grantova budu objavljeni u dnevnim novinamai na web stranicama CPCD-a: www.cpcd.bai www.civilnodrustvo.ba, i sadrè informaciju kako se prijaviti.

Podièmo kvalitet izlo`be iz godine u godinu

Iskra koja }e pokrenuti zajednicu

Cetri oka:Cetri oka.qxd 6.11.2013 20:37


1. Je li “crk’o rock and roll”?Jako je bolestan, ali mu se povremeno vratiboja u obraze.

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili?Ne bih u~inio turbo folk, overealne TV programe, medijske

promocije silikonki isilikonaca.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?Kada bi Gotan Project imali ènskog ~lana,onda sa njom.

7. Da niste to {tojeste, {ta biste bili?Visok, pametan i lep.

11. Da li je {utnja zlato?Bolje da citiram mnogopametnijeg: “U }utanju jesigurnost.”

13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup?Jel ovo neko trik pitanje? Moram da razmislim.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Pitanje je pomalo li~no. Ali da odgovorim, ne

ose}am se, redovno se tu{iram.

2. Da li se u Beogradu jo{ uvijek “trese, lupa,udara”?Evo, ba{ ovog 8. novembra u klubu Gun }eKoja, [[vaba i BBuca odsvirati koncert Trese.Lupa. Udara, sa muzikom iz filma Kako jepropao rokenrol. Jo{ malo boje u obrazima.

4. [ta ne morate imati u friìderu?^varke, slaninu sapunjaru, krvavice i{vargle. Ali i nemasno mleko, tofusir i sli~ne zamene za ìvot.

15. Opi{ite Boru\or|evi}a u tririje~i?Bio je...

18. Da li je u Beogradu dosadno kad ne pada ki{a?Nikad nije dosadno, pa sad imamo nekoliko stotinaistih TV Pink programa.

20. A begova ili {kembe ~orba?Volim obe. Ali ako nekuodaberem, uvredi}e se moj verniprijatelj - ~orbast pasulj. A to jeve} sentimentalno, sa KUDIdijotima sam brojne tanjirepasulja savladao.

17. Osoba koja Vam ide na ganglije?Velika je konkurencija. @ao mi je danekog izdvajam. Naljuti}e se drugi.

12. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Nao~are za sunce. îtavogìvota nosim dioptriju i kad(retko) oka~im tamne nao~are,ose}am se veoma moderno.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Obi~no ni{ta. Nudista sam.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu?Tango igra~.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste limeteoropata?[to vi{egodova imam,sve vi{ezavisim odvremena.Kakometeorolo{kogtako i ovogdrugog. [tote~e sve brè.

5. Koga biste povelina pusto ostrvo?Claudiju Schiffer ibrkove odkukuruzovine.

19. Tange ili badi}?Tango u tangama.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina?Zar nemate da ~itatene{to pametnije odove pitalice?

PETAR JANJATOVIĆ, beogradski rock novinar:

“Što više godova imam, sve više

zavisim od vremena”

10. Koliko ima istine u izreci: “Ako smomi bra}a, nisu nam kese sestre”?Isto koliko i u izreci: “Kum nije bijelodugme.”

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 6.11.2013 21:43

KLIN ÔRBA

Bosna je, bez sumnje, van konkurencije u ve}inisvjetskih sistema vrijednosti, a posebno onomekolo{kom. Uvjerila sam se u to, po ko zna koji

put, vozaju}i se ovih dan kroz tri na{a kantona. Kud godda sam i{la; po brdima, dolinama, selima i gradovima,svud je isto: zapu{teno, ru{evno, preplavljeno sme}em.Bezbeli ne{to u meni i nije najzdravije, ~im sve toprimijetim prije nego {to uo~im da su na{i ljudi ipak svudjednako srda~ni, dobrodu{ni, pitomi - {to, recimo, kolegaHemon (na{ Amerikanac) jedino zapazi putuju}i po istimkrajevima Bosne. [ta mogu kad ìvim u dubokomuvjerenju da slika nereda i sme}a oko nas odraàva sli~nostanje u na{im glavama, premda stru~njaci za glave imajudokaze da to ba{ i nije tako, ali tome }u se vratiti kasnije.Mnogo je i dokaza da nismo samo mi ovda{nji skloninavla~iti sme}e gdje god stignemo.

îne to i uvaèniji gra|ani svijeta, oni sabasnoslovnim ra~unima i èljama koje daleko nadma{ujuma{tu prosje~nog Bosanca i Hercegovca. Oni sebi mogupriu{titi da ih profesionalni vrhunski alpinisti~ki vodi~i sasvojim visinskim nosa~ima iznesu na sami vrh MountEveresta. Recimo, na visinu od 8611 m, do kote Chogori,poznatije kao K2, koja je za uspon tehni~ki najzahtjevnijivrh. Ali, èli{ li na vrh vrhova, mora{ se verati na ciglih8848 metara. No, nema razloga za brigu, danas se mogukupiti i puno va`nije stvari od krova svijeta. Da oviizletnici, skloni visinama, posjeduju novac ali ne iekolo{ku svijest, dokaz je to {to Mount Everest ve} nekovrijeme nosi etiketu “najvi{e svjetsko odlagali{te sme}a”,radi ~ega Japanac Ken Noguchi jo{ od 2000. godinepoduzima stalne ekspedicije ~i{}enja krova svijeta. Usvakom poduhvatu ta ekspedicija prikupi i snese s MountEveresta preko 500 kg sme}a.

Prosje~no utu~enom i o sebi zabavljenom Bosancui Hercegovcu ku}ni prag je najvi{a planina. Nanjemu i ljetuje i zimuje, a sme}e baca s praga na

put, ako uspije dobaciti. Ukoliko mu se put izmakao malopodalje od praga, Bosan~eros se nipo{to ne sekira; onsme}e zbrinjava i ~uva k‘o suho zlato u svojoj ro|enojavliji. Pred ku}om, iza ku}e, oko ku}e, a kad sav okoli{ispuni - {ta da se radi? - nije ku}a apoteka. Sme}e moèkomotno da se drì po balkonima i prozorima. Iza vrata,ispod kreveta, u podrumu, na tavanu, u {pajzu, me|u

zubima i no`nim prstima... Ma, hajde bolan, nek‘ smo miìvi i zdravi! Sme}a nikad dosta.

Osim toga, nismo mi krivi. Kriva je me|unarodnazajednica koja nije u stanju o~istiti ni zaostale mine izrata, a kamoli da bi se sjetila organizirati ekspediciju kojabi Bosnu i Hercegovinu o~istila makar od onih silnihneispravnih lijekova i ostalog sme}a koje nam jevelikodu{no donirala.

Ipak, ima nade za nas. Naime, ugledni neuropsihijatarKurt Goldstein, desetak godina je klini~ki promatraoblizu dvije hiljade vojnika koji su u Prvom svjetskom

ratu zadobili povrede glave. Brojna istraìvanjaposljedica povreda na mozgu sabrana su i prikazana uknjizi Naknadne posljedice povreda mozga zadobivenih uratu. U nizu uo~enih neurolo{kih i psiholo{kih simptomakod ovih pacijenata, Goldstein posebno apostrofiraslijede}e: “Istaknuto svojstvo pona{anja ovih pacijenataje njihova urednost i pedantnost. Veliki dio vremena oniprovode u sre|ivanju svojih stvari i u staranju da sve budena svom mjestu. Oni su vrlo dobri bolni~ki pacijenti, jerse brzo prilago|avaju na svakodnevne du`nosti i lakopreuzimaju zadatke u odràvanju ku}nog reda.” Umjesnoje zaklju~iti: Bosanci i Hercegovci definitivno nisu ljudi so{te}enim mozgovima. Zaklju~ak: bolje je biti prljavnego lud!

Toga sam se prisjetila taman kad smo u povratkuautom prolazili kroz Rajlovac. Svaku sarajevsku~iviju trebalo bi barem jednom dnevno provesti

predgra|em metropole. Ni{ta nisi vidio sve dok se neproveze{ kroz Rajlovac, pa dugom i otu`nom cestomSafeta Zajke. Tu se ìvi od auto-otpada i svega {to jemoglo otpast s kraja na kraj Planete. Biber po pilavu sustotine kineskih gipsanih i plasti~nih beba obu~enih ukupa~e kostime i perlon grudnjake, povje{anih po ~eonimfasadama poput ogromnih krpelja. Ispred ni{ta manjenakin|urenih piljarnica, }evabdìnica i buregdìnicasmjenjuju se socrealisti~ke slike iznurenih pivopija izapu{tenih ku}nih ljubimaca. Je l’ Saraj’vo gdje je nekadbilo, pitam se, kao da nisam ju~er iz njega. Ipak, malo jere}i da mi je ova oronula, zapu{tena i prljava zemljaprirasla srcu kao da nisam nenormalno sklona pedanteriji,a ne pamtim da sam udarena u glavu. �

Prosječno utučenom i o sebi zabavljenom Bosancu i Hercegovcu kućniprag je najviša planina. Na njemu i ljetuje i zimuje, a smeće baca spraga na put, ako uspije dobaciti. Ukoliko mu se put izmakao malopodalje od praga, Bosančeros se nipošto ne sekira; on smeće zbrinjava i čuva k‘o suho zlato u svojoj rođenoj avliji

BOSNOM SME]E PROBEHARALOPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 6.11.2013 20:41


îsti hedonizam!otovo svi zaljubljenici u automobilesvake godine zorno prate {to }e senovoga dogoditi na autosalonima.

Ove godine, pak, autosalon u Frankfurtudonio je niz novina iz oblasti autoindustrije sposebnim naglaskom na konceptneautomobile. Ve} smo pisali o konceptniminovacijama i novotarijama koje dolaze iz«radionica» Citroena, Peugeota, Opela, ave} je vrijeme za najave nadolaze}egtokijskog autosalona koji }e se odràti udrugoj polovici studenog ove godine. Odautoku}a koje su se «~uvale» za tokijskispektakl je i japanski Lexus. Dobro znanaToyotina ina~ica luksuznih automobilanastala je 1983., kada je tada{nji predsjednikToyote odlu~io konkurirati tada nedodirljivimluksuznim automobilima koja su proizvodiliMercedes, Audi, BMW, Jaguar. Od tada dodanas Lexus je postao prepoznatljiv, cijenjenbrand, s velikim udjelom na svjetskom

automobilskom trì{tu. Lexus je nedavnopredstavio luksuzni coupe uo~i njegoveslu`bene premijere na autosalonu u Tokiju.Za tu prigodu Lexus }e izloìti dva modela:RC 350 sa 3,5 litarskim V6 motorom i RC300h sa 2,5 litarskim ~etvorocilindarskimmotorom u okviru hibridnog pogonskogsustava. Coupe RC bi u prodaji trebao biti od2014., kao model za 2015. godinu. NoviLexusov model odlikuju ~iste povr{ine iagresivne linije, uz uobi~ajno dobreperformanse. Lexusovi dizajneri osmislili sudo sada naj{iru i najniè postavljenu prednjumasku u svim Lexusovim modelima, dok ustandardni dio opreme spadaju i aluminijskefelge promjera 18 in~a. Lexus RC bi}eosnova za proizvodnju novog modela saoznakom F, koji ve} prolazi testove na staziFormule 1 u Nirburgringu. Premao~ekivanjima, u taj automobil biti }e ugra|enpetolitarski V8 motor od 500KS. Lexus jo{

uvijek nije objavio specifikacije modela RC,ali se o~ekuje kako }e model RC 350 koristitimotor iz IS 350, koji ima 310KS. RC 250h bitrebao koristiti hibridni pogon iz modela IS300H od 304KS. U Coupeu RC ima prostoraza ~etiri osobe. Sjedala su ura|ena pougledu na ona iz sportskih automobila.Voza~ev kokpit podijeljen je na operativni dioi zonu sa ekranima. U gornjoj zoni smje{tenisu instrument plo~a i sedam-in~ni ekrannavigacijskog ure|aja, a centralna konzolasadrì komandnu povr{inu osjejtljivu nadodir. Sjedala u opciji mogu biti presvu~enakoòm, a sredi{nja konzola obra|enadrvetom. Lexus RC je 30mm duì, 35mm niìi 30mm {iri od limuzine IS, a koristi 70mmkra}i me|uosovinski razmak. Lexus jeobjavljivanjem fotografija i tehni~kihpodataka za novi coupe, napravio izvrsnunajavu za nadolaze}i salon automobila uTokiju.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 5.11.2013 18:08

Hamed Rami} - Uredni{tvuNisam finansirao „sport-

sku ekskurziju“, niti samikada bio u Velikoj Britaniji

(“Direktor Euroasfalta Hamed Rami}odveo Lagumdìju, Grabovicu i Kari}ana sportsku ekskurziju”, SB, br. 886)

U posljednjem broju Va{eg magazina“Slobodna Bosna” od 31.10.2013. godine,objavili ste na strani 5. informaciju ~iji naslovglasi “Direktor Euroasfalta Hamed Rami}odveo Lagumdìju, Grabovicu i Kari}a nasportsku ekskurziju”.

Ljubazno vas molim da u cilju istinitoginformisanja javnosti, a u skladu sa ~lanom8. Zakona o za{titi od klevete FBiH, unarednom broju “Slobodne Bosne” i naportalu www.slobodna-bosna.ba objavitedemantij slijede}eg sadràja:

Ne samo da nisam bio u dru{tvuministra vanjskih poslova Bosne i Herce go -vine Zlatka Lagumdìje, direktoraElektroprivrede BiH” Elvedina Grabovice idirektora JP Autoceste FBiH” EnsadaKari}a u Velikoj Britaniji i pratio utakmicuManchester City – Bayern, nego NIKADA uìvotu nisam bio u Velikoj Britaniji.

Va{em novinaru (inicijali S.B.) spremansam na uvid dati moju putnu ispravu iz kojeje jasno vidljivo da u njoj nemam ni vizu zaVeliku Britaniju, niti potvrdu ulaska,odnosno, izlaska iz te zemlje.

U skladu sa gore navedenim, nisam nifinansirao putovanje, “sportsku ekskurziju”kako ste ga nazvali u Va{em tekstu.

O~ekujem da uz objavljivanje sadràjademantija, objavite i izvinjenje meni, ali ijavnosti u cjelini zbog objavljivanja la`neinfromacije.

Hamed Rami}

Elvedin Grabovica - Uredni{tvuMagazin Slobodna Bosnaneistinama i lažima rušikredibilitete JP EPBiH,kredibilitet i ugled gener-alnog direktora i ugrožavarazvojne procese kompanije

(“Direktor Euroasfalta Hamed Rami}odveo Lagumdìju, Grabovicu i Kari}ana sportsku ekskurziju”, SB, br. 886)

U izdanju magazina “Slobodna Bosna”,od 31.10.2013. godine, na strani 5.,objavljen je tekst sa naslovom “DirektorEuroasfalta Hamed Rami} odveoLagumdìju, Grabovicu i Kari}a na sportskuekskurziju”, u kojem su izneseni neistiniti itendenciozni navodi. Navedeni tekstnastavak je kontinuiranih napada na mene,s ciljem ru{enja kredibiliteta JP Elektro priv -reda BiH i funkcije koju obavljam u JPElektroprivreda BiH i Koncernu EPBiH.

Shodno tome, zahtijevam da uslijede}em broju “Slobodne Bosne”, kao i naportalu magazina www.slobodna-bosna.baobjavite demanti u integralnoj formi,uklju~uju}i naslov, kao u tekstu koji slijedi,te priznanje da ste u navedenom tekstuobjavili neta~ne informacije. U protivnom,pokrenu}u relevantan sudski postupak radiza{tite mojih prava i naknade {tete.

Nastavljaju}i plansko, kontinuiranoobjavljivanje neistina o meni, s ciljemru{enja kredibiliteta funkcije koju obavljam uJP Elektroprivreda BiH i Koncerna BiH, inaru{avanja mog li~nog ugleda ikredibiliteta, u magazinu “Slobodna Bosna”,dana 31.10.2013. godine na strani 5.,objavljen je tekst sa naslovom “DirektorEuroasfalta Hamed Rami} odveoLagumdìju, Grabovicu i Kari}a na sportskuekskurziju”, u kojem su iznesene neta~ne,neistinite informacije.

U srijedu , 02.10.2013. godine, slu`benosam boravio u Tuzli, u Podru`niciTermoelektrana “Tuzla” i predsjedavao 129.sjednicom Uprave JP Elektroprivreda BiH.Istoga dana (srijeda, 02.10.2013. godine) u14, 00 sati na poziv gospodina JasminaImamovi}a, na~elnika Op}ine Tuzla,prisustvovao sam Sve~anoj sjedniciOp}inskog vije}a, odrànoj povodomobiljeàvanja Drugog oktobra-Danaoslobo|enja Tuzle.

Neistinitim navodima iznesenim utekstu, magazin “Slobodna Bosna”direktnim napadima na mene li~no,nastavlja s aktivnostima kojima se planskikreira negativno javno mnjenje i nastojezaustaviti razvojni procesi JP Elektro priv -reda BiH.

Navodi izneseni u tekstu potvrda su

ru{enja standarda profesionalnog novi nar -stva koji, izme|u ostalog, podra zumijevajuraspolaganje argumentima za izno{enjeodre|enih tvrdnji i objavljivanje nu`nihargumenata.

Generalni direktorDr. Elvedin Grabovica

Zlatko Lagumdìja - Uredni{tvuNisam prisustvovao utak-mici Manchester Cityja iBayerna, niti sam se izVelike Britanije vratio saskupocjenim satom

(“Direktor Euroasfalta Hamed Rami}odveo Lagumdìju, Grabovicu i Kari}ana sportsku ekskurziju”, SB, br.886)

Dana 31.10.2013. godine u sedmi~nommagazinu “Slobodna Bosna” na strani 5.objavljen je tekst sa naslovom “DirektorEuroasfalta Hamed Rami} odveo Lagum -dìju, Grabovicu i Kari}a na sportskuekskurziju”.

U tekstu je izneseno vi{e neistinitihinformacija koje o~igledno imaju za ciljobmanjivanje javnosti.

U ovome dru{tvu nikada nisam bio ni najednoj sportskoj manifestaciji. Nikada, pa ni02.10.2013. nisam prisustvovao utakmiciManchester Cityja i Bayerna.

U Sarajevu sam 02.10.2013. primiovisoku delegaciju britanskog parlamenta.

U poslijepodnevnim i ve~ernjim satimasam prisustvovao sjednici predsjedni{tvaSDP BiH, na kojoj sam zajedno saNerminom Nik{i}em, ~lanove Pred sjed -ni{tva SDP BiH, upoznao sa rezultatimarazgovora politi~kih lidera {est politi~kihstranaka o iznalaènju rje{enja za provedbupresude “Sejdi}-Finci” koji je dan ranije(01.10.2013. godine) odràn u Briselu.

Shodno naprijed navedenom, u cjelostije neta~na informacija da sam se iz VelikeBritanije (u kojoj nisam boravio pomenutogdatuma) vratio sa skupocjenim satom.

U nizu dezinformacija i neistina kojekontinuirano objavljujete o meni li~no imome radu, odlu~io sam se da reagiram naovaj tekst, jer je njegovo objavljivanjenajeklatantniji primjer bezo~nog plasiranjaniza dezinformacija i neistinitih informacija iobmanjivanja javnosti.

Ujedno Vas molim da demanti u cjelini ina portalu www.slobodna-bosna.ba nakojem ste, tako|er, plasirali ovu neta~nu izlonamjernu informaciju.

Molim Vas da postupite u smislu ~lana 8.Zakona o za{titi od klevete FBiH, objaviteispravku neistinitih navoda u tekstu i Va{eizvinjenje zbog obmanjivanja javnosti.

Zlatko Lagumdìja


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 6.11.2013 21:41

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

slobodna bosna 887

Documents