sluŽbeni glasnik · 2017-08-17 · m) prekopavanje radi gradnje, rekonstrukcije, sanacije, zamjene...

SLUŽBENI GLASNIKGRADA BIHAĆA

Broj 4/2015. 05. maj 2015.BIHAĆ

Izdanje na bosanskom jezikujeziku

65. Na osnovu člana 12. Zakona o lokalnoj

samoupravi Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 8/11) i člana 8. Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj:1/14), Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015. godine, donosi

Odluku o privremenom korištenju javnih površina na području grada Bihaća

DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

(Predmet)

Ovom Odlukom utvrđuju se javne površine koje se mogu privremeno koristiti, njihova namjena, pojam privremenih objekata za čije se postavljanje koristi javna površina, zone javnih površina, uslovi i kriteriji za privremeno korištenje javnih površina, visina, način plaćanja i korištenja naknade za privremeno korištenje javnih površina, nadzor nad provođenjem ove Odluke i druga pitanja od značaja za privremeno korištenje javnih površina na području Grada Bihaća.

Član 2.

(Javne površine)

Javne površine u smislu ove Odluke su:

a) izgrađeno građevinsko zemljište koje je u općoj upotrebi: ulice (kolovozi i pločnici), putevi, pasaži van zgrada, trgovi i stepeništa van zgrada;

b) druge površine koje se vode kao uređeno gradsko građevinsko zemljište.

Član 3.

(Namjena korištenja javne površine)

Javne površine mogu se privremeno koristiti za :

a) postavljanje montažnog objekta tipa kiosk,

b) postavljanje montažno demontažnog objekta za obavljanje uslužne djelatnosti

c) postavljanje ljetne bašte ispred ugostiteljskih objekata i ljetne bašte na otvorenom prostoru

d) postavljanje slobodnostojećih reklamnih panoa (displej, city light, snop-dispozitiv, oglasi, objave, i sl.),

e) postavljanje prodajnog stola ili pokretne tezge za izlaganje i prodaju robe,

Broj 4 - Strana 274 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BIHAĆA 05. maj 2015.

f) postavljanje prodajno-izložbenog pulta ispred trgovinskih i uslužnih objekata,

g) postavljanje rashladnog uređaja za prodaju napitaka industrijskog sladoleda, aparata za kokice, kestenje, palačinke, kukuruz i uređaja za pečenje pečenjarskih proizvoda,

h) postavljanje tendi u okviru ljetne bašte,

i) postavljanje objekata za izvođenje zabavnih programa (cirkuski šatori, zabavni park, aparati i uređaji za zabavu i sl.),

j) postavljanje bina za prigodne manifestacije,

k) postavljanje građevinskih fasadnih skela,

l) deponovanje građevinskog materijala,

m) prekopavanje radi gradnje, rekonstrukcije, sanacije, zamjene ili uklanjanja podzemnih instalacija, TV i kablovskih vodova, komunalne i druge infrastrukture, te postavljanje kablovskog i zračnog priključka na komunalnu infrastrukturu (vodovod, sistem odvodnje otpadnih voda, plinovoda i drugo), kao i nadzemnih objekata ( stubovi, reklamni panoi, table i slično) i radi otklanjanja kvara na istim – u daljem tekstu „prekopi”.

n) ostala privremena korištenja javnih površina

Član 4.

(Pojam privremenih objekata)

Pod pojmom privremenih objekata iz člana 3. ove Odluke za čije se postavljanje koristi javna površina, podrazumijeva se, kako slijedi:

a) MONTAŽNI OBJEKAT TIPA KIOSK – montažno – demontažni objekat koji služi za obavljanje određene djelatnosti, koji moraju biti tehnički i oblikovno primjereno izvedeni, uklopivi u urbani prostor i estetski prihvatljivi, uz manipulativnu mogućnost premještanja i uklanjanja sa lokacije u komadu,

b) MONTAŽNI OBJEKTI TIPA KIOSK – koji služi za obavljanje određene djelatnosti, koji moraju biti tehnički i oblikovno primjereno izvedeni, uklopivi u urbani prostor i estetski prihvatljivi, za koje nema mogućnosti manipulativnog premještanja i uklanjanja s lokacije u cjelini, a koji je privremeni korisnik

javne površine dužan ukloniti u slučaju privođenja zemljišta konačnoj namjeni,

c) MONTAŽNO DEMONTAŽNI OBJEKAT- koji služi za obavljanje uslužne djelatnosti kojom se ne stvara buka, vibracija, dim, prašina, neugodni mirisi, para ili na drugi način zagađuje životna sredina, odnosno ometa funkcija okoline,

d) LJETNA BAŠTA ISPRED UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

1) ljetna bašta postavljena ispred ugostiteljskog objekta sa pripadajućim mobilijarom (stolovi i stolice), nenatkrivena ili natkrivena suncobranima i industrijski sklopivom tendom,

2) ljetna bašta postavljena ispred ugostiteljskog objekta sa pripadajućim mobilijarom (stolovi i stolice), natkrivena lakom konstrukcijom izrađenom od metalnih ili drvenih montažno-demontažnih elemenata, prema urbanističko-tehničkim uslovima Službe za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove,

e) LJETNA BAŠTA NA OTVORENOM PROSTORU

-ljetna bašta postavljena na otvorenom prostoru (slobodnostojeća), sa pripadajućim mobilijarom (stolovi i stolice), nenatkrivena ili natkrivena suncobranima i industrijski sklopivom tendom, lakom konstrukcijom izrađenom od metalnih ili drvenih montažno-demontažnih elemenata, prema urbanističkoj saglasnosti,

f) SLOBODNOSTOJEĆI REKLAMNI PANO (displej, city light, snopdispozitiv,objava oglas i sl.)- objekat, uređaj koji se postavlja na javnu površinu radi oglašavanja i isticanja reklamnih poruka.

g) PRODAJNI STO ILI POKRETNA TEZGA – lako pokretni objekat (otvorenog ili zatvorenog tipa) namjenjen za izlaganje i prodaju robe – prodaja čestitki, razglednica, cvijeća, prskalica i drugih ukrasnih predmeta povodom obilježavanja novogodišnjih, državnih, vjerskih i drugih praznika, osvježavajućih napitaka, prehrane u orginalnom pakovanju,

05. maj 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA BIHAĆA Broj 4 - Strana 275

suvenira, proizvoda starih i tradicionalnih zanata, domaće radinosti, knjiga, novina, stripova, umjetničkih slika i drugih proizvoda za vrijeme održavanja manifestacija kojima je pokrovitelj Grad Bihać.

h) PRODAJNO IZLOŽBENI PULT – montažna konstrukcija koja se postavlja ispred trgovinskih i uslužnih objekata radi izlaganja i prodaje roba.

i) RASHLADNI UREĐAJ – uređaj za prodaju napitaka, industrijskog sladoleda i kremova.

j) APARAT ZA KOKICE, KESTENJE, KUKURUZ, PALAČINKE i UREĐAJ ZA PEČENJE PEČENJARSKIH PROIZVODA– uređaj za pečenje i prodaju kokica, kestenja, kukuruza, palačinaka i pečenjarskih proizvoda ( riba, pilića i sl.)

k) TENDA – slobodnostojeća konstrukcija sa odgovarajućim zastorom sa namjenom za zaštitu od sunca, koja se može postaviti u okviru ljetne bašte,

l) OBJEKAT ZA IZVOĐENJE ZABAVNIH PROGRAMA – objekat za izvođenje zabavnih programa ; zabavni park, cirkus, aparati i uređaji za zabavu i sl.

m) BINA ZA PRIGODNE MANIFESTACIJE – montažno demontažni objekat koji se postavlja za izvođenje zabavnih programa i dr. manifestacije.

n) OSTALA PRIVREMENA KORIŠTENJA JAVNIH POVRŠINA - korištenje javnih površina u svrhu: parkiranja motornih vozila, postavljanja objekata jednostavnih usluga u nepokretnom ili priključnom vozilu, reklamnih balona, dječijih autića i vozića, klizališta, održavanja kulturnih, zabavnih, sportskih, humanitarnih i drugih manifestacija i drugih specifi čnih sadržaja.

Član 5.

(Zone)

Područje grada Bihaća, u pogledu korištenja javnih površina, dijeli se na četiri zone navedene u ANEKSU I-dio A, B, C i D, koji je sastavni dio ove Odluke.

DIO DRUGI - USLOVI I KRITERIJI ZA PRIVREMENO KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA

Član 6.

(Privremeni korisnici javnih površina)

Pravo na privremeno korištenje javnih površina u smislu ove Odluke imaju pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti za koju se traži korištenje javne površine i fi zička lica koja imaju rješenje nadležnog organa za obavljanje djelatnosti za koju se traži korištenje javne površine.

Član 7.

(Rješenje za privremeno korištenje javne površine)

(1) Korištenje javne površine vrši se na osnovu rješenja koje donosi Gradonačelnik, putem Službe za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove.

(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana, izdaje se na osnovu zahtjeva stranke, po službenoj dužnosti i na osnovu rezultata provedenog javnog oglasa za privremeno korištenje javnih površina iz člana 3. tačka a), b), c) i d) ove Odluke.

(3) Rješenjem kojim se odobrava korištenje javne površine, određuje se lice kojem se odobrava korištenje javne površine, detaljna oznaka i veličina lokacije čije se korištenje odobrava, namjena, vrsta objekta, vremenski period na koji se odobrava korištenje javne površine, visina naknade i drugi elementi.

Član 8.

(Plan lokacija)

(1) Plan lokacija donosi Gradsko vijeće Bihać.

(2) Plan iz stava (1) ovog člana sadrži grafi čki i tekstualni dio.

(3) Grafi čki dio Plana sadrži prikaz postojećih i planiranih lokacija za privremene objekte, odnosno namjene iz člana 3.ove Odluke sa odgovarajućim oznakama.

(4) Tekstualni dio sadrži bliži opis urbanističko-


tehničkih uslova za svaki pojedini objekat, odnosno lokaciju, namjenu, vrstu djelatnosti koja će se obavljati na postojećim odnosno planiranim lokacijama.

Član 9.

(Javno nadmetanje)

(1) Privremeno korištenje javne površine u svrhu postavljanja montažnih objekata tipa kiosk i montažno demontažnog objekta, ljetnih bašta na otvorenom prostoru (slobodnostojećih) i postavljanje slobodnostojećih reklamnih panoa, vrši se na osnovu javnog nadmetanja.

(2) Predmet javnog nadmetanja su lokacije utvrđene Planom lokacija za korištenje javnih površina na području grada Bihaća (u daljem tekstu: Plan lokacija).

Član 10.

(Javni oglas

(1) Postupak javnog nadmetanja provodi se putem pribavljanja pismenih ponuda, a na osnovu javnog oglasa.

(2) Javni oglas se objavljuje najmanje u jednom od dnevnih listova velike tiraže, nekim od lokalnih novina i na oglasnoj tabli Grada i ostaje otvoren 15 dana.

(3) Javni oglas za pribavljanje pismenih ponuda za privremeno korištenje javne površine sadrži:

a) podatke o lokaciji sa izvodom iz Plana lokacija za zonu, za koju se provodi javno nadmetanje,

b) površinu lokacije,

c) vrstu objekta predviđenog za postavljanje (veličina, namjena, izgled i tip montažnog objekta-tipa kiosk i montažno demontažnog objekta, veličina i vrsta reklamnog panoa, površina i elementi ljetne bašte na otvorenom),

d) početni iznos naknade za korištenje javne površine i način plaćanja iste,

e) vrijeme trajanja korištenja javne površine,

f) rok za podnošenje prijave,

g) naziv i sjedište organa kome se podnose prijave,

h) način podnošenja prijave i naziv dokumenta koji je učesnik dužan priložiti uz prijavu,

i) termin javnog otvorenja ponuda,

j) način obavještavanja o rezultatima javnog oglasa,

k) odredbu da se neće razmatrati prijave onih lica koja imaju dugovanja prema Gradu Bihać po osnovu neizmirenih obaveza na ime naknada za korištenje javne površine i komunalne takse.

Član 11.

(Prijava na javni oglas

(1) Pismena prijava za sudjelovanje na javnom oglasu mora sadržavati:

a) ovjerenu fotokopiju lične karte ukoliko je ponudilac fi zičko lice,

b) ovjerenu fotokopiju rješenja o upisu u sudski registar za pravne osobe, odnosno odobrenje nadležnog organa za obavljanje djelatnosti za fi zičke osobe,

c) visinu ponuđene naknade,

d) potvrdu Službe za fi nansije Grada Bihaća da nema neizmirenih obaveza na ime naknade za korištenje javne površine i komunalne takse.

(2) Pismene prijave za sudjelovanje na javnom oglasu, predaju se neposredno na pisarnici gradskog organa uprave ili poštom u zapečaćenoj koverti s naznačenim podacima o podnosiocu.

Član 12.

(Komisija za provođenje javnog nadmetanja)

(1) Postupak javnog nadmetanja provodi Komisija sastavljena od tri člana koje imenuje Gradonačelnik.

(2) Komisija iz stava (1) ovog člana otvara primljene prijave i vrši utvrđivanje formalne


ispravnosti prispjelih prijava.

(3) Komisija je dužna u roku od pet dana od dana isteka roka za prijavu na javni oglas sačiniti zapisnik kojim se utvrđuju rezultati provedenog javnog oglasa i isti dostaviti Gradonačelniku.

Član 13.

(Zaključak o rezultatima javnog oglasa)

(1) Gradonačelnik donosi zaključak o rezultatima javnog oglasa.

(2) Zaključak iz stava (1) ovog člana objavljuje se na oglasnoj tabli gradskog organa uprave u trajanju od osam dana.

(3) Učesnici na oglasu imaju pravo prigovora na zaključak o rezultatima javnog oglasa, koji se podnosi Komisiji za žalbe Gradskog vijeća Bihać. Rok za podnošenje prigovora je osam dana od dana zadnjeg oglašavanja zaključka.

(4) Pravosnažni zaključak o rezultatima javnog oglasa dostavlja se Službi za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove, koja je dužna izraditi rješenje kojim se odobrava privremeno korištenje javne površine, a čija sadržina je utvrđena u članu 7. stav (3) ove Odluke.

Član 14.

(Period privremenog korištenja javne površine)

(1) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje montažnih objekata-tipa kiosk i montažno demontažnog objekta može se odobriti na period do 1 (jedne) godine.

(2) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje ljetne bašte na otvorenom i ispred ugostiteljskih objekata može se odobriti na period do 1 (jedne) godine.

(3) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje slobodnostojećeg reklamnog panoa, može se odobriti na period do 1 (jedne) godine.

(4) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje tende u sklopu ljetne bašte na otvorenom ili ispred ugostiteljskog objekta može se odobriti na period do 1 (jedne) godine.

(5) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje prodajnog stola ili pokretne tezge može se odobriti na period do 30 (trideset) dana.

(6) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje prodajno-izložbenog pulta ispred trgovinskih i uslužnih objekata može se odobriti na period do 1 (jedne) godine.

(7) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje rashladnog uređaja za prodaju napitaka može se odobriti na period do 1 (jedne) godine, a za postavljanje uređaja za industrijski sladoled, aparata za kokice, kestenje, kukuruze, palačinke i uređaja za pečenje pečenjarskih proizvoda na period do 3 (tri) mjeseca.

(8) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje objekata za izvođenje zabavnih programa (cirkuski šatori, zabavni parkovi, aparati i uređaji za zabavu i sl.), može se odobriti na period do 3 (tri) mjeseca.

(9) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje bina za prigodne manifestacije može se odobriti na period do 7 (sedam) dana.

(10) Privremeno korištenje javne površine za postavljanje građevinskih fasadnih skela i deponovanje građevinskog materijala može se odobriti do isteka roka iz ugovora o izvođenju radova.

(11) Privremeno korištenje javne površine radi prekopa može se odobriti do isteka roka navedenog u ugovoru o izvođenju radova, a u slučajevima otklanjanja kvarova na postojećim instalacijama na period do 7 (sedam) dana.

Član 15.

(Postavljanje montažnog objekta tipa kiosk i montažno demontažnog objekta)

(1) Postavljanje montažnog objekta tipa kiosk i montažno demontažnog objekta, privremeni korisnik mora izvršiti u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravosnažnosti rješenja o privremenom korištenju javne površine za postavljanje montažnog objekta – tipa kiosk i montažno demontažnog objekta.

(2) U roku iz stava (1) ovog člana privremeni korisnik je dužan pribaviti urbanističku


saglasnost za montažni objekat-tipa kiosk i montažno demontažni objekat do 12 m², odnosno odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu za montažni objekat-tipa kiosk i montažno demontažni objekat preko 12 m².

Član 16.

(Postavljanje ljetne bašte na otvorenom)

Postavljanje ljetne bašte na otvorenom, privremeni korisnik mora izvršiti u roku od 30 (trideset) dana od dana pravosnažnosti rješenja o privremenom korištenju javne površine za postavljanje ljetne bašte na otvorenom, u kom roku je dužan pribaviti urbanističku saglasnost.

Član 17.

(Postavljanje slobodnostojećeg reklamnog panoa)

Postavljanje slobodnostojećeg reklamnog panoa privremeni korisnik mora izvršiti u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o privremenom korištenju javne površine za postavljanje slobodnostojećeg reklamnog panoa, u kom roku je dužan pribaviti urbanističku saglasnost za slobodnostojeći reklamni pano površine od 12 m², odnosno pribaviti odobrenje za građenje i upotrebnu dozvolu za slobodnostojeći reklamni pano površine preko 12 m².

Član 18.

(Dokumentacija uz zahtjev za privremeno korištenje javne površine)

Uz zahtjev za privremeno korištenje javne površine stranka je dužna priložiti:

a) dokaz da ima rješenje nadležnog organa za obavljanje djelatnosti za koju traži korištenje javne površine, odnosno akt o registraciji fi rme (za slučajeve iz člana 3. tačke e), f), g), h), i), j) i n) ove Odluke),

b) odobrenje za građenje, skicu korištenja javne površine, plan gradilišta ili šema organizacije za veća gradilišta, ugovor o izvođenju radova ( za slučajeve iz člana 3. tačke k), l), i m) ove Odluke).

Član 19.

(Uslovi za izdavanje rješenja o privremenom korištenju javne površine)

Rješenje za privremena korištenja javne površine navedena u članu 3. tačke e), f), g), h), i), j) i n) ove Odluke može se izdati ako se ispunjeni slijedeći uslovi:

a) da je uz zahtjev priložena situacija terena,

b) da se korištenjem javne površine ne ometa bezbjednost odvijanja motornog i pješačkog saobraćaja (slobodna širina pješačkog saobraćaja najmanje 1,60 m),

c) da se ne ometa pristup okolnim objektima, podzemnim i drugim instalacijama,

d) da se ne uništavaju zelene površine,

e) da podnosilac zahtjeva posjeduje dokumentaciju navedenu u članu 18. ove Odluke,

f) da je korisnik javne površine uredno izvršio prijavu komunalne takse i izmirio sve obaveze po osnovu komunalne takse i naknade za privremeno korištenje javne površine po prethodno izdatim rješenjima,

g) javne površine na kojima se nalaze ventilacioni otvori i slično ne mogu se odobriti za postavljanje ljetne bašte,

h) u površine ljetne bašte uračunava se i površina živice, žardinjere ili druga ograda,

i) visina pokretne ograde ne može biti veća od 1 m²,

j) po prestanku rada ugostiteljske radnje kao i po proteku vremena određenog u rješenju mora se ukloniti sve što je bilo u funkciji ljetne bašte.

Član 20.

(Postavljanje građevinskih fasadnih skela)

(1) U rješenju za privremeno korištenje javne površine radi postavljanja građevinskih fasadnih skela radi vršenja radova na čišćenju, opravci vanjskih dijelova objekata i njihovom uređenju (krova, oluka, fasada i sl.), izvođaču radova će se utvrditi obaveza postavljanja


propisanih znakova u svrhu upozorenja učesnika u saobraćaju.

(2) Ako se prilikom izvođenja radova ošteti javna površina izvođač je dužan izvršiti opravku u roku od 48 sati od momenta nastanka iste.

(3) U slučaju da izvođač u određenom roku ne izvrši opravku Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove izdat će nalog ovlaštenoj organizaciji za opravku oštećene površine o trošku izvođača radova.

Član 21.

(Deponovanje građevinskog materijala)

(1) U rješenju za privremeno korištenje javne površine za deponovanje i pripremu građevinskog materijala utvrdit će se obaveza izvođaču radova da zauzetu javnu površinu ogradi i označi propisanim znacima i time omogući bezbjedan prolaz pločnikom i ulicom, da ne ometa odvijanje saobraćaja i ne vrši oštećenje objekata, ulice i pločnika.

(2) Građevinski materijal se mora složiti i uredno držati, na način da se obezbjedi neometano oticanje oborinskih voda.

(3) Za sve eventualne štete odgovoran je izvođač radova.

(4) Na javnoj površini u pješačkoj zoni nije dozvoljeno pravljenje maltera i mješanje betona, te izvođenje drugih radova koji mogu da prouzrokuju oštećenje javne površine.

Član 22.

( Prekop javnih površina )

Rješenje kojim se odobrava prekop javnih površina izdaje se u skladu sa odredbama Odluke o komunalnom redu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ br.2/14).

Član 23.

(Privremeno korištenje javne površine bez javnog nadmetanja)

(1) Privremenom korisniku javne površine iz člana 3. tačka a), b), c) i d) ove Odluke koji nema neizmirenih obaveza prema Gradu Bihaću na

ime naknade za privremeno korištenje javne površine i komunalne takse po prethodno izdanim rješenjima, može se odobriti nastavak privremenog korištenja javne površine.

(2) Zahtjev za nastavak privremenog korištenja javne površine podnosi se Službi za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove 30 dana prije isteka perioda utvrđenog prethodnim rješenjem.

(3) U slučaju da u toku korištenja javne površine za postavljeni montažni objekat-tipa kiosk i montažno demontažnog objekta za kojeg nema mogućnosti manipulativnog premještanja i uklanjanja s lokacije u cjelini, nastupi smrt privremenog korisnika javne površine, nastavak korištenja javne površine odobrit će se članu njegove uže porodice (supružniku, djetetu, roditelju) uz predočenje dokaza o smrti korisnika i dokaza o izmirenim obavezama.

(4) Ako se u Planu lokacija ukine lokacija za postavljanje montažnog objekta, privremenom korisniku javne površine obezbjedit će se zamjenska lokacija i izdati rješenje u skladu sa čl. 7. ove Odluke.

(5) Ukoliko privremeni korisnik odbije ponuđenu zamjensku lokaciju, prestaje obaveza gradskog organa uprave u pogledu daljeg obezbjeđenja lokacije za postavljanje montažnog objekta.

(6) Privremeni korisnik, koji odbije ponuđenu zamjensku lokaciju, dužan je montažni objekat ukloniti sa lokacije, koja je ukinuta donošenjem novog ili izmjenama i dopunama važećeg plana lokacija. U suprotnom, nadležna inspekcija će provesti postupak prinudnog uklanjanja privremenog objekta i uređenje javne površine o trošku privremenog korisnika.

Član 24.

(Prestanak privremenog korištenja javne površine)

(1) U slučaju da nastupe okolnosti koje dovode do prestanka potrebe za korištenjem javne površine prije isteka perioda korištenja odobrenog rješenjem, na koje privremeni korisnik javne površine nije mogao utjecati, isti je dužan odmah obavijestiti Službu za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove, uz predočenje dokaza


koji su doveli do prestanka potrebe za korištenjem javne površine.

(2) Privremeni korisnik javne površine kojem je odobreno korištenje javne površine na period iz člana 14. ove Odluke, a koji nije podnio zahtjev za produženje korištenja, dužan je nakon isteka tog perioda privremeni objekat ukloniti, a korištenu javnu površinu dovesti u prvobitno stanje. U suprotnom, nadležne inspekcije će provesti postupak prinudnog uklanjanja privremenog objekta i uređenje javne površine o trošku privremenog korisnika.

Član 25

(Obaveza privremenih korisnika javne površine).

(1) Privremeni korisnici javnih površina dužni su se u svemu pridržavati uslova utvrđenih u rješenju o privremenom korištenju javne površine.

(2) Javna površina ne može se koristiti protivno namjeni za koju je izdato rješenje za privremeno korištenje javne površine.

(3) Javna površina ne može se dati na korištenje, odnosno u zakup drugom licu, osim u slučaju navedenom u čl.47 ove Odluke.

(4) U slučaju da privremeni korisnik postupa suprotno odredbama iz stava (1), (2) i (3) ovog člana nadležna inspekcija će ukloniti predmetni objekat o trošku privremenog korisnika.

Član 26.

(Razlozi za prijevremeni prestanak korištenja javne površine)

(1) Rješenje za privremeno korištenje javne površine prestaje da važi i prije isteka vremena na koje je izdato u slučajevima:

a) ako korisnik javne površine tri mjeseca uzastopno ne plaća naknadu utvrđenu rješenjem o privremenom korištenju javne površine,

b) ako korisnik ne koristi javnu površinu na način i u svrhu kako je određeno Odlukom, odnosno rješenjem za korištenje,

c) ako na javnoj površini obavlja djelatnost lice

koje nije navedeno u rješenju za korištenje,

d) ako koristi površinu veću od odobrene,

e) ako korisnik bude najmanje dva puta, u toku kalendarske godine kažnjavan za prekršaj zbog nepridržavanja odredaba ove Odluke i drugih važećih propisa,

f) ako objektivne potrebe nalažu drugačiji način korištenja javne površine na koju se odnosi rješenje za korištenje,

g) ako se utvrdi da je korisniku javne površine pravosnažnom odlukom nadležnog organa zabranjeno obavljanje privredne djelatnosti navedene u rješenju za korištenje i ako odstupi od dozvoljene djelatnosti.

(2) Slučajeve iz stava (1) ovog člana rješenjem utvrđuje nadležni organ i isto dostavlja privremenom korisniku javne površine.

DIO TREĆI - NAKNADA ZA PRIVREME-NO KORIŠTENJE JAVNE POVRŠINE

Član 27.

(Visina naknade za privremeno korištenje javne površine)

(1) Visina naknade za privremeno korištenje javne površine određuje se u ukupnom iznosu, na osnovu: utvrđene zone, površine, jedinične cijene i perioda korištenja javne površine, a u skladu sa ovom Odlukom.

(2) Uz iznos visine naknade za privremeno korištenje javne površine uračunat je i porez na dodanu vrijednost u visini od 17%.

Član 28.

(Način plaćanja naknade za privremeno korištenje javne površine)

Naknadu za privremeno korištenje javne površine korisnik plaća unaprijed u cijelom iznosu prije preuzimanja rješenja kojim mu se odobrava privremeno korištenje javne površine, ako je period korištenja kraći od mjesec dana, odnosno unaprijed i to najkasnije do 5-og u mjesecu za tekući mjesec, ako je period korištenja duži od mjesec dana.


Član 29.

(Namjena sredstava ostvarenih po osnovu naknade za privremeno korištenje javne

površine)

Sredstva po osnovu naknade za privremeno korištenje javne površine su prihod Grada Bihaća, a koristit će se za fi nansiranje Programa uređenja građevinskog zemljišta i Programa obavljanja komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje.

Član 30.

(Naknada za postavljanje montažnog objekta)

Naknada za postavljanje montažnog objekta - tipa kiosk i montažno demontažnog objekta po m² iznosi mjesečno:

a) nulta zona 9,50 KMb) I zona 8,50 KMc) II zona 5,00 KMd) III zona 4,00 KM

Član 31.

(Naknada za postavljanje ljetne bašte)

(1) Naknada za postavljanje ljetne bašte na otvorenom i ispred ugostiteljskog objekta u ljetnjem vremenskom periodu od 01. maja do 31. avgusta po m² iznosi mjesečno:

a) nulta zona 7,50 KMb) I zona 6,00 KMc) II zona 4,00 KMd) III zona 1,50 KM(2) Naknada za postavljanje ljetne bašte na

otvorenom i ispred ugostiteljskih objekata van sezone umanjuje se za 50% u odnosu na naknadu iz stava (1) ovog člana.

Član 32.

(Naknada za postavljanje slobodnostojećih reklamnih panoa)

Naknada za postavljanje slobodnostojećih reklamnih panoa po m² zauzete javne površine iznosi mjesečno:

a) nulta zona 50,00 KMb) I zona 40,00 KM c) II zona 30,00 KM d) III zona 10,00 KM

Član 33.

(Početna cijena u postupku javnog nadmetanja)

Visina naknade za korištenje javnih površina iz člana 30., 31. i 32. ove Odluke je početna cijena – početni iznos naknade za korištenje javne površine u postupku javnog nadmetanja za privremeno korištenje javne površine u svrhu postavljanja montažnog objekta- tipa kiosk i montažno demontažnog objekta, za ljetne bašte na otvorenom i slobodnostojećeg reklamnog panoa.

Član 34.

(Umanjenje najpovoljnije ponude)

Iznos najpovoljnije ponude na ime naknade za privremeno korištenje javne površine umanjuje se za:

a) 15 % ako je najpovoljniji ponuđač član uže porodice šehida i poginulog borca,

b) 10% ako je najpovoljniji ponuđač ratni vojni invalid odbrambenog rata,

c) 5 % ako je najpovoljniji ponuđač demobilisani borac odbrambenog rata.

Član 35.

(Naknada za postavljanje prodajnog stola ili pokretne tezge)

(1) Naknada za postavljanje jednog prodajnog stola ili pokretne tezge za prazničnu prodaju robe na malo, posebne prigode i sl. po m² iznosi dnevno 5,00 KM u svim zonama.

(2) Naknada za promociju roba i usluga u komercijalne svrhe po m² iznosi dnevno 10,00 KM u svim zonama.


Član 36.

(Naknada za postavljanje prodajno-izložbenog pulta)

Naknada za postavljanje prodajno-izložbenog pulta ispred trgovinskih i uslužnih objekata po m² iznosi mjesečno:

a) Nulta i I zona 14,00 KM b) II zona 12,00 KM c) III zona 10,00 KM

Član 37.

(Naknada za postavljanje uređaja)

Naknada za postavljanje rashladnog uređaja za prodaju napitaka i industrijskog sladoleda, aparata za kokice, kestenje, kukuruz, palačinke i uređaja za pečenje pečenjarskih proizvoda po m² iznosi mjesečno:

a) nulta zona 15,00 KM b) I zona 12,50 KMc) II zona 8,00 KM) III zona 3,00 KM

Član 38.

(Naknada za postavljanje tende)

Naknada za postavljanje tende u sklopu ljetne bašte na otvorenom ili ispred ugostiteljskog objekta iznosi mjesečno po jednoj tendi:


Član 39.

(Naknada za postavljanje objekata za izvođenje zabavnih programa)

Naknada za postavljanje objekata za izvođenje zabavnih programa (cirkuski šatori, zabavni park, aparati i uređaji za zabavu), po m² iznosi dnevno 1,00 KM u nultoj zoni, odnosno 0,50 KM u I, II i III zoni.

Član 40.

(Naknada za postavljanje bina)

Naknada za postavljanje bina povodom kulturnih, zabavnih, sportskih i drugih manifestacija po m² iznosi dnevno:

a) nulta zona i I zona 2,00 KM b) II zona 1,00 KMc) III zona 0,50 KM.

Član 41.

(Naknada za postavljanje građevinske fasadne skele i deponovanje građevinskog materijala)

Naknada za postavljanje građevinske fasadne skele za opravke i uređenja vanjskih dijelova zgrada i deponovanje građevinskog materijala po m² iznosi mjesečno:

a) nulta zona 2,50 KMb) I zona 2,00 KMc) II zona 1,00 KMd) III zona 0,50 KM

Član 42.

(Naknada za prekop)

Naknada za privremeno korištenje javnih površina radi prekopa po m² prekopa iznosi dnevno:


Član 43.

(Naknada za ostala privremena korištenja javne površine)

Naknada za ostala privremena korištenja javne površine iz člana 3. tačka n) .ove Odluke po m² iznosi 1,00 KM u nultoj zoni, odnosno 0,50 u I, II i III zoni dnevno.


DIO ČETVRTI - OSLOBAĐANJA I OLAKŠICE ZA PLAĆANJE NAKNADE ZA PRIVREMENO KORIŠTENJE JAVNE POVRŠINE

Član 44.

(Oslobađanje od plaćanje naknade za privremeno korištenje javne površine)

Naknada za privremeno korištenje javne površine neće se naplaćivati u slijedećim slučajevima:

a) ako se javna površina koristi za potrebe organa i tijela državne, federalne , kantonalne, gradske i općinske vlasti,

b) ako se javna površina koristi za potrebe udruženja građana, boračkih populacija proistekli iz odbrambenog rata, kao i za potrebe drugih neprofi tabilnih udruženja, humanitarnih i donatorskih organizacija iz osnovne djelatnosti,

c) ako se javna površina koristi za potrebe sanacije, rekonstrukcije i obnove objekata koji se fi nansiraju donatorskim sredstvima i sredstvima državnih organa, kao i za potrebe tekućeg održavanja objekata kad se radovi izvode na opravci i uređenju vanjskih dijelova zgrada gdje su investitori etažni vlasnici,

d) ako se javna površina koristi za potrebe političkih organizacija u svrhu prikupljanja potpisa,

e) ako se javna površina koristi za postavljanje prodajnog stola ili pokretne tezge radi izlaganja i prodaje proizvoda tradicionalnih i starih zanata u skladu sa Uredbom o zaštiti tradicionalnih i starih zanata („Sl.novine FBiH“ br.62/05), za vrijeme održavanja manifestacija čiji je pokrovitelj Grad Bihać .

Član 45.

(Olakšice za plaćanje naknade za privremeno korištenje javne površine)

Ako se javna površina koristi za postavljanje montažnog objekta-tipa kiosk i montažno demontažnog objekta u kojem se obavlja djelatnost prodaje proizvoda i vršenje usluga

tradicionalnih i starih zanata u skladu sa Uredbom o zaštiti tradicionalnih i starih zanata („Službene novine Federacije BiH“ br.62/05), korisnik iste, plaća 50% naknade za postavljanje montažnog objekta tipa kiosk i montažno demontažnog objekta utvrđene u članu 30. ove Odluke.

Član 46.

(Preuzimanje montažnog objekta)

(1) Privremeni korisnik javne površine, može Gradu Bihaću ponuditi preuzimanje montažnog objekta za koji nema mogućnosti manipulativnog premještanja i uklanjanja sa lokacije u cjelini, ukoliko: iz opravdanog razloga nije u mogućnosti obavljati odobrenu djelatnost i nije izmirio obavezu na ime naknade za privremeno korištenje javne površine.

(2) Ugovorom između Grada Bihać i privremenog korisnika javne površine regulisat će se međusobna prava i obaveze, te način plaćanja - prebijanje duga po osnovu neizmirenih obaveza na ime naknade za privremeno korištenje javne površine.

Član 47.

(Prenos prava vlasništva i davanje u zakup montažnih objekata)

(1) Privremeni korisnici javne površine mogu izvršiti prenos prava vlasništva nad montažnim objektima-tipa kiosk i montažno demontažnim objektima za koje nema mogućnosti manipulativnog premještanja i uklanjanja sa lokacije u cjelini ili iste dati u zakup.

(2) Privremeni korisnici javne površine koji izvrše prenos prava vlasništva nad montažnim objektom iz stava (1) ovog člana ili iste daju u zakup, dužni su o tome obavijestiti nadležnu Službu na način da dostave dokaze o prenosu prava vlasništva ili ugovor o davanju u zakup. U suprotnom sve obaveze utvrđene ovom Odlukom snosi privremeni korisnik na koga je izdato važeće rješenje.

(3) Rješenje za korištenje javne površine novom korisniku izdat će se u skladu sa članom 23. ove Odluke.


DIO PETI - NADZOR

Član 48.

(Upravni nadzor )

Upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ove Odluke vrši Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove.

Član 49.

(Naplata naknade za privremeno korištenje javne površine)

(1) Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove vodi evidenciju korisnika javnih površina za tekuću godinu na način da se u registar korisnika javnih površina unose podaci: naziv korisnika, adresa korisnika, lokacija, broj rješenja, period korištenja, djelatnost, vrsta objekta, površina, zona i visina naknade.

(2) Na osnovu mjesečnih izvještaja Službe za fi nansija o stanju dugovanja po osnovu naknade za privremeno korištenje javne površine Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove dostavlja Gradskom pravobranilaštvu pravosnažna i izvršna rješenja o privremenom korištenju javne površine, sa prijedlogom za naplatu duga sudskim putem.

DIO ŠESTI - KAZNENE ODREDBE

Član 50.

(Prekršaji)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravno lice:

a) ako postupa suprotno odredbama čl. 7. ove Odluke,

b) ako postupa suprotno odredbama čl 23. stav (6) ove Odluke,

c) ako postupa suprotno odredbama čl. 24. stav (2) ove Odluke i

d) ako postupa suprotno odredbama čl. 25.

ove Odluke.

(2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM.

(3) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i fi zičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 1.000,00 KM.

DIO SEDMI- PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 51.

(Započeti postupci)

Postupci započeti po osnovu odredbi člana 52. i 53. Odluke o privremenom korištenju javnih površina na području Općine Bihać (Službeni glasnik Općine Bihać“, br. 15/11, 3/13 i 5/13), okončat će se po odredbama iste Odluke.

Član 52.

(Prestanak važenja Odluke)

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o privremenom korištenju javnih površina- prečišćeni tekst („Službeni glasnik Općine Bihać“ broj 3/14).

Član 53.

(Stupanje na snagu Odluke)

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Grada Bihaća

Gradsko vijeće Broj: GV-02-2901/15 Predsjedavajući 30.04.2015. godine Gradskog vijeća B i h a ć Roman dr. Jurić, s.r.


ANEKS I – ZONE NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

DIO A - NULTA ZONA

1. Ul. Bosanska (od raskrsnice sa alejom Alije Izetbegovića do Trga Džemaludina Čauševića i obuhvat projekta popločavanja Ulice Bosanske)

DIO B- PRVA ZONA

Redni broj Naziv ulice/trga1. Ul. Pape Ivana Pavla II2. Ul.Gazi Husref begova3. Aleja Alije Izetbegovića prvog predsjednika

Predsjedništva RBiH4. Most Alije Izetbegovića prvog predsjednika

Predsjedništva RBiH5. Trg maršala Tita6. Trg reisa Džemaludina efendije Čauševića7. Ul. Bosanske državnosti8. Ul. Krupska9. Ul. Husein kapetana Gradaščevića10. Ul. Miroslava Krleže11. Ul. HVO-a12. Ul. Bele IV13. Ul. Bedem14. Ul.dr. Irfana Ljubijankića (od kanala Jarak

do spoja sa ul. Murat bega Ibrahimpašića)15. Ul. Murat bega Ibrahimpašića16. Ul. Bosanskih kraljeva17. Ul. Himze Polovine18. Ul.Bosanskih banova19. Ul. Sarajevska20. Ul. Harmanska (od spoja sa ul.5 korpusa do

spoja sa ul. Sarajevska)21. Ul. Hamdije Kreševljakovića22. Ul. Harmanskih šehida23. Ul. Vazduhoplovne grupe24. Ul. Mehmedalije Maka Dizdara25. Ul. AVNOJ-a

26. Ul. ZAVNOBiH-a27. Ul. Ešrefa Kovačevića28. Ul. Muhsina Rizvića29. Ul. fra Joze Valentića30. Ul. 5. korpusa (od gradskog sata do spoja sa

ul. fra Joze Valentića)31. Ul. 502. Viteške brigade (od spoja sa ul.5.

korpusa do Doma kulture)32. Ul. Hasana Kjafi je Pruščaka (od spoja sa

ul.Sarajevskom do ul. Bosanskih banova)

DIO C - DRUGA ZONA

Redni broj Naziv ulice1. Ul.dr. Irfana Ljubijankića (od spoja sa

ul.Murat bega Ibrahimpašića do spoja sa ul. Ceravačka brda)

2. Ul. Ceravačka brda3. Ul. Bužimska4. Ul. Koste Hermana5. Ul. Antifašističkog otpora6. Ul. Hamdije Čemerlića7. Ul. Ali Fehmije Džabića8. Ul. Mehmed paše Bišćevića9. Ul. Alije Nametka10. Ul. Bosanske nezavisnosti11. Ul. Mehmed paše Sokolovića12. Ul. Hasan Kjafi je Pruščaka (od spoja sa ul.

Mehmed paše Sokolovića do spoja sa ul. Sarajevskom)

13. Ul. Mehmeda Spahe14. Ul. Alije Isakovića15. Ul. Ferhat paše Sokolovića16. Trg TO Ozimice I17. Ul. Alekse Šantića18. Ul. Dobrih bošnjana19. Ul. Harmanska (od spoja sa ul. Sarajevskom

do spoja sa ul. Muse Ćazima Ćatića)20. Trg Zlatnih ljiljana21. Ul. Hamdije Pozderca22. Ul. Muse Ćazima Ćatića


23. Ul. Darivalaca krvi24. Ul. Branka Ćopića25. Ul. Kunovska26. Ul. Mimar Hajredina27. Ul. Španskih dobrovoljaca28. Ul. Mirze Delibašića29. Ul. Skendera Kulenovića30. Ul. Jovana Bjelića31. Ul. Ferida Džanića32. Ul. Mustafe Omerovića33. Ul. Drinska34. Ul. Franjevačka35. Ul. Muhameda Hadžijamakovića36. Ul. Bosanskih gazija37. Ul. Splitska38. Ul. Hrvatskih branitelja (od mosta na

Lukama do spoja sa ul.Branka Ćopića)39. Ul. Žegarska aleja40. Ul.V Korpusa (od mostića na Lukama do

spoja sa ul. Fra Joze Valentića)41. Ul. 501. Slavne brigade42. Ul. Ali bega Firdusa43. Ul. Mustaj bega Ličkog44. Ul. Tale Ličanina45. Ul. Hasana Bibera46. Ul. Mehmeda Fazlića47. Ul. Isaka Samokovlije48. Ul. Islamovac49. Ul. Mehmeda Mujezinovića50. Ul. Muharema Bagramelija51. Ul. Vladimira Nazora52. Ul. Mehmeda Havajije Uskufi je53. Ul. Alije Đerzeleza54. Ul. Vasif bega Biščevića55. Ul. Branislava Đurđeva56. Ul. Đoke Mazalića57. Ul. Omera Novljanina58. Ul. Priska

59. Ul. 502. Viteške brigade (od Doma kulture do Midžića jezera)

60. Ul. Bihaćkih branilaca61. Ul. Džemala Bijedića62. Ul. Midžića mahala63. Ul. Nade Klaić64. Ul. Tuk mahala65. Ul. Do66. Ul. Ivana Gorana Kovačića67. Ul. Dječijih žrtava68. Ul. Nikole Tesle69. Ul. Mimara Sinana70. Ul. Put Armije R BiH (od spoja sa ul. Bihaćkih

branilaca do ul. Bihaćke Republike)71. Ul. Bihaćke Republike72. Ul. Vejzovac73. Ul. Ribićkih Ljiljana74. Ul. Hadžiabdića mahala75. Ul. Ćehajića mahala76. Ul. Abdulaha Škaljića77. Ul. Husrefa Redžića78. Ul. Đačka79. Ul. Hošića mahala80. Ul. Cazinska81. Ul. Safvet bega Bašagića82. Ul. Safeta Krupića83. Ul. Hasana Kaimije84. Ul. Karla Gausa85. Ul. Nafi je Sarajlić86. Ul. Plandište87. Ul. Hazima Šabanovića88. Ul. Ključka89. Ul. Besima Korkuta90. Ul. Hatinački progan91. Ul. Bećira Islamovića92. Ul. Umihane Čuvidine93. Ul. Hatinački brod94. Ul. Mehmeda Šaćira Kurtćehajića


95. Ul. Nositelja hrvatskog trolista96. Ul. Hasan paše Predojevića (od spoja sa ul.

Mehmeda Šaćira Kurtćehajića do mosta u Bakšaišu)

97. Ul. Saliha Mušanovića98. Ul. Ale Galića99. Ul. Rođina ulica100. Ul.Vladimira Preloga101. Ul. Bihaćkih poginulih odbojkaša

DIO D - TREĆA ZONA

- III Zona obuhvata sve ulice koje nisu u obuhvatu I i II zone.

66.Na osnovu člana 21. stav (1) alineja đ) Zakona

o lokalnoj samoupravi Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik USK“, broj: 8/11) i člana 8. Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj:1/14), Gradsko vijeće Bihać, na 8. sjednici održanoj dana 30.04. 2015. godine, donosi

PLAN LOKACIJA ZA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA NA PODRUČJU

GRADA BIHAĆA

DIO PRVI - U V O D

Tačka 1.

Planom lokacija za korištenje javnih površina na području grada Bihaća (u daljem tekstu: Plan), odredjuje se način postavljanja objekata, uredjaja i urbanog mobilijara u smislu člana 3. Odluke o privremenom korištenju javnih površina na području grada Bihać (u daljem tekstu: Odluka)

Tačka 2.

Korištenje javnih površina u Bosanskoj ulici, koja se nalazi u nultoj zoni utvrdjenoj Odlukom, defi nisano je Projektom popločanja Bosanske ulice i urbanističko-tehničkim uvjetima defi niranim istim.

Tačka 3.

(1) Plan sadrži tekstualni i grafi čki dio.

(2) Tekstualni dio Plana sadrži bliži opis urbanističko-tehničkih uslova za svaki pojedini objekat, odnosno lokaciju, namjenu, vrstu djelatnosti koja će se obavljati na postojećim odnosno planiranim lokacijama.

(3) Grafi čki dio Plana sadrži prikaz postojećih privremenih objekata i planiranih lokacija za privremene objekte, odnosno namjene iz člana 3. Odluke o privremenom korištenju javnih površina na području grada Bihaća sa odgovarajućim oznakama, a isti se nalazi u Službi za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijskih poslova (u daljem tekstu: Služba).

DIO DRUGI - POSTAVLJANJE MONTAŽNOG OBJEKTA TIPA KIOSK

Tačka 4.

(1) Kiosk je montažno – demontažni lako prenosivi objekat, koji se ne može zidati, već samo postaviti na predviđenu lokaciju na javnoj površini i na tom mjestu fi nalizirati montažom dodatnih elemenata, minimalnim radovima na izradi podloge i priključiti na komunalnu infrastrukturu.

(2) Ukoliko zbog tehničke izvedbe i načina građenja ne postoji mogućnost manipulativnog premještanja i uklanjanja kioska s lokacije na kojoj je postavljen, a zemljište se privodi namjeni utvrđenoj planskim dokumentom, privremeni korisnik je dužan isti ukloniti s predmetne lokacije.

(3) Kiosk, ovisno o namjeni, obogaćuje ponudu trgovine na malo izvan prodavaonica i tržnica i ponudu uslužnih djelatnosti, osobito za pješake u kretanju u dijelovima naselja u kojima je takva ponuda defi citarna zbog etapnosti gradnje naselja ili ekonomskih i prostornih mogućnosti realizacije pratećih sadržaja u postojećim naseljima, a postavlja se privremeno na javne površine.

(4) Kiosk se postavlja na lokaciju čija je maximalna površina do 25 m2.


Tačka 5.

Kriteriji za određivanje lokacija za postavljanje kioska su:

a) prostorno urbanistički uvjeti,

b) koncentracija korisnika,

c) atraktivnost prostora,

d) blizina javnog prometa ili korištenja drugih javnih sadržaja,

e) defi citarnost određenih sadržaja na konkretnom području.

Tačka 6.

(1) Uvjeti za postavljanje kioska su:

a) Komunalni uvjet

Kiosk mora imati priključak na električnu mrežu za rasvjetu te priključak na vodovod i kanalizaciju, ovisno o djelatnosti koja se u kiosku obavlja.

b) Sanitarni uvjet

1) Unutrašnjost kioska mora biti izrađena od materijala koji se lako čisti te, ovisno o djelatnosti koja se u kiosku obavlja, mora imati riješeno provjetravanje, odnosno mora biti opskrbljen zračnim fi lterima koji moraju biti ugrađeni u odobreni volumen kioska.

2) Na objektima kioska nije dozvoljeno postavljanje klima uređaja.

3) Na vanjskom plaštu kioska nije dopušteno na vidljiv način montirati instalacije ili dijelove uređaja za ventilaciju i/ili klimatizaciju.

4) Ovisno o djelatnosti koja se u kiosku obavlja, kiosk mora zadovoljavati posebne propise vezane uz sanitarne uvjete.

c) Prometni uvjet

Svaki pojedini kiosk i grupe kioska moraju biti smješteni tako da kod postavljanja ne umanjuju

preglednost ili ometaju promet pješaka i vozila.

d) Oblikovni i prostorni uvjeti

1) Kiosk je arhitektonski element u prostoru koji svojim oblikovanjem mora biti usklađen s prostorom u kojem se nalazi.

2) Kiosk je izrađen od metalne konstrukcije sa staklenom ili metalnom ispunom, ostavlja se i mogućnost kombiniranja sa imitatom drvenih elemenata u duhu savremenog arhitektonskog izraza.

3) Boja kioska ne smije biti upadljivih intenzivnih boja i određuje se za svaku lokaciju.

4) Staklo mora biti prozirno, bezbojno.

5) Na korisničkom dijelu kioska dozvoljeno je postaviti ravnu tipsku tendu s mehanizmom za uvlačenje, bez reklamnih poruka, neupadljivih boja.

6) Na kiosk je dozvoljeno postaviti natpis i logo s imenom tvrtke bez reklamnih ili drugih promidžbenih poruka.

DIO TREĆI - POSTAVLJANJE MONTAŽNO DEMONTAŽNOG OBJEKTA

Tačka 7.

Montažno demontažni objekat je objekat koji se ne može zidati, već samo postaviti na predviđenu lokaciju na javnoj površini i na tom mjestu fi nalizirati montažom dodatnih elemenata, minimalnim radovima na izradi podloge i priključiti na komunalnu infrastrukturu.

Tačka 8.

Veličina, oblik montažno demontažnog objekta, kao i uvjeti za njegovo postavljanje (komunalni, sanitarni, prometni, oblikovni i prostorni uvjeti), utvrdit će se urbanističko tehničkim uvjetima datim od strane gradskog organa uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja i građenja.


DIO ČETVRTI - ZADRŽAVANJE OBJEKA-TA MONTAŽNE IZVEDBE

Tačka 9.

(1) Ovim Planom se zadržavaju postojeći objekti tipa «Grupex», «Krivaja», «Bak» Breza, koji nisu prenosivi uz uvjet da su ispoštovani kriteriji za određivanje lokacije iz tačke 5., te uvjeti iz tačke 6.,osim uvjeta iz stava (1) tačka b) alineja 4)ovog Plana.

(2) Montažni objekat je izrađen od armiranobetonske montažne konstrukcije sa ispunom od siporexa ili cigle.

(3) Montažni objekat, se postavlja na javnu površinu tako da je konstruktivni sistem objekta montažni, fi nalno se obrađuju ugradnjom dodatnih elemenata. Objekat se postavlja na temeljnu ploču i priključuje na komunalnu infrastrukturu.

(4) Montažni objekat je postavljen na lokaciju maksimalne površine do 25 m2.

Tačka 10.

(1) U montažnom objektu obavljaju se trgovina na malo, uslužna i zanatska djelatnost:

a) trgovina na malo:

1) trgovina mješovitom robom (trgovina prehrambenim i neprehrambenim proizvodima),

2) trgovina novinama i duhanskim prerađevinama,

3) trgovina cvijećem,4) trgovina suvenirima,5) prodaja knjiga, papirne konfekcije i

sl.,6) prodaja lutrije;

b) uslužne djelatnosti: ugostiteljstvo (objekt brze prehrane, prodaja kolača, prodaja pekarskih proizvoda, bistro),

c) zanatske djelatnosti (optičar, ključar, frizer i sl.)

(2) Nije dopušteno obavljanje djelatnosti koje proizvode prašinu, buku i neugodne mirise.

DIO PETI - POSTAVLJANJE LJETNE BAŠTE NA OTVORENOM PROSTORU

Tačka 11.

(1) Ljetne bašte se postavljaju radi pružanja ugostiteljskih usluga na otvorenom prostoru, postavljanjem stolova i stolica, te naprava za zaštitu od sunca i atmosferilija tokom cijele godine.

(2) Ljetna bašta može imati i zaštitnu ogradu, a što se utvrđuje urbanističko-tehničkim uvjetima koje određuje Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove.

Tačka 12.

(1) Ljetne bašte se postavljaju na slobodnoj javnoj površini u svemu prema Planu bez mogućnosti postavljanja na drugim mjestima označenima kao parkirališno mjesto, na javnoj zelenoj površini u parkovima, drvoredima, na ozelenjenim dijelovima zemljišta oko i između zgrada, bez ostakljivanja ili na bilo koji drugi način pretvaranja u zatvorene prostore.

(2) Ljetna bašta je opremljena tako da se može samostalno obavljati isključivo ugostiteljska djelatnost i to tako da se postavlja pokretni šank sa rashladnom vitrinom uz koju se postavlja oprema ljetne bašte. Pokretni šank mora imati uvjete za priključenje na infrastrukturu i to napajanje električnom energijom, vodom i riješenom odvodnjom otpadnih voda i u svemu prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata(„Sl.novine FBiH“, br. 23/96, 46/98, 37/00, 36/02,46/03)

Tačka 13.

Zauzimanje javne površine u svrhu postavljanja ljetne bašte mora osigurati nesmetano korištenje zgrada i drugih objekata, urbane opreme kao što su klupe za sjedenje, kante za otpatke, stalci za bicikle, te se ne smije ugroziti sigurnost i redovan protok sudionika u prometu i onemogućiti prolaz vozilima javnih službi kao što su hitna pomoć, policija, vatrogasna vozila, komunalna služba i slično.


Tačka 14.

(1) Pokretni šank i rashladna vitrina se ugrađuju u konstrukciju koja se može montirati i demontirati.

(2) Oblikovno, ljetna bašta mora biti prilagođena ambijentu i savremenim trendovima. Privremeni objekti koji se interpoliraju u postojeći ambijent moraju se obraditi tako da izražavaju karakter mjesta u savremenom arhitektonskom izrazu u svemu prema urbanističko-tehničkim uvjetima koje određuje Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove.

Tačka 15.

(1) Opremu ljetne bašte čine stolovi, stolice, zaštitna naprava od sunca i atmosferilija.

(2) Ako se postavlja ograda otvorene ljetne bašte, vanjski rub odobrene ljetne bašte je i vanjski rub ograde (npr. žardinjere i sl.).

(3) Unutar prve zone stolovi i stolice moraju biti izrađeni od prirodnog materijala a prema urbanističko-tehničkim uvjetima koje određuje Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove.

(4) Na drugim se gradskim područjima mogu postavljati i plastični stolovi i stolice koji moraju biti jednostavnog oblika.

Tačka 16.

(1) Naprava za zaštitu ljetne bašte od sunca i atmosferilija je suncobran.

(2) Iznimno, zaštitna naprava može biti slobodnostojeća tenda postavljena na konstrukciju, s mehanizmom za uvlačenje ili sklapanje (u daljnjem tekstu: tenda), ako je postavljanje tende sastavni dio projekta uređivanja pojedine javne površine, u skladu sa grafi čkim dijelom ovog Plana.

(3) Postavljen i otvoren suncobran, odnosno tenda, mogu natkrivati samo tlocrtnu površinu ukupne površine odobrene ljetne bašte, bez zatvaranja bočnih vertikalnih strana. Prilikom postavljanja suncobrana posebno voditi računa da isti niti na jedan način ne uništavaju zasađeno drveće i sl.

(4) Suncobrani i tende ispred ugostiteljskih objekata u nultoj zoni, ul. Kulina Bana, ul. Kralja Tvrtka i ul. Nurije Pozderca moraju biti jednoobrazni.

(5) U nultoj i prvoj zoni dozvoljeno je postavljanje reklamnih natpisa na suncobranima i tendama prema urbanističko-tehničkim uvjetima koje određuje Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove.

Tačka 17.

(1) Ograda ljetne bašte, visine je do 100 cm i, bez obzira na vrstu materijala, ne smije se pričvrščivati na javnu površinu i postavljati u pješačkoj zoni, osim u slučajevima, u kojima se za potrebe postavljanja ljetne bašte mora postaviti pomična montažna podloga.

(2) Kao ograda mogu se postaviti vaze ili žardinjere izrađene od drveta ili keramike (npr. terakota i sl.), a iznimno, od kvalitetne plastike kao imitata keramike. Ograda može biti od lijevano-željeznih profi liranih šipki jednostavnog oblika, s umetnutim ili ugrađenim vazama ili žardinjerama dok ostali elementi ograde treba da budu transparentno izvedeni do visine stolova.

(3) Ograda od žardinjera može imati nadogradnju na žardinjeri od rastera drvenih letvica.

(4) Iznimno, ako se otvorena ljetna bašta postavlja uz rub pješačkog nogostupa prema kolniku zbog ograničenog prostora za postavljanje otvorene ljetne bašte, ograda se može postaviti od prozirnih tvrdih bezbojnih ploča imitata stakla, kao što su pleksiglas, leksan i slično, bez reklamnih poruka.

(5) Biljni materijal za sadnju u vazama i žardinjerama su penjačice, cvjetnice, manje ukrasno grmlje.

Tačka 18.

(1) Ljetna bašta postavlja se na opločenu ili asfaltiranu površinu koja se koristi bez postavljanja tapisona, tepiha, izravnavanja tla, pričvršćivanja stolova, stolica i ograde za tlo ili slično.

(2) Iznimno, ako se radi o ukošenoj ili neravnoj javnoj površini, može se postaviti pomična montažna podloga, na podkonstrukciji izrađena


od obrađenih dasaka kao brodski pod.

(3) Pomična montažna podloga mora imati ugrađenu ogradu, jednostavnog oblika, minimalno na stranicama na kojima je hodna ploha javne površine niža od hodne plohe montažne podloge, prirodnih boja ili sličnih tamnijih neupadljivih boja, bez postavljanja tepiha, tapisona ili druge vrste prekrivala.

(4) Radi svrhovitog korištenja javnih površina, prigodom postavljanja ljetnih bašta, u pravilu, određuju se dimenzije:

a) minimalna širina prolaza koju treba osigurati između postavljene otvorene terase te horizontalne ili vertikalne zapreke je 180 cm (da se mogu mimoići dvoja invalidska kolica);

b) minimalna preporučljiva širina stola je promjera 60 cm;

c) minimalna upotrebna površina jedne stolice je 75/90 cm (proces sjedenja);

d) minimalna upotrebna površina stola promjera 60 cm sa četiri stolice je 105/130 cm, a prolaz između stolova promjera 60 cm je 130 cm.

(5) Ako se ljetne bašte postavljaju u nizu, moraju biti usklađene po vrsti, dimenziji i boji.

Tačka 19.

(1) U ljetnoj bašti nije dozvoljeno postavljanje roštilja, ražnja, fontane, niti je dozvoljeno izvođenje muzike uživo. Korištenje akustičih uređaja u zatvorenim i na otvorenim prostorima dozvoljeno je pod uslovima propisanim Zakonom o zaštiti od buke USK-a („Službeni glasnik USK-a“ br. 3/13).

(2) U postupku pokrenutom po zahtjevu za izdavanje odobrenja za postavljanje ljetne bašte na saobraćajnoj površini, Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove, po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje nadležne ustanove, o ispunjenosti uslova utvrđenih Zakonom o cestama.

DIO ŠESTI - POSTAVLJANJE SLOBODNOSTOJEĆIH REKLAMNIH PANOA (DISPLEJ, CITY LIGHT, SNOP DI-JAPOZITIVA, OGLASA OBJAVA, I SL.)

Tačka 20.

(1) Elektronski displej, city light, snop dijapozitivi se postavljaju na javnu površinu i površinu vidljivu sa javne površine, radi reklamiranja.

(2) Lokacije za privremeno postavljanje reklamnih oznaka na javnim površinama, kao i bliže uslove za postavljanje određene vrste oglasnog sredstva (displej, city light, oglasi objava i dr.) date su u grafi čkom prilogu ovog Plana.

(3) Maksimalna površina reklamnog panoa tipa Jumbo, određuje se na max. 12m2 površine plakata.

(4) Izuzetno, može se odobriti privremeno postavljanje opreme za javno oglašavanje na mjestima koja nisu određena ovim Planom, kao i odrediti mjesta za slobodno plakatiranje, ako postojeći objekti ne zadovoljavaju povećanu potrebu za oglašavanjem povodom kulturnih, sportskih ili drugih manifestacija, ili predizbornih kampanja, a na osnovu urbanističko-tehničkih uvjeta koje određuje Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove.

DIO SEDMI - POSTAVLJANJE STOLOVA ISPRED UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

Tačka 21.

(1) Ispred objekta ili poslovnih prostorija u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost dozvoljava se postavljanje stolova i formiranje ljetne bašte na javnoj površini.

(2) Stolovi se postavljaju u površini prema urbanističko-tehničkim uvjetima koje određuje Služba.

(3) Unutar nulte i prve zone, stolovi i stolice moraju biti izrađeni od prirodnog materijala.

(4) Na drugim gradskim područjima mogu se postavljati i plastični stolovi i stolice koji moraju biti jednostavnog oblika.

(5) Stolovi se, u pravilu, postavljaju bez


ograđivanja.

Tačka 22.

Naprava za zaštitu od sunca i atmosferilija površine na kojoj su postavljeni stolovi je suncobran, a isti se postavlja prema uslovima utvrđenim u tački 16. ovog Plana.

Tačka 23.

(1) Stolovi se postavljaju na pločnicima uz sljedeće uvjete:

Min.širina pločnika Min.širina prolaza za pješake Min.širina zaštitog pojasa Max. širina bašte

3,50 m 1,00 m 0,50 m 2,00 m4,50 m 1,20 m 0,50 m 2,80 m (2) Otvorene terase se postavljaju uz sljedeće

uvjete:

a) minimalna širina prolaza između postavljene otvorene terase, te horizontalne ili vertikalne zapreke je 180 cm (širina potrebna za mimoilaženje dvoja invalidska kolica);

b) minimalna širina stola je promjera 60 cm;

c) minimalna upotrebna površina jedne stolice je 75/90 cm

d) minimalna upotrebna površina stola promjera 60 cm sa četiri stolice je 105/130 cm, a prolaz između stolova promjera 60 cm je 130 cm.

(3) Ako se grupe stolova postavljaju u nizu, razlika između ugostiteljskih objekata ostvaruje se različitom opremom otvorene terase koja se međusobno usklađuje po vrsti, dimenziji i boji.

(4) Prilikom postavljanja stolova na pločnicima ne smije se ometati funkcija kolskog i pješačkog saobraćaja:

a) u zoni raskrsnice,

b) u zoni širine pješačkog prelaza,

c) u širini kolskog pristupa objektu,

d) na dijelu pločnika kojim se obezbjeđuje

pješački pristup objektu.

Tačka 24.

(1) Na ravnom terenu elementi ljetne bašte postavljaju se direktno na teren bez podnih platformi, bez ikakvog oblaganja ili postavljanja itisona ili sličnih pokrivala.

(2) Na terenu koji je u nagibu površina za upotrebu stolova ima podnu platformu od montažno-demontažnih elemenata postavljenu na način koji obezbjeđuje redovno komunalno održavanje javne površine. Prilikom izrade podne platforme maksimalno dozvoljena visina iznad nivoa trotoara iznosi 45 cm.

(3) Materijalizacija poda: drvo, rebrasti lim, sintetički materijali.

Tačka 25.

(1) Ograđivanje prostora koji se koristi za postavljanje stolova nije dozvoljeno ukoliko se ne planira postavljanje podne platforme koje moraju da imaju ogradu.

(2) U općem slučaju elementi ograde treba da budu transparentno izvedeni do visine stolova.

(3) U svrhu estetskog oblikovanja za ograđivanje iznimno mogu se koristiti žardinjere.

Tačka 26.

Na javnoj površini ispred ugostiteljskog objekta nije dopušteno:

a) zidanje bilo kakvih zidova, ograde,

b) podnih platoa i zastakljivanje istih, odnosno zatvaranje površine na koju se postavljaju stolovi;

c) izgradnja krovnih konstrukcija;

d) postavljanje fi ksnih podija i ograda koji ometaju pristup komunalnim instalacijama, šahtovima i protivpožarnim hidrantima i prolaz interventnim komunalnim protivpožarnim i drugim službenim vozilima,

e) postavljanje šanka.


DIO OSMI - POSTAVLJANJE PRODAJNOG STOLA ILI POKRETNE TEZGE

Tačka 27.

(1) Prodajni stol ili pokretna tezga je tipski, otvoreni, lako pokretni objekat za izlaganje i prodaju robe, izrađen od drveta, metala ili plastike, jednostavnog i modernog oblika, tako da se rasklapanjem pretvara u horizontalnu ili vertikalnu površinu za izlaganje ili prodaju robe.

(2) Izuzetno, zbog specifi čnih potreba dopuštena je zatvorena konstrukcija prodajnog stola ili pokretne tezge za izlaganje i prodaju robe. Zatvorena konstrukcija mora biti izrađena od drveta, metala ili plastike, jednostavnog i modernog oblika i estetski prilagođena okolini u koju se postavlja.

(3) Prodajni stol ili pokretna tezga postavlja se privremeno na javnu površinu i služi za:

a) prodaju čestitki, razglednica, cvijeća, prskalica i drugih ukrasnih predmeta povodom novogodišnjih, državnih, vjerskih i drugih praznika,

b) prodaju osvježavajućih napitaka, prehrane u originalnom pakovanju, suvenira, proizvoda, starih i tradicionalnih zanata i domaće radinosti.

c) prodaju knjiga, novina, stripova i umjetničkih slika

d) prodaju drugih proizvoda za vrijeme održavanje manifestacija, kojima je pokrovitelj Grad Bihać.

(4) Prodajna roba, priključci, pribor i otpad moraju biti smješteni unutar prodajnog stola ili pokretne tezge. Prodajna roba se ne može izlagati na konstruktivnim elementima prodajnog stola ili pokretne tezge, tende, suncobrana ili zaštitnog platna.

(5) Korisnik javne površine je dužan da prostor oko prodajnog stola ili pokretne tezge držati u urednom i čistom stanju.

Tačka 28.

(1) Kriteriji za određivanje lokacija za postavljanje prodajnih stolova ili pokretnih tezgi su:

a) prostorno urbanistički uvjeti;

b) koncentracija korisnika;

c) blizina javnog prometa ili korištenje nekih drugih javnih sadržaja;

d) potreba za održavanje manifestacija i sličnih sadržaja.

(2) Uvjeti koje treba zadovoljiti prodajni stol ili pokretna tezga:

a) Estetski uvjet

1) Kao zaštita od sunca i atmosferilija može se, neposredno uz prodajni stol ili pokretnu tezgu ili na njoj, postaviti suncobran manjih dimenzija, odnosno može se, iznad radne plohe izvesti jednostavna nosiva sklopiva konstrukcija za natkrivanje zaštitnim platnom.

2) Suncobran ili zaštitno platno mogu biti bijele, krem ili sličnih neupadljivih boja, dnosno, iznimno, crveni.

b) Energenti

Prodajni stol ili pokretne tezge, u pravilu,imaju priključak na električnu mrežu preko sistema javne rasvjete.

c) Mobilnost

Pokretna naprava koja je mobilna - tipa kolica (ugradnjom kotača ili slično), ne mogu ostati na javnoj površini nakon isteka radnog vremena.

d) Naziv djelatnosti

Naziv djelatnosti ili usluge ističe se na vanjskom dijelu naprave. Površina naprave ne koristi se za oglašavanje drugih proizvoda.

Tačka 29.

(1) Prodajni stol ili pokretna tezga za prigodne manifestacije postavlja se na javne površine prigodom novogodišnjih ili drugih praznika. Isti se postavljaju na određenu lokaciju prema unaprijed određenom rasporedu u prostoru prema urbanističko-tehničkim uvjetima koje određuje Služba.

(2) Predviđena je maksimalna tlocrtna površina od 4 m2, unutar čega se moraju nalaziti prodavač,


sva prodajna roba, pribor, priključci i otpad.

Tačka 30.

(1) Prodajni stol ili pokretna tezga za prodaju novina, stripova ili knjiga je otvorenog tipa, maksimalne tlocrtne površine do 2 m².

(2) Pokretna tezga za prodaju suvenira, umjetničkih slika, cvijeća i sl. je otvorenog tipa, maksimalne tlocrtne površine do 2 m².

DIO DEVETI - POSTAVLJANJE PRODAJNO - IZLOŽBENOG PULTA ISPRED TRGOVINSKIH I USLUŽNIH OBJEKATA

Tačka 31.

(1) Slobodnostojeća i zidna vitrina su objekti koji se postavljaju radi izlaganja i reklamiranja robe van poslovnog prostora, u skladu sa ovim Planom.

(2) Podnosilac zahtjeva za izdavanje odobrenja za postavljanje slobodnostojeće i zidne vitrine, dužan je da uz zahtjev priloži dokaz o vlasništvu ili pravu korišćenja poslovnog objekta, odnosno prostora koji se nalazi u neposrednoj blizini javne površine na kojoj se postavlja vitrina.

Tačka 32.

(1) Vitrina mora biti izrađena od materijala koji su u skladu sa estetskim i oblikovnim karakteristikama objekta ispred kojeg se postavljaju. Zidna vitrina treba da prati raster otvora na građevini, a širina ne smije da bude veća od 20 cm u odnosu na zid građevine na koju se postavlja. Vitrina se može osvijetliti diskretnim osvjetljenjem.

(2) Ukoliko ima više podnosilaca zahtjeva, prednost ima podnosilac zahtjeva čiji poslovni objekat nema ulični izlog.

(3) Za izlaganje i prodaju robe na prodajno-izložbenom pultu ispred trgovinskih i uslužnih objekata može se odobriti korištenje javne površine, u maksimalnoj širini od 1,50m i maksimalnoj dužini prednje fasade trgovinskog i uslužnog objekta, izuzimajući ulaze u iste, s tim da ukupno odobrena površina ne može biti veća

od 10 m².

DIO DESETI - POSTAVLJANJE RASHLAD-NOG UREĐAJA ZA PRODAJU NAPITAKA, INDUSTRIJSKOG SLADOLEDA, APARATA ZA KOKICE, KESTENJE, KUKURUZ, PALAČINKE I UREĐAJA ZA PEČENJE PEČENJARSKIH PROIZVODA

Tačka 33.

(1) Aparati za kokice, kestenje, kukuruz, palačinke i uređaji za pečenje pečenjarskih proizvoda (ribe, pilići i sl) postavljaju se na javnoj površini, pod uslovom da zauzima najviše 2 m² .

(2) Rashladni uređaj za prodaju napitaka, industrijskog sladoleda i kremova postavlja se na javnoj površini pod uslovom da zauzima najviše 2 m² .

(3) Ispred poslovnog objekta mogu se postaviti najviše tri rashladna uređaja.

(4) Izuzetno, prodaja industrijskog sladoleda i kremova u nultoj zoni može da se obavlja putem pokretnih kolica.

Tačka 34.

(1) Prilikom izdavanja odobrenja za privremeno postavljanje rashladnog uređaja, prednost ima podnosilac zahtjeva koji ima poslovnu prostoriju u neposrednoj blizini javne površine gdje se postavlja uređaj (slastičarnu, mliječni restoran i sl.).

(2) Izuzetno, može se postaviti pokretna naprava zatvorenog tipa - ugostiteljska prikolica za prodaju palačinaka, maksimalne tlocrtne površine do 6 m².

DIO JEDANAESTI - POSTAVLJANJE OB-JEKATA ZA IZVOĐENJE ZABAVNIH PRO-GRAMA (CIRKUSKI ŠATORI, ZABAVNI PARK, APARATI I UREĐAJI ZA ZABAVU I SL.)

Tačka 35.

(1) Objekti za izvodjenje zabavnih programa mogu se postavljati i na javnoj zelenoj površini pod uslovom da se zelena površina nakon korištenja dovede u prvobitno stanje.


(2) Podnosilac zahtjeva za izdavanje odobrenja za postavljanje cirkusa ili zabavnog parka, dužan je da dostavi grafi čki prilog sa situacijom ukupne površine koju zauzima cirkus ili zabavni park, odnosno površinu koju zauzima svaki aparat za zabavu, njihov broj i vrstu.

DIO DVANAESTI -POSTAVLJANJE BINA ZA PRIGODNE MANIFESTACIJE

Tačka 36.

Podnosilac zahtjeva za izdavanje odobrenja za postavljanje objekta za izvođenje zabavnih programa na javnoj površini na kojoj se postavlja pozornica ili drugi montažno-demontažni objekat privremenog karaktera (npr. “Una regata”, «Bihaćko ljeto» i druge manifestacije), dužan je da priložiti idejno rješenje konstrukcije.

DIO TRINAESTI - POSTAVLJANJE GRAĐEVINSKIH FASADNIH SKELA

Tačka 37.

Postavljanje ograda oko gradilišta i građevinskih fasadnih skela na javnim površinama radi izvođenja građevinskih radova na objektima, dozvoljeno je u skladu sa usvojenim planom gradilišta i planiranom dinamikom radova.

DIO ČETRNAESTI - DEPONOVANJE GRAĐEVINSKOG MATERIJALA

Tačka 38.

(1) Deponovanje građevinskog materijala na javnim površinama radi izvođenja građevinskih radova na objektima, dozvoljeno je u skladu sa usvojenim planom gradilišta i planiranom dinamikom radova.

(2) Izvođač radova je dužan da deponovani građevinski materijal zaštiti od rasturanja odgovarajućom ogradom, a da nakon završetka radova javnu površinu dovede u prvobitno stanje, odnosno stanje predviđeno planskom dokumentacijom.

(3) Podnosilac zahtjeva za izdavanje odobrenja za deponovanje građevinskog materijala radi izvođenja građevinskih radova, dužan je uz zahtjev priložiti:

a) odobrenje za izgradnju, odnosno potvrdu o prijavi početka radova, ako se radi o izgradnji ili rekonstrukciji objekta,

b) plan gradilišta ili šemu organizacije za veća gradilišta ili skicu zauzeća za deponovanje građevinskog materijala,

c) rješenje o izmjeni režima saobraćaja, koje prethodno donosi organ nadležan za saobraćaj i puteve.

DIO PETNAESTI - OSTALA KORIŠTENJA JAVNIH POVRŠINA

Tačka 39.

Javne površine mogu se koristiti za:

a) parkiranje motornih vozila,

b) postavljanje objekata jednostavnih usluga u nepokretnom ili priključnom vozilu,

c) postavljanje reklamnih balona,

d) postavljanje dječijih autića i vozića,

e) postavljanje klizališta,

f) održavanje kulturnih, zabavnih, sportskih, humanitarnih i drugih manifestacija i

g) druge specifi čne sadržaje.

DIO ŠESNAESTI - ZAVRŠNE ODREDBE

Tačka 40.

Stupanjem na snagu ovog Plana stavlja se van snage Plan lokacija za korištenje javnih površina na području Općine Bihać- prečišćeni tekst („Službeni glasnik Općine Bihać“, br.3/14).

Tačka 41.

Plana lokacija za korištenje javnih površina na području grada Bihaća stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Grada Bihaća.



PLAN

lokacija za korištenje javnih površina na području općine Bihać

(GRAFIČKI DIO )

I. Postavljanje montažnog objekta tipa kiosk

1. LOKALITET „CENTAR“

Ul. Bedem Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 5,30 (m) Lokacija broj 0 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,40 (m)Ul. Bosanska Lokacija broj 11 Privremeni objekat dimenzija 4,50 x 6,50 (m) Lokacija broj 12 Privremeni objekat dimenzija 3,00 x 6,50 (m) Lokacija broj 13 Privremeni objekat dimenzija 2,60 x 2,60 (m) Lokacija broj 14 Privremeni objekat dimenzija 2,60 x 2,60 (m) Lokacija broj 15 Privremeni objekat dimenzija 2,60 x 2,60 (m) Lokacija broj 16 Privremeni objekat dimenzija 2,60 x 2,60 (m) Lokacija broj 16A Privremeni objekat dimenzija 4,70 x 2,45 (m) Lokacija broj 17 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Trg maršala Tita Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,45 (m) Lokacija broj 5 Privremeni objekat dimenzija 5,80 x 5,80 (m) Lokacija broj 6 Privremeni objekat dimenzija 5,80 x 5,00 +

5,20 x 2,60 (m)

Lokacija broj 14 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 15 Privremeni objekat dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 16 Privremeni objekat dimenzija 3,10 x 2,70 (m) Lokacija broj 17 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m)Ul. Bosanske državnosti Lokacija broj 17 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,60 (m)Ul. Nurije Pozderca Lokacija broj 18 Privremeni objekat dimenzija 3,00 x 2,40 (m) Aleja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika

Predsjedništva RBiH Lokacija br. 4 Privremeni objekat dimenzija 4,70 x 2,45 (m)

2. LOKALITET „E“

Ul. V korpusa Lokacija broj 0 (RVI – Lutrija) Privremeni objekat dimenzija osmougaonik a

= 1 m Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 4,10 x 4,10 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 4,70 x 2,45 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 6,00 x 4,55 (m) Lokacija br. 8 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,45 (m)

Ul. Ešrefa Kovačevića Lokacija broj 7 Privremeni objekat dimenzija 6,20 x 5,20 (m)Ul. Mehmedalije Maka Dizdara Lokacija broj 9


Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,40 (m)

3. LOKALITET „C“

Ul. 501. Slavne brigade Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 6,50 x 5,40 +

2,50 x 1,80 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 5,90 x 6,10 (m)4. LOKALITET „T“Ul. ZAVNOBiH-a Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 6,00 x 2,20 (m)5. LOKALITET „A“Ul. Mehmedalije Maka Dizdara Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 3,80 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 3,80 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 3,80 (m)

6. LOKALITET „H“

Ul. Ešrefa Kovačevića Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 4 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 5 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 6 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 7 Privremeni objekat dimenzija 6,00 x 2,90 (m) Lokacija broj 8

Privremeni objekat dimenzija 5,60 x 4,40 (m) Lokacija broj 9 Privremeni objekat dimenzija 3,50 x 2,60 (m) Lokacija broj 10 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,45 (m) Lokacija broj 12 Privremeni objekat dimenzija 5,00 x 4,60 (m)Ul. Muhsina Rizvića Lokacija broj 11 Privremeni objekat dimenzija 4,30 x 2,30 (m)7. LOKALITET „F“Ul. 502. Viteške brigade Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,45 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 3,90 x 3,90 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 3,20 x 4,75

(m)

8. LOKALITET „O“

Ul. Dr. Irfana Ljubijankića Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 3,00 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 3,00 x 2,30 (m) Lokacija broj 3

Privremeni objekat dimenzija 6,65 x 6,20 (m)

9. LOKALITET „TRŽNO – ZANATSKI CENTAR“ OZIMICE I

Ul. Murat bega Ibrahimpašića Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 3,90 x 5,30 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 3,90 x 5,30 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 3,90 x 5,30 (m)


Lokacija broj 4 Privremeni objekat dimenzija 3,90 x 5,30 (m) Lokacija broj 5 Privremeni objekat dimenzija 3,90 x 5,30 (m) Lokacija broj 6 Privremeni objekat dimenzija 3,90 x 5,30 (m)

10. LOKALITET „S“

Ul. Sarajevska Lokacija broj 7 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,40 (m)Ul. Murat bega Ibrahimpašića Lokacija broj 5 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,40 (m) Lokacija broj 8 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m)Ul. Ali-Fehmije Džabića Lokacija broj 6 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,40 (m)Ul. Hamdije Ćemerlića Lokacija broj 9 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m)

11. LOKALITET „OZIMICE II“

Trg zlatnih ljiljana Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 3,00 x 2,00 (m)

12. LOKALITET „K“

Ul. Bihaćkih branilaca Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 6,50 x 4,50 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 6,50 x 4,50 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m)

13. LOKALITET „M“

Ul. Džanića mahala Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 3,00 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 5,30 x 4,00 (m)

14. LOKALITET „R1“

Ul. Bihaćkih branilaca Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 3,90 x 4,46 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 5,00 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 4 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 5 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 5,00 (m) Lokacija broj 6 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 5,00 (m) Lokacija broj 7 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 8 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 9 Privremeni objekat dimenzija 4,10 x 3,50 (m) Lokacija broj 10 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 11 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 5,00 (m)

15. LOKALITET „R2“

Ul. Bihaćkih branilaca Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 4,60 x 6,13 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 4,50 x 5,00 (m)


Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 4,50 x 5,00 (m) Lokacija broj 4 Privremeni objekat dimenzija 4,50 x 5,00 (m) Lokacija broj 5 Privremeni objekat dimenzija 4,50 x 5,00 (m) Lokacija broj 6 Privremeni objekat dimenzija 4,50 x 5,00 (m) Lokacija broj 7 Privremeni objekat dimenzija 4,70 x 2,45 (m) Lokacija broj 8 Privremeni objekat dimenzija 3,60 x 2,40 (m)

16. LOKALITET „G“

Ul. Vejzovac Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 3,00 x 2,00 (m)

17. LOKALITET „U“

Ul. Bakšaiškog odreda Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 7,60 x 2,85 (m)

18. LOKALITET „D“

Ul. Hasana Kjafi je Prušćaka Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 4,70 x 2,45 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 7,10 x 5,60 (m) Lokacija broj 4 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 3,80 (m) Lokacija broj 5 Privremeni objekat dimenzija 2,80 x 5,40 (m) Lokacija broj 6 Privremeni objekat dimenzija 4,80 x 4,50 (m) Lokacija broj 7 Privremeni objekat dimenzija 2,40 x 4,80 (m)

Lokacija broj 8 Privremeni objekat dimenzija 2,40 x 4,80 (m) Lokacija broj 9 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 10 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 12 Montažno demontažni objekat dimenzija 8,00

x 12,50 (m) Lokacija broj 13 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,10 (m)

19. LOKALITET „NOVA CARINA“

UL. Nositelja Hrvatskog trolista Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 2 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 4 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 5 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 6 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 7 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m) Lokacija broj 8 Privremeni objekat dimenzija 3,80 x 4,40 (m)

20. LOKALITET „RIPAČ“

Ul. Put V Korpusa Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 2,00 x 3,00 (m) Lokacija broj 3 Privremeni objekat dimenzija 3,91 x 3,91 (m)


21. LOKALITET „KULEN VAKUF“

Ul. Ljutočkih gazija Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 4,00 (m)

22. LOKALITET „IZAČIĆ“

Izačić Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 4,00 x 3,35 (m)

23. LOKALITET „KAMENICA“

Ul. Plješevička Lokacija broj 1 Privremeni objekat dimenzija 6,00 x 2,40 (m)

II. Postavljanje ljetne bašte na otvorenom prostoru

1. LOKALITET „LJB“

UL. Aleja Alije Izetbegovića prvog predsjednika Predsjedništva R BiH

Lokacija broj 1 Tlocrtne dimenzije 7,50 x 4,50 (m) Lokacija broj 2 Tlocrtne dimenzije 7,50 x 4,50 (m) Lokacija broj 3 Tlocrtne dimenzije 7,00 x 10,00 (m)Ul. Plandište Lokacija broj 1 Tlocrtne dimenzije 10,00 x 5,00 (m)

III. Postavljanje slobodnostojećih reklamnih panoa (displej, city light, snop- dijapozi-tiva, oglasa, objava i sl.)

DISPLEJ – informacioni – na križanju ulice Bosanska i ulice Kralja Tvrtka DISPLEJ – elektronski na trgu u Bosanskoj ulici, u svemu premu

projektu popločanja Bosanske ulice i

urbanističko tehničkim uvjetima defi niranim istim

CITY LIGHT


Ul. V Korpusa Lokacija broj 8 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m)

2. LOKALITET „E“

Ul.Trg maršala Tita Lokacija broj 3 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 4 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 5 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m)

3. LOKALITET „K“

Ul. Bihaćkih branilaca Lokacija broj 4 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 5 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m)

4. LOKALITET „D“

Trg maršala Tita Lokacija broj 1 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m)

5. LOKALITET „S“

Aleja Alije Izetbegovića prvog predsjednika Predsjedništva R BiH

Lokacija broj 2 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 3 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m)

6. LOKALITET „G“

Trg maršala Tita


Lokacija broj 6 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 7 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m)

7. LOKALITET „O“

Trg zlatnih ljiljana Lokacija broj 1 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m)

8. LOKALITET „CL“

Ul. Bedem Lokacija broj 1 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 2 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 3 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 4 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 5 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 6 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 7 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m)Ul. Hasana Kjafi je Prušćaka Lokacija broj 8 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 9 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 10 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 11 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 12 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 13

CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 14 CITY LIGHT dimenzija 1,90 x 1,30 (m) Lokacija broj 20 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,75 (m) Lokacija broj 21 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,75 (m) Lokacija broj 22 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,75 (m)

9. LOKALITET „CLB“

Ul. Bosanska Lokacija broj 1 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 2 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 3 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 4 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 5 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 6 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 7 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 8 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 9 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 10 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 11 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 12 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 13 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m)


Lokacija broj 14 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 14a CITY LIGHT dimenzija 2,59 x 2,33 (m) Lokacija broj 14b CITY LIGHT dimenzija 2,59 x 2,33 (m)Ul. Kralja Tvrtka Lokacija broj 15 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 16 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 17 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m)Ul. Nurije Pozderca Lokacija broj 18 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m) Lokacija broj 19 CITY LIGHT dimenzija 1,18 x 1,74 (m)

10. LOKALITET „TP“

Ul. 5. korpusa Lokacija broj 1 CITY LIGHT dimenzija 2,59 x 2,33 (m)Ul. Bihaćkih branilaca Lokacija broj 2 CITY LIGHT dimenzija 2,59 x 2,33 (m)

11. LOKALITET „SA“

Trg maršala Tita Lokacija broj 1 CITY LIGHT dimenzija 2,59 x 2,33 (m) (unutar konkstrukcije postavljene stajališne

nadstrešnice)Put Armije R BiH Lokacija broj 2 CITY LIGHT dimenzija 2,59 x 2,33 (m) (unutar konkstrukcije postavljene stajališne

nadstrešnice)Ul. Plješevička

Lokacija broj 3 CITY LIGHT dimenzija 2,59 x 2,33 (m) (unutar konkstrukcije postavljene stajališne

nadstrešnice)

12. LOKALITET „PASARELA“

Lokacija broj 1 do 40 CITY LIGHT dimenzija 1,10 x 2,75 (m)

(unutar pothodnika – pasarele – obostrano)

JUMBO PLAKAT

1. LOKALITET „P“

Ul. 5. korpusa Lokacija broj 1 Jumbo plakat dimenzija 5,10 x 2,40 (m)

2. LOKALITET „JP“

Trg zlatnih ljiljana Lokacija broj 1 Jumbo plakat dimenzija 3,00 x 4,00 (m)Ul. Bedem Lokacija broj 4 Jumbo plakat dimenzija 3,00 x 4,00 (m) Lokacija broj 5 Jumbo plakat dimenzija 3,00 x 4,00 (m)

REKLAMNI PANO

1. LOKALITET „RP“

Ul. Hasana Kjafi je Prušćaka Lokacija broj 1 Reklamni pano dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 2 Reklamni pano dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 3 Reklamni pano dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 4 Reklamni pano dimenzija 3,00 x 2,00 (m)


Lokacija broj 5 Reklamni pano dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 6 Reklamni pano dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 7 Reklamni pano dimenzija 3,00 x 2,00 (m) Lokacija broj 8 Reklamni pano dimenzija 3,00 x 2,00 (m)


Ul. Krupska Lokacija broj 1 Reklamni pano dimenzija 2,00 x 1,20 (m)

SAMOSTOJEĆI JARBOL


Trg Maršala Tita Lokacija broj 1 Jarbol visine h = 6m


Ul. 502. viteške brigade Lokacija broj 1 Jarbol visine h = 6m Lokacija broj 2 Jarbol visine h = 6m Lokacija broj 3 Jarbol visine h = 6m

SNOP – DIJAPOZITIVA

• Za nekomercijalno oglašavanje, na zidu zgrade gradskog organa uprave prema ulici Bosanska (zid bez otvora)

• Za komercijalno oglašavanje, na zidovima zgrada ili njihovim dijelovima koji nemaju otvore, uz saglasnost vlasnika zgrade

OGLASI, OBJAVE

IV Postojeći oglasni stubovi

V Postavljanje stolova ispred ugostiteljski objekata

Defi nisano je tekstualnim prilogom.

VI Postavljanje prodajnog stola ili pokretne tezge

Utvrđuje se lokalitet u ul.Bosanska i Gradskoj otoci

VII Postavljanje prodajno – izložbenog pulta ispred trgovinskih i uslužnih objekata


VIII Postavljanje rashladnog uređaja za prodaju napitaka, industrijskog sladoleda, aparata za kokice, kestenje, kukuruze, palačinke i pečenjarske proizvode

Utvrđuje se lokalitet ulicama Bosanska, Ivana Pavla II, Gazi Husrev Begova.

IX Postavljanje tendi u okviru ljetne bašte


X Postavljenje objekata za izvođenje zabavnih programa (cirkuski šator, zabavni

park, aparati i uređaji za zabavu i sl.)

Utvrđuje se lokalitet Gradske otoke

XI Postavljanje bina za prigodne manifestacije

Utvrđuje se lokalitet Gradske otoke.

XII Postavljanje građevinskih fasadnih skela


XIII Deponovanje građevinskog materijala


XIV Ostala korištenja javnih površina



67.Na osnovu člana 363. stav 3 tačka 5 Zakona

o stvarnim pravima F BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 66/13 i 100/13) i člana 8. tačka 2. Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća “, br.1/14)), Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015.godine, d o n o s i:

O D L U K U

o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom ÄDNA-COMMERC¨ d.o.o. Bos. Krupa radi

oblikovanja građevinske parcele

Član 1.

Neposrednom pogodbom , a radi oblikovanja građevinske parcele fi rmi ÄDNA-COMMERC ¨ d.o.o.Bos. Krupa ( u daljem tekstu; kupac ) prodaje se zemljište ukupne površine 3116 m2 označeno kao :

- k.č.br.2161/13 zv. ¨REPUŠINE¨ oranica njiva klase 3. površine 623 m2 upisana u pl.br.4200 k.o. Bihać-grad posjed grada Bihaća, odnosno k.č.br.672/3 oranica Repušine površine 623 m2 upisana u zk.ul.br.2673 k.o. SP_BIHAĆ , po starom kat.operatu upisano kao državno vlasništvo sa pravom raspolaganja grada Bihaća.

- k.č.br.9494/7 zv. ¨DOBRINICA¨ gradilište površine 341 m2 upisana u pl.br.4200 k.o. Bihać-grad posjed grada Bihaća, odnosno k.č.br.621/15 gradilište površine 346 m2 upisana u zk.ul.br.8973 k.o. SP_BIHAĆ , po starom kat.operatu upisano kao vlasništvo grada Bihaća, - k.č.br.2155/1 zv. ÖTOKA¨ oranica njiva klase 3. površine 518 m2 upisana u pl.br.1323 k.o. Bihać-grad posjed grada Bihaća, odnosno k.č.br.604/8 pristupni put površine 518 m2 upisana u zk.ul.br.9033 k.o. SP_BIHAĆ , po starom kat.operatu upisano kao vlasništvo grada Bihaća,

- k.č.br.2155/5 zv. ÖTOKA¨ oranica njiva klase 3. površine 204 m2 upisana u pl.br.4200 k.o. Bihać-grad posjed grada Bihaća, odnosno

k.č.br.604/10 pristupni put površine 204 m2 upisana u zk.ul.br.9033 k.o. SP_BIHAĆ , po starom kat.operatu upisano kao vlasništvo grada Bihaća,

- k.č.br.2156/3 zv. ¨GRADILIŠTE¨ gradilište površine 348 m2 upisana u pl.br.4200 k.o. Bihać-grad posjed grada Bihaća, odnosno k.č.br.604/9 pristupni put površine 348 m2 upisana u zk.ul.br.9033 k.o. SP_BIHAĆ , po starom kat.operatu upisano kao vlasništvo grada Bihaća, - k.č.br.2156/2 zv. ¨GRADILIŠTE¨ gradilište površine 148 m2 upisana u pl.br.4200 k.o. Bihać-grad posjed grada Bihaća, odnosno k.č.br.669/2 oranica Repušina površine 148 m2 upisana u zk.ul.br.2715 k.o. SP_BIHAĆ , po starom kat.operatu upisano kao državno vlasništvo sa pravom raspolaganja grada Bihaća,

- k.č.br.2156/1 zv. ÖTOKA¨ oranica njiva klase 3. površine 934 m2 upisana u pl.br.1323 k.o. Bihać-grad posjed grada Bihaća, odnosno k.č.br.669/1 oranica Repušina površine 934 m2 upisana u zk.ul.br.2715 k.o. SP_BIHAĆ , po starom kat.operatu upisano kao državno vlasništvo sa pravom raspolaganja grada Bihaća.

Član 2.

Prema lokacijskoj informaciji broj 03/1-23-1-426/15 od 26.03.2015.godine i uvjerenju o cijepanju broj 03/3-30-2082/15 od 16.04.2015.godine zemljište iz člana 1 ove Odluke zajedno sa zemljištem označenim kao k.č.br.2161/10 gradilište u površini od 290 m2, k.č.br.2161/1 poslovna zgrada u ukupnoj površini od 464 m2 gradilište u površini od 3934 m2 ukupne površine 4688 m2 obje upisane u pl.br.6928 k.o. Bihać-grad, odnosno k.č.br. 676/2 privredna zgrada u površini od 483 m2 , k.č.br.676/1 ekonomsko dvorište u površini od 3743 m2 i k.č.br.676/4 ekonomsko dvorište u površini od 462 m2 ukupne površine 4688 m2, sve upisane u zk.ul.764 k.o. Bihać po starom kat.operatu koje su i posjed i vlasništvo kupca, oblikuje jednu građevinsku parcelu namjenjenu za dogradnju i rekonstrukciju poslovnog objekta.


Član 3.

Prodaja zemljišta iz člana 1. ove Odluke izvršiće se po prodajnoj cijeni u iznosu od 336.528,00 KM (slovima: tristotinetridesetšesthiljadapetstotinadvadesetosam 00/KM), po sačinjenon nalazu od strane nadležnog vještaka od 24.04.2015.godine.

Član 4.

Iznos naknade za kupljene nekretine kupac je dužan uplatiti u roku od 8 dana od dana zaključenja notarski obrađenog kupoprodajnog ugovora.

Član 5.

Ovlašćuje se Gradonačelnik da sa kupcem zaključi kupoprodajni ugovor iz prethodnog člana ove Odluke.

Član 6.

Kupac predmetnog zemljišta biće uveden u posjed u roku od 3 dana od dana uplate kupoprodajne cijene.

Član 7.

Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku Grada Bihaća.


68.Na osnovu člana l4. stav 4 . Zakona o

eksproprijaciji („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/07, 36/10 i 25/12) i člana 8. tačka 2. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihaću („Službeni glasnik Grada Bihaća“, br.1/14) , Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015.godine , d o n o s i:

O D L U K U

o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju nekretnina ustanovljenjem služnosti za izgradnju elektroenergetskog

objekta dio niskonaponske mreže „Johovac“ Grad Bihać u korist J.P. Elektroprivreda

BiH d.d. Sarajevo Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać

I

Utvrđuje se da je od javnog interesa izgradnja elektroenergetskog objekta dio niskonaponske mreže „Johovac“ Grad Bihać, te da se u tu svrhu može pristupiti nepotpunoj eksproprijaciji ustanovljenjem služnosti na zemljištu označenom kao:

- Dio u površini od 85,60 m2 od k.č. br. 1735/2 zv. Dodolovka, oranica/njiva 6. klase u površini od 3000 m2 upisana u posjedovni list broj: 1319 k.o. Izačić, posjed Imširović (Rame) Ismet sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 85,60m2 od k.č.br. 2839 oranica Mrežnica u površini od 4500 m2 upisana u zk.ul.br.526 ko:SP_Izačić kao suvlasništvo Imširović (Salko) Ferid sa dijelom ½, Imširević (Arif) Salko sa dijelom 2/14, Imširović (Arif) Ramo sa dijelom 5/28 i Imširović (Arif) Ibrica sa dijelom 5/28,

- Dio u površini od 27,00 m2 od k.č. br.1735/1 zv. Dodolovka, oranica/njiva 6. klase u površini od 6421 m2 upisana u posjedovni list broj 661 k.o. Izačić, posjed Imširović (Rame) Edin sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 27,00 m2 od k.č.br. 2839 oranica Mrežnica u površini od 4500 m2 upisana u zk.ul.br.526 ko:SP_Izačić kao suvlasništvo Imširović (Salko) Ferid sa dijelom ½, Imširević (Arif) Salko sa dijelom 2/14, Imširović (Arif) Ramo sa dijelom 5/28 i Imširović (Arif) Ibrica sa dijelom 5/28,

- Dio u površini od 56,20 m2 od k.č. br. 1735/3 zv. Dodolovka, oranica/njiva 6. klase u površini od 1885 m2 upisana u posjedovni list broj: 1320 k.o. Izačić, posjed Fajković (Rame) Ismeta R. Imširović sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 56,20 m2 od k.č.br. 2839 oranica Mrežnica u površini od 4500 m2 upisana u zk.ul.br.526 ko:SP_Izačić kao suvlasništvo Imširović (Salko) Ferid sa dijelom ½, Imširević (Arif) Salko sa dijelom 2/14, Imširović (Arif) Ramo sa dijelom 5/28 i Imširović (Arif) Ibrica sa dijelom 5/28,


- Dio u površini od 8,80 m2 od k.č. br. 1651 zv. Grab, Kuća i zgrada u površini od 112 m2 i dvorište u površini od 427 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 861 k.o. Turija, posjed Imširović Sulejmana Fadil sa dijelom 1/1,

- Dio u površini od 35,10 m2 od k.č. br. 1653 zv. Grab, kuća i zgrada u površini od 183 m2, dvorište u površini od 500 m2 i oranica/njiva 3. klase u površini od 518 m2, upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 179 k.o. Turija, posjed Imširović (Hasana) Munib sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 35,10 m2 od k.č.br.731/1 oranica Luka – Grab u površini od 4900 m2 upisana u zk.ul.br.534 ko:SP_Turija kao vlasništvo Imširović (Hasan) Munib sa dijelom 1/1,

- Dio u površini od 32,00 m2 od k.č. br. 1654 zv. Grab, oranica/njiva 3. klase u površini od 8687 m2, upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 179 k.o. Turija, posjed Imširović (Hasana) Munib sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 32,00 m2 od k.č.br.732/1 oranica Grab u površini 1150 m2 i k.č.br.732/2 oranica Grab u površini od 2450 m2 obje upisane u zk.ul.br.478 ko:SP_Turija kao suvlasništvo Imširović (Sulejman) Omer sa dijelom ½ i Imširović (Hasan) Munib sa dijelom ½,

- Dio u površini od 45,90 m2 od k.č. br. 2519 zv. Izačićki put, lokalni put u površini od 5893 m2, upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 70 k.o. Turija, dr. sv javni nekategorisani putovi, odnosno dio u površini od 45,90 m2 od k.č.br. 161/1 oranica Toplica u površini od 3255 m2 i k.č.br. 161/2 oranica Toplica u površini od 3205m2 obje upisane u zk.ul.br.79 ko:SP_Turija kao suvlasništvo Forkapić (Đuro) Ilija sa dijelom 3/40, Lovrić (Mile) Stevo sa dijelom 208/640 i Krajinović (Čedo) Stevo sa dijelom 3/5,

- Dio u površini od 2,80 m2 od k.č. br. 3198 glavica, potok u površini od 4380 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 165 k.o. Izačić, društvena svojina vode, odnosno dio u površini od 2,80 m2 od k.č.br.1261, potok Johovac u površini od 8465m2 upisan u zk.ul.br.121 ko:SP_Izačić kao javno dobro,

- Dio u površini od 2,80 m2 od k.č. br.2522 zv. potok Mrižnica, potok u površini od 4380 m2

upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 75 k.o. Turija, društvena svojina vode, odnosno dio u površini od 2,80 m2 od k.č.br.1261, potok Johovac u površini od 8465m2 upisan u zk.ul.br.121 ko:SP_Izačić kao javno dobro,

- Dio u površini od 51,20 m2 od k.č. br. 1736 zv. Glavica, oranica/njiva 6. klase u površini od 7575 m2 i oranica/njiva 5. klase u površini od 2897 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 313 k.o. Izačić, Imširović (Hasana) Munib sa dijelom 1/1,

- Dio u površini od 67,20 m2 od k.č. br. 1727 zv. Mrižnica, oranica/njiva 5. klase u površini od 17739 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 7 k.o. Izačić, suposjed Abdijanović (Mehmeda) Mustafa sa dijelom 1/4, Abdijanović (Mehmeda) Smajo sa dijelom 1/4, Abdijanović (Mustafe) Gopa sa dijelom 1/2, odnosno dio u površini od 67,20m2 od k.č.br.2855 Oranica Glavica u površini od 13300 m2 upisano u zk izvadak broj: 453 k.o. SP-Izačić kao vlasništvo Imširović (Mustafa) Gopa sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 67,20m2 od k.č.br.2856/2 Oranica Mrežnica u površini od 5700m2 upisana u zk izvadak br.578 k.o. SP_Izačić kao suvlasništvo Imširević (Šaban) Ramo sa dijelom 11/60, Dizdarić rođ.Imširević (nepoznato) Gospa sa dijelom 11/60, Imširević (Šaban) Ibro sa dijelom 6/60, Bajrić rođ.Imširević (nepoznato) Ajka sa dijelom 11/60, Imširević rođ.Selimović (nepoznato) Tuba sa dijelom 5/60, Imširević Muzafi rović (nepoznato) Arifa sa dijelom 11/240, Imširević (Alaga) Malić sa dijelom 11/240, Imširević (Alaga) Hamid sa dijelom 11/240, Imširević (Jašar) Hasan sa dijelom 1/12 i Abdijanović (Mehmed) Mustafa sa dijelom 11/240 po starom kat.operatu,

- Dio u površini od 14,90 m2 od k.č. br. 1716 zv. Sulića bara, livada 3. klase u površini od 3634 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 7 k.o. Izačić, susposjed Abdijanović (Mehmeda) Mustafa sa dijelom 1/4, Abdijanović (Mehmeda) Smajo sa dijelom 1/4, Abdijanović (Mustafe) Gopa sa dijelom 1/2,

- Dio u površini od 19,90 m2 od k.č. br 1717 zv. Sulića bara, livada 3. klase u površini od 1192 m2 upisana izvod iz posjedovnog lista broj: 315 k.o. Izačić, posjed Imširović (Huse) Emirsa dijelom 1/3, Imširović (Huse) Nijaz sa


dijelom 1/3 i Imširović (Huse) Šerif sa dijelom 1/3,

- Dio u površini od 18,20 m2 od k.č. br. 1718/1 zv. Bara-Sulićka, livada 3. klase u površini od 1203 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 1382 k.o. Izačić, posjed Imširović (Fehima) Ekrem sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 18,20 m2 od k.č.br.2852/3 livada u površini od 1203m2 upisana u zk.ul.br.1511 ko:SP_Izačić kao suvlasništvo Imširović (Sulejman) Salko sa dijelom 1/36, Imširović (Salko) Ferid sa dijelom 1/18, Imširević (Mustafa) Gopa sa dijelom 1/18, Imširović –Bajramović (Ibro) Dupan sa dijelom 1/12, Imširović–Bajramović (Ibro) Mujo sa dijelom 1/12, Imširović–Bajramović (Ibro) Ibrica sa dijelom 1/12, Alibegović (Ale) Sulejman sa dijelom 1/8, Kapić rođ-Alibegović (nepoznat) Sarajka sa dijelom 1/8, Imširević (Arif) Salko sa dijelom 2/126, Ivančević rođ.Šorak (nepoznat) Smilja sa dijelom 3/1296, Šorak (Petar) Milka sa dijelom 3/1296, Šorak (Petar) Mara sa dijelom 3/1296, Matić rođ.Bjelobaba (nepoznat) Ljuba sa dijelom 3/1296, Bjelobaba (Milan)Geno sa dijelom 3/1296, Bobić rođ.Bjelobaba (nepoznat) Dušanka sa dijelom 3/1296, Bjelobaba (Milan) Jovanka sa dijelom 3/1296, Bjelobaba (Milan) Radojka sa dijelom 3/1296, Imširović (Muharem) Murat sa dijelom 1/180, Imširović (Muharem) Murat sa dijelom 1/180, Imširović (Muharem) Ramo sa dijelom 2/180, Imširović (Muharem) Mehmed sa dijelom 1/180, Fatkić rođ.Imširović (nepoznat) Bejza sa dijelom 1/180, Imširović (Hasib) Ramo sa dijelom 1/9, Imširović (Arif) Ramo sa dijelom 5/252, Imširović (Arif) Ibrica sa dijelom 5/252, Imširović (Rasim) Nurija sa dijelom 1/36, Šorak (nepoznat) Božica sa dijelom 47/58200, Šorak (Jovo) Petar sa dijelom 47/29100, Selimović rođ-Imširović (nepoznato) Zejna sa dijelom 1/18, Šorak (Petar) Ilija sa dijelom 47/19440, Šorak (Petar) Nikola sa dijelom 47/19440, Šorak (Milan) Milan sa dijelom 85/19440, Divac rođ.Šorak (nepoznat) Draga sa dijelom 65/19440, Čalić R.Šorak (Dušan) Ivanka sa dijelom 39/3888 i Imširović (Fehim) Ekrem sa dijelom 3/108,

- Dio u površini od 4,00 m2 od k.č. br. 1718/2 zv. Bara-Sulićka, prilazni put u površini od 261 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 1382 k.o. Izačić, posjednik Imširović (Fehima)

Ekrem sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 4,00m2 od k.č.br.2852/5 put u površini od 261m2 upisana u zk.ul.br.1511 ko:SP_Izačić kao suvlasništvo Imširović (Sulejman) Salko sa dijelom 1/36, Imširović (Salko) Ferid sa dijelom 1/18, Imširević (Mustafa) Gopa sa dijelom 1/18, Imširović –Bajramović (Ibro) Dupan sa dijelom 1/12, Imširović –Bajramović (Ibro) Mujo sa dijelom 1/12, Imširović –Bajramović (Ibro) Ibrica sa dijelom 1/12, Alibegović (Ale) Sulejman sa dijelom 1/8, Kapić rođ-Alibegović (nepoznat) Sarajka sa dijelom 1/8, Imširević (Arif) Salko sa dijelom 2/126, Ivančević rođ.Šorak (nepoznat) Smilja sa dijelom 3/1296, Šorak (Petar) Milka sa dijelom 3/1296, Šorak (Petar) Mara sa dijelom 3/1296, Matić rođ.Bjelobaba (nepoznat) Ljuba sa dijelom 3/1296, Bjelobaba (Milan)Geno sa dijelom 3/1296, Bobić rođ.Bjelobaba (nepoznat) Dušanka sa dijelom 3/1296, Bjelobaba (Milan) Jovanka sa dijelom 3/1296, Bjelobaba (Milan) Radojka sa dijelom 3/1296, Imširović (Muharem) Murat sa dijelom 1/180, Imširović (Muharem) Murat sa dijelom 1/180, Imširović (Muharem) Ramo sa dijelom 2/180, Imširović (Muharem) Mehmed sa dijelom 1/180, Fatkić rođ.Imširović (nepoznat) Bejza sa dijelom 1/180, Imširović (Hasib) Ramo sa dijelom 1/9, Imširović (Arif) Ramo sa dijelom 5/252, Imširović (Arif) Ibrica sa dijelom 5/252, Imširović (Rasim) Nurija sa dijelom 1/36, Šorak (nepoznat) Božica sa dijelom 47/58200, Šorak (Jovo) Petar sa dijelom 47/29100, Selimović rođ-Imširović (nepoznato) Zejna sa dijelom 1/18, Šorak (Petar) Ilija sa dijelom 47/19440, Šorak (Petar) Nikola sa dijelom 47/19440, Šorak (Milan) Milan sa dijelom 85/19440, Divac rođ.Šorak (nepoznat) Draga sa dijelom 65/19440, Čalić R.Šorak (Dušan) Ivanka sa dijelom 39/3888 i Imširović (Fehim) Ekrem sa dijelom 3/108,

- Dio u površini od 60,80 m2 od k.č. 1719 zv. Sulična, oranica/njiva 3. klase u površini od 7084 m2 upisana u posjedovni list broj: 659, k.o. Izačić, suposjed Imširović (Muharema) Mehmed sa dijelom 1/6 i Imširović (Rame) Edin sa dijelom 5/6,

- Dio u površini od 1,40 m2 od k.č. br. 3/3 zv. Bara, Livada 3. klase u površini od 4506 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 674 k.o. Papari-Muslići, posjed Imširović


(Fehima) Ekrem sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 1,40 m2 od k.č.br.1/3 livada Velihodžića potok u površini od 5046 m2 upisano u zk izvadak broj:78 k.o.SP_Muslić selo kao vlasništvo Imširović (Fehim) Ekrem sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu,

- Dio u površini od 1,10 m2 od k.č. br. 3199 zv. Glavica, potok u površini od 640 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 165 k.o. Izačić, društvena svojina vode sa dijelom 1/1. (Kat.čestica broj 3199 i k.č.br.1472 odnose se na istu kat.česticu po novom kat.operatu koja nije dobila oznaku po starom kat.operatu jer je u naravi potok koji je na starom kat.operatu ucrtan jednom linijom pa kao takav nije dobio oznaku kat.čestice),

- Dio u površini od 1,10 m2 od k.č. br. 1472 zv. Klenovac, potok u površini od 640 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 111 k.o. Papari-Muslići, vode sa dijelom 1/1, (Kat.čestica broj 3199 i k.č.br.1472 odnose se na istu kat.česticu po novom kat.operatu koja nije dobila oznaku po starom kat.operatu jer je u naravi potok koji je na starom kat.operatu ucrtan jednom linijom pa kao takav nije dobio oznaku kat.čestice),

- Dio u površini od 150,50 m2 od k.č. br. 3191 zv. Halilagići, prilazni put u površini od 21 544 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 159 k.o. Izačić, javni nekategorisani putevi sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 150,50m2 koji prelazi preko k.č.br.2839 oranica Mrežnica u površini od 4500m2 upisana u zk.ul.br.526 k.o.SP_Izačić kao suvlasništvo Imširović (Salko) Ferid sa dijelom ½, Imširević (Arif) Salko sa dijelom 2/14, Imširević (Arif) Ramo sa dijelom 5/28 i Imširević (Arif) Ibrica sa dijelom 5/28,odnosno od k.č.br. 2842/3, odnosno od k.č.br.2856/1 oranica Mrežnica u površini od 1840m2 i k.č.br.2856/2 oranica Mrežinica obje upisane u zk.ul.br.578 k.o.SP_Izačić kao suvlasništvo Imširević (Šaban) Ramo sa dijelom 11/60, Dizdarić rođ.Imširević (nepoznato) Gospa sa dijelom 11/60, Imširević (Šaban) Ibro sa dijelom 6/60, Bajrić rođ.Imširević (nepoznato) Ajka sa dijelom 11/60, Imširević rođ.Selimović (nepoznato) Tuba sa dijelom 5/60, Imširević rođ.Muzafi rović (Nepoznato) Arifa sa dijelom 11/240, Imširević (Alaga) Malić

sa dijelom 11/240, Imširević (Alaga) Hamid sa dijelom11/240, Imširević (Jašar) Hasan sa dijelom 1/12, Abdijanović (Mehmed) Mustafa sa dijelom 11/240 ,odnosno od k.č.br.285 livada Hrastik u površini od 41900m2 upisana u zk.ul.br.435 k.o.SP_Izačić kao suvlasništvo Prica (Jovan) Mile sa dijelom 5/24, Prica (Mile) Petar sa dijelom 5/24, Prica (Mile) Mane sa dijelom 5/24, Prica (Mile) Milansa dijelom 5/24 i Drakulić (Staniša) Milan sa dijelom 1/6

- Dio u površini od 54,80 m2 od k.č. br. 3192 zv. Glavica, prilazni put u površini od 5229 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj: 159 k.o. Izačić, javni nekategorisani putevi sa dijelom 1/1.

II

Utvrđuje se da je JP Elektropriveda BiH d.d.-Sarajevo, Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać korisnik zemljišta iz tačke I ove Odluke.

III

Protiv ove Odluke se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe Kantonalnom sudu u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema ove Odluke.


69.Na osnovu člana 14. stav 4. Zakona o

eksproprijaciji („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/07, 36/10 i 25/12) i člana 8. tačka 2. Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihaću („Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj 1/14), Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.23015. godine, d o n o s i:

ODLUKU

o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju nekretnina

ustanovljenjem služnosti u svrhu izgradnje elektroenergetskog objekta niskonaponske mreže „Kolonija“ Grad Bihać u korist J.P.


Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać

I

Utvrđuje se da je od javnog interesa izgradnja elektroenergetskog objekta niskonaponske mreže „Kolonija“ Grad Bihać te da se u tu svrhu može pristupiti nepotpunoj eksproprijaciji nekretnine označene kao:

- Dio k.č. br. 3466 u površini od 13,90 m2 Oranica/Njiva 3. klase zv. Luke u površini od 830 m2 upisana u posjedovni list broj: 201 k.o. Brekovica upisana kao suposjed Bosnić (Alage) Fikret sa udjelom 1/10, Bosnić (Alage) Ismet sa udjelom 1/10, Bosnić (Muhameda) Fuad sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda) Hasib sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda) Izet sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda) Suad sa udjelom 1/5 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 832/5 oranica zvana Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Dedić (Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/72, Dedić (Đulaga) Husein sa udjelom 1/72, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 7/72, Bosnić rođ. Jukić (nepoznat) Nure sa udjelom 1/96, Bosnić (Ibro) Mujo sa udjelom 1/96, Bosnić (Ibro) Atifa sa udjelom 1/96, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 11/240, Alidžanović rođ. (Hasan) Hasib sa udjelom 11/24, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/288, Čaušević (Huse) Hasan sa udjelom 1/144, Čaušević (Huse) Dedo sa udjelom 1/144, Čaušević (Huse) Bećir sa udjelom 1/144, Kapić (Pašime) Jusuf sa udjelom 3/80, Bosnić (Muhamed) Hasib sa udjelom 1/4, Čaušević (Alija) Zlatka sa udjelom 1/192, Čaušević (Senad) Sedina sa udjelom 1/192, Čaušević (Šerif) Sead sa udjelom 1/192, Čaušević (Šerif) Rifeta sa udjelom 1/192.

- Dio k.č. br. 3372 u površini od 170,20 m2 Oranica/Njiva 3. klase zv. Luke u površini od 7042 m2 upisana u posjedovni list broj: 334 k.o. Brekovica upisana kao posjed Dedić (Mustafe) Zuhdija sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 832/2 livada zvana Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Bosnić (Ejdo) Hatidža sa

udjelom 1/20, Bosnić (Ejdo) Bilka sa udjelom 1/20, Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/72, Omeradžić rođ.Bosnić (nepoznat) Fatima sa udjelom 1/12, Hukarević rođ. Bosnić (nepoznat) Vahida sa udjelom 1/12, Omeradžić rođ. Bosnić (nepoznat) Hatidža sa udjelom 1/30, Džajić rođ. Bosnić (nepoznat) Bilka sa udjelom 1/30, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 13/480, Bosnić (Meho-Memaga) Hazim sa udjelom 9/480, Bosnić (Meho-Memaga) Asim sa udjelom 9/480, Bosnić (Meho-Memaga) Pašima sa udjelom 9/480, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 7/72, Bosnić rođ. Jukić (nepoznato) Nura sa udjelom 1/96, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/288, Dedić (Huse) Šefi k sa udjelom 1/72, Alidžanović rođ. (Hasan) Hasib sa udjelom 1/6, Bosnić (Muhamed) Hasib sa udjelom 17/240, Bosnić (Muhamed) Izet sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Suad sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Fuad sa udjelom 1/20, Bosnić (Alaga) Ismet sa udjelom 1/40, Bosnić (Alaga) Fikret sa udjelom 1/40.

- Dio k.č. br. 3370 u površini od 108,40 m2 Oranica/Njiva 3. klase zv. Luka u površini od 9939 m2 upisana u posjedovni list broj 315 k.o. Brekovica upisana kao posjed Dedić (Mustafe) Đulaga sa dijelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 38/2 oranica zv.Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao vlasništvo Dedić (Mustafa) Đulaga sa udjelom 1/1.

- Dio k.č. br. 3369 u površini od 130,60 m2 Oranica/Njiva 3. klase zv. Luka u površini od 5552 m2 upisana u posjedovni list broj 970 k.o. Brekovica upisana kao posjed Bosnić (Ćazina) Meho sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 38/2 oranica zv.Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao vlasništvo Dedić (Mustafa) Đulaga sa udjelom 1/1.

- Dio k.č. br. 3368/2 u površini od 81,90 m2 Oranica/Njiva 2. klase zv. Krčevine u površini od 2564 m2 upisana u posjedovni list broj 201 k.o. Brekovica upisana kao suposjed Bosnić (Alage) Fikret sa udjelom 1/10, Bosnić (Alage) Ismet sa udjelom 1/10, Bosnić (Muhameda) Fuad sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda)


Hasib sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda) Izet sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda) Suad sa udjelom 1/5 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 39/1 oranica zv. Krčevina k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Bosnić (Ejdo) Hatidža sa udjelom 1/20, Bosnić (Ejdo) Bilka sa udjelom 1/20, Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/72, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 1/72, Omeradžić rođ Bosnić (nepoznat) Fatima sa udjelom 1/12, Hukarević rođ. Bosnić (nepoznat) Vahida sa udjelom 1/12, Omeradžić rođ. Bosnić (nepoznat) Hatidža sa udjelom 1/30, Džajić rođ. Bosnić (nepoznat) Bilka sa udjelom 1/30, Dedić (Mustafa) Zuhdija sa udjelom 1/48, Dedić (Mustafa) Đulaga sa udjelom 1/48, Dedić (Mustafa) Naim sa udjelom 1/48, Dedić (Mustafa) Ibrahim sa udjelom 1/48, Bosnić rođ. Jukić (nepoznat) Nure sa udjelom 1/96, Bosnić (Ibro) Mujo sa udjelom 1/96, Bosnić (Ibro) Atifa sa udjelom 1/96, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 11/240, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/288, Dedić (Huse) Šefi k sa udjelom 1/72, Kapić (nepoznat) Jusuf sa udjelom 3/80, Alidžanović rođ.(Hasan) Hasib sa udjelom 1/6, Bosnić (Muhamed) Hasib sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Izet sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Suad sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Fuad sa udjelom 1/20, Bosnić (Alaga) Ismet sa udjelom 1/40, Bosnić (Alaga) Fikret sa udjelom 1/40.

- Dio k.č. br. 3368/1 u površini od 18,30 m2 Oranica/Njiva 2. klase zv. Krčevine u površini od 1985 m2 upisana u posjedovni list broj 772 k.o. Brekovica upisana kao posjed Bosnić (Alage) Ismet sa udijelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 393/8 oranica zv. Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao vlasništvo opštenarodna imovina sa udjelom 1/1.

- Dio k.č.br. 3379 u površini od 25,60 m2 Šuma 4. klase zv. Luka u površini od 3260 m2 upisana u posjedovni list broj 315 k.o. Brekovica upisana kao posjed Dedić (Mustafe) Đulaga sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 39/2 oranica zv. Krčevina k.o.

SP_Brekovica upisana kao vlasništvo Dedić (Mustafa) Đulaga sa udjelom 1/1.

- Dio k.č. br. 3363/2 u površini od 18,00 m2 Voćnjak 3. klase zv. Alina luka u površini od 1159 m2 upisana u posjedovni list broj 772 k.o. Brekovica upisana kao posjed Bosnić (Alage) Ismet sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 35/5 oranica zv. Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao vlasništvo Bosnić (Alaga) Ismet sa udjelom 1/1.

- Dio k.č.br. 3363/3 u površini od 8,60 m2 Voćnjak 3.klase zv. Alina Luka u površini od 750 m2 upisana u posjedovni list broj 772 k.o. Brekovica upisana kao posjed Bosnić (Alage) Ismet sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 393/10 šuma Strana k.o. SP_Brekovica upisana kao vlasništvo opštenarodna imovina sa udjelom 1/1.

- Dio k.č.br. 3360 u površini od 113,00 m2 Livada 3.klase u površini od 1116 m2 upisana u posjedovni list broj 197 k.o. Brekovica upisana kao suposjed Bosnić (Halila) Halid sa dijelom 1/2 i Bosnić (Halila) Ibrahim sa dijelom 1/2 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 393/8 oranica zv. Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao vlasništvo opštenarodna imovina sa udjelom 1/1.

- Dio k.č.br. 3359/2 u površini 54,60 m2 Oranica/Njiva 3.klase zv.Obarak u površini od 1136 m2 upisana u posjedovni list broj 197 k.o. Brekovica upisana kao suposjed Bosnić (Halila) Halid sa dijelom 1/2 i Bosnić (Halila) Ibrahim sa dijelom 1/2 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 395/1 k.o. Brekovica z.k.ul. uništen u toku rata.

- Dio k.č.br. 3359/1 u površini od 104,20 Oranica/Njiva 3.klase zv.Luke u površini od 2336 m2 upisana u posjedovni list broj 957 k.o. Brekovica upisana kao suposjed Alajbegović Huse Fatah sa udjelom 3/50, Bosnić (Ahmeta) Nura r.Jukić sa udjelom 1/2, Hofl ing (Huse) Asija sa udjelom 3/50, Kuduzović (Muhameda) Azran sa udjelom 13/100 Pjanić (Jusufa) Samir sa udjelom 1/4 po novom katastarskom operatu kojima po starom


katastarskom operatu odgovara dio 397/1 livada zv.Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Bosnić (Ejdo) Hatidža sa udjelom 1/20, Bosnić (Ejdo) Bilka sa udjelom 1/20, Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/72, Omeradžić rođ.Bosnić (nepoznat) Fatima sa udjelom 1/12, Hukarević rođ. Bosnić (nepoznat) Vahida sa udjelom 1/12, Omeradžić rođ. Bosnić (nepoznat) Hatidža sa udjelom 1/30, Džajić rođ. Bosnić (nepoznat) Bilka sa udjelom 1/30, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 13/480, Bosnić (Meho-Memaga) Hazim sa udjelom 9/480, Bosnić (Meho-Memaga) Asim sa udjelom 9/480, Bosnić (Meho-Memaga) Pašima sa udjelom 9/480, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 7/72, Bosnić rođ. Jukić (nepoznato) Nura sa udjelom 1/96, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/288, Dedić (Huse) Šefi k sa udjelom 1/72, Alidžanović rođ.(Hasan) Hasib sa udjelom 1/6, Bosnić (Muhamed) Hasib sa udjelom 17/240, Bosnić (Muhamed) Izet sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Suad sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Fuad sa udjelom 1/20, Bosnić (Alaga) Ismet sa udjelom 1/40, Bosnić (Alaga) Fikret sa udjelom 1/40.

- Dio k.č.br. 3356 u površini od 123,30 m2 Oranica/Njiva 3.klase zv. Bara u površini od 5618 m2 upisana u posjedovni list broj 201 k.o. Brekovica upisana kao suposjed Bosnić (Alage) Fikret sa udjelom 1/10, Bosnić (Alage) Ismet sa udjelom 1/10, Bosnić (Muhameda) Fuad sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda) Hasib sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda) Izet sa udjelom 1/5, Bosnić (Muhameda) Suad sa udjelom 1/5 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 400/4 oranica zv.Luka pod kućom k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/24, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 1/24, Bosnić rođ. Jukić (nepoznat) Nure sa udjelom 1/32, Bosnić (Ibro) Mujo sa udjelom 1/32, Bosnić (Meho) Atifa sa udjelom 1/32, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 11/80, Dedić (Ferid) Šefi k sa udjelom 1/24, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/96, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/96, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/96, Kapić (nepoznat) Jusuf sa udjelom 9/80, Alidžanović rođ.(Hasan) Hasib sa udjelom 1/2,

i dio 399 livada zv. Luka pod kućom k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Bosnić rođ.Kolaković (nepoznato) Kada sa udjelom 1/12, Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/72, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 1/72, Omeradžić rođ.Bosnić (nepoznat) Fatima sa udjelom 1/8, Hukarević rođ.Bosnić (nepoznat) Vahida sa udjelom 1/8, Omeradžić rođ.Bosnić (nepoznat) Hatidža sa udjelom 1/8, Džajić rođ.Bosnić (nepoznat) Bilka sa udjelom 1/8, Bosnić rođ. Jukić (nepoznat) Nure sa udjelom 1/96, Bosnić (Ibro) Mujo sa udjelom 1/96, Bosnić (Ibro) Atifa sa udjelom 1/96, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 11/240, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/288, Dedić (Huse) Šefi k sa udjelom 1/72, Kapić (nepoznat) Jusuf sa udjelom 6/160, Bosnić (Muhamed) Hasib sa udjelom1/20, Bosnić (Muhamed) Izet sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Suad sa udjelom 1/20, Bosnić (Muhamed) Fuad sa udjelom 1/20, Bosnić (Alaga) Ismet sa udjelom 1/40, Bosnić (Alaga) Fikret sa udjelom 1/40.

- Dio k.č.br. 3352/1 u površini od 77,80 m2 Oranica/Njiva 3.klase u površini od 1638 m2 upisana u posjedovni list broj 345 k.o. Brekovica upisana kao posjed Slapovi na Uni sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 400/1 oranica zv. Luka pod kućom k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 1/24, Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/24, Omeradžić rođ. Bosnić (nepoznat) Fatima sa udjelom 35/320, Hukarević rođ.Bosnić (nepoznat) Vahida sa udjelom 35/320, Omeradžić rođ.Bosnić (nepoznat) Hatidža sa udjelom 35/320, Džajić rođ. Bosnić (nepoznat) Bilka sa udjelom 35/320, Bosnić rođ. Jukić (nepoznat) Nure sa udjelom 1/32, Bosnić (Ibro) Mujo sa udjelom 1/32, Bosnić (Ibro) Atifa sa udjelom 1/32, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 11/80, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/96, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/96, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/96, Dedić (Huse) Šefi k sa udjelom 1/24, Kapić (nepoznat) Jusuf sa udjelom 9/80, Alidžanović rođ. (Hasan) Hasib sa udjelom 1/16, i dio 400/2 oranica zv.Luka, kuća, kućište i dvorište k.o. SP_Brekovica upisana


kao suvlasništvo Bosnić rođ. Kolaković (nepoznato) Kada sa udjelom 1/12, Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/72, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 1/72, Omeradžić rođ. Bosnić (nepoznat) Fatima sa udjelom 1/8, Hukarević rođ.Bosnić (nepoznat) Vahida sa udjelom 1/8, Omeradžić rođ.Bosnić (nepoznat) Hatidža sa udjelom 1/8, Džajić rođ. Bosnić (nepoznat) Bilka sa udjelom 1/8, Bosnić rođ. Jukić (nepoznat) Nure sa udjelom 1/96, Bosnić (Ibro) Mujo sa udjelom 1/96, Bosnić (Ibro) Atifa sa udjelom 1/96, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 11/240, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/288, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/288, Bosnić (Alaga) Muhamed sa udjelom 1/12, Dedić (Huse) Šefi k sa udjelom 1/72, Kapić (nepoznat) Jusuf sa udjelom 6/160.

- Dio k.č.br. 3357 u površini od 1,50 m2 Oranica/Njiva 4.klase zv. Poredak u površini od 106 m2 upisana u posjedovni list broj 200 k.o. Brekovica upisana kao posjed Bosnić (Mumina) Mehmed sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 400/4 oranica zv. Luka pod kućom k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/24, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 1/24, Bosnić rođ. Jukić (nepoznat) Nure sa udjelom 1/32, Bosnić (Ibro) Mujo sa udjelom 1/32, Bosnić (Ibro) Atifa sa udjelom 1/32, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 11/80, Dedić (Huse) Šefi k sa udjelom 1/24, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/96, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/96, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/96, Kapić (nepoznat) Jusuf sa udjelom 9/80, Alidžanović rođ. (Hasan) Hasib sa udjelom 1/2.

- Dio k.č.br. 3347 u površini od 2,00 m2 Oranica/Njiva 4.klase zv. Poredak u površini od 516 m2 upisana u posjedovni list broj 200 k.o. Brekovica upisana kao posjed Bosnić (Mumina) Mehmed sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 402/3 k.o. Brekovica koja nije formirana.

- Dio k.č.br. 3346 u površini od 26,40 m2 kuća i zgrada zv. Podredak u površini od 50 m2 upisana u posjedovni list broj 200 k.o. Brekovica upisana kao posjed Bosnić Mumina Mehmed

sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 400/3 oranica zv. Luka pod kućom k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/24, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 1/24, Bosnić rođ. Jukić (nepoznat) Nure sa udjelom 1/32, Bosnić (Ibro) Mujo sa udjelom 1/32, Bosnić (Ibro) Ćazim sa udjelom 1/32, Bosnić (Meho) Ćazim sa udjelom 11/80, Dedić (Huse) Šefi k sa udjelom 1/24, Ćehić (Ferid) Feho sa udjelom 1/96, Ćehić (Feho) Ervin sa udjelom 1/96, Ćehić (Feho) Enes sa udjelom 1/96, Kapić (nepoznat) Jusuf sa udjelom 9/80, Alidžanović rođ. (Hasan) Hasib sa udjelom 1/2.

- Dio k.č.br. 3349/1 u površini od 1,50 m2 Dvorište zv. Podredak u površini od 539 m2 upisana u posjedovni list broj 205 k.o. Brekovica upisana kao suposjed Bosnić Omera Sead sa dijelom ½ i Bosnić (Rame) Šerif sa dijelom 1/2 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 401/1 Šljivik kod kuće k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Bosnić (Ahmet) Hasan sa udjelom 2/5, Kazaz rođ.Bosnić (nepoznat) Katka sa udjelom 1/5, Bosnić rođ. Nadarević (nepoznat) Fatima sa udjelom 5/60, Bosnić (Šerif) Aida sa udjelom 1/60, Bosnić (Ramo) Mehmed sa udjelom 3/10.

- Dio k.č.br. 3211 u površini od 2,60 m2 Kanal zv.Kanal u površini od 829 m2 upisana u posjedovni list broj 347 k.o. Brekovica upisana kao Društvena svojina vode sa dijelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 401/1 Šljivik kod kuće k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Bosnić (Ahmet) Hasan sa udjelom 2/5, Kazaz rođ.Bosnić (nepoznat) Katka sa udjelom 1/5, Bosnić rođ.Nadarević (nepoznat) Fatima sa udjelom 5/60, Bosnić (Šerif) Aida sa udjelom 1/60, Bosnić (Ramo) Mehmed sa udjelom 3/10.

- Dio k.č.br. 3212 u površini od 5,70 m2 Put za Kostel u površini od 472 m2 upisana u posjedovni list broj 342 k.o. Brekovica upisana kao posjed Dr.sv. javni nekategorisani putovi sa dijelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom


operatu odgovara dio 401/1 Šljivik kod kuće k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Bosnić (Ahmet) Hasan sa udjelom 2/5, Kazaz rođ.Bosnić (nepoznat) Kataka sa udjelom 1/5, Bosnić rođ.Nadarević (nepoznat) Fatima sa udjelom 5/60, Bosnić (Šerif) Aida sa udjelom 1/60, Bosnić (Ramo) Mehmed sa udjelom 3/10.

- Dio k.č.br. 3207/2 u površini od 23,10 m2 Dvorište zv. Kostel u površini od 1400 m2 upisana u posjedovni list broj 1118 k.o. Brekovica upisana kao posjed Bosnić (Huseina) Ibro sa dijelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 403/1 oranica zv. Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao suvlasništvo Bosnić (Ale) Alaga sa udjelom 1/12, Bosnić (Husejin) Ibro sa udjelom 1/24, Čaušević (Hasan) Huse sa udjelom 1/48, Zec (Trivun) Jovan sa udjelom 5/24, Alidžanović (Hase) Hasan sa udjelom 1/24, Bosnić (Salih) Memaga sa udjelom 1/12, Dedić (Husein) Đulaga sa udjelom 1/12, Dedić rođ.(Đulaga) Muhamed sa udjelom 1/72, Dedić (Đulaga) Mustafa sa udjelom 1/72, Dedić (Đulaga) Husein sa udjelom 1/72, Bosnić (Muhamed) Hasib sa udjelom 1/30, Bosnić (Muhamed) Izet sa udjelom 1/30, Bosnić (Muhamed) Suad sa udjelom 1/30, Bosnić (Muhamed) Fuad sa udjelom 1/30, Bosnić (Alaga) Ismet sa udjelom 1/60, Bosnić (Alaga) Fikret sa udjelom 1/60, Zec (Dmitar) Mićo sa udjelom 5/24, Čaušević (Alija) Zlatka sa udjelom 1/192, Čaušević (Senad) Sedina sa udjelom 1/192, Čaušević (Šerif) Sead sa udjelom 1/192, Čaušević (Šerif) Rifeta sa udjelom 1/192.

- Dio k.č.br. 3367/2 u površini od 9,00 m2 Oranica/Njiva 3.klase zv. Krčevina u površini od 2022 m2 upisana u posjedovni list broj 926 k.o. Brekovica upisana kao suposjed Bosnić (Muhameda) Alaga sa dijelom 23/25, Kožul (Mehe) Nada sa dijelom 2/75, Midžić (Mehe) Dragan sa dijelom 2/75, Pak (Mehe) Jasna sa dijelom 2/75 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 395/2 oranica zv.Luka k.o. SP_Brekovica upisana kao vlasništvo Bosnić (Alaga) Ismet sa udjelom 1/1.

- Dio k.č.br. 4301 u površini od 211,90 m2 prilazni put zv.Put pored Une u površini od

2882 m2 upisana u posjedovni list broj 342 upisana kao posjed dr.sv.javni nekategorisani putovi sa dijelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojima po starom katastarskom operatu odgovara dio 393/10 Šuma strana k.o. SP_Brekovica upisana kao vlasništvo opštenarodna imovina sa udjelom 1/1.

II

Utvrđuje se da je J.P. Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać korisnik eksproprijacije zemljišta iz tačke I ove Odluke.

III



70.Na osnovu člana 14. stav 4. Zakona o

eksproprijaciji („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/07, 36/10 i 25/12) i člana 8. tačka 2. Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća “, br.1/14), Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015. godine, d o n o s i:

O D L U K U

o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju nekretnina

ustanovljenjem služnosti u svrhu legalizacije elektroenergetskog objekta niskonaponske mreže «Bijelo Brdo 2» u

korist J.P. Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać.

I

Utvrđuje se da je od javnog interesa legalizacija elektroenergetskog objekta niskonaponske mreže


«Bijelo Brdo 2» te da se u tu svrhu može pristupiti nepotpunoj eksproprijaciji nekretnine označene kao:

- Dio k.č.br. 115/13 u površini od 6,80 m2 prilazni put uvani «podkućnica» u površini od 510 m2 k.o. Ripač upisana koa posjed Hajduković Jove sa udjelom 1/1 po novom katastarskom operatu kojoj po starom katastarskom operatu odgovara dio k.č.br.316/21 oranica zvana Otoka površine 560 m2 k.o. Ripač - Lohovo upisana kao vlasništvo Hajduković Jove – Jovica sa udjelom 1/1

II

Utvrđuje se da je J.P. Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać korisnik eksproprijacije zemljišta iz tačke I ove Odluke.

III



71.Na osnovu člana 14. Stav 4. Zakona o

eksproprijaciji ( „Službene novine Federacije BiH „ broj: 70/07, 36/10 i 25/12) i člana 8. tačka 2. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“, br. 1/14), Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015. godine, donosi:

O D L U K U

o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju ustanovljenjem služnosti

za izgradnju niskonaponske mreže „Sklop¨ Grad Bihać u korist J.P. Elektroprivreda

BiH d.d. Sarajevo Podružnica „ Elektrodistribucija“ Bihać

I

Utvrđuje se da je od javnog interesa izgradnja niskonaponske mreže „Sklop“ k.o. Kulen Vakuf u Grad Bihać, te da se u tu svrhu može pristupiti nepotpunoj eksproprijaciji ustanovljenjem služnosti na zemljištu označenom kao:

- Dio površine od 8 m² od k.č. br. 1-12/1 zv. „Lađište“, pašnjak klase.3 upisana u Pl. br. 580 k.o.Kulen Vakuf po novom katastarskom operatu suposjed Ramić Šejla sa 1/2 i Wutzl Razija sa 1/2.

- Dio površine od 8 m² od k.č. br. 1-12/2 zv. „Lađište“, pašnjak klase.3 upisana u Pl. br. 580 k.o.Kulen Vakuf po novom katastarskom operatu suposjed Ramić Šejla sa 1/2 i Wutzl Razija sa 1/2.

II

Utvrđuje se da je JP ELEKTROPRIVREDA BIH d.d. Sarajevo-Podružnica ‘’Elektro-distribucija‘’ Bihać korisnik eksproprisanog zemljišta iz tačke I. ove Odluke.

III

Protiv ove Odluke može se pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe Kantonalnom sudu u Bihaću u roku od 30 dana, od dana prijema ove Odluke.


72.Na osnovu člana l4. stav 4 . Zakona o

eksproprijaciji („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/07, 36/10 i 25/12) i člana 8.tačka 2. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“, br.1/14) , Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015.godine, d o n o s i:

O D L U K U

o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu


eksproprijaciju nekretnina ustanovljenjem služnosti za izgradnju elektroenergetskog objekta «Otcjepni DV 10(20) Kv za STS-B «Pritoka 6» i STS-B 10(20)/0,4kV «Pritoka

6» Grad Bihać u korist J.P. Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica

„Elektrodistribucija“ Bihać

I

Utvrđuje se da je od javnog interesa izgradnja elektroenergetskog objekta «Otcjepni DV 10(20) Kv za STS-B «Pritoka 6» i STS-B 10(20)/0,4kV «Pritoka 6»» Grad Bihać, te da se u tu svrhu može pristupiti nepotpunoj eksproprijaciji ustanovljenjem služnosti na zemljištu označenom kao:

- Dio u površini od 7 m2 od k.č. br. 136/1 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 2280 m2 i oranica/njiva 1. klase u površini od 1710 m2, upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 208, k.o. Ripač suposjed Rakić Rifeta Ramiz sa dijelom 53/100 i Vehabović Hasana Mehmed sa dijelom 47/100, odnosno dio u površini od 7m2 od k.č.br.340/3 oranica Luka u Zvonigradu, Oranica, u površini od 1886m2 upisano u zk.ul.br 614 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao suvlasništvo Rakić (Rifet) Ramiz sa dijelom 3880/7320 i Vehabović(Hasan) Mehmed sa dijelom 3440/7320 po starom kat.operatu,

- Dio u površini od 54 m2 od k.č. br. 134 zv. Zvonigrad, Livada 2. klase u površini od 2786 m2, upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 390, suposjed Čirić Adila Hanče R. Rakić sa udjelom 1/14, Mahmutović Adila Sabiha R. Rakić sa udjelom 2/7, Rakić Adila Muharem sa dijelom 1/14, Rakić Zlata R. Ružnić sa dijelom 2/7, Turnić Adila Rabija R. Rakić sa dijelom 2/7, odnosno dio u površini od 54m2 od k.č.br.344/3 oranica Zvonigrad, Oranica, u površini od 2590m2 upisana u zk.ul.br.683 k.o. SP_Ripač-Lohovo kao suvlasništvo Rakić (Huse) Adil sa dijelom ½, Ćirić (Mehmed) Asim sa dijelom 6/14 i Ćirić (Mehmed) Mina sa dijelom 1/14 po starom kat.operatu,

- Dio u površini od 50 m2 od k.č. br. 40 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 6441 m2, upisana u izvod iz posjedovnog

lista broj 59 k.o. Ripač, posjed Ćirić Osmana Mehmed sa dijelom 1/1,odnosno dio u površini od 50m2 od k.č.br.344/1 oranica Zvonigrad,Oranica, u površini od 2590m2 upisana u zk.ul.br.683 k.o. SP_Ripač-Lohovo kao suvlasništvo Rakić (Huse) Adil sa dijelom ½, Ćirić (Mehmed) Asim sa dijelom 6/14 i Ćirić (Mehmed) Mina sa dijelom 1/14 po starom kat.operatu,

- Dio u površini od 163 m2 od k.č. br. 39/2 zv. Zvonigrad, prilazni put u površini od 255 m2 upisana u posjedovni list broj 215 k.o. Ripač, posjed Midžić Adema Ramiza R. Osmanović sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 163m2 od k.č.br.350/17 pristupni put u površini od 255m2 upisana u zk.ul.br.111 k.o. SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Midžić rođ.Osmanović (Adem) Ramiza sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 47 m2 od k.č. br. 39/6 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 1185 m2, upisana u posjedovni list broj 1164 k.o. Ripač, posjed Jones Arifa Zuhra sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 47m2 od k.č.br.350/23 oranica Zvonigrad u površini 1185m2 upisana u zk.ul.br.1798 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Jones rođ.Handukić (Arif) Zuhra sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 76 m2 od k.č. br. 39/5 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 2000 m2 upisana u posjedovni list broj 1126 k.o. Ripač, posjed Hajirić Safeta Ibrahim sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 76m2 od k.č.br.350/19 oranica Zvonigrad u površini od 2000m2 upisana u zk.ul.br.1729 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Hajirić (Safet) Ibrahim sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 44 m2 od k.č. br. 39/4 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 1170 m2 upisana u posjedovni list broj 1123 k.o. Ripač, posjed Džanić Mesuda Anis sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 44m2 od k.č.br.350/18 oranica Zvonigrad u površini od 1170m2 upisana u zk.ul.br.1734 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Džanić (Mesud) Anis sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu,

- Dio u površini od 51 m2 od k.č. br. 39/3 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od


1170 m2 upisana u posjedovni list broj 1124 k.č. Ripač, posjed Džanić Mesuda Amel sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 51m2 od k.č.br.350/16 oranica Zvonigrad površine 1170m2 upisana u zk.ul.br.1733 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Džanić (Mesud) Amel sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu,

- Dio u površini od 121 m2 od k.č. br. 38 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 6. klase u površini od 3000 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 219 k.o. Ripač, posjed Jelača Steve Bosiljka R. Pilipović sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 121m2 od k.č.br.350/28 oranica Zvonigrad u površini od 3503m2 upisana u zk.ul.br.246 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao suvlasništvo Ilić rođ.Grbić (nepoznato) Dragica sa dijelom 1/6, Grbić (Mile) Bogdan sa dijelom 1/9, Grbić (Mile) Dragan sa dijelom 1/9, Marjanović (Mile) Ljubica R.Grbić sa dijelom 1/9, Grbić (Kojo) Bogdan sa dijelom 1/6, Grbić (Kojo) Dušan sa dijelom 1/6 i Brdar rođ.Grbić (Kojo) Mara sa dijelom 1/6 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 143 m2 od k.č. br. 37 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 3503 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 175 k.o. Ripač, suposjed Grbić Mile Bogdan sa dijelom 1/3, Grbić Mile Dragan sa dijelom 1/3, Marjanović Mile Ljubica R.Grbić sa dijelom 1/3, odnosno dio u površini od 143m2 od k.č.br.350/28 oranica Zvonigrad u površini od 3503m2 upisana u zk.ul.br.246 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao suvlasništvo Ilić rođ.Grbić (nepoznato) Dragica sa dijelom 1/6, Grbić (Mile) Bogdan sa dijelom 1/9, Grbić (Mile) Dragan sa dijelom 1/9, Marjanović (Mile) Ljubica R.Grbić sa dijelom 1/9, Grbić (Kojo) Bogdan sa dijelom 1/6, Grbić (Kojo) Dušan sa dijelom 1/6 i Brdar rođ.Grbić (Kojo) Mara sa dijelom 1/6 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 145 m2 od k.č. br. 36 zv. Zvonigrad, njiva 2. klase u površini od 3068 m2 upisana u prepis posjedovnog lista broj 551/01 k.o. Ripač, posjed Grbić Koje Dušan sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 145m2 od k.č.br.350/3 oranica Zvonigrad,Oranica u površini od 1534m2 upisana u zk.ul.br.1930 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Lipovača rođ.Brkić (Ismet) Jasmina sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 41 m2 od k.č. br. 34/8 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 481 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1088 k.o. Ripač, posjed Lipovača Ismeta Jasmina R. Brkić sa dijelom 1/1,odnosno dio u površini od 41m2 od k.č.br.350/20 oranica Zvonigrad u površini od 481m2 upisana u zk.ul.br.981 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Lipovača rođ.Brkić (Ismet) Jasmina sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 16 m2 od k.č. br. 34/22 zv. Zvonigrad, prilazni put u površini od 247 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1092 k.o. Ripač, suposjed Alagić Huseina Lejla sa dijelom 1/2 i Alagić Šerifa Amel sa dijelom 1/2, odnosno dio u površini od 16m2 od k.č.br.350/32 Pristupni put u površini od 247m2 upisana u zk.ul.br.989 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao suvlasništvo Alagić rođ.Terzić (Husein) Lejla sa dijelom ½ i Alagić(Šerif) Amel sa dijelom ½ po starom kat.operatu

- Dio u površini od 59 m2 od k.č. br. 34/9 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 1220 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1090 k.o. Ripač, posjed Piralić Alije Senada R. Ibrahimpašić sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 59m2 od k.č.br.350/12 oranica Zvonigrad u površini od 1520m2 upisana u zk.ul.br.988 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Piralić rođ.Ibrahimpašić (Alija) Senada sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 56 m2 od k.č. br. 34/4 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 1295 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista 1091 k.o. Ripač, posjed Šuško Alije Jasminka sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 56m2 od k.č.br.350/9 oranica Zvonigrad u površini od 1580m2 upisana u zk.ul.br.987 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Šuško rođ.Ibrahimpašić (Alija) Jasminka sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 45 m2 od k.č. br. 34/16 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 200 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista 1084 k.o. Ripač, posjed Kličić Hasana Hasib sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 45m2 od k.č.br.350/24 oranica Zvonigrad u površini od 473m2 upisana u zk.ul.br.963 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Kličić (Hasan) Hasib sa dijelom 1/1 po starom kat.


operatu

- Dio u površini od 18 m2 od k.č. br. 34/17 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 600 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1089 k.o. Ripač, posjed Trusić Zvonimira Ante sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 18m2 od k.č.br.350/26 oranica Zvonigrad u površini od 600m2 upisana u zk.ul.br.1706 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Trusić (Stjepan) Zvonimir sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 40 m2 od k.č. br. 34/3 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 726 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1089, posjed Trusić Zvonimira Ante sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 40m2 od k.č.br.350/8 oranica Zvonigrad u površini od 726m2 upisana u zk.ul.br.1706 k.o.SP_Ripač-Lohovo kao vlasništvo Trusić (Stjepan) Zvonimir sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu

- Dio u površini od 26 m2 od k.č. br. 33/4 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 16 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1107 k.o. Ripač, posjed Osmanović Adema Ahmet sa dijelom 1/1, po starom kat.operatu odgovara dio k.č.br.33/3 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 6. klase u površini od 647 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1107 k.o. Ripač

- Dio u površini od 85 m2 od k.č. br. 33/3 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 6. klase u površini od 647 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1107 k.o. Ripač, posjed Osmanović Adema Ahmet sa dijelom 1/1, po starom kat.operatu odgovara dio k.č.br.33/3 k.o.Ripač-Lohovo

- Dio u površini od 17 m2 od k.č. br. 33/8 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 149 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1225 k.o. Ripač, posjed Pehlić Zarifa Enes sa dijelom 1/1, po starom kat.operatu odgovara k.č.br.33/8 k.o.Ripač

- Dio u površini od 43 m2 od k.č. 33/7 zv. Zvonigrad, oranica(njiva 2. klase u površini od 488 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1225 k.o. Ripač, posjed Pehlić Zarifa Enes sa dijelom 1/1, po starom kat.operatu odgovara k.č.br.33/7 k.o.Ripač

- Dio u površini od 80 m2 od k.č. br. 33/6 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 853 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1211 k.o. Ripač, posjed Demirović Beće Senada sa dijelom 1/1, po starom kat.operatu odgovara k.č.br.33/6 k.o.Ripač

- Dio u površini od 1 m2 od k.č. br. 34/5 zv. Zvonigrad, oranica/njiva 2. klase u površini od 63 m2 upisana u izvod iz posjedovnog lista broj 1097 k.o. Ripač, posjed Ćatović Ismeta Samir sa dijelom 1/1, odnosno dio u površini od 1m2 od k.č.br.350/7 oranica Zvonigrad u površini 63m2 upisana u zk.ul.br.1711 k.o.Ripač-Lohovo kao vlasništvo Ćatović (Ismet) Samir sa dijelom 1/1 po starom kat.operatu.

II

Utvrđuje se da je JP Elektropriveda BiH d.d.-Sarajevo, Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać korisnik zemljišta iz tačke I ove Odluke.

III



73.Na osnovu člana 61. Zakona o građevinskom

zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 25/03, 16/04 i 67/05)i člana 8. tačka 2. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća, u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/14), Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015.godine donosi:

R J E Š E NJ E

o utvrđivanju prava vlasništa na gradskom građevinskom zemljištu u državnom

vlasništvu u korist DOO „Sancho“ Bihać

1.DOO „Sancho“ Bihać, utvrđuje se pravo


vlasništva na gradskom građevinskom zemljištu u državnom vlasništvu označenom kao:

-k.č. broj 2157/17 zvana Barana, pašnjak 1 Kl.u površini od 685m2 , upisana u pl. broj 294/13 k.o. Kralje, odnosno

-k.č. broj 964/345 pašnjak Garevica;Pašnjak u površini od 685m2 upisana u zemljišno knjižni izvadak broj 33 k.o._SP Kralje, po starom katastarskom operatu,

2. Za utvrđeno pravo vlasništva na gradskom građevinskom zemljištu imenovani je dužan po pravosnažnosti ovog rješenja platiti naknadu i to:

-dio naknade koji se odnosi na visinu naknade plaćene ranijem vlasniku za preuzeto zemljište u iznosu od 41.100,00KM (slovima: četrdesetjednahiljadasto 00/100 KM);

-dio naknade iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnine–renta u iznosu od 2499,84 (slovima: dvijehiljadečetiristotinedevedestdevet 84/100 KM), što ukupno iznosi 43.599,84 KM (slovima:četrdesettrihiljadepetstotinadevedesetdevet 84/100 KM).

3. Nakon uplate naknade iz tačke 2. dispozitiva rješenja Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Bihaću i Odsjek katastra Grada Bihaća izvršiće na osnovu ovog rješenja brisanje ranijih upisa i uknjižbu prava vlasništva na zemljištu označenom kao u tački 1. ovog rješenja u korist DOO „Sancho“ Bihać sa dijelom 1/1.



zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 67/05) i člana 8. tačka 2. Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća “, br.1/14)), Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015. godine, d o n o s i:

R J E Š E NJ E

o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini

u korist Udruženja Lovačka organizacija ¨Bihać¨ iz Bihaća

1. Udruženju Lovačka organizacija ¨Bihać¨ iz Bihaća, utvrđuje se pravo vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini označenom kao:

- k.č. br. 651/3, zv. ̈ DUBRAVA¨ pašnjak klase 4. površine 952 m2 upisana u Pl. br.344 k.o. Brekovica, po novom katastarskom operatu, odnosno

- k.č. br. 594/174, pašnjak Ključki dol površine 952 m2, upisana u Zk. ul. br. 40 k.o. SP_ BREKOVICA, po starom katastarskom operatu.

2. Za utvrđeno pravo vlasništva na građevinskom zemljištu imenovano udruženje je dužno u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti ovog rješenja platiti naknadu u iznosu 13.913,60 KM ( slovima: trinaesthiljadadevetstotinatrinaest i 60/100 KM ) , i to:

- dio naknade koji se odnosi na visinu naknade plaćene ranijem vlasniku za preuzeto zemljište u iznosu od 12.185,60 KM (slovima:dvanaesthiljadastotinuosamdesetpet i 60/100 KM);

- dio naknade iz osnova prirodnih pogodnosti građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje


mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultata ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnine – renta u iznosu od 1.728,00 KM (slovima: hiljadusedamstotinadvadesetosam i 00/100 KM).

3. Nakon uplate naknade iz tačke 2. dispozitiva rješenja Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Bihaću i Odsjek geodetskih poslova i katastra nekretnina Grada Bihać izvršit će na osnovu ovog rješenja brisanje ranijih upisa i uknjižbu prava vlasništva i posjeda na zemljištu označenom kao u tački 1. dispozitiva ovog rješenja u korist Udruženja Lovačka organizacija ¨Bihać¨ iz Bihaća sa dijelom 1/1.




R J E Š E NJ E

o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini u

korist Dizdarević Begana iz Bihaća

1. Dizdarević Beganu iz Bihaća, utvrđuje se pravo vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini označenom kao:

- k.č. br. k.č.br. 3510/23 pašnjak 4. klase površine 861 m2 i pašnjak 5. klase površine 6 m2 zvani «Brdo» upisana u posjedovni list broj: 1044 k.o. Izačić po novom katastarskom operatu, odnosno

- k.č.br. 2445/27 pašnjak zvani «Brdo» površine 867 m2, upisana u zemljišnoknjižni izvadak broj: 5 k.o. SP_ Izačić po starom

katastarskom operatu.

2. Za utvrđeno pravo vlasništva na građevinskom zemljištu imenovani je dužan u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti ovog rješenja platiti naknadu u iznosu od 8.274,42 KM (slovima: osamhiljadadvijestotinesedamdesetčetiri 42/100 KM) , i to:

- dio naknade koji se odnosi na visinu naknade plaćene ranijem vlasniku za preuzeto zemljište u iznosu od 7.256,79 KM (slovima:sedamhiljadadvijestotinepedesetšest i 79/100 KM);

- dio naknade iz osnova prirodnih pogodnosti građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultata ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnine – renta u iznosu od 1.017,63 KM (slovima: hiljadusedamnaest i 63/100 KM).

3. Nakon uplate naknade iz tačke 2. dispozitiva ovog rješenja Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Bihaću i Odsjek geodetskih poslova i katastra nekretnina Grada Bihać izvršit će brisanje ranijih upisa i uknjižbu prava vlasništva i posjeda na zemljištu označenom kao u tački 1. dispozitiva ovog rješenja u korist Dizdarević Begana iz Bihaća sa dijelom 1/1.



zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 67/05) i člana 8. tačka 2. Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“, br.1/14)), Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015.godine, d o n o s i:

R J E Š E NJ E

o utvrđivanju prava vlasništva na


građevinskom zemljištu u državnoj svojini u korist Kulenović Nihada iz Bihaća

1. Kulenović Nihadu iz Bihaća, utvrđuje se pravo vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini označenom kao:

- k.č. br. 6256/300, zv. ¨GRADILIŠTE¨ gradilište površine 46 m2 upisana u Pl. br. 4200 k.o. Bihać-grad, po novom katastarskom operatu, odnosno

- k.č. br. 337/300, gradilište površine 46 m2, upisana u Zk. ul. br. 11 k.o. SP_ RIBIĆ, po starom katastarskom operatu.

2. Za utvrđeno pravo vlasništva na gradskom građevinskom zemljištu imenovani je dužan u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti ovog rješenja platiti naknadu u iznosu 5.236,95 KM (slovima: pethiljadadvijestotinetridesetšest i 95/100 KM ), i to:

- dio naknade koji se odnosi na visinu naknade plaćene ranijem vlasniku za preuzeto zemljište u iznosu od 3.450,00 KM (slovima:trihiljadečetiristotinepedeset i 00/100 KM);

- dio naknade iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultata ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnine – renta u iznosu od 1.786,95 KM (slovima: hiljadusedamstotinaosamdesetšest i 95 /100 KM).

3. Nakon uplate naknade iz tačke 2. dispozitiva rješenja Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Bihaću i Odsjek geodetskih poslova i katastra nekretnina Grada Bihać izvršit će na osnovu ovog rješenja brisanje ranijih upisa i uknjižbu prava vlasništva i posjeda na zemljištu označenom kao u tački 1. dispozitiva ovog rješenja u korist Kulenović Nihada iz Bihaća sa dijelom 1/1.




R J E Š E NJ E

o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini u

korist Imširović Emsada iz Bihaća

1. Imširović Emsadu iz Bihaća, utvrđuje se pravo vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini označenom kao:

- k.č. br. 1678/9, zv. ¨Osečeno Osoje¨ pašnjak klase 4. površine 1679 m2 upisana u Pl. br. 74 k.o. Turija, po novom katastarskom operatu, odnosno

- k.č. br. 515/46, šuma Osićeno Osoje i Grab površine 1679 m2, upisana u Zk. ul. br. 127 k.o. SP_ TURIJA, po starom katastarskom operatu.

2. Za utvrđeno pravo vlasništva na građevinskom zemljištu imenovani je dužan u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti ovog rješenja platiti naknadu u iznosu 27.467,82 KM (slovima: dvadesetsedamhiljadačetiristotinešezdesetsedam i 82/100 KM), i to:

- dio naknade koji se odnosi na visinu naknade plaćene ranijem vlasniku za preuzeto zemljište u iznosu od 26.444,25 KM (slovima: dvadesetšesthiljadačetiristotinečetrdesetčetiri i 25/100 KM )

- dio naknade iz osnova prirodnih pogodnosti građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja tog zemljišta, a koje nisu rezultata ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnine –


renta u iznosu od 1.023,57 KM (slovima: hiljadudvadesettri i 57/100 KM).

3. Nakon uplate naknade iz tačke 2. dispozitiva rješenja Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Bihaću i Odsjek geodetskih poslova i katastra nekretnina Grada Bihać izvršit će na osnovu ovog rješenja brisanje ranijih upisa i uknjižbu prava vlasništva i posjeda na zemljištu označenom kao u tački 1. dispozitiva ovog rješenja u korist Imširović Emsada iz Bihaća sa dijelom 1/1.


78.Na osnovu člana 8. stav (1) tačka 24.

Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihać a u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj1/14) i člana 127. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Bihać („Službeni glasnik Općine Bihać“ broj 3/09 i 14/11) Gradsko vijeće Bihać, na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015. godine, donijelo je

Z A K L J U Č A K

o davanju saglasnosti na Program rada i Finansijski plan za 2015.godinu JU „Centar

za socijalni rad“ Bihać

I

Daje se saglasnost na Program rada za 2015.godinu JU „Centar za socijalni rad“ Bihać utvrđen Odlukom Upravnog odbora broj: 01-35-298-1-I/15 od 03.02.2015.godine, te Finansijski plan JU „Centar za socijalni rad“ Bihać za 2015.godinu donesen Odlukom Upravnog odbora broj: 01-35-297-1-I/15 od 03.02.2015.godine.

II

O izvršenju Programa rada i Finansijskog plana za 2015. godinu JU „Centar za socijalni rad“ Bihać starat će se Upravni odbor i direktor JU „Centar za socijalni rad“ Bihać.

III

Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u Službenom glasniku Grada Bihać.


79.Program rada JU „Centar za socijalni rad“

Bihać za 2015. godinu

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad Bihać – Organ rukovođenja, Org. jedinice općih i fi nancijsko – računovodstvenih poslova;

Rok: Februar 2014. godine

Opis aktivnosti: Program rada iskazan je kroz: uvodni dio, povremeni poslovi i aktivnosti, redovni poslovi iz oblasti socijalne zaštite, edukacija i zaključak.

I UVOD

Djelatnost Centra za socijalni rad Bihać u 2015. godini odvijat će se u skladu sa programskim ciljevima i sadržajima socijalne i dječije zaštite na području koje pokriva ova Ustanova, zavisno od cjelokupnih društvenih kretanja koja će uslovljavati proces rada i prilagođavanje novonastalim uslovima, a posebno od fi nansijskih sredstava koja će biti utvrđena u budžetima F BiH, USK-a i Osnivača grada Bihaća za 2014. godinu.

Radi stalnog podizanja nivoa pružanja usluga socijalne zaštite Centar će primjenjivati polivalentni timski rad s ciljem da se svaki slučaj temelji na pomoći i sagleda na osnovu prakse, psihološko - pedagoških i socijalno - pravnih saznanja.

Svoje aktivnosti iz utvrđenog djelovanja rada i propisane nadležnosti Centar će realizovati putem stručnih timova i samostalnih referenata, što će u organizacionom smislu činiti zaokruženu cjelinu za obavljanje predviđenih poslova Centra.

Osnovna koncepcija Programa je da se u


politici provođenja socijalne zaštite nastavi sa pružanjem svih vidova zaštite i pomoći građanima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, ali u isto vrijeme iznalaze i predlažu nova rješenja zajedno sa ostalim nosiocima u organima vlasti.

1. Nadležnost i djelatnost Centra, struktura korisnika i prava iz oblasti socijalne zaštite

2. 1. Nadležnosti Centra

Nadležnosti Centra za socijalni rad proizilaze iz Zakona o ustanovama („ Službeni list R BiH“, broj 6/92,8/93,13/94), Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom FBiH („Službene novine F BiH“, br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09); Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom USK-a („Službeni glasnik USK-a“, br. 5/00, 7/01), Porodičnog zakona F BiH („Službene novine F BiH“ br. 35/05); Zakona o zaštiti od nasilja u porodici F BiH („Službene novine F BiH“, br. 22/05 i 51/06), Krivičnim zakonom F BiH („Službene novine F BiH“, broj 36/03, 37/03), Zakonom o parničnom postupku („Službene novine F BiH“, broj 53/03 i 19/06), Zakonom o zaštiti lica sa duševnim smetnjama („Službene novine F BiH“, broj 37/01), Zakonom o zdravstvenom osiguranju („Službene novine F BiH“, broj 30/97, 7/02 i 10/08), Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“, broj 36/08 ), Zakona o slobodi pristupa informacijama u F BiH („Službene novine F BiH“, broj 32/01 i 48/11), Zakona o javnim nabavkama BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 49/04, 19/05, 08/06, 24/06, 12/09 i 60/10), Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj 49/06 i 76/11), Zakona o ličnom imenu („Službene novine F BiH“, broj 7/12) i drugim, Odlukom o osnivanju JU Centar za socijalni rad, kao i Pravilima JU Centar za socijalni rad Bihać.

U skladu sa članom 25. Pravila Centra, obaveza ustanove prema Osnivaču između ostalog sadržana je i u dostavljanju Programa rada sa Financijskim planom Osnivaču na saglasnost. S tim u vezi Program rada obuhvaća pored redovnih poslova i radnih zadataka i one programske aktivnosti koje Ustanova namjerava poduzeti

u periodu od 01.01.2015. godine zaključno sa 31.12.2015. godine usklađene sa Financijskim planom i materijalnim mogućnostima kako Osnivača, tako i Kantona i Federacije. Programski poslovi i zadaci sistematizirni su prema vrstama, rokovima izrade i nosioca izvršenja.

2. Djelatnost Centra, struktura korisnika i prava iz oblasti socijalne zaštite

2.1 U osnovnu djelatnost Centra spada:

* djelatnost socijalne zaštite,* socijalna zaštita bez smještaja i* ostale djelatnosti socijalne zaštite bez

smještaja.2.2. Korisnici socijalne zaštite, odnosno osobe

u stanju socijalne potrebe smatraju se:

* djeca bez roditeljskog staranja;* odgojno zanemarena djeca;* odgojno zapuštena djeca;* djeca čiji je razvoj ometen porodičnim

prilikama;* osobe sa invaliditetom i osobe

ometene u fi zičkom ili psihičkom razvoju;

* materijalno neobezbjeđena i za rad nesposobna lica;

* stare osobe bez porodičnog staranja;* osobe sa društveno negativnim

ponašanjem;* osobe i porodice u stanju socijalne

potrebe kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite;

* disfunkcionalne porodice.2.3. Prava iz socijalne zaštite u smislu

Kantonalnog i Federalnog zakona su :

* pružanje usluga socijalne zaštite licima sa invaliditetom;

* pružanje novčane i druge materijalne pomoći ostalim licima koja su u stanju socijalne potrebe ;

* pružanje jednokratnih novčanih


pomoći u slučaju smrti jednog ili više članova porodice, povratnicima sa liječenja, otpuštenih sa izdržavanja kazne zatvora i drugi;

* usluge socijalnog i drugog stručnog rada;

* porodična zaštita;* smještaj djece bez roditeljskog staranja

u ustanove socijalne zaštite;* smještaj djece u druge porodice;* rad na usvajanju;* smještaj starih lica u ustanove socijalne

zaštite;* smještaj starih lica u druge porodice;* vaninstitucionalni oblici smještaja

djece i odraslih;* zaštita porodice sa djecom (dječiji

dodatak, pružanje pomoći djetetu i majci porodilji itd) ;

* zaštita civilnih žrtava rata;* zdravstvena zaštita pojedinih

kategorija građana;* rad sa odgojno zapuštenom i

delikventnom djecom i omladinom;* prevencija nasilja u porodici;* rad na sprečavanju trgovine ljudima;* rad na sprečavanju skitnje i

prosjačenja;* savjetodavni rad prilikom sklapanja i

razvoda brakova;* rad sa osuđenim licima i njihovim

porodicama, itd.Nadležnosti Centra za socijalni rad veoma

kompleksne što je vidljivo iz naprijed pobrojanog .Stalno se Centru dodaju nove nadležnosti čak i koje nisu predviđene Zakonom, a to ne prati adekvatna materijalna i druga podrška nadležnih ministarstava u Vladi F BiH i u Vladi USK-a. Tako je Centar doveden u situaciju da ne može adekvatno odgovoriti socijalnim potrebama građana niti može na odgovarajući način preventivno djelovati u pravcu smanjenja sociopatoloških pojava i pomoći porodici u provođenju njenih funkcija. Očekujemo da će Osnivač, nadležno ministarstvo

i Vlada USK-a dati podršku da se u 2015. godini poboljša struktura zaposlenih u Centru zapošljavanjem tri socijalna radnika i jednog psihologa. Time bi donekle mogli spriječiti naglo povećanje delikvencije, narkomanije, broja djece u sukobu sa zakonom i sve veće poremećaje u odnosima u porodici. Centar također očekuje da se i Vlada USK-a uključi u rješavanje fi nansijskih i drugih problema na način da pruži veću podršku u opremanju Centra savremenom opremom i da obezbijedi sredstva za djelimično pokrivanje troškova koji su izazvani stalnim promjenama Zakona i odluka, revizijama prava, i sl.

3.Organizacijska struktura JU „Centar za socijalni rad“ Bihać

Javna ustanova „Centar za socijalni rad“ Bihać od 2006. godine najveći dio poslova obavlja u sjedištu organizacije u ul. fra Joze Valentića, gdje se nalaze sve stručne službe, dok jedan dio funkcionira ulici V korpusa br. 27/1 gdje se nalaze prostorije za odvijanje poslova Bračno i porodično savjetovalište osnovano odobrenim sredstvima od strane Osnivača, Zaključkom Gradskog vijeća grada Bihaća broj: 02-23-7-1209 od 22.02.2012. godine. U skladu s važećim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Javne ustanove „Centar za socijalni rad“ Bihać, unutarnja organizacija poslova funkcionira na sljedeći način:


3.1. Struktura zaposlenih

Postojeće stanje na dan 01.01.2015.godine

Tabela br. 1.

Organizacione

jedinice

Referati Broj izvršilaca Stručna

sprema

DIREKTOR 1 VSS

1. Koordinator za razvoj aktivnosti u oblasti socijalne i dječije zaštite

1 VSS

Porodično-pravna

zaštita djece i

porodice

1. Zaštita djece iz poremećenih bračnih i izvanbračnih porodica

2. Nasilje u porodici i pomoć u saniranju poremećenih bračnih i izvanbračnih porodica

3. Posredovanje, utvrđivanje materinstva i očinstva i izdržavanje

4. Maloljetnička delikvencija i pedagoška zaštita omladine i odraslih

5. Zaštita djece i omladine sa posebnim potrebama

6. Zaštita djece bez roditeljskog staranja 7. Psihološka zaštita

1

1

1

1

1

1

1

VSS

VSS

VSS VSS

VŠS VSS VSS

Zaštita starih i

odraslih lica

1. Smještaj u ustanove i zaštita odraslih lica sa duševnim smetnjama

2. Zaštita odraslih invalidnih lica 3. Zaštita starih i nesposobnih za rad i zaštita

civilnih žrtava rata 4. Zbrinjavanje u zajednici, maloljetnih

počinioca krivičnih djela i ovisnici 5. Zaštita porodica sa djecom, dječiji dodatak,

zdravstvena zaštita, te razni vidovi materijalnih davanja

1

1 1

1

1

VSS

VŠS VŠS

VSS

VŠS

Opći poslovi

1. Pravni i personalni poslovi 2. Starateljstvo za poseban slučaj i pravni

poslovi iz oblasti porodičnog i socijalnog zakonodavstva

3. Administrativni radnik 4. Daktilograf i tehnički sekretar 5. Vozač, domar i ložač 6. Kurir, dostavljač pošte 7. Čistačica, spremačica

1

1 1 1 1 1 1

VSS

VSS SSS SSS SSS NK NK

Financijsko računovodstveni

poslovi

1. Šef računovodstva 2. Likvidator 3. Blagajnik

1 1 1

VSS SSS SSS

UKUPNO: 24


Tabela br.1.

Tabelarni pristup strukture zaposlenih u 2015. godini biće dopunjen sa više zaposlenika, pretežno visoko obrazovanih sa obzirom da je u toku 2011., 2012. i 2014. godine bilo penzionisanih zaposlenika i to socijalnih radnika, kao i na činjenicu da u 2012., 2013. i 2014. godini postojalo osjetno dodatno smanjenje broja zaposlenih uslijed korištenja porodiljskog odsustva (3 zaposlenice), te u 2014. godini su dvije uposlenice podnijele zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa.. Programom rada JU „Centra za socijalni rad“ Bihać kao i Financijskim planom Ustanove za 2014. godinu izvršen je prijem pripravnika i to: 1 u svrhu stručnog osposobljavanja koji se fi nansiraju iz budžeta Osnivača, dok se 4 pripravnika nalaze na određeno vrijeme u radnom odnosu i fi nansiraju se od sredstava Službe za zapošljavanje Bihać.

Novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i raznih zadataka u JU „Centar za socijalni rad“ Bihać (u daljem tekstu:Pravilnik), će imati za cilj usklađivanje postojećih mjesta sa tržištem rada, aktuelnim Bolonjskim nastavnim procesom, kao i potrebama Centra u skladu sa problematikom, te novim poslovima i radnim zadacima koji se Centrima stavljaju u djelokrug rada, uslijed novih zakonskih i podzakonskih rješenja.

3.1. Stručna tijela

U Centru djeluju stručna tijela: Stručni kolegij, Stručni tim i Komisija za popis imovine štićenika

• Stručni kolegij je stručno i savjetodavno tijelo koje razmatra i zauzima stavove o stručnim i drugim pitanjima iz djelokruga rada Centra. Stručni kolegij radi u sastavu: direktor, diplomirani socijalni radnici i socijalni radnici, psiholog, socijalni pedagog, pravnik i ekonomista.

• Stručni tim je tijelo koje ima ulogu interdisciplinarnog pristupa u rješavanju problema, a čine ga diplomirani socijalni radnik/socijalni radnik kao voditelj postupka, psiholog, socijalni pedagog,

pravnik, te prema potrebi stručnjaci raznih profi la.

• Komisija za popis imovine štićenika činI diplomirani socijalni radnik kao voditelj postupka, pravnik i uži član porodice štićenika.

3.2. Organi upravljanja, rukovođenja i kontrole poslovanja Centra

• Organ upravljanja u Centru je Upravni odbor čiji je način izbora, sastav i nadležnost određen odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima („Službene novine F BiH“, broj 12/03), Zakona o ustanovama i Pravilima JU Centar za socijalni rad Bihać.

• Organ kontrole poslovanja u Centru je Nadzorni odbor čiji je način izbora, sastav i nadležnost određen odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima, Zakona o ustanovama i Pravilima JU Centar za socijalni rad Bihać.

• Organ rukovođenja u Centru je direktor čiji je izbor, imenovanje i razrješenje dužnosti reguliran Zakonom o ustanovama, Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima („Službene novine F BiH“, broj12/03), Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službeni glasnik USK-a“ broj 5/00 i 7/01) i Pravilima JU Centar za socijalni rad Bihać.

4. Finansiranje oblika socijalne zaštite

Financiranje oblika socijalne zaštite vrši se iz slijedećih izvora:

3.1. Iz sredstava Budžeta Unsko-sanskog kantona

3.2. Iz sredstava Budžeta Osnivača3.3. Iz Budžeta Federacije3.4. Privrednih i uslužnih djelatnosti ustanova3.5. Ličnog učešća korisnika i njegovih

srodnika3.6. Legata, poklona i zavještanja 3.7. Drugih izvora u skladu s zakonomFinansiranje uobičajeno pada na prva tri

izvora, te djelimično na izvor naveden pod rednim


brojem 5 i to kada je riječ o učešću štićenika i srodnika u smještaju u ustanove socijalne zaštite na području BiH i porodičnom smještaju.

4.1. Unsko-sanski kanton• stalne socijalne pomoći,• čekanje na zaposlenje,• smještaj u drugu porodicu,• smještaj u ustanove socijalne zaštite,• porodilje u radnom i van radnog odnosa i• jednim dijelom civilne žrtve rata.Tabela broj 2.

Red.broj OBLIK ZAŠTITE NAPOMENA

1 Stalna novčana pomoć 50,00 KM 2 Novčana naknada za pomoć i njegu druge osobe 50,00 KM 3 Osposobljavanje za život i rad (USK i lično učešće) -

čekanje na zaposlenje 25,00 KM

4 Smještaj u drugu porodicu 200,00 – 300,00 KM 5 Smještaj u ustanove socijalne zaštite (USK i lično učešće) 355,00 – 1085,00 KM 6 CŽR (30%) 92, 00 – 1177, 00 KM 7 Dodatak na djecu Nikad se nije vršila isplata 8 Naknada za ženu majku u radnom odnosu 387,00 – 1023,30 KM 9 Naknada za ženu majku van radnog odnosa 100 KM (jednokratna)

10 Jednokratna novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta

-

11 Školarine i stipendije đacima i studentima - 12 Rad ljekarskih i drugih stručnih komisija Prvostepena Komisija za

ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece i mladih s posebnim potrebama u Bihaću

4.2.Osnivač – Gradskog vijeće grada Bihaća

• plaće i naknade troškova zaposlenih,• izdaci za materijal i usluge,• privremena, jednokratna i druga

pomoć ili naturalno davanje materijalno neosiguranim osobama, porodicama u stanju socijalne potrebe pod uvjetima i okolnostima utvrđenim federalnim i kantonalnim zakonima,

• subvencije za stanarinu,struju,dženaze-sahrane najugroženijim kategorijama stanovništva (proširena prava iz socijalne zaštite)


Tabela broj 3.

Red. broj

OBLICI NAPOMENA

1 Jednokratne novčane pomoć Sredstva se obezbjeđuju u budžetu Osnivača i manjim dijelom Vlade USK

2 Usluge socijalnog rada Vrše se

3 Kućna njega i pomoć u kući -

4 Gradska invalidska udruženja -

5 Posebni psihosocijalni tretman trudnic a i bračnih drugova koji žele djecu

-

6 Osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja korisnika stalne novčane pomoći po Odl uci Gradskog vijeća grada Bihaća

Sredstva planirana Programom rada za 201 5.godinu, kao i u prijedlogu Finansijskog plana za 2015.godinu

7 Subvencije Planirane u prijedlogu Programa rada za ovu godinu i Financijskom planu za 2015.godinu

Sredstva se obezbjeđuju u budžetu Osnivača

4.3. Federacija BiH

• prava neratnih invalida i• civilne žrtve rata (70%)

Tabela broj 4.Red. broj OBLICI NAPOMENA

1 Neratni invalidi (lična invalidnina, tuđa pomoć i njega i ortopedski dodatak)

82,32 - 403,36 KM

2 Civilne žrtve rata (70%) 92, 00 – 1177, 00 KM

4.5. Iz ličnog učešća korisnika i njihovih srodnika fi nansira se:

• smještaj u ustanove socijalne zaštite (jedan dio)

II TEMATSKI DIO

1. JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad – Organ rukovođenja, Stručni kolegij i Stručni tim za jednokratne pomoći;

Rok: Kontinuirano tokom 2015. godine;

Opis aktivnosti: Jednokratne pomoći predstavljaju oblik pomoći licima koja se

trenutno nađu u stanju socijalne potrebe i kao oblik zaštite konstantno se provodi i za ista se konstantno obezbjeđuju sredstva u Budžetu grada Bihaća. Predstavljaju jedan od načina interventnog djelovanja u cilju prevazilaženja nastale trenutne situacije. Podjela istih vrši se u koordinaciji sa resornom službom grada Bihaća, a u drugoj polovini 2014.godine i u koordinaciji sa resornim kantonalnim minisarstvom kako bi se izbjeglo višestruko korištenje ovog vida pomoći od strane istih lica. Sredstva se povlače u jednakim mjesečnim iznosima tokom godine i neophodno je da postoji kontinuitet u njihovoj isplati.


Predviđena materijalna sredstva: Budžetom grada odobreno je 50.000 KM

2. SUBVENCIJE

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad – Organ rukovođenja i Stručni kolegij

Rok: Septembar 2014. godine

Opis aktivnosti: Donošenjem odluke od strane Osnivača može se proširiti krug korisnika i obima prava iz socijalne zaštite čime bi se na direktan način utjecalo na poboljšanje uvjeta života najugroženijih kategorija stanovništva. Ukupan broj korisnika, odnosno krug korisnika i obim prava zavisit će prvenstveno od iznosa sredstava obezbjeđenih u Budžetu Osnivača. U skladu sa odredbama Kantonalnog Zakona o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik USK“, broj 5/00 i 7/01) subvencionirat će se nabavka ogrijevnog drveta, električne energije i komunalnih usluga, te troškovi dženaza i sahrana.

Predviđena materijalna sredstva: 15.000 KM

3. OSIGURANJE JEDNOG OBROKA U VRIJEME NASTAVE U ŠKOLAMA OS-NOVNOG OBRAZOVANJA DJECI KORIS-NIKA STALNE NOVČANE POMOĆI PO ODLUCI GRADSKOG VIJEĆA GRADA BIHAĆA I DJECI POD STARATELJSTVOM JU „CENTRA ZA SOCIJALNI RAD“ BIHAĆ SMJEŠTENIH U USTANOVE SOCIJALNE ZAŠTITE

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad Bihać i Gradsko vijeće grada Bihaća

Rok: Januar 2015. godine

Opis aktivnosti: Na temelju člana Kantonalnog zakona o socijalnoj zaštiti utvrđeno je da se iz budžeta Osnivača fi nansira i osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja djeci korisnika stalne novčane pomoći, a po Odluci Gradskog vijeća grada Bihaća. Kako je broj djece korisnika ovog oblika zaštite veoma mali, u momentu podnošenja programa svega 4, a uslijed činjenice da je pravo na ostvarenje stalne novčane pomoći kod osoba mlađih od 65.godina uvjetovano nesposobnošću za rad,te

u tu kategoriju korisnika uvrštena su i djeca pod starateljstvom JU Centar za socijalni rad i ima ih 17.

Predviđena materijalna sredstva: 8.000 KM

4. IZVJEŠTAJ O RADU SA IZVJEŠTAJEM O FINANCIJSKOM POSLOVANJEM JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA 2014. GODINU

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad Bihać – Organ rukovođenja, Organ upravljanja, Organ kontrole poslovanja, Organizaciona jedinica za opće i fi nancijsko - računovodstvene poslove

Rok: Do 31.03.2015. godine

Opis aktivnosti: Izvještaj se podnosi za period od 01.01.2014. do 31.12.2014.godine i sa osvrtom na izvršenje programa rada JU Centar za socijalni rad Bihać za 2014. godinu

5. PRIPREMA MATERIJALA I ORGANI-ZACIJA SJEDNICA ORGANA UPRAVL-JANJA I KONTROLE POSLOVANJA CEN-TRA

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad Bihać – Organ rukovođenja, Organizaciona jedinica općih poslova i Organizaciona jedinica za fi nancijsko – računovodstvene poslove

Rok: Tokom 2015. godine

Opis aktivnosti: Organ upravljanja (Upravni odbor) i organ kontrole poslovanja (Nadzorni odbor) će pernamentno tokom godine održavati sjednice na kojima će se razmatrati pitanja iz djelokruga rada ovih organa. JU Centar za socijalni rad Bihać će obezbijediti uslove za rad ovih organa i vršiti pravovremenu pripremu materijala i organizaciju sjednica.

III KONTINUIRANI POSLOVI

Kontinuirani poslovi, odnosno poslovi koji spadaju u redovnu djelatnost Ustanove sadržani su i prikazani kroz: Djelatnost Centra, struktura korisnika i prava iz oblasti socijalne zaštite. Primjena pozitivnih zakonskih propisa kojim je regulisana djelatnost socijalne zaštite predstavlja osnov za obavljanje redovnih djelatnosti Ustanove i isti su pobrojani u uvodnom dijelu


ovog Programa.

U primjeni ovih zakonskih ovlaštenja neophodna je i permenentna saradnja sa svim institucijama koje se nalaze u sistemu ostvarivanja, pomaganja i poticanja socijalne zaštite. Prednje je uvjetovano činjenicom da se djelatnost Ustanove široko rasprostire i prožima kroz različite segmente unutar društvene zajednice.

1. NASTAVAK AKTIVNE I KON-TINUIRANE SARADNJE SA MJESNIM ZA-JEDNICAMA

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad Bihać – stručni radnici Centra

Rok: Tokom 2015. godine i kontinuirano

Opis aktivnosti: Nastavak dobre prakse u smislu aktivne saradnje svih stručnih lica profi la socijalog rada, zaposlenih u JU Centru za socijalni rad sa predstavnicima mjesnih zajednica, što se naročito ogleda u detekciji novih lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe i iznalaženja mogućnosti pomoći istima. Predstavnici mjesnih zajednoica imaju mogućnost izravnijeg sudjelovanja u iznalaženju pomoći osobama kojima je to potrebno, a žitelji mjesnih zajednica lakše dostupne informacije.

2. POSJETA USTANOVAMA SOCI-JALNIM ZAŠTITE NA PODRUČJU BIH I INSISTIRANJE NA UKLJUČIVANJU SVIH RELEVANTNIH INSTITUCIJA U SVE VEĆI PROBLEM BRIGE I POMOĆI DUŠEVNO OBOLJELIM OSOBAMA

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad Bihać – Organ rukovođenja i stručni zaposlenici Centra

Rok: Najmanje dva puta u toku godine

Opis aktivnosti: Obavezna posjeta štićenicima smještenim u ustanove socijalne zaštite na području FBiH i RS-a, od strane Centra čime se na svojevrsan način jasno stavlja do znanja da smještajem u ustanovu nije od strane Centra i društva prestala briga o ovim osobama. Trenutno je u ustanovama socijalne i dječije zaštite posredstvom JU Centra za socijalni

rad Bihać smješteno 46 štićenika, od čega je 17 djece i 29 odraslih osoba. Štićenicima su pretežno staratelji stručni zaposlenici JU Centra za socijalni rad Bihać, s obzirom da isti nemaju srodnika ili su isti grubo zanemarili svoje obaveze, a koja činjenica dodatno opterećuje zaposlenike, pored poslova i radnih zadataka koje su u obavezi redovno obavljati. Bitno je naglasiti da i za ove poslove nisu plaćeni iako je ova obaveza propisana federalnim zakonom, a na teret kantonalnog proračuna. Resorno kantonalno ministarstvo nikad nije zauzelo konačan stav po ovom pitanju, niti se ova naknada isplaćuje staratelju.

3. NASTAVAK SARADNJE SA MEDI-JIMA, ODRŽAVANJE WEB STRANICE I DRUŠTVENA PROMOCIJA RADA I AK-TIVNOSTI CENTRA

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad Bihać – Organ rukovođenja,

Rok: Tokom godine;

Opis aktivnosti: U cilju promocije rada JU Centar za socijalni rad Bihać, direktor i zaposlenici koje ovlasti direktor, ostvarit će saradnju sa pisanim i elektronskim medijima, dati obavještenja o sadržajima rada koji se provode u Centru, organizovati susrete i druge oblike saradnje sa medijima prigodne za prezentaciju i promociju Centra. Također se planira nastavak uređenja i osvježenja web stranice (www.csrbihac.najkool.com), s ciljem izvještavanja javnosti o vlastitom radu, ali i korisnika o njihovom pravu. Potpisivanjem Protokola o suzbijanju nasilja u porodici za područje USK u kojem je aktivnom sudjelovao JU Centar za socijalni rad Bihać, na Centrima je isključiva nadležnost za davanje informacija medijima u pogledu slučajeva nasilja u porodici.

4. TEKUĆI POSLOVI (ODLUKE, ZAKLJUČCI, RJEŠENJA, UGOVORI, PRAVILNICI, IZVJEŠTAJI I DR. .AKTI KOJE DONOSE ORGAN RUKOVOĐENJA, ORGAN UPRAVLJANJA I ORGAN KON-TROLE POSLOVANJA CENTRA)

Nosilac izrade: JU Centar za socijalni rad Bihać – Organ rukovođenja, sve organizacione jedinice;


Rok: Tokom godine;

Opis aktivnosti: Tokom 2015. godine JU Centar za socijalni rad Bihać će inicirati ili donositi odgovarajuće akte ili predlagati izmjene i dopune postojećih akata iz djelokruga rada JU Centar za socijalni rad Bihać u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima.

5. SARADNJA SA OSNIVAČEM I DRUGIM SUBJEKTIMA

Nosilac aktivnosti: JU Centar za socijalni rad – Organ rukovođenja, Stručni kolegij i Stručni tim za jednokratne pomoći;

Rok: Kontinuirano tokom 2015. godine;

Opis aktivnosti: Ovo podrazumijeva saradnju s gradskom upravom, nadležnim ministarstvima u vladama F BiH i USK-a, MUP-om USK-a, Sudom, Tužilaštvom, MZ, osnovnim i srednjim školama, medijima i drugim institucijama, ustanovama i subjektima, te s nevladinim organizacijama. U tom smislu postoje već značajna iskustva i mjerljivi rezultati. Tokom 2015. godine i narednih godina saradnja će se poboljšavati i razvijati s osnovnim ciljem da svi zajedno više doprinesemo stabilizaciji socioekonomskog stanja naših građana, većim zadovoljenjem njihovih socijalnih i drugih potreba, sprečavanjem negativnih društvenih pojava i sl. Centar će inicirati niz konkretnih aktivnosti na uspostavljanju bolje međusobne informisanosti subjekata i na boljoj međusobnoj koordinaciji i saradnji. Isto tako Centar će uzeti aktivno učešće u akcijama koje budu pokretali drugi. Posebnu pažnju Centar će i dalje posvetiti saradnji sa nevladinim organizacijama i to prije svega sa onim iz socijalnog sektora.

IV EDUKACIJA

U pogledu edukacija i stručnog usavršavanja zaposlenika Centra ista će se permanentno provoditi u saradnji sa drugim ustanovama, Osnivačem, nadležnim kantonalnim i federalnim ministarstvom, vladinim i nevladinim sektorom, a sve u cuilju postizanja nivoa kvaliteta pruženih usluga i obavljenih poslova. Svi uposleni imaju pravo i obavezu na stručno usavršavanje i edukaciju u skladu sa Zakonom.

U sklopu rada, a poslova diplomiranog psihologa u 2015. godini, JU Centar za socijalni rad Bihać će potpisat memorandum sa Uredom za podršku studentima sa posebnim potrebama, koji ima za cilj pomaganje ovoj osjetljivoj socijalnoj kategoriji stanovništva, a u saradnji sa Pedagoškim fakultetom u Bihaću potpisat ugovor o saradnji sa studentima viših godina različitih odsjeka u cilju sprječavanja vaspitne i odgojne zapuštenosti djece.

Shodno Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja u porodici za općine USK odrediti tretman i rad ne samo s žrtvom nasilja nego i sa nasilnikom te s tim u vezi educirati socijalnog radnika na tim poslovima.

U toku 2015. godine napravit plan i program edukacije hraniteljskih porodica gdje bi se mogli smjestiti i zbrinuti odgojno zanemarena i zapuštena djeca. Pristupit osnivanju volonterskih grupa čiji bi zadatak bio da pomažu djeci koja ne pokazuju dovoljno uspjeha u pojedinim školskim predmetima.

Neophodno bi bilo, a to će biti i naš prijedlog kroz nacrt Financijskog plana za 2015. godinu u budžetu osnivača obezbijediti sredstva stručnjaka iz oblasti savjetovanja, kako bi na što efi kasniji i stručniji način udovoljili potrebama rada bračnog i porodičnog savjetovališta.

V ZAKLJUČAK

Iz ovog Programa može se zaključiti da će u Centru za socijalni rad Bihać, u 2015. godini, doći do enormnog povećanja obima poslova, prvenstveno povećanja broja predmeta u upravnom postupku, koji po svojoj prirodi ne spadaju u oblast socijalne zaštite, nego u djelokrug službi organa uprave. Doći će i do povećanja svih drugih poslova, prije svega stručnih vezanih za provođenje neposrednih oblika socijalne i dječije zaštite, te administrativno – tehničkih, fi nansijskih i drugih poslova. U vezi s tim radnici Centra za socijalni rad Bihać, očekuju od osnivača i Vlade USK-a da u 2015 godini posvete znatno veću pažnju kadrovskom i materijalnom jačanju Centra,


kako bi što kvalitetnije mogao odgovoriti na vrlo složene socio-ekonomske prilike u gradu Bihaću i šire, svakako imajući u vidu stanje i posljedice recesije i opće društvene krize.

Broj: 01-35-140-1-I/15 Direktor 20.01.2015. godine Prof. Adnan Ramić, s.r.

B i h a ć

80.Na osnovu člana 8. stav (1) tačka 24.

Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj: 1/14) i člana 127. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Bihać („Službeni glasnik Općine Bihać“, broj 03/09 i 14/11), Gradsko vijeće Bihać, na 8. sjednici održanoj dana 30.04.2015. godine, donijelo je:

Z A K L J U Č A K

I

Na Program rada i Finansijski plan Javne ustanove Gradska galerija Bihać za 2015. godinu Gradsko vijeće Bihać nije dalo saglasnost.

II

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Bihaća.


81.Na osnovu člana 174. stav 4., a u vezi sa članom

29. stav 1. tačka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine F BiH” broj 39/03, 22/06 i 43/10), člana 16. stav 1. tačka 4. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu (“Službene novine F BiH” broj 64/09) i člana 8. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać (“Službeni glasnik Grada Bihać” broj 01/14) Gradsko vijeće Bihać na 8. sjednici

održanoj 30.04.2015. godine donosi:

PROGRAM

RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA˝OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA

PODRUČJU GRADA BIHAĆA ZA PERIOD 2015.-2020. GODINA

UVOD

Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća (u daljnjem tekstu: Program razvoja) predstavlja dokument kojim se defi nišu osnovna načela, opredjeljenja i programski zadaci razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća za period 2015.-2020. godina.

Program razvoja prati opći cilj sistema zaštite i spašavanja, smanjenje broja nesreća i sprječavanje, odnosno ublažavanje njihovih posljedica. Usmjeren je ka preventivi kao najvažnijem segmentu zaštite i spašavanja, ali i drugim segmentima zaštite i spašavanja koji osiguravaju brzo i efi kasno djelovanje u slučaju nesreća.

Utjecaji prirodnih i drugih nesreća razlikuju se po načinu iskazivanja, nivoima i vrsti izazvanih oštećenja, geografskom obimu, rasporedu izazvanih šteta i stepenu upozorenja koji se može očekivati. Ali načini odgovora, uključeni nosioci planiranja, sektori-oblasti, konceptualni resursi po vrsti i obimu, protok informacija, način ostvarivanja komunikacijsko-informacijske podrške u prirodnim i drugim nesrećama i drugi dijelovi hitnog odgovora zajednice, imaju jasne sličnosti.

Programom razvoja uspostavlja se međuresorna saradnja nosilaca planiranja, veza između različitih stručnih, profesionalnih i dobrovoljnih grupa i ukazuje na elemente njihovog zakonskog i funkcionalnog djelovanja u produkciji mogućnosti novog, prikladnog odgovora društvene zajednice na prirodne i druge


nesreće.

Programom razvoja omogućuje se uobičajeno godišnje planiranje, izrada Planova zaštite i spašavanja na osnovu važnih podataka iz Procjene ugroženosti, nadzor i odgovornost nad njegovim provođenjem i dogradnja postojećih rješenja u odnosu na promijenjene okolnosti, mjesto zbivanja, jačinu i tačne osobine prirodnih i drugih nesreća u kojima će trebati djelovati.

Centralno mjesto i ulogu u sistemu zaštite i spašavanja ima općina i grad kao jedinica lokalne samouprave. Oni imaju to mjesto i ulogu zbog toga što se na njihovom području odvija ukupni život i rad ljudi i što se tu nalaze sva materijalna i druga dobra, imovina građana (kuće, stambene i druge zgrade i ostala imovina), imovina pravnih i drugih subjekata u kojima ljudi rade i ostvaruju uslove za život i objekti i imovina koji služe za ostvarivanje i drugih potreba ljudi (kulturne, obrazovne, sportske i druge potrebe). Te činjenice opredjeljuju izgradnju sistema zaštite i spašavanja da mora uvijek polaziti od općine i grada kao baze tog sistema, a kantoni i Federacija predstavljaju nadogradnju tog sistema putem kojeg se područje cijele Federacije Bosne i Hercegovine uvezuje u jedinstven sistem zaštite i spašavanja.

Polazne osnove za izradu Programa razvoja grada predstavljaju:

1. Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) (“Službene novine F BiH” broj 39/03, 22/06 i 43/10) i podzakonski propisi donešeni na osnovu ovog Zakona,

2. Okvirni Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH” broj 50/08),

3. Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu (“Službene novine F BiH” broj 64/09) i podzakonski propisi donešeni na osnovu ovog Zakona,

4. Ostali pozitivni propisi iz oblasti zdravstva, veterinarstva, poljoprivrede, šumarstva, voda,

prostornog uređenja i građenja, zaštite bilja, zaštite okoliša, deminiranja i drugih oblasti od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,

5. Stratetgija razvoja Općine Bihać za period 2014.-2023. godine (“Službeni glasnik Općine Bihać” broj 06/14),

6. Procjena ugroženosti Federacije Bosne i Hercegovine od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj 95/14).

7. Procjena ugroženosti Unsko-sanskog kantona od prirodnih i drugih nesreća ( u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti Kantona, Odluka Vlade USK-a br. 03-017-1446/05 od 08.03.2005. godine),

8. Procjena ugroženosti od požara Unsko-sanskog kantona (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona br. 01/12),

9. Procjena ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Bihać (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti općine Bihać, Zaključak Općinskog načelnika br. 01/1-44-10019/06 od 17.11.2006. godine),

10. Procjena ugroženosti od požara općine Bihać (Službeni glasnik Općine Bihać br. 11/13),

11. Odluka o organiziranju i funkcioniranju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Bihać (Službeni glasnik Općine Bihać br. 09/07),

12. Prostorno-planski dokumenti općine Bihać, kao i drugi programi i planovi razvoja u općini,

Sadržaj Programa razvoja određen je članom 169. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju, tako da pored uvoda sadrži i 9 (devet) dijelova čiji su nazivi iskazani u sadržaju Programa.

Služba civilne zaštite grada Bihaća, kao nosilac izrade ovog dokumenta uz učešće ostalih Službi za upravu grada, koristila je dosadašnja vlastita iskustva, kao i iskustva profesionalnih


organa civilne zaštite drugih općina, gradova, kantona i Federacije. Isto tako, a po donošenju Programa razvoja, Služba civilne zaštite grada treba da koordinira i usmjerava realizaciju utvrđenih sadržaja.

Značajno je istaći da ovaj Program obavezuje sve subjekte zaštite i spašavanja, a pogotovo nosioce, na ulaganja u razvojne sadržaje iz vlastite nadležnosti, koji su od njihovog interesa, a i interesa cjelokupnog sistema zaštite i spašavanja na području grada Bihaća.

DIO PRVI – POLITIKA RAZVOJA SIS-TEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIROD-NIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

Politika razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća proizilazi iz Politike razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Kroz viziju razvoja, ciljeve razvoja i osnovna načela ona treba da usmjeri razvoj zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u gradu u pravcu stvaranja pragmatičnog sistema zaštite i spašavanja koji će omogućiti jačanje kapaciteta i otpornosti ovog Grada, kao i potpunu zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara, a koji će zauzimati značajno mjesto u uspostavi i funkcionisanju ukupnog sistema zaštite i spašavanja Unsko-sanskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine.

POGLAVLJE I. VIZIJA I PRAVCI RAZ-VOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Odjeljak A – Vizija razvoja

Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine F BiH” broj 39/03, 22/06 i 43/10) (u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni, jedinice lokalne samouprave,

zakonodavna i izvršna vlast, pravne osobe i građani stekli su pravo i obavezu izgradnje sistema zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara i okoliša od prirodnih i drugih nesreća. Na osnovu toga, postojeće strukture u Federaciji Bosne i Hercegovine, kantonima i jedinicama lokalne samouprave i drugim pravnim osobama, dužne su u okviru svoje redovne djelatnosti, zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara i okoliša tretirati kao najvažnije pitanje održivog razvoja, u skladu sa ovim Zakonom i drugim zakonskim i provedbenim propisima. Općim zaključcima iz Procjene ugroženosti Federacije Bosne i Hercegovine od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti) koju je 2014. godine donijela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH) ukazuje se na nužnost provođenja planskih, preventivnih i operativno-stručnih mjera zaštite i spašavanja, za postizanje spremnosti u odgovoru na prijetnje od prirodnih i drugih nesreća i ključnih opasnosti kod svih nosioca planiranja: zakonodavne i izvršne vlasti, pravnih osoba i građana. Materijalno-tehničkim opremanjem operativnih snaga, edukacijom štabova civilne zaštite za rukovođenje u prirodnim i drugim nesrećama i osoba za vođenje akcija zaštite i spašavanja, uspostavom odgovarajućeg sistema obrazovanja za potrebe zaštite i spašavanja i razvijanjem svjesnosti o kulturi zaštite i spašavanja kod građana u mjestima gdje žive i rade, omogućiti smanjenje uticaja prirodnih i drugih nesreća onemogućavanjem gubitaka ljudskih života, kao i šteta u materijalnim dobrima i okolišu. Grad Bihać s takvom vizijom razvoja vlastiti sistem zaštite i spašavanja integrira u sisteme viših nivoa vlasti.

Odjeljak B – Pravci razvoja

Svi oblici zaštite i spašavanja moraju se provoditi u skladu sa načelima međunarodnog humanitarnog prava o zaštiti ljudi, životinja, kulturnih dobara i okoliša od opasnih utjecaja prirodnih i drugih nesreća, te načelima proisteklim iz Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji Bosne i Hercegovine.


Zaštita i spašavanje treba da se razvija u slijedećim pravcima:

- svaki građanin ima pravo na zaštitu i spašavanje, ako je zbog prirodne i druge nesreće (u daljnjem tekstu: nesreća) ugrožen njegov život, zdravlje i imovina,

- u slučaju nesreće zaštita i spašavanje ljudskih života ima prednost pred svim drugim zaštitnim i spasilačkim djelatnostima,

- svaka fi zička i pravna osoba ima pravo i obavezu da samostalno i skupa sa drugim provodi zaštitu od nesreća,

- u slučaju nesreće svako je dužan pomagati u okviru svojih mogućnosti i sposobnosti. Čovjeku koji je u životnoj opasnosti svako mora priteći u pomoć ukoliko na taj način ne ugrožava svoj život ili zadravlje. Ako ne može pomoći treba o tome brzo obavijestiti Operativni centar civilne zaštite ili odgovarajuću službu zaštite i spašavanja ili za pomoć se pobrinuti na drugi način,

- sve aktivnosti za zaštitu i spašavanje su humanitarne i nadpolitičke naravi,

- Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni, gradovi i općine organiziraju zaštitu od prirodnih i drugih nesreća kao jedinstven i cjelovit sistem u državi,

- Kantoni, gradovi i općine su izravno odgovorni za provođenje zaštite i spašavanja na svom području,

- zaštitu i spašavanje mogu planirati, odrediti mjere, aktivnosti i postupanje samo Ustavom i zakonom ovlašteni organi vlasti, te pravne i fi zičke osobe,

- preventivne mjere moraju imati prednost nad svim oblicima planirane zaštite od prirodnih i drugih nesreća,

- građanima moraju biti dostupne informacije o opasnostima, zaštiti i mogućnostima njihovog sudjelovanja i odlučivanja o načinu ostvarivanja zaštite od nesreća,

- snage zaštite i spašavanja u ratnom stanju obavezni su pomoći provođenju uvjeta određenih Ženevskim konvencijama,

- podaci o opasnostima, planovima, mjerama i aktivnostima za zaštitu i spašavanje su javni,

- svaki punoljetni građanin mora obavijestiti najbliži Operativni centar civilne zaštite, policiju ili odgovarajuću službu zaštite i spašavanja o svakoj opasnosti ili nesreći, odmah kada je uoči ili za nju sazna,

- u skladu sa Zakonom o zaštiti u spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća svaka fi zička i pravna osoba odgovorna je za provođenje zaštite i spašavanja u slučaju prirodnih i drugih nesreća,

- za svoju sigurnost svaka fi zička i pravna osoba mora brinuti blagovremeno. Pomoć od drugih mogu zahtjevati tek ako opasnost ne mogu sami otkloniti sa svojim snagama i sredstvima,

- Grad kao jedinica lokalne samouprave mora obavijestiti stanovništvo o opasnostima, načinu zaštite i upoznati ih sa planovima zaštite i spašavanja i pravilima ponašanja u slučaju nesreće,

- priprema sistema zaštite i spašavanja temelji se na prilagodbi organizacije materijalnim i ljudskim mogućnostima, posebno u općinama, te razvijenosti kritične infrastrukture i stupnju osjetljivosti na pojedine vrste ugrožavanja,

- Grad u slučaju nesreće prvo upotrebljava svoje snage i sredstva za zaštitu i spašavanje. U slučaju kada zbog velikog obima nesreće snage i sredstva u općini nisu dovoljne, obraća se za pomoć susjednim općinama. Ako i njihova pomoć nije dovoljna, ugroženi grad pomoć dobija od kantona, Federacije Bosne Hercegovine i države Bosne i Hercegovine,

- Oružane snage Bosne i Hercegovine i odbrambena sredstva mogu se upotrijebiti za zaštitu i spašavanje kada raspoloživi resursi nisu dovoljni za brzo i efi kasno izvođenje akcija zaštite i spašavanja i kada nije prioritetno potrebna za obavljanje odbrambenih zadataka, temeljem Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine i vojnoj doktrini Oružanih snaga (poglavlje III, pružanje pomoći civilnim vlastima za vrijeme prirodnih i drugih nesreća),

- upotreba snaga i sredstava u slučaju opasnosti ili nesreće, mora biti dovoljna i ekonomična u srazmjeri sa ugroženošću, odnosno


posljedicama nesreće,

- izvođenje akcija zaštite i spašavanja temelji se na obaveznom provođenju odluka nadležnih štabova civilne zaštite. Ako kojim slučajem bude uočljivo da odluka upućuje na vršenje krivičnog djela ili kršenje međunarodnog humanitarnog prava, niko nije obavezan i ne smije provoditi takvu odluku,

- ovlašteno lice civilne zaštite – komandant štaba, načelnik Službe civilne zaštite, komandant jedinice i vođa spasilačke grupe mora imati zamjenika. Ako ga nema ovlašćuje osobu koja će ga zamjenjivati,

- svako ovlašteno lice civilne zaštite, komandir, načelnik Službe, odnosno vođa grupe i spasilac mora znati tko je njegov nadređeni,

- da bi spriječili ili bar ublažili posljedice prirodnih i drugih nesreća treba brzo reagirati i efi kasno raditi. Zbog toga snage za zaštitu i spašavanje moraju biti organizirane, opremljene i osposobljene, tako da se u slučaju nesreće mogu odazvati u što kraćem roku,

- jedinice i službe civilne zaštite organiziraju se za obavljanje onih zadaća zaštite i spašavanja za koje nisu razvijeni kapaciteti u okviru redovite djelatnosti gradskih službi, institucija, zavoda, javnih poduzeća itd. i kada potrebe nadilaze mogućnosti postojećih dobrovoljnih ili profesionalnih spasilačkih službi,

- snage za zaštitu i spašavanje organizuju se po prostornom i funkcionalnom načelu, a mogu i u kombinaciji obadva načela zajedno,

- provođenje djelatnosti zaštite i spašavanja u normalnim i vanrednim uvjetima zahtjeva stabilnu organizacijsku strukturu, opremljenu i osposobljenu za vršenje zadaća u svim uvjetima prirodne i druge nesreće (u miru, vanrednom stanju i ratu),

- pripadnici snaga za zaštitu i spašavanje imaju pravo na zaštitu pri radu za što su odgovorni njihovi osnivači. Za provođenje propisanih mjera za zaštitu i zdravlje na radu brinu tijela koja izravno rukovode određenim jedinicama, službama i svim drugim snagama u operativnoj situaciji,

- rješenja i postupci iz Planova za zaštitu i spašavanje moraju biti jednostavna, jasna

i razumljiva i prethodno simulirana kroz odgovarajuće oblike obuke radi provjere valjanosti i ažurnosti, s čime moraju biti upoznati svi nosioci njihove realizacije,

- korištenje preventivnog pristupa podrazumijeva ostvarivanje priprema za provođenje zaštite i spašavanja koje imaju nezamjenjivu ulogu. Skupe i efi kasne mjere ne smiju biti izgovor niti razlog odlaganja njihove realizacije od strane nositelja planiranja za slučajeve kada postoji opasnost velike ili nepopravljive štete,

- tokom izvođenja akcija zaštite i spašavanja treba izbjegavati nepotrebne rizike,

- svaka fi zička i pravna osoba koja je namjerno ili uz veliku nepažnju uzrokovala ugroženost zbog koje su nastali troškovi dodatnog provođenja mjera, odnosno koja je uzrokovala naknadnu nesreću, mora nadoknaditi izravnu štetu, troškove zaštitnih mjera i intervencije, troškove dovođenja u prethodno stanje i troškove naknade fi zičkim i pravnim osobama. Ako je uzročnika ugroženosti, odnosno nesreće više i ne može se utvrditi dio pojedinog uzročnika, nastale troškove uzročnici pokrivaju solidarno,

- protiv poznatih rizika po pravilu treba se zaštititi,

- Država i lokalne zajednice po pravilu brinu za pomoć, odnosno socijalnu zaštitu onih pojedinaca koji je sami ne mogu osigurati,

- Pomoć u slučaju nesreće po pravilu je besplatna.

POGLAVLJE II OSNOVNA NAČELA RAZVOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I ZAŠTITE OD POŽARA

Odjeljak A – Osnovna načela razvoja sistema zaštite i spašavanja

Osnovna načela sistema zaštite i spašavanja predstavljaju polazišta na kojima je zasnovana ukupna organizacija i funkcioniranje te zaštite. Ta načela određuju okvir i pravac za organiziranje i sprovođenje zaštite i spašavanja od strane svakog nosioca (subjekta), na svim nivoima organiziranja te zaštite (nivo Federacije, kantona, općine i grada). Ovdje ukazujemo samo na najvažnija


načela:

Načelo sveobuhvatnosti

To načelo odnosi se na dva pitanja: da se poslovima zaštite i spašavanja moraju baviti svi subjekti društva (građani, pravna lica, organi vlasti i druge institucije) i drugo, da se za sprovođenje te zaštite moraju obezbijediti odgovarajuća materijalno-tehnička sredstva i oprema. Poslove zaštite i spašavanja ti subjekti moraju da obavljaju u okviru svoje redovne djelatnosti, kao dio svojih redovnih poslova.

Cilj obavljanja poslova zaštite i spašavanja, kao dijela redovne djelatnosti jeste u tome, što svaki subjekt ima interes da zaštiti i spasi svoje ljude i materijalna dobra kada budu ugrožena prirodnim ili drugim nesrećama.

To pitanje odnosi se na potrebu da svi ti subjekti moraju obezbijediti i odgovarajuća materijalno-tehnička sredstva i opremu koja je neophodna da bi se zaštita i spašavanje mogla efi kasno ostvariti. Iz navedenih činjenica proizilazi da sveobuhvatnost predstavlja potrebu da se na zaštiti i spašavanju moraju angažirati svi ljudski potencijali i sva oprema i materijalno-tehnička sredstva, koja se mogu koristiti u zaštiti i spašavanju života i zdravlja ljudi i materijalnih dobara.

Načelo sveobuhvatnosti proizilazi iz činjenice što prirodne i druge nesreće svojim djelovanjem mogu ugroziti sve ljude i sva materijalna dobra na području Federacije BiH i svim mjestima u kojima ljudi žive i rade. U takvim situacijama niko i ništa nije pošteđeno, jer sve može biti ugroženo.

Načelo sveobuhvatnosti ostvareno je tako što su Zakonom o zaštiti i spašavanju kao nosioci zaštite određeni građani, svi organi vlasti, sva pravna lica koja postoje u oblasti privrede i društvenim djelatnostima, udruženja građana i druge institucije. Za sve te subjekte Zakon je konkretno utvrdio njihova prava i obaveze koja imaju u oblasti zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća. Pored toga, Zakon je utvrdio obavezu da se u toj zaštiti mogu

koristiti i materijalno-tehnička sredstva i oprema navedenih nosilaca zaštite. Iz takvih zakonskih rješenja proizilazi da su zaštita i spašavanje zaista sveobuhvatni i namijenjeni za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od svih vrsta prirodnih i drugih nesreća koje predstavljaju opću opasnost.

Načelo prioriteta u zaštiti i spašavanju ima život i zdravlje ljudi

To načelo se također ostvaruje na dva načina: u planiranju mjera zaštite i njihovom provođenju. Ovdje se u toku planiranja mjera zaštite i spašavanja obavezno i prvenstveno moraju planirati one mjere koje će moći doprinositi zaštiti i spašavanju života i zdravlja ljudi.

Te mjere moraju imati prioritet u odnosu na mjere koje se planiraju za zaštitu i spašavanje materijalnih i drugih dobara.

Drugi vid ostvarivanja ovog načela ogleda se u obavezi da se u toku djelovanja prirodne ili druge nesreće, prvo moraju preduzimati one mjere koje se odnose na spašavanje žitova i zdravlja ugroženih ljudi, pa tek onda mjere za spašavanje materijalnih dobara.

Načelo solidarnosti i uzajamnosti

Ovo načelo ogleda se u tome što se na spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara prirodnom ili drugom nesrećom angažiraju i ljudstvo i sredstva građana i drugih subjekata koji nisu ugroženi tom nesrećom. Angažiranje tih subjekata može da bude putem njihovog neposrednog angažiranja na spašavanju ljudi i materijalnih dobara na ugroženom području, zatim u obavezi da vrše prihvatanje i smještaj ugroženog ljudstva i materijalnih dobara, u davanju pomoći u hrani, odjeći, obući, posteljini, smještaju i drugim vidovima pomoći koja je u datom trenutku neophodna. Znači, u takvim nesrećama nužna je solidarnost i međusobna pomoć između onih koji su ugroženi i onih koji nisu ugroženi, jer prirodna ili druga nesreća predstavlja opću opasnost i svi mogu biti ugroženi takvim nesrećama, bez obzira na područje na kojem žive i rade. Naravno, ta pomoć može biti u granicama mogućnosti svakog


građanina i svakog drugog subjekta koji pruža tu pomoć, a to se rješava u svakoj konkretnoj situaciji.

Načelo organiziranja posebnih snaga civilne zaštite

U cilju stvaranja uslova da zaštita i spašavanje budu efi kasni, neophodno je postojanje posebnih snaga čiji osnovni zadatak predstavlja angažiranje na zaštiti i spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara. Te snage čine štabovi civilne zaštite, jedinice i povjerenici civilne zaštite, zatim službe zaštite i spašavanja i operativni centri civilne zaštite. Sva pitanja u vezi organiziranja, opremanja, osposobljavanja i upotrebe snaga civilne zaštite precizno su i detaljno uređena Zakonom o zaštiti i spašavanju.

Načelo obezbjeđivanja određenih sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje

Ovo načelo obavezuje sve subjekte (organe vlasti i pravna lica) i građane da u cilju efi kasne zaštite i spašavanja svog ljudstva i materijalnih dobara moraju planirati i nabaviti određena materijalno-tehnička sredstva i opremu, koja je neophodna za korištenje u sprovođenju odgovarajućih mjera u toj zaštiti. Ovdje se prvenstveno radi o materijalno-tehničkim sredstvima i opremi za sprovođenje lične i uzajamne zaštite građana, zatim kolektivne zaštite u objektima i proizvodnim pogonima pravnih lica i drugih subjekata i organa vlasti, kao i sredstva i oprema neophodni da bi se mogle sprovoditi pojedine mjere zaštite i spašavanja (nabavka alata i slično).

Načelo angažiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u akcijama zaštite i spašavanja

Ovo načelo proizilazi iz važne misije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u pomoći civilnim vlastima na spašavanju ljudi i materijalnih dobara u prirodnim i drugim nesrećama. Te snage, po pravilu, angažuju se onda kada snage i sredstva civilne zaštite, kao i snage i sredstva privrednih društava i drugih pravnih lica koja su ugrožena prirodnom ili drugom nesrećom, nisu dovoljna da

efi kasno i blagovremeno obezbijede spašavanje i smještaj ugroženog i nastradalog ljudstva i materijalnih dobara. Ovo načelo ostvaruje se po posebnim procedurama koje utvrđuju Federalna uprava civilne zaštite i Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine., kako je i predviđeno Zakonom o zaštiti i spašavanju, a bliže određeno Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine.

Načelo međunarodne pomoći

Ovo načelo odnosi se na pomoć koju u vrijeme nastanka određene prirodne ili druge nesreće pružaju druge države. Ta pomoć prvenstveno se ostvaruje u vrijeme spašavanja i otklanjanja posljedica nastalih od prirodnih i drugih nesreća većih razmjera. U takvim nesrećama dolazi do izražaja princip humanosti i solidarnosti sa nastradalim i u zemlji i van nje. Pomoć se, po pravilu, sastoji u davanju raznih materijalnih i drugih sredstava (hrana, odjeća, obuća, šatori, lijekovi i druga sredstva) koja mogu poslužiti za zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovništva, kao i za smještaj određenih materijalnih dobara. Međunarodna pomoć, za potrebe u Federaciji BiH, ostvaruje se putem nadležnih organa Bosne i Hercegovine, jer je za međudržavne odnose nadležna Bosna i Hercegovina. Zahtjev za pomoć podnosi nadležni organ Federacije BiH.

Načelo obaveznog obučavanja i osposobljavanja

Ovo načelo podrazumijeva obavezu za sve nosioce zaštite i spašavanja da se obučavaju i osposobljavaju za izvršavanje mjera i aktivnosti u zaštiti i spašavanju, jer se uspješna i efi kasna zaštita i spašavanje mogu ostvarivati samo pod uslovom, ako su izvršioci tih zadataka obučeni i osposobljeni. Tu se radi o izvršavanju onih zadataka (mjera i aktivnosti) koji se neposredno odnose na sprječavanje nastanka određene opasnosti, zatim na učešće u spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara i na otklanjanje posljedica koje su nastale djelovanjem prirodne ili druge nesreće. Obučavanju podliježu svi izvršioci poslova zaštite i spašavanja: građani, zaposlenici u svim pravnim licima i službenici i namještenici svih organa


vlasti, kao i svi pripadnici organiziranih snaga civilne zaštite (štabovi, jedinice i povjerenici civilne zaštite, operativni centri civilne zaštite i službe zaštite i spašavanja).

Načelo mađunarodnog humanitarnog prava

Ovo načelo podrazumijeva da su svi vidovi zaštite od prirodnih ili drugih mesreća, koji su predviđeni Zakonom o zaštiti i spašavanju, zasnovani na načelima međunarodnog humanitarnog prava, što je izričito predviđeno u stavu 2. člana 4. Zakona o zaštiti i spašavanju. Ta načela sadržana su u četiri Ženevske konvencije i dva Dopunska protokola (Protokol I i Protokol II) koje je ratifi kovala i Bosna i Hercegovina.

Odjeljak B – Osnovna načela i opredjeljenja razvoja zaštite od požara i vatrogastva

Osnovna načela i opredjeljenja u oblasti zaštite od požara i vatrogastva su:

- zaštita od požara i vatrogastvo su sastavni dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH,

- zaštita od požara je djelatnost od posebnog interesa za Federaciju, kanton, grad i općinu,

- vatrogastvo je obavezna javna služba čija je osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od požara,

- osnovna namjena propisanih mjera zaštite od požara je zaštita života i zdravlja ljudi i materijalnih dobara,

- svako ima pravo na zaštitu od požara,

- niko nema pravo da svojim materijalnim dobrima, svojim postupcima i neprovođenjem propisanih mjera zaštite od požara dovodi u opasnost od požara tuđi život, zdravlje i materijalna dobra,

- svako fi zičko i pravno lice je krivično i prekršajno odgovorno za neprovođenje propisanih mjera zaštite od požara i za posljedice koje zbog toga nastanu,

- mjere zaštite od požara moraju biti planirane i izvedene tako da spriječe požar ili onemoguće

njegovo širenje,

- Federacija, kanton, grad i općina dužni su poticati razvoj požarno neopasnih tehnologija i takvih zahvata u prostoru kojima se smanjuje ili sprječava nastanak požara,

- javnost ima pravo biti obaviještena o stanju u oblasti zaštite od požara,

- podaci o stanju u oblasti zaštite od požara su javni.

DIO DRUGI – STRATEŠKI PRAV-CI RAZVOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

Strategija razvoja zaštite i spašavanja je izraz nastojanja da se rastuća svijest o potrebi razvoja zaštite i spašavanja u gradu Bihaću pretvoriti u jasan, cjelovit i dugoročan koncept.

Tri su teme posebno važne i dugoročno će imati veliki uticaj na zaštitu i spašavanje u gradu, pa i na oblikovanje ovih strateških pravaca:

1. prilagođavanje grada konceptu održivog razvoja,

2. približavanje i priključenje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji,

3. strukturalne reforme odbrane i druge reforme, na tragu ispunjenja uslova za Partnerstvo za mir i NATO u svjetlu tranzicije civilne odbrane ka zaštiti civila.

Iako su sve tri teme znatno šire od zaštite i spašavanja i odnose se na više strateških reformi za transformaciju BiH u modernu evropsku državu, u sve tri teme je zaštita i spašavanje ljudi, materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća izuzetno važan dio.

Strategija razvoja potencira uslovljenost održivog razvoja usklađivanjem ciljeva zaštite i spašavanja s dugoročnim državnim, socijalno-sigurnosnim i ekonomskim interesima i obrnuto, ostvarenje privrednog i socijalno-sigurnosnog napretka, ali uz dugoročno očuvanje života i


zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša.

Strategija razvoja zalaže se za uvođenje sistema zaštite i spašavanja u strateške planove grada u cilju integracije ove oblasti društvenog života u cjelokupnu politiku, program, razvojne planove i projekte u BiH, uvažavajući stručnost, profesionalnost, naučna iskustva i druge stručne podloge bitne za oblast zaštite i spašavanja.

Međutim, značaj i interdisciplinarnost problematike nadasve zahtjeva velike promjene u sadašnjim institucionalnim odnosima, te angažman ljudskih i fi nancijskih resursa u onoj mjeri u kojoj je to neophodno da bi se moglo osigurati dugoročno usmjeravanje sistema zaštite i spašavanja u skladu sa strateškim pravcima u ovoj oblasti.

Strategija razvoja usmjerava društvena nastojanja da se područja razvoja zaštite i spašavanja ostvare u skladu sa njihovom prirodom i ciljevima, dok sa funkcionalnog aspekta sistem zaštite i spašavanja povezuje zajednički cilj djelovanja, a to je zaštita i spašavanje života i zdravlja ljudi, materijalnih dobara, okoliša, životinjskog i biljnog svijeta.

Strateški pravci razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara grada Bihaća obuhvataju tri međusobno povezane faze:

1. Faza preventivne zaštite,

2. Faza spašavanja,

3. Faza otklanjanja nastalih posljedica (faza sanacije).

POGLAVLJE I FAZA PREVENTIVNE ZAŠTITE

Ovo područje razvoja obuhvata: preventivu od prirodne ili druge nesreće, ublažavanje kao dio preventive, pripravnost, odnosno spremnost na odgovor na nesreću.

Odjeljak A – Prevencija od prirodnih i drugih nesreća

Preventiva kao područje razvoja je najznačajnija aktivnost svih nosilaca zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Ona obuhvata organizovane radnje i postupke preventivne prirode koje se planiraju i provode radi sprječavanja nastajanja ili širenja prirodne ili druge nesreće ili ublažavanja njihovog djelovanja.

Svi nosioci zaštite i spašavanja dužni su u skladu sa materijalnim propisima koji uređuju oblast za koju su nadležni planirati i provoditi preventivne mjere zaštite i spašavanja.

Planiranje preventivnih mjera zaštite i spašavanja ostvaruje se kroz programe i planove zaštite od prirodnih i drugih nesreća u okviru razvojnih ciklusa za pojedine djelatnosti.

Provođenje preventivnih mjera u skladu sa zaključcima iz Procjene ugroženosti naročito je važno u slijedećim oblastima:

- Oblast zaštite zdravlja ljudi (epidemija),

- Oblast zaštite životinja i namirnica životinjskog porijekla (epizotije i zoonoze),

- Oblast prostornog uređenja i građenja (zemljotresi, rušenja, odroni, klizišta i slijeganje tla),

- Oblast zaštite okoline, šuma, voda, zraka, bilja i biljnih proizvoda (upravljanje otpadom, biljne bolesti i štetočine, požari, poplave, oluja, mraz, visoki snijeg),

- U oblasti industrije i energetike (eksplozije plinova i opasnih materija),

- U oblasti zaštite od požara i vatrogastva (požari i eksplozije plinova i opasnih materija),

- U oblasti prometa (nesreće u drumskom, željezničkom, zračnom i prometu na vodi),

- U oblasti deminiranja i uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstava (nesreće od mina i drugih NUS-a).


Odjeljak B – Ublažavanje

Svaka prirodna ili druga nesreća proizvodi direktne i naknadne posljedice po ljude i materijalna dobra. Preventivom u oblasti zaštite i spašavanja moguće je spriječiti pojedine učinke prirodne ili druge nesreće, ali ne u potpunosti.

Neke od njih će nastaviti svoje štetno djelovanje bez obzira na preduzete preventivne mjere. Ove posljedice mogu se ublažiti planiranjem i provođenjem mjera usmjerenih na smanjenje sila udara, rušilačkog djelovanja prirodne ili druge nesreće.

Područje ublažavanja je nastavak preventive primjenom konkretnih mjera i aktivnosti koje se načelno dijele na:

a) Organizacione, normativno-pravne i administrativne mjere u koje ulazi:

- razvoj zakonskog okvira koji će urediti oblast prevencije u zaštiti i spašavanju,

- fi nancijski poticaj usmjeren na ublažavanje, tehničku pomoć, olakšice pri osiguranju,

- poreske olakšice kojim će se postići veći stepen provođenja prevencije,

- obuka i obrazovanje radi sticanja stručnih znanja i vještina za zaštitu i spašavanje,

- izgradnja i razvoj upravnih i stručnih organa i institucija za zaštitu i spašavanje,

- instaliranje radio opreme, informatičke i druge opreme u operativne centre civilne zaštite,

- razvijanjem svjesnosti kod građana na mogućnost nastanka nesreće.

b) Urbanističke i građevinsko-tehničke mjere

U prostorno-planskoj dokumentaciji osim obaveznog sadržaja propisanog posebnim zakonom i podzakonskim propisima zavisno od razine prostornog plana u skladu sa procjenom ugroženosti određenog prostora treba posebno obraditi:

- zone ugroženosti od prirodnih nesreća,

- uvjete za planiranje mjera zaštite i uređenja prostora u svrhu zaštite od prirodnih i drugih nesreća,

- tehničke mjere građenja kojima će se ublažiti učinci prirodnih i drugih nesreća,

- utvrditi prostorni razmještaj stambenih i privrednih zona, zelenih površina, te uređaja i mreže komunalne infrastrukture,

- strukturu, kapacitet i razmještaj privrednih i neprivrednih djelatnosti,

- utvrditi maksimalnu gustoću naseljenosti za nova naselja i maksimalnu izgrađenost zona naselja,

- uvjete za izgradnju i uređenje objekata za zaštitu ljudi.

Odjeljak C – Spremnost da se odgovori na prirodnu i drugu nesreću

Spremnost da se odgovori na nesreću je praktično stanje trenutnih kapaciteta i sposobnost planiranja institucija, organa upravljanja, udruženja građana i pojedinaca i drugih nosilaca zaštite i spašavanja da brzo i efi kasno odgovore na sve izazove prirodne ili druge nesreće.

Spremnost za nesreću obuhvata:

- praćenje i proučavanje opasnosti i mogućnosti zaštite od njih,

- obavještavanje i uzbunjivanje stanovništva na opasnost,

- osposobljavanje snaga zaštite i spašavanja,

- osposobljavanje stanovništva za ličnu i uzajamnu zaštitu,

- obezbjeđenje zaliha sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje,

- pripremu planova zaštite i spašavanja,

- planiranje mjera zaštite i spašavanja koje će se provoditi.

Kroz razvoj spremnosti u zaštiti i spašavanju treba postići razvoj novih i dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih resursa tako da bi slijedeći


odgovor na izazove prirodne ili druge nesreće mogao biti bolji od prethodnog. Ovo područje razvoja zaštite i spašavanja direktno je povezano sa područjem odgovora na prirodne i druge nesreće i što se postigne veći stepen pripravnosti biće i efi kasniji odgovor na djelovanje prirodne ili druge nesreće.

Zbog toga je veoma važno da se u razvoju sistema zaštite i spašavanja zavisno od procijenjenih potreba pripreme potrebni ljudski i materijalni resursi (snage, sredstva, oprema, veze, komunikacije i dr.) čime će se kroz obučavanje i osposobljavanje postići najviši stepen spremnosti za izvršenje planiranih zadataka.

U razvojnom pogledu posebnu pažnju treba posvetiti slijedećim elementima spremnosti koja se postiže:

- obukom,

- instaliranjem sistema ranog upozoravanja,

- izgradnjom specijalizovanih komunikacijskih sistema za podršku upravljanju,

- procesom u prijenosu govora i podataka,

- uspostavljanjem baza podataka značajnih za zaštitu i spašavanje,

- vježbe simulacije-provjere planova zaštite i spašavanja,

- osiguravanjem namjenskih sredstava za provođenje faze smanjenja rizika koja prethodi prirodnoj ili drugoj nesreći.

Lokalne zajednice na kojima je težište zaštite i spašavanja planiraju i obezbjeđuju spremnost na nesreće u skladu sa Procjenom ugroženosti. Pri tome uvažavaju naročito rizike koji se na njihovom području pojavljuju najčešće i mogu prouzročiti najteže posljedice.

Ministarstva i drugi organi uprave i službe za upravu su neposredno odgovorni za izvršavanje poslova iz njihove nadležnosti u slučaju prirodne ili druge nesreće Učestvuju u izradi planova zaštite i spašavanja s kojima se obezbjeđuje usklađeno djelovanje svih učesnika u zaštiti i spašavanju i

pružanje pomoći lokalnim zajednicama.

Privredna društva koja se bave djelatnostima koje predstavljaju povećanu opasnost ili rade sa opasnim materijama moraju radi sprječavanja opasnosti ili nesreće razvijati vlastiti sistem pravovremenog otkrivanja opasnosti i početnog djelovanja u slučaju nesreće.

Škole, vrtići, zdravstvene, kulturne i druge ustanove moraju u okviru spremnosti prije svega obezbijediti uslove za izvođenje lične i uzajamne zaštite zaposlenih i učinkovito početno djelovanje u slučaju nesreće.

Osnovu za planiranje i izvođenje zaštite i spašavanja predstavljaju dugoročna interdisciplinarna istraživanja uzroka, pojavnih oblika i posljedica nesreća i mogućnosti preventivnog djelovanja, iskustva iz ranijih nesreća pri čemu treba koristiti sve raspoložive izvore. Modele, scenarije i planove zaštite i spašavanja treba provjeravati u uslovima djelovanja prirodne ili druge nesreće.

POGLAVLJE II FAZA SPAŠAVANJA LJU-DI I MATERIJALNIH DOBARA

Osnovni cilj svih aktivnosti u pripremama za zaštitu i spašavanje je postizanje što većeg stepena sposobnosti da se odgovori na izazove koje sa sobom donose prirodne ili druge nesreće pred društvenu zajednicu.

Mjere odgovora-interventne mjere su organizovane radnje i postupci operativne prirode koje se provode u toku trajanja prirodne ili druge nesreće, usmjerene ka spašavanju života i zaštiti materijalnih dobara.

Ovo područje razvoja zaštite i spašavanja direktno je ovisno od onog šta se u sistemu preventive čini ili ne čini da bi se spriječile prirodne ili druge nesreće, odnosno ublažile njihove posljedice. Dosadašnja iskustva u oblasti zaštite od prirodnih ili drugih nesreća pokazale su da što se više uloži u preventivu veća je i sposobnost društva da odgovori na izazove prirodne ili druge nesreće i obratno.


Osnovne operativne mjere odgovora na prirodnu ili drugu nesreću su:

- aktiviranje sistema zaštite i spašavanja,

- prikupljanje podataka o opasnosti,

- procjena i analiza dobijenih podataka i utvrđivanje razmjera opasnosti,

- aktiviranje odgovarajućih službi i sredstava za zaštitu i spašavanje,

- mjere zaštite i spašavanja ljudi zarobljenih u ruševinama, na vodi i pod vodom,

- trijaža, liječnička pomoć, medicinska evakuacija povrijeđenih i unesrećenih,

- evakuacija građana sa ugroženog područja,

- gašenje požara,

- organizacija smještaja za nastradale,

- osposobljavanje izlaznih i ulaznih puteva, raščišćavanje puteva,

- uspostavljanje komunikacije i veza (radio i TV, fi ksne i mobilne telefonije),

- snabdjevanje vodom za piće i strujom,

- informisanje javnosti i rad sa medijima,

- zaštita imovine i javnog reda i mira na ugroženom području.

Prirodne i druge nesreće bez obzira na stepen razvijenosti sistema zaštite i spašavanja i njegove sposobnosti da odgovori – interveniše na posljedice nesreće, skoro redovno iznenade nosioce planiranja i uvijek su kompliciranije od onog što se predvidi u procjenama ugroženosti.

Zbog toga se u operacijama odgovora – intervencije na prirodnu ili drugu nesreću javljaju ozbiljni problemi na koje kroz provođenje preventive u sistemu zaštite i spašavanja treba obratiti posebnu pažnju, a ti problemi su:

- organizacijski i tehnički nedostaci u sistemu upozoravanja građana na opasnost,

- nedovoljan stepen organizovanosti i razvijenosti pojedinih elemenata sistema odgovora,

- nepostojanje logističkih centara,

- teškoće u procjenjivanju i evidenciji šteta,

- netačne ili neprecizne informacije o stanju stanovništva na ugroženim područjima,

- slaba koordinacija operacija odgovora,

- neorganizovan prijem međunarodne pomoći.

Dakle, ova faza traje od početka do završetka djelovanja prirodne i druge nesreće. U ovom periodu preduzimaju se one mjere i aktivnosti koje se odnose na zaštitu i spašavanje ugroženih i nastradalih ljudi i materijalnih dobara.

POGLAVLJE III FAZA OTKLANJANJA NASTALIH POSLJEDICA (SANACIJE)

Oporavak je postupak kojim se društveni sistem ili njegov pojedini podsistem ponovno dovode u funkciju čime se normalizuju uvjeti života i rada na području zahvaćenom prirodnom ili drugom nesrećom. Otklanjanje posljedica obuhvata nužne mjere i aktivnosti za obezbjeđenje osnovnih uslova za život i uslova za trajnu obnovu pogođenog područja. Aktivnosti za obezbjeđenje osnovnih uslova za život obuhvataju naročito opskrbu sa pitkom vodom, hranom, zdravstvenom zaštitom, električnom energijom, osposobljavanje prioritetnih komunikacija, vršenje komunalnih usluga, obezbjeđenje hrane, vode i zdravstvene zaštite za životinje. Ove aktivnosti organizuju i usmjeravaju operativno-stručni organi za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, a izvršavaju ih snage zaštite i spašavanja i javne službe.

Trajnu obnovu pogođenog područja organizuju i vode nadležni organi i službe Federacije, kantona i grada. Cilj trajne obnove je vraćanje nesrećom pogođenog područja u stanje u kome se nalazilo prije nesreće.

Sa stanovišta razvoja ovog područja zaštite i spašavanja treba imati u vidu da otklanjanje posljedica prirodne ili druge nesreće može trajati duže ili kraće, što ovisi od provedenih preventivnih mjera na sprječavanju nastanka prirodne ili druge nesreće, stepena sposobnosti


društvene zajednice da odgovori ili interveniše na nesreću, intenziteta ili razmjera prirodne ili druge nesreće, ekonomske i druge razvijenosti društva, međunarodne pomoći. Posljedice prirodne ili druge nesreće uvijek su veće u ekonomski nerazvijenim zemljama. U zemljama u kojima se više ulaže u preventivu učinci nesreće su manji, a period oporavka i vraćanja u stanje prije nesreće znatno kraći.

DIO TREĆI – STANJE SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIROD-NIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

POGLAVLJE I ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIROD-NIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

Procjenjivanje ugroženosti određene zajednice od prirodnih i drugih nesreća je proces kojim se predviđaju mogući događaji, kao i uspostava optimalne organizacije za te događaje. Poželjno je uzimati najteže situacije i za takve sprovoditi raznovrsne pripreme. Pored svih pokazatelja o nastanku određenih prirodnih i civilizacijskih nesreća, nikada se sa sigurnošću ne može predvidjeti vrijeme nastanka i stvarne posljedice.

1. Ključne opasnosti za područje grada proizilaze iz podložnosti jakim zemljotresima, velikim poplavama, visokim sniježnim nanosima, posebno u planinskim dijelovima, odronima i klizanjima tla, povremenim sušama, kao i tučom (gradom) i ledom, u ljetnim mjesecima većim šumskim požarima. Tokom jeseni i zime dolazi do velikih hladnoća i olujnih vjetrova koji prouzrokuju velike materijalne štete na dobrima. Mogućnost pojave zaraznih bolesti kod ljudi, životinja i bilja, kontaminacija zraka, voda i zemljišta, kao i mogućnost nastanka požara, stalna su opasnost po ljude i dobra ovog grada.

2. Na nivou grada postoje određeni kapaciteti koji još uvijek nisu funkcionalno integrisani u

sistem zaštite i spašavanja za planski odgovor na pojedine prirodne i druge nesreće. Saradnja među svim subjektima zaštite i spašavanja je neophodna za uspostavljanje jedinstvenog, racionalnog i efi kasnog sistema na području grada, a ovaj onda uvezati u više sisteme – Kanton i Federacija.

3. Imajući u vidu značaj prikupljanja, obrade i distribucije, nadležnim organima, podataka iz oblasti zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, te korištenje tih podataka za donošenje odluka nadležnih organa za upotrebu snaga i sredstava u akcijama zaštite i spašavanja, neophodno je u okviru Službe civilne zaštite u potpunosti u funkciju staviti Operativni centar civilne zaštite.

4. Spremnost odgovora na nesreće pokazatelj je uspješne prevencije i planski provedenih priprema na ublažavanju i otklanjanju posljedica, a obuka i osposobljavanje uslov je bez koga se ne može govoriti o spremnosti. Sistemski odgovor u vezi sa problematikom obučavanja i osposobljavanja zasniva se na stvaranju programsko-planskih i stručnih dokumenata za izvođenje nastavnog procesa obuke, ostvarenje procedura njihove verifi kacije, osiguravanju tehničkih, pedagoških i metodičko-didaktičkih uslova za izvođenje nastavnih sadržaja, praktične i teorijske obuke za potrebe operativno-stručnih organa, službi, jedinica i specijalnosti civilne zaštite. Polazeći od navedenog Služba civilne zaštite grada treba u skladu sa vlastitim mogućnostima vršiti osposobljavanje snaga koje se predviđaju za angažiranje u akcijama zaštite i spašavanja.

5. Zaštita okoliša, odnosno životne sredine u današnjim uslovima jedna je od prioritetnih i stalnih ljudskih aktivnosti. Nastajanje i propisno nepostupanje sa otpadom predstavlja stalnu opasnost za zajednicu. Odgovor na ove izazove nalazi se u pravilnom kreiranju, programiranju i implementaciji programa održivog razvoja u okviru čega značajno mjesto treba da ima i pravilno postupanje sa otpadom.

6. S obzirom na to da je na teritoriji Bosne i Hercegovine, a time i grada Bihaća poslije ratnih dejstava ostala velika površina onečišćena minama i neeksplodiranim


ubojnim sredstvima u provođenju je koncept protivminskih akcija u Bosni i Hercegovini koji polazi od jasne pretpostavke da karakter minskog problema zahtjeva efi kasnije upravljanje rizikom i to kroz: neprekidno procjenjivanje minske situacije, efi kasno planiranje i koordinaciju i povezivanje svih komponenti protivminskih akcija u jedinstven integralan proces. Smanjenje rizika od mina i njegovog društveno-ekonomskog uticaja se rješava kroz integralni pristup protivminskim akcijama u visoko ugroženim područjima i kroz preduzimanje potrebnih pojedinačnih aktivnosti u ostalim ugroženim područjima sa ciljem da se rizik svede na prihvatljiv nivo ili da se stvore uslovi za korištenje određenih resursa, omogući ekonomska obnova i održivi povratak. Ovom načinu rješavanja problema prilagodit će se operativni planovi humanitarnog deminiranja i postavljanje prioriteta. Upravljanje ovim procesima vrši BH MAC. Čišćenje i tehničko izviđanje vrše organizacije za deminiranje akreditovane za rad u Bosni i Hercegovini među kojima su timovi za deminiranje i timovi civilne zaštite i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za uklanjanje NUS-a. Grad Bihać u skladu sa svojim obavezama i mogućnostima treba dati doprinos uklanjanju mina i pojedinačnog NUS-a.

7. Za razvoj sistema zaštite i spašavanja grada u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i vlastitim potrebama planirati i koristiti budžetska sredstva i sredstva posebne namjene. Prema Federalnoj procjeni općine i gradovi treba da izdvajaju za ove potrebe 1% od godišnjeg budžeta.

8. Oružane snage Bosne i Hercegovine, kao i uniformisani pripadnici MUP-a dio su sistema zaštite i spašavanja. Policijske snage u odnosu na svoju zakonsku ulogu i namjene, osposobljenost i opremljenost u uslovima prirodne i druge nesreće osiguravaju javni red, ličnu i imovinsku sigurnost, odvijanje saobraćaja i vrše upozoravanje na opasnosti u pogođenim područjima. Na osnovu Zakona o odbrani BiH i entiteskih zakona o zaštiti i spašavanju, odbrambenoj politici Bosne i Hercegovine i usvojenih “Operativnih procedura za angažovanje Oružanih snaga

Bosne i Hercegovine u slučaju redovnih mirnodopskih potreba” vrši se angažovanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u pružanju pomoći civilnim vlastima Bosne i Hercegovine u otklanjanju i sanaciji posljedica prirodnih i drugih nesreća. Oružane snage Bosne i Hercegovine, odnosno njihovi elementi i jedinice ove zadatke izvršavaju u skladu sa svojom organizacijsko-formacijskom strukturom i namjenom. Navedene snage treba predvidjeti, a po nastanku potrebe i uključiti u sistem zaštite i spašavanja grada.

9. Potencijalne prirodne i druge nesreće koje ugrožavaju područje grada zahtjevaju stvaranje racionalnog, efi kasnog i funkcionalnog sistema zaštite i spašavanja koji će biti u funkciji zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Okosnicu organizacije zaštite i spašavanja grada treba da čine privredna društva i pravna lica koja osniva Grad, koja u određenim oblastima kao svoju redovnu djelatnost obavljaju poslove od značaja za zaštitu i spašavanje, a u slučaju prirodne ili druge nesreće svoju djelatnost prilagođavaju potrebama zaštite i spašavanja, te u vezi sa time provode potrebne pripreme, opremanje, obuku i osposobljavanje radnika za njihovo djelovanje i učešće u zaštiti i spašavanju. Ove snage imaju nezamjenljivu ulogu preventivnog karaktera, koja se ogleda u sprječavanju nastanka ili ublažavanja posljedica od prirodnih i drugih nesreća.

10. Nezamjenljivu ulogu u zaštiti i spašavanju pored privrednih društava i pravnih lica, koja se u svojoj redovnoj djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem imaju humanitarna i druga udruženja i organizacije koje svojim programima rada utvrđuju vlastite zadatke i aktivnosti u zaštiti i spašavanju, kao što su: dobrovoljno vatrogasno društvo, ronilačka i kinološka udruženja, sportska društva, organizacija crvenog križa-polumjeseca, planinarska, izviđačka, radio-amaterska i druga udruženja i organizacije. Većina ovih pravnih lica, privrednih društava, humanitarnih i drugih organizacija i udruženja raspolažu sa visoko obučenim kadrovima i specijalističkom opremom pa kao takve predstavljaju osposobljene snage za zaštitu i spašavanje koje u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i


drugih nesreća treba odrediti Službama zaštite i spašavanja.

11. U svim situacijama kada prirodna i druga nesreća svojim razmjerama, intenzitetom, posljedicama prevazilazi mogućnost općina, gradova i Kantona neophodno je tražiti pomoć entiteta i države Bosne i Hercegovine na način i procedurama utvrđenim Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

12. Polazeći od ugroženosti vlastite sredine, subjekti zaštite i spašavanja od prirodnih i dugih nesreća dužni su vršiti materijalno opremanje snaga koje bi se angažirale, odnosno sprovoditi razne mjere i aktivnosti na pripremama za zaštitu i spašavanje. Imajući u vidu značaj preventivnih mjera, iste su dužne sprovoditi nadležne gradske službe, kao i ostali subjekti zaštite u gradu. Treba voditi računa: u obezbjeđenju sigurnosti i otpornosti građevinskih konstrukcija s obzirom na seizmološke karakteristike teritorije grada, kao lokaciji objekata, održavanju i regulisanju korita rijeke Une i Klokota, te potoka i kanala, sprječavaju širenja zaraznih bolesti kroz obezbjeđenje redovnog cijepljenja ljudi i stoke, te povremeno sprovođenje dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije, preduzimanju odgovarajućih agrotehničkih mjera u zaštiti bilja, kao i mjera na zaštiti od požara i eksplozija.

13. U skladu sa razvojem sistema civilne zaštite Federacije imati racionalno organizovane, osposobljene i opremljene snage civilne zaštite na nivou grada i niže za djelovanje u prirodnim i drugim nesrećama. U okviru toga kod građana razvijati svijest o potrebi, kao i spoznaju o obavezi njihovog preventivnog djelovanja, a posebno u sprovođenju radnji i postupaka na samozaštiti. Imajući u vidu složenost rukovođenja akcija zaštite i spašavanja nadležni rukovodni organi u preduzećima, državnim organima i drugim tijelima dužni su da se opreme i osposobe za svoju ulogu. Rukovodne i komandne strukture civilne zaštite grada kao najstručniji dio za rukovođenje zaštitom i spašavanjem u gradu imati osposobljene i opremljene potrebnim sredstvima.

POGLAVLJE II ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

- Nivo razvijenosti i organizovanosti zaštite od požara i vatrogastva na području grada ne zadovoljava potrebe zaštite od požara i istu treba razvijati i organizovati u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu i drugim propisima iz o ve oblasti.

- U cilju otklanjanja uočenih nedostataka i sprječavanju eventualnih nesreća od požara intenzivirati inspekcijski nadzor u svim segmentima zaštite od požara i vatrogastvu.

- Profesionalnu vatrogasnu jedinicu grada popuniti sistematiziranim brojem operativnih vatrogasaca (starješina vatrogasne jedinice+zamjenik starješine vatrogasne jedinice+operativni vatrogasci).

- Profesionalnu vatrogasnu jedinicu grada opremiti materijalno-tehničkim sredstvima i opremom za efi kasno gašenje svih vrsta požara. Za svaku profesionalnu vatrogasnu jedinicu potrebno je minimalno obezbijediti dva navalna vozila, jedno vozilo cisternu i jedno komandno vozilo.

- U cilju otklanjanja uočenih nedostataka na vanjskoj hidrantskoj mreži grada, pravna lica i građani su dužni prilikom projektovanja, izgradnje i rekonstrukcije novih ili postojećih vodovoda poštivati odredbe Pravilnika o hidrantskoj mreži.

- Nedostatak vode za gašenje požara otkloniti izgradnjom stalnih crpilišta vode na otvorenim vodotocima i urediti prilazne puteve do njih.

- Prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja obavezno ugraditi i analizirati prostorne i tehničke mjere zaštite od požara.

- Pravna lica, državni organi i druge institucije dužne su svojim općim aktom u skladu sa vrstom djelatnosti koju obavljaju i procesom rada urediti i pitanja koja se odnose na zaštitu od požara u svojim objektima i prostorima.

- Izvršiti inspekcijski pregled stambenih, javnih i poslovnih objekata i narediti nabavku nedostajuće opreme za unutrašnju hidrantsku mrežu i aparata za početno gašenje požara.


- U cilju smjanjenja broja požara šume, trave i niskog rastinja, vlasnici i korisnici poljoprivrednog i šumskog zemljišta dužni su planirati preventivne i druge mjere zaštite od požara, a u vrijeme povećane požarne ugroženosti organizovati osmatračko-dojavnu službu za pravovremeno otkrivanje požara.

- U cilju educiranja građana u provođenju preventivnih i drugih mjera zaštite od požara vršiti redovno obučavanje zaposlenih iz oblasti zaštite od požara, a u nastavne programe u školama ugraditi i teme iz oblasti zaštite od požara.

- Zbog nemogućnosti iznalaženja alternativnih putnih pravaca koji bi se koristili za prevoz opasnih materija, prevoz opasnih materija preusmjeriti na željezničke komunikacije.

POGLAVLJE III PODACI O STANJU ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE I DOSTIGNUTOM STEPENU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

Civilna zaštita grada Bihaća je dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja Unsko-sanskog kantona, odnosno Federacije BiH.

Proces izdvajanja civilne zaštite iz sistema odbrane završen je 2003. godine, kada je donešen Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u okviru kojeg se uređuje organizacija civilne zaštite na području Federacije BiH.

U cilju pravilnog shvatanja mjesta i uloge u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća neophodno je imati saznanja o njenom međunarodnom karakteru i pravnom regulisanju međunarodnim dokumentima.

Osnovni temelji civilne zaštite utvrđeni su u međunarodnom dokumentu koji ima naziv: Dopunski protokol uz Ženevske konvencije od 12. augusta 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (PROTOKOL II).

Odjeljak A – Organizacija civilne zaštite na području grada Bihaća

Organizacija civilne zaštite na području grada Bihaća obuhvata:

1. ličnu i uzajamnu zaštitu građana,2. mjere zaštite i spašavanja,3. štabove civilne zaštite,4. povjerenike civilne zaštite,5. službe zaštite i spašavanja,6. jedinice civilne zaštite.

U organizaciju civilne zaštite spada i služba civilne zaštite grada, čiji su položaj, ovlaštenja i odgovornosti uređeni Zakonom o zaštiti i spašavanju, drugim propisima i općim aktima.

1. Lična i uzajamna zaštita građana

Lična i uzajamna zaštita građana predstavlja najmasovniji oblik pripremanja i organiziranog učešća građana u zaštiti i spašavanju. Provodi se u stambenim zgradama, javnim i drugim objektima, naseljima i pravnim licima.

Osposobljavanje građana za ličnu i uzajamnu zaštitu provodi se kroz njihovu obuku za pružanje prve pomoći, samopomoći, zbrinjavanje djece i nemoćnih lica i druge hitne intervencije u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara.

2. Mjere zaštite i spašavanja

Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizirane radnje i postupke preventivne prirode koje pripremaju i provode (svi) subjekti zaštite i spašavanja na području grada Bihaća, prije, u toku i poslije prirodne i druge nesreće, pa se mogu podijeliti na:

- mjere i postupke zaštite i spašavanja u slučaju postojanja neposredne opasnosti od nastajanja prirodnih i drugih nesreća,

- mjere i postupke zaštite i spašavanja tokom trajanja prirodnih i drugih nesreća,

- mjere i postupke za ublažavanje i otklanjanje posljedica od prirodnih i drugih nesreća.


Navedene mjere i postupci zaštite i spašavanja utvrđuju se Planom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.

3. Štabovi civilne zaštite

Na teritoriji grada formira se Štab civilne zaštite grada Bihaća kao operativno-stručni organ za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, te za obavljanje drugih poslova u zaštiti i spašavanju na području grada.

U rukovođenju akcijama zaštite i spašavanja Štab civilne zaštite je nadležan za vršenje slijedećih poslova:

a) odlučuje o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite na zaštiti i spašavanju ugroženih i stradalih ljudi i materijalnih dobara i te snage i sredstva raspoređuje na ona područja koja su ugrožena,

b) naređuje provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja i određuje snage i sredstva koja će provoditi te mjere,

c) usmjerava, koordinira i rukovodi akcijama zaštite i spašavanja svih učesnika angažiranih na zaštiti i spašavanju na svome području,

d) rješava sva pitanja koja su u toku provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju pojave u vezi sa angažiranjem snaga i sredstava civilne zaštite i provođenja mjera zaštite i spašavanja i samozaštite građana.

U ostvarivanju poslova iz svoje nadležnosti, Štab ostvaruje dvije funkcije:

- preventivnu funkciju i

- operativnu funkciju.

Preventivnu funkciju Štab ostvaruje prije nastanka prirodne i druge nesreće, na način što redovno, u određenim vremenskim razmacima, po pravilu, jednom u tri mjeseca, organizira i održava sjednicu štaba. Na sjednici Štab razmatra sva pitanja koja se po Zakonu nalaze u njegovoj nadležnosti, a koja su od značaja za organizaciju, izgradnju i funkcioniranje sistema zaštite i

spašavanja. Ta pitanja Štab razmatra na osnovu materijala koja pripremaju organi civilne zaštite i to:

- za Štab civilne zaštite – materijale priprema Služba civine zaštite.

Prilikom razmatranja materijala iz oblasti zaštite i spašavanja Štab civilne zaštite ima pravo da donosi zaključke. Zaključkom se zauzima stav o svakom pitanju koje je razmatrao Štab i utvrđuju zadaci organima civilne zaštite i drugim organima uprave i pravnim licima koji su dužni u okviru svojih zakonom utvrđenih obaveza u oblasti zaštite i spašavanja, realizirati utvrđene zadatke. Provođenje utvrđenih zadataka vrši se u cilju ostvarivanja preventivne funkcije u oblasti zaštite i spašavanja.

Operativnu funkciju Štab ostvaruje od momenta kada nadležni organ proglasi postojanje prirodne ili druge nesreće. Operativnu funkciju Štab civilne zaštite ostvaruje putem rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja na području na kojem se desila prirodna ili druga nesreća.

Rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja, Štab civilne zaštite ostvaruje održavanjem sjednica Štaba na kojima odlučuje o upotrebi snaga i sredstava koje treba angažirati i mjere zaštite i spašavanja koje treba provoditi i određuje organe uprave i druge institucije i pravna lica koji su dužni izvršiti naređene zadatke. Zadaci se utvrđuju naredbom koja sadrži:

- naziv i sjedište štaba civilne zaštite,

- snage civilne zaštite koje se angažiraju i područja na kojem se angažiraju (službe zaštite i spašavanja, jedinice i povjerenici civilne zaštite i snage civilne zaštite pravnih lica) i zadatke koje će izvršavati,

- rok angažiranja snaga i sredstava,

- organe uprave i druge organe i pravna lica koji su dužni učestvovati na realizaciji zadataka koje naredi Štab,

- zaduženja članova Štaba koji će pratiti i osigurati realizaciju utvrđenih zadataka i angažiranje predviđenih snaga i sredstava na


ugroženom području.

Realizaciju naredbi članovi Štaba koje zaduži Štab ostvaruju na način što neposredno na terenu u kontaktu sa nadležnim organima ili nadležnim licima poduzimaju mjere da se postupi po naredbi Štaba i neprekidno vrše nadzor nad izvršenjem utvrđenih zadataka.

U cilju stvaranja uvjeta da Štab civilne zaštite ostvaruje svoju funkciju rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja, organi civilne zaštite su dužni Štabu stalno dostavljati podatke o svim događajima na ugroženom području i potrebama u snagama i sredstvima koje bi trebalo angažirati na spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara. Podatke organi civilne zaštite pribavljaju putem Operativnog centra civilne zaštite, kao i putem prikupljanja podataka koje vrše državni službenici i namještenici organa civilne zaštite koji se nalaze na ugroženom području.

Prikupljanje podataka sa ugroženog područja Štabu civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja, mora biti kontinuirano (svakodnevno), po pravilu svaka tri sata i tako se postupa sve dok se vode akcije na spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara, odnosno akcije na otklanjanju nastalih posljedica.

Štab civilne zaštite osnovan je na osnovu Uredbe o općinskom štabu civilne zaštite Bihać broj: 01-02-7988/13 od 08.11.2013. godine (“Službeni glasnik Općine Bihać” broj: 12/13) koju je donio Općinski načelnik.

Na osnovu navedene Uredbe Općinski načelnik je donio Rješenje o postavljenju za komandanta, načelnika i članove štaba.

Štab civilne zaštite grada Bihaća je u toku 2012. godine prošao ciklus obučavanja prema Nastavnom planu i programu Federalne uprave civilne zaštite.

S obzirom da je Štab civilne zaštite grada Bihaća stručno-operativni organ, neophodno je za rad ovog organa koji djeluje u sve tri faze zaštite i spašavanja (prevencija, spašavanje i

saniranje posljedica), obezbjediti adekvatnu prostoriju za njegov rad i funkcioniranje, te istu opremiti u skladu sa Okvirnim ličnim i materijalnim formacijama Štaba koje je propisao direktor Federalne uprave civilne zaštite i koje su na snazi od 15.05.2007. godine i u skladu sa Konačnim ličnim i materijalnim formacijama struktura civilne zaštite općine Bihać broj: 09-44-4300 od 08.04.2008. godine. Također je važno da Štab bude smješten pored prostorije u kojoj je smješten Operativni centar civilne zaštite koji je komunikacijsko-informacijska podrška Štabu i svim drugim subjektima zaštite i spašavanja.


PREGLED LIČNE POPUNJENOSTI GRADSKOG ŠTABA (15 članova)

Tabela broj 1

R/B

DUŽNOST

BROJ ČLANOVA ŠTABA POPUNJAVA SE

POTREBNO POPUNJENO PO FUNKCIJI

PROFESIONALNO

1. Komandant 1 1 1

2. Načelnik 1 1 1

3. Član Štaba–Odsjek zaštit i spašavanja

1 1 1

4. Član Štaba–

Starješina

Vatrogasne

jedinice

1 1

5. Član Štaba 1 1 1




9. Član Št aba 1 1 1







Ukupno: 15 14 12 3

Štab civilne zaštite grada Bihaća popunjen je ljudstvom 93,3%.

Štabovi civilne zaštite mogu se osnovati i u pravnim licima u skladu sa njihovim procjenama ugroženosti, te u mjesnim zajednicama.

Ako se ne osnuje Štab civilne zaštite u pravnim licima, isti su dužni svojim općim aktom odrediti organ koji će rukovoditi akcijama zaštite i spašavanja u pravnom licu.

4. Povjerenici civilne zaštite

Povjerenici civilne zaštite određuju se u naselju, dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i zaseocima u organima uprave i službama za upravu grada, drugim organima i ustanovama i pravnim licima u kojima se ne osniva Štab civilne zaštite. Broj povjernika u naselju, dijelu naselja,

stambenim zgradama, selima i zaoseocima određuje se u ovisnosti od broja stanovnika.

U većim pravnim licima može se odrediti više povjerenika, što se određuje prema vlastitoj procjeni pravnog lica pri čemu se u obzir uzima broj zaposlenika, unutrašnja organizacija pravnog lica, kao i drugi uvjeti bitni za određivanje broja povjerenika.

U organima uprave i drugim organima, ustanovama i službama za upravu određuje se jedan povjerenik za svaki organ, odnosno za svaku ustanovu, a ako je više organa, odnosno više ustanova smješteno u istoj zgradi, može se odrediti jedan zajednički povjerenik za tu zgradu.

Povjerenike postavlja i razrješava:

- u naselju i službama za upravu grada


Gradonačelnik, na prijedlog Službe civilne zaštite grada,

- u organima uprave i drugim organima vlasti i ustanovama rukovodilac koji rukovodi tim organima i ustanovama, a u pravnim licima direktor, odnosno drugi organ određen općim aktom pravnog lica.

Osnovni zadaci povjerenika su:- organizovanje, pripremanje i provođenje lične

i kolektivne zaštite,- organizovanje i provođenje spašavanja ljudi u

zgradama i naseljima za koje su zaduženi,- pružanje prve pomoći,- prijem građana u skloništa i organizacija

njihovog boravka u njima,- organizovanje akcije gašenja manjih i početnih

požara, te učestvuju u ostalim aktivnostima koje se provode u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na ugroženom području, odnosno u objektima za koje su zaduženi.

Povjerenici civilne zaštite vrše poslove kontinuirano: u fazi preventivne zaštite, u fazi spašavanja i fazi otklanjanja posljedica.

U fazi preventivne zaštite povjerenici civilne zaštite, poslove iz svoje nadležnosti, obavljaju na slijedeći način i to:

- poslove za koje su zaduženi obavljaju u suradnji, uputama i pod nadzorom Službe civilne zaštite grada, kao i suradnji sa rukovodiocem mjesne zajednice na čijem se području nalazi naselje ili njegov dio, za koji je povjerenik zadužen,

- poslove za koje su zaduženi obavljaju u neposrednoj suradnji, uputama i nadzorom Službe civilne zaštite grada, kao i suradnji sa kućnim savjetom i ovlaštenim upraviteljem (poduzeće) koji je zadužen za održavanje zajedničkih dijelova zgrade,

- povjerenici obavljaju poslove u neposrednoj suradnji i po uputama rukovodioca organa uprave državne službe i u suradnji sa Službom civilne zaštite.

U fazi spašavanja i otklanjanja posljedica nastalih od prirodnih ili druge nesreće, poslove

iz svoje nadležnosti, kao operativne i sanacione mjere, obavljaju na slijedeći način i to:

1. Povjerenici čim saznaju da prijeti opasnost prirodne ili druge nesreće na području za koje je zadužen ili je nadležni organ proglasio nastanak nesreće, odmah poduzimaju mjere i aktivnosti da građani pristupe zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara koji su ugroženi ili mogu biti ugroženi nesrećom i rukovodi svim aktivnostima na području za koje su zaduženi i u tim aktivnostima osigurava provođenje naredbi Štaba civilne zaštite koji na tom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja. Te aktivnosti se poduzimaju sve do momenta dok Štab civilne zaštite ne naredi da se prestane sa aktivnostima.

2. Povjerenici, čim saznaju za nastanak prirodne i druge nesreće odmah poduzimaju mjere da građani odmah pristupe zaštiti i spašavanju sebe i svoje imovine i da pruže pomoć u spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara, neposredno na terenu rukovode tim aktivnostima s tim da u tim aktivnostima postupaju prema naredbama Štaba civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja, osiguravaju provođenje naredbi toga Štaba.

3. Povjerenici odmah poduzimaju mjere da službenici i namještenici u organu državne službe, odnosno zaposlenici u poduzeću, odnosno ustanovi i drugom pravnom licu za koje su zaduženi poduzimaju mjere na spašavanju ugroženih ljudi i službene dokumentacije i rukovodi svim aktivnostima na obavljanju tih zadataka. U toku trajanja tih aktivnosti, povjerenik ostvaruje stalnu suradnju sa rukovodiocem organa državne službe, odnosno sa rukovodiocem preduzeća ili drugog pravnog lica i postupa po njihovim nalozima, a istovremeno osiguravaju da se postupa i po naredbama Štaba civilne zaštite koji na ugroženom području rukovodi akcijama zaštite i spašavanja.

Planom zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća vrši se određivanje broja povjerenika civilne zaštite, razrada njihovih poslova i zadataka u miru, za vrijeme prirodnih i drugih nesreća i neposrednoj ratnoj opasnosti i u ratu.


Popunjenost povjerenicima civilne zaštite u gradu Bihaću je izvršena u skladu sa Odlukom o organizovanju i funkcioniranju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Bihać (usvojena Odlukom Općinskog vijeća broj: 02-02-8140/07 od 13.07.2007. godine) (“Službeni glasnik Općine Bihać” broj: 09/07) i Uredbe o organizovanju i funkcioniranju povjerenika civilne zaštite općine

Bihać (usvojena Odlukom Općinskog načelnika broj: 01/1-44-83 od 03.01.2008. godine) (“Službeni glasnik Općine Bihać” broj: 01/08).

PREGLED

POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE PO MJESNIM ZAJEDNICAMA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

Tabela broj 2

R/B

Mjesna zajednica

Potreban broj povjernika po procjeni

Popunjeno- imenovano

1. Bakšaiš 9 9 2. Brekovica 10 10 3. Centar 2 2 4. Čavkići 4 4 5. Donje Prekounje 5 5 6. Gata 4 4 7. Gornje Prekounje 8 8 8. Harmani 8 8 9. Izačić 10 10 10. Jezero-Privilica 11 11 11. Srbljani 8 8 12. Kamenica 3 3 13. Kulen Vakuf 2 2 14. Luke 9 9 15. Mali Lug 4 4 16. Orašac 6 6 17. Ozimice I 29 29 18. Ozimice II 5 5 19. Pokoj 3 3 20. Ribić 10 10 21. Ripač 3 3 22. Ružica 6 6 23. Sokolac 3 3 24. Vedro Polje 2 2 25. Veliki Lug 7 7 26. Vrsta 6 6 27. Žegar 3 3 28. Golubić 3 3 29. Hatinac 3 3 30. Klokot-Papari 4 4 31. Martin Brod 2 2 32. Pritoka 2 2 33. Skočaj 1 1 34. Veliko Založje 2 2 35. Zavalje 1 1

Ukupno: 198 198


5. Službe zaštite i spašavanja

Službe zaštite i spašavanja organiziraju se u pravnim licima koja obavljaju djelatnost iz oblasti zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, kemijske i petrokemijske industrije, rudarstva, građevinarstva, transporta, opskrbe, ugostiteljstva, vatrogastva, hidrometeorologije, seizmologije, ekologije i drugih oblasti u kojima se obavljaju djelatnosti od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Pravna lica koja se bave navedenim djelatnostima dužna su organizirati i provoditi poslove zaštite i spašavanja.

Služba civilne zaštite je sukladno članu 7. Uredbe o organiziranju i funkcioniranju službi zaštite i spašavanja na području općine Bihać nakon niza sastanaka sa predstavnicima pravnih lica u kojima su formirane ove službe, a to su: JP Vodovod, JKP “Komrad”, JP “Veterinarska stanica” i ZU “Dom zdravlja”, sačinila nacrte akata potrebnih za usvajanje i formiranje službi, nakon toga izradila Ugovore o međusobnim pravima i obavezama koji su potpisani na Međunarodni dan civilne zaštite 01.03.2009. godine. U ime Općine Bihać Ugovore je potpisao Općinski načelnik, a u ime Službi direktori gore pomenutih pravnih lica.

Uredbom o organziranju i funkcioniranju Službi zaštite i spašavanja na području općine Bihać broj: 01/1-44-84 od 03.01.2008. godine (“Službeni glasnik Općine Bihać” broj: 01/08) su organizirane četiri Službe i to:

Tabela broj 3

R/B Služba Pravno lice Broj pripadnika 1. Služba za medicinsku pomoć ZU "Dom zdravlja" 10 2. Služba za vodosnabdijevanje JP "Vodovod" 15 3. Služba za čistoću JKP "Komrad" 36 4. Veterinarska služba JP "Veterinarska stanica" 9

Službe imaju jasno određene zadatke, a uglavnom se radi o zadacima koje uposlenici pravnih lica izvršavaju kao redovnu djelatnost, te su samim tim najstručnije snage civilne zaštite.

Angažiranje službi se vrši po naredbi Štaba civilne zaštite u situacijama kada zaprijeti neposredna opasnost ili je nastala prirodna ili druga nesreća. U skladu sa članom 134. stav 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine Federacije BiH” broj: 43/10), “kada zaprijeti naposredna opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće, a cijeni se da nije potrebno vršiti aktiviranje Štaba civilne zaštite, u tom slučaju rukovodilac organa civilne zaštite općine ili grada može narediti angažiranje određenih jedinica civilne zaštite ili službi zaštite i spašavanja i drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja koje je osnovala općina ili grad radi preduzimanja mjera i aktivnosti na sprječavanju nastanka nesreće, odnosno ublažavanja njenog djelovanja i rukovodi tim akcijama, što se vrši u skladu sa Planom zaštite i spašavanja općine”.

6. Jedinice civilne zaštite

Jedinice civilne zaštite formiraju se, opremaju, osposobljavaju kao operativne snage civilne zaštite radi neposrednog angažiranja na izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kao i otklanjanja posljedica nastalih djelovanjem tih nesreća. Jedinice civilne zaštite formiraju se kao jedinice opće namjene i specijalizirane namjene. Općina ili grad formira jedinice opće i specijalizirane namjene. Jedinice opće namjene popunjavaju se po teritorijalnom principu. Vrsta, veličina i broj jedinica civilne zaštite utvrđuje se na osnovu Procjene ugroženosti po ljude i materijalna dobra, koje mogu nastati od prirodnih

i drugih nesreća, a zavisi i od ljudskih, i drugih nesreća, a zavisi i od ljudskih, materijalnih i drugih mogućnosti kojima raspolaže lokalna zajednica. Jedinice opće i specijalirane namjene mogu se formirati kao timovi, odjeljenja i vodovi. Jedinice civilne zaštite opće i specijalizirane namjene koje trenutno postoje na


području grada Bihaća formirane su u skladu sa:

1. Odlukom o organiziranju i funkcioniranju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Bihać broj: 02-02-8140/07 od 13.07.2007. godine (“Službeni glasnik Općine Bihać” broj: 09/07),

2. Uredbom o organiziranju i funkcioniranju jedinica civilne zaštite opće namjene općine Bihać broj: 01/1-44-82 od 03.01.2008. godine (“Službeni glasnik Općine Bihać” broj: 01/08),

3. Uredbom o organiziranju i funkcioniranju jedinica civilne zaštite specijalizirane namjene općine Bihać, broj: 01/1-44-81 od 03.01.2008. godine (“Službeni glasnik Općine Bihać” broj: 01/08),

4. Konačnim ličnim i materijalnim formacijama struktura civilne zaštite općine Bihać, Zaključak Općinskog načelnika broj: 09-44-4300 od 08.04.2008. godine koje su usklađene

sa Okvirnim ličnim i materijalnim formacijama štabova, jedinica i povjerenika civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja Federalne uprave civilne zaštite, koji se primjenjuje od 15.05.2007. godine.

Popunjenost jedinica ljudstvom je zadovoljavajuća, međutim u narednom periodu treba obaviti (uskladiti sa Federalnom upravom civilne zaštite) evidencije, izradu iskaznica (lični dokument), izvršiti obuku, osiguranje i opremanje materijalno-tehničkim sredstvima, za što je limitirajući faktor smještaj Službe civilne zaštite, podjela opreme civilne zaštite pripadnicima struktura i skladišni prostor kojim trenutno raspolaže Služba civilne zaštite.

PREGLED JEDINICA OPĆE NAMJENE CIVILNE ZAŠTITE

Tabela broj 4

R/B JEDINICA Nosilac formacije Formacija Popuna 1. "CENTAR"

MZ Centar, Harmani, Hatinac i Donje Prekounje

Grad Bihać

42 42

2. "ISTOK" MZ Gornje Prekounje, Veliko Založje, Čavkići, Ribić, Ružica, Ripač i Pritoka

" 42 42

3. "ZAPAD" MZ Ozimice I, Ozimice II, Kamenica, Izačić, Vedro Polje i Klokot-Papari

" 42 42

4. "SJEVER" MZ Mali Lug, Veliki Lug, Brekovica, Srbljani, Bakšaiš, Vrsta, Gata i Pokoj

" 42 42

5.

"JUG" MZ Sokolac, Golubić, Žegar, Jezero-Privilica,Luke, Zavalje, Skočaj, Orašac, Martin Brod i Kulen Vakuf

" 42 42

Ukupno: 210 210


PREGLED JEDINICA SPECIJALIZIRANE NAMJENE CIVILNE ZAŠTITE

Tabela broj 5

R/B Vrsta specijaliziranih jedinica

Nosilac formacije Formacija Popuna

1. "Vod za zaštitu od požara" Grad Bihać 26 26 2. "RHB zaštita" " 26 26 3. "Asanacija terena" " 36 36 4. "Spašavanje iz ruševina" " 46 46 5. "Spašavanje na vodi i pod

vodom" " 24 24

6.

"Odjeljenje za zaštitu i spašavanje od mina i NUS -a na zemlji i pod vodom"

" 8 8

Ukupno: 166 166

ŠEMA ORGANIZIRANOSTI STRUKTURA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

STRUKTURE CIVILNE ZAŠTITE

GRADSKI ŠTAB

ŠTABOVI CZ-e

SLUŽBE ZAŠTITE I

SPAŠAVANJA

POVJERENICI

CIVILNE ZAŠTITE

JEDINICE

CIVILNE ZAŠTITE ŠTABOVI

CZ-e U MZ

ŠTABOVI CZ-e U

PRAVNIM LICIMA

SLUŽBE ZAŠT. I

SPAŠAV. U PRAVNIM

LICIMA

SLUŽBE ZAŠT. I

SPAŠAV. U ORGANIMA

UPRAVE

POVJERENICI CZ-e U

ORGANIMA UPRAVE

POVJERENICI CZ-e U

MJESNIM ZAJEDNIC.

POVJERE- NICI U

PRAVNIM LICIMA

JEDINICE CZ-e OPĆE

NAMJENE

JEDINICE CZ-e SPECIJALIZ.

NAMJENE JEDINICE CZ-e

OPĆE NAMJENE

GRADA

JEDINICE CZ-e OPĆE

NAMJENE PRAV. LICA


Odjeljak B – Služba civilne zaštite

U sklopu Gradskog organa uprave pored ostalih Gradskih službi za upravu organizirana je i Služba civilne zaštite grada Bihaća. Služba civilne zaštite grada Bihaća u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ima status Gradske službe za upravu: vrši upravne, stručne i druge poslove iz oblasti zaštite i spašavanja.

Služba civilne zaštite grada Bihaća naročito je zadužena za obavljanje slijedećih poslova:

- organizira, priprema i provodi zaštitu i spašavanje na području grada,

- izrađuje procjenu ugroženosti ljudi i materijalnih dobara na području grada,

- priprema program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u gradu Bihaću,

- predlaže plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u gradu Bihaću,

- prati stanje priprema zaštite i spašavanja i predlaže mjere za unapređenje organiziranja i funkcionisanja civilne zaštite,

- organizira, izvodi i prati realizaciju obuke građana na provođenju lične i uzajamne zaštite,

- organizira i koordinira provođenje mjera zaštite i spašavanja, te organizira i provodi

poslove zaštite od požara i vatrogastva,

- izrađuje i predlaže Program samostalnih vježbi i Elaborat za izvođenje vježbi civilne zaštite u gradu,

- organizira gradski operativni centar civilne zaštite i obezbjeđuje njegov rad i funkcioniranje,

- vrši popunu ljudstvom štabova civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite i određuje povjerenike civilne zaštite i osigurava njihovo opremanje materijalno-tehničkim sredstvima, te organizira, izvodi i prati realizaciju njihove obuke,

- priprema, izrađuje i predlaže propise iz oblasti zaštite i spašavanja iz nadležnosti grada,

- vodi propisane evidencije,

- vrši i druge poslove i zadatke iz oblasti zaštite i spašavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju, drugim zakonima i propisima.

Od početka 2010. godine u skladu sa članom 17. stav 2. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu za vršenje poslova iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti općine i grada u organizacijsku strukturu Službi civilne zaštite općina i gradova ulaze i profesionalne vatrogasne jedinice.

Kadrovska struktura zaposlenih u Službi civilne zaštite

Tabela broj 6

Predviđeno Pravilnikom

Popunjeno Rukovodeći državni službenici

Državni službenici

Namještenici Ukupno

Rukovodeći državni

službenici

Državni službenici

Namje- štenici

Ukup no

VŠS

SSS+ KV

VŠS SSS+ KV

1 4 7 39 51 1 2 4 39 46

Na nivou grada neophodno je formirati Gradski operativni centar koji se organizuje i djeluje u okviru Službe civilne zaštite grada. Služba civilne zaštite grada krajem 2006. i 2009. godine je izvršila nabavku opreme i sredstava za rad operativnog centra grada Bihaća. Neophodno


je osigurati adekvatan prostor za instaliranje nabavljene opreme i puštanje u funkciju Operativnog centra grada, kako bi mogao izvršavati osnovni zadatak prikupljanje, obradu i distribuciju svih podataka i informacija o pojavi i nastanku prirodne i druge nesreće u skladu sa članom 15. stav 3. Pravilnika o organizaciji i funkcionisanju Operativnih centara civilne zaštite (“Službene novine Federacije BiH” broj: 08/07).

Pokrivenost grada zvučnim signalom za uzbunjivanje nije zadovoljavajuća. Većina sirena postavljena je u periodu prije rata na većim javnim i privrednim objektima. Jedan broj tih sirena je za vrijeme rata uništen, neke ne rade zbog prestanka rada ili privatizacije preduzeća na čijim objektima su sirene postavljene.

TABELA ZVUČNIH SIRENA ZA UZBUN-JIVANJE NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

Tabela broj 7

R/B

Mjesto instaliranja

Broj postavljenih sirena

Funkcionalnost

1. zgrada Kulturnog centra 1 aktivna 2. zgrada Una banke 1 ne radi 3. zgrada dd "Kombiteks" 1 ne radi 4. zgrada dd "Krajinametal" 1 ne radi 5. zgrada dd "Žitoprerada" 1 ne radi 6. objekat "Energopetrola" 1 aktivna

Odjeljak C – Stanje organizovanosti zaštite od požara i vatrogastva

Zaštita od požara je djelatnost od posebnog društvenog interesa za Federaciju, kanton, grad i općinu.

Zaštitu od požara organizuju i provode pravna i fi zička lica, državni organi i druge institucije koji su vlasnici, odnosno korisnici građevina i prostora.

Zaštita od požara i vatrogastva su dio

jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća Federacije Bosne i Hercegovine.

Zaštita od požara obuhvata skup mjera i radnji upravne, organizacijske, stručne, tehničke, obrazovne i propagandne prirode koje se preduzimaju u cilju sprječavanja izbijanja i širenja požara, njegovog otkrivanja i zaštite ljudi i materijalnih dobara.

Ciljevi zaštite od požara postižu se:

- planiranjem i provođenjem preventivnih mjera


zaštite od požara,

- otkrivanjem, obavještavanjem, sprječavanjem širenja i učinkovitim gašenjem požara,

- sigurnom evakuacijom ljudi i životinja iz požarom ugroženog područja,

- sprječavanjem i umanjivanjem štetnih posljedica požara na ljude i životnu sredinu,

- uspostavljanjem ekonomskog sklada između propisanih preventivnih mjera zaštite od požara i očekivane štete od požara.

Osnovni nosilac organiziranja i provođenja zaštite od požara su općine, grad i kanton, a Federacija osigurava jedinstveno funkcionisanje zaštite od požara na cijelom području Federacije Bosne i Hercegovine.

Grad u oblasti zaštite od požara i vatrogastva:

- svojim propisom uređuje organizaciju i funkcionisanje zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti grada,

- organizuje i provodi zaštite od požara iz nadležnosti grada,

- organizuje profesionalnu vatrogasnu jedinicu grada i obezbjeđuje materijalne, kadrovske, tehničke i druge uslove za efi kasno funkcionisanje te jedinice,

- utvrđuje procjenu ugroženosti od požara, program razvoja zaštite od požara i vatrogastva i plan zaštite od požara na području grada,

- fi nansira potrebe zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti grada.

Upravne, stručne i druge poslove iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva obavlja Služba za civilnu zaštitu Grada Bihaća.

Vatrogastvo je obavezna javna služba čija je djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od požara čije trajno i neometano obavljanje osigurava Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni i općine na način utvrđen Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvo (“Službene novine Federacije BiH” broj: 64/09).

Struktura vatrogasnih snaga uvrđuje se u skladu sa Procjenom ugroženosti od požara, kadrovskim, materijalnim i drugim uslovima Grada. Osnovne snage za obavljanje vatrogasne djelatnosti su:

- profesionalne vatrogasne jedinice koje osniva Grad Bihać,

- dobrovoljne vatrogasne jedinice koje osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva,

- vatrogasne jedinice pravnih lica koje predstavljaju dopunske snage za vatrogastvo,

- jedinice i povjerenici civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja, organi uprave civilne zaštite, štabovi civilne zaštite,

- operativni centri civilne zaštite grada koji osiguravaju komunikacijsko-informacijsku podršku štabovima civilne zaštite i drugim organima koji rukovode akcijama zaštite i spašavanja na području ugroženom od požara.

Vatrogasnu djelatnost na području grada Bihaća obavljaju profesionalne, dobrovoljne i vatrogasne jedinice pravnih lica.

Donošenjem Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvo samostalne profesionalne vatrogasne jedinice postaju unutrašnje organizacione jedinice organa uprava za civilnu zaštitu.

Profesionalne vatrogasne jedinice su glavna snaga u gašenju požara i spašavanju ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom koje obavezno osnivaju općine i gradovi kao vlastitu profesionalnu vatrogasnu jedinicu ili zajedničku vatrogasnu jedinicu sa jednom ili više općina i gradova ili sa jednim ili više pravnih lica.

Na području grada Bihaća djeluje vatrogasna jedinica, formacije vatrogasnog voda kao organizaciona jedinica za zaštitu od požara i vatrogastvo u sastavu Službe civilne zaštite grada Bihaća.


Opremljenost profesionalne jedinice MTS-om

Tabela broj 8

Vatrogasna

jedinica

Vatrogasna i

druga vozila

Kolektivna

oprema

Lična zaštitna

oprema

Sredstva za

komunikaciju

Naziv profesiona lne vatrogasne jedinice

Broj opera tivnih pripad nika

Naziv i opće karakteristike

br. vozi la


koli čina


koli čina


koli čina

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Profe - sionalna vatrogasna jedinica Grada Bihaća

32

Navalno vozilo 1972. Navalno vozilo 1975 Navalno vozilo 1988. Cisterna 1983. Cisterna 1984. Komandno vozilo 1989. Vatrogasna pumpa 1981. The.V.1977. Autoljestve 1965. Autoplatfor ma 1990. Kombi Reno 1995. Putničko vozilo 1999. Hem.vozilo 1988. Radno vozilo Kedi

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Pumpa Agregat Gener.za pjenu Ljestve kukače Ljestve rastegače Mehaničke ljestve Metlarice Uskočnica Kramp Lopata Naprtnjača Cijev Ø 52 Cijev Ø 75 Mlaznice Mlaznice turbo Reflektorske lampe Usisna korpa Nastavak hidrantski Ključ za hidrante Ručni uređaj za vezanje cijevi Aparati za početno gašenje požara Bacač pjene

5 1 1 2 4 1

30 1 25 15 25 60 30 25 6 8 5 7 7 1

20 1

Izolacioni aparat Šljemovi Opasači Zaštitne uniforme Zaštitne maske

25

35 35 35

35

Mobilne radio stanice Ručne radio stanice

7 5

Iz tabele se može vidjeti da je profesionalna vatrogasna jedinica Grada Bihaća loše opremljena, sa starim vatrogasnim vozilima i dotrajalom ličnom i zajedničkom vatrogasnom opremom.

Prosječna starost vatrogasnih vozila iznosi 29 godina.

Na području Grada Bihaća postoji jedno


dobrovoljno vatrogasno društvo, dobrovoljno vatrogasno društvo Kulen Vakuf.

U Vatrogasnom društvu Kulen Vakuf je izvršena izmjena Statuta Udruženja, te promjena upravnih tijela koji je usklađen sa članom 33. stav 2. Zakona o udruženjima i fondacijama (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj 45/02), a upisano u Registar Ministarstva pravosuđa i uprave, pod registarskim brojem K-II-33.

Pregled DVJ-e Vatrogasnog društva Kulen Vakuf i njene opremljenosti

Tabela broj 9

Vatrogasna jedinica

Vatrogasna i druga vozila

Kolektivna oprema

Lična zaštitna oprema

Sredstva za komunikaciju

Naziv dobro- voljnog vatrogasnog društva

Broj opera tivnih pripad nika


br. vozi la


koli čina


koli čina


koli čina

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Vatro - gasno društvo Kulen Vakuf

15

Navalno vozilo Reno za gašenje šumskih požara 1995.

1

Crijevo za vodu 75mm Crijevo za vodu 52 mm Aparat za gašenje požara Metlarice Mlaznice Naprtnjače Nast.za hidr. Ključ za hidr.

5

10

2

10 3 5 1 2

Vatrogasne uniforme radne Gumene čizme Vatrogasni šljem Opasač Čizme rib. Interv.unif. Čizme vatr. Potkapa Rukavice radne

6

6

20

2 3 15 15 15 15

-

-

Članom 88. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu utvrđena je obaveza pravnih lica koja proizvode, prerađuju, distribuiraju ili skladište zapaljive, eksplozivne i druge opasne materije da organiziraju vatrogasnu jedinicu.

Na području grada Bihaća u privrednom društvu Energopetrol d.o.o. Sarajevo – Instalacije 105 Bihać, organizirana je vatrogasna jedinica. Jedinica je formirana u skladu sa članom 41.

Zakona o zaštiti od požara (“Službeni list SR BiH” broj 15/87) u prijeratnom periodu.

Privatizacija ovog preduzeća još uvijek nije završena što se negativno odražava i na vatrogasnu jedinicu koja se nalazi u njegovom sastavu. Broj vatrogasaca u ovoj jedinici smanjen je sa 8 na 2, lična i zajednička oprema je zastarjela i ne zanavlja se već duže vrijeme.

Kako nije sigurno da će terminal za skladište goriva ostati u sastavu ovog privrednog društva, ne zna se da li će ono u budućnosti imati vatrogasnu jedinicu.

Odjeljak D – Humanitarne organizacije i udruženja građana

Važnu ulogu u pripremi i provođenju zaštite i spašavanja imaju humanitarne organizacije i udruženja građana koja u sklopu svoje redovne djelatnosti obavljaju poslove i zadatke od značaja za zaštitu i spašavanje.

U gradu Bihaću postoji i djeluje više humanitarnih organizacija i udruženja građana


čija djelatnost ima izuzetan značaj u sistemu zaštite i spašavanja, kao što su: Crveni križ/krst grada Bihaća, Radio klub “Mladost”, Lovačka organizacija “Bihać” s 5 društava, Planinarsko društvo “Runolist”, Udruženje Klub ekstremnih sportova “Limit” Bihać, Udruženje Ronilački klub “Una”, Udruženje za aktivnosti na vodi i pod vodom “Aquarius”, Udruženje Sportski padobranski klub “Para club Bihać”, Udruženje Aero centar “Panorama”, Rafting Una “Una pirates”, Udruženje skipera “Unski skiper”, “Udruženje darivalaca krvi Bihać”, Kajak kanu klub “Una-Bihać”, Udruženje Kajak kanu-klub “Una”, Udruženje Planinarsko društvo “Plješevica” ,Udruženje pilota i vlasnika aviona, Humanitarna organizacija Udruženje “ABC”, Zmajarski klub “Soko” Bihać, “Gorska služba spašavanja stanica – Bihać”.

Ove organizacije i udruženja građana na području grada još uvijek nisu u potpunosti integrisana u sistem zaštite i spašavanja.

Raznovrsnost sadržaja i djelovanja ovih organizacija i udruženja, u pružanju pomoći, prilikom pronalaženja, spašavanja i zbrinjavanja ugroženog i nastradalog stanovništva, osiguranju raznovrsne humanitarne pomoći u slučaju prirodnih i drugih nesreća, u provođenju mjera zaštite i spašavanja ukazuje na potrebu njihovog uvezivanja u sistem zaštite i spašavanja i potrebu afi rmiranja njihovog društvenog značaja i pružanje potpore za njihov rad.

Najvažniji poslovi humanitarnih organizacija i udruženja građana koje oni imaju u oblasti zaštite i spašavanja su slijedeći:

- da se pripremaju za zaštitu i spašavanje,

- da učestvuju u zaštiti i spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara i na otklanjanju nastalih posljedica,

- da provode mjere zaštite i spašavanja koje naredi Gradski štab civilne zaštite Bihać,

- da obučavaju i osposobljavaju svoje članove za zaštitu i spašavanje,

- da ostvaruju saradnju sa Službom civilne

zaštite grada,

- da u svojim programima rada utvrđuju i zadatke iz oblasti zaštite i spašavanja i dr.

Odjeljak E – Procjena šteta nastalih od pri-rodnih i drugih nesreća

Procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća, utvrđivanje vrste i veličine štete koje nastaju na materijalnim dobrima vrši gradska komisija za procjenu šteta. Rezultati procjene štete koriste se za utvrđivanje konkretnih mjera koje treba preduzimati radi otklanjanja nastalih šteta, za utvrđivanje veličine gubitaka u društvenom bogatstvu, za odlučivanje o pružanju pomoći nastradalom području i za saniranje posljedica od prirodnih i drugih nesreća na području grada.

U skladu sa članom 7. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća na području Unsko-sanskog kantona osnovana je općinska komisija za procjenu šteta. Pored konkretnih zadataka utvrđenih Uredbom, komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća se obrazuje i radi zakonitog, racionalnog i ekonomičnog, odnosno transparentnog korištenja budžetskih sredstava namijenjenih za saniranje i ublažavanje posljedica nastalih djelovanjem prirodne ili druge nesreće.

U periodu 2007.-2011. godina izvršeno je obučavanje općinskih i kantonalne komisije za procjenu šteta za vršenje poslova i zadataka na procjenjivanju šteta nastalih od prirodnih i drugih nesreća.

Da bi se otklonili uočeni nedostaci u postupku procjenjivanja šteta i saniranju nastalih posljedica neophodno je:

- metodologiju procjenjivanja šteta pojednostaviti u cilju što bržeg i jednostavnijeg utvrđivanja šteta na materijalnim dobrima,

- reducirati broj propisanih obrazaca i njihov sadržaj uskladiti sa novim vlasničkim odnosima i oblicima organizovanja privrednih subjekata,

- formirati baze podataka o vlasnicima objekata


i prostora (godine izgradnje, korisna površina i dr.),

- zbog obimnosti postupka omogućiti ovlaštenim procjenjiteljima da učestvuju u pojedinim fazama procjenjivanja nastalih šteta,

- procjenu šteta u privrednim društvima u privatnom vlasništvu treba da vrše njihove komisije za procjenu šteta u skladu sa usvojenom metodologijom,

- sve nivoe vlasti zakonom obavezati da planiraju redovna budžetska sredstva za fi nansiranje šteta nastalih prirodnim i drugim nesrećama.

Odjeljak F – Financiranje zaštite i spašavanja i vatrogastva

Zaštita od prirodnih i drugih nesreća fi nancira se iz:

- budžeta Federacije BiH, kantona, grada i općina,

- sredstava pravnih lica,

- osiguranja,

- dobrovoljnih priloga,

- međunarodne pomoći,

- drugih izvora utvrđenih zakonom.

Pored redovnih budžetskih sredstava Zakonom o zaštiti i spašavanju uvedena je posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u visini od 0,5% od osnovice koju čine isplaćene neto plaće zaposlenih. Posebnu naknadu uplaćuju sva pravna lica i građani koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Ta sredstva se vode na posebnom transakcijskom računu budžeta grada. Sredstva koja se ostvare u toku godine ne gase se istekom kalendarske godine, već se prenose u narednu godinu i akumuliraju sa sredstvima koja se prikupe u toku naredne godine. Raspodjela ostvarenih prihoda po ovom osnovu vrši se tako da od ukupno evidentiranih sredstava 15% pripada Federaciji, 25% kantonu i 60% gradu i općini.

Iz redovnih budžetskih sredstava uglavnom

se planiraju sredstva za plaće i materijalne troškove zaposlenih u organima uprave za civilnu zaštitu dok se sve ostale potrebe zaštite i spašavanja fi nansiraju uglavnom iz sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje.

Vatrogasna djelatnost na području grada fi nancira se iz:

- budžeta grada i općina

- sredstava pravnih lica i vatrogasnih društava,

- donacija,

- međunarodne pomoći,

- drugih izvora utvrđenih zakonom.

Pored navedenih, za fi nanciranje vatrogastva, Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastva utvrđen je poseban izvor fi nanciranja iz premija osiguranja. Sva osiguravajuća društva na području Federacije Bosne i Hercegovine dužna su za zaštitu od požara i vatrogastvo prilikom osiguravanja imovine od požara i prirodnih sila iz premije osiguranja izdvojiti fi nancijska sredstva u iznosu od 6% i 1% sredstava uplaćenih iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila. Sredstva se uplaćuju na poseban račun budžeta kantona, a vode se na jedinstvenom transakcijskom računu Federacije, kantona, grada i općina. Ova sredstva raspoređuju se tako da 10% pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, 20% pripada kantonu od čega 4% za dobrovoljne vatrogasne jedinice i 70% gradu i općini, od čega 6% za dobrovoljne vatrogasne jedinice. Ukoliko je na kantonu osnovana zajednička kantonalna vatrogasna jedinica onda se raspodjela sredstava vrši tako da 5% ide Federaciji Bosne i Hercegovine, a 95% kantonu, od čega 10% za dobrovoljne vatrogasne jedinice. Zbog nejasne i neprecizno utvrđene pravne norme kojom se utvrđuje ova obaveza osiguravajućih društava, uplata iz premija osiguranja od donošenja Zakona do danas nije zaživjela na području kantona u propisanom obimu.


Odjeljak G – Dostignuti stepen organiziranos-ti zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

Razvoj zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ne može se posmatrati odvojeno od razvoja ostalih oblasti društvenog života u kojima se obavljaju poslovi i zadaci koji stoje u direktnoj ili indirektnoj vezi sa prirodnim i drugim nesrećama, zaštitom od posljedica koje te nesreće prouzrokuju.

Sistem zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ima interdisciplinarni karakter jer pored civilne zaštite u sebe uključuje i druge oblasti života kao što su oblasti: zdravstva, poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, građevinarstva, industrije, energetike, saobraćaja, zaštite okoline, zraka, meteorologije i druge.

Kroz normativno uređenje ovih oblasti svako društvo da bi se zaštitilo mora urediti i segment zaštite ljudi i materijalnih dobara od štetnog djelovanja prirodnih ili antropogenih sila koje mogu dovesti do nastanka prirodne ili druge nesreće.

Razvoj zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na prostoru koji danas obuhvata područje grada može se podijeliti u dva perioda: period do 1990. godine i period poslije 1990. godine. U prvom periodu razvoj zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća odvijao se unutar socijalističkog sistema, ustava i pravnih propisa bivše države. Osnovne karakteristike razvoja zaštite i spašavanja u tom periodu su: zakonski propisi koji su uređivali oblast zaštite i spašavanja bili su na državnom nivou, bio bolji životni standard, a samim tim i sigurniji izvori fi nanciranja svih oblasti u okviru kojih su se obavljali poslovi od značaja za zaštitu i spašavanje. Drugi period je karakterističan po tome što većina oblasti u kojima se obavljaju poslovi zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća su u nadležnosti entiteta ili kantona, što entitetski zakoni veoma neprecizno utvrđuju obaveze kantona, grada i općina u oblasti

zaštite i spašavanja, a samim tim i loše uređena raspodjela prihoda koja se ostvaruje u pojedinim oblastima koje su značajne za zaštitu i spašavanje. Pored toga, veoma nizak stepen ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, a time i grada Bihaća negativno se odražava na stepen ulaganja fi nancijskih sredstava u zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, a posebno u preventivu, koja je osnovna pretpostavka uspješne zaštite, odnosno sprječavanja nastajanja ili ublažavanja posljedica prirodnih i drugih nesreća. U normativno-pravnom regulisanju zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća prisutna je praksa da viši nivoi vlasti utvrđuju obaveze nižim nivoima vlasti, a naročito lokalnoj zajednici, a da se pri tom ne vodi računa o obezbjeđenju fi nancijskih sredstava za izvršenje tih obaveza. Težište provođenja poslova i zadataka zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća je na lokalnoj razini u kojoj ljudi žive i rade. Na tom nivou ih treba zaštititi od prirodnih i drugih nesreća što zahtjeva obezbjeđenje fi nancijskih sredstava za izvršenje tih zadataka.

Prirodne nesreće se ne mogu predvidjeti i one se javljaju u ciklusima sa različitim vremenskim periodima ponavljanja, svakih 20-50-100 ili više godina, pa je iz tih razloga veoma teško odrediti dostignuti stepen razvoja zaštite i spašavanja, jer se on najbolje može provjeriti ako se cjelokupni sistem postavi pred izazove koje donose prirodne i druge nesreće.

ako na području grada Bihaća u posljednjih 20 godina nije bilo velikih prirodnih i drugih nesreća – katastrofa, ako se izuzme rat kao najgori oblik nesreće, može se reći da se u razvoj zaštite i spašavanja zbog gore navedenih činjenica ulaže veoma malo ili gotovo ništa. Sva preventiva koja se provodi svodi se na rješavanje trenutnih “žarišta” dok se uzroci koji dovode do prirodne ili druge nesreće ne uklanjaju.

Analiza realizacije Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća grada Bihaća za prethodni period pokazuje da:


1. Za realizaciju programskih zadataka u budžetu Grada u prethodnim godinama nisu planirana posebna fi nancijska sredstva u iznosu 1% budžeta Grada kako je to utvrđeno Procjenom ugroženosti.

2. Gotovo cjelokupno fi nanciranje opremanja, obučavanja, osposobljavanja, struktura civilne zaštite, troškova provođenja operativnih mjera zaštite i spašavanja, sanacije šteta nastalih od prirodnih i drugih nesreća i na kantonalnom i gradskom nivou vrši se iz sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje.

3. Gradske Službe, javne ustanove, zavodi i preduzeća čiji je osnivač Grad u svojim godišnjim programima rada ne planiraju i ne izvršavaju sve zadatke iz Programa razvoja koji su utvrđeni za oblast za koju su nadležni.

4. U oblastima u kojima su donešene strategije i programi razvoja utvrđeni su i projekti koji su značajni za razvoj sistema zaštite i spašavanja, ali se ti projekti ne realizuju jer nisu obezbjeđena fi nancijska sredstva za njihovu realizaciju.

5. Kako u većini oblasti koje su značajne za zaštitu i spašavanje ne postoji dugoročno planiranje zbog nedostatka fi nancijskih sredstava Služba civilne zaštite u slučajevima kada je bilo potrebno hitno reagovati radi provođenja pojedinih preventivnih mjera zaštite i spašavanja koristila je svoja sredstva.

6. Postupak popune operativnih struktura civilne zaštite nije završen zbog nemogućnosti operativnog provođenja Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija obveznika civilne zaštite (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 67/13) te nedostatka Knjige evidencije, evidencionih kartona i identifi kacijske iskaznice (lične karte) pripadnika struktura civilne zaštite. 01.09.2014. godine u Kantonalnoj upravi civilne zaštite održan je sastanak predstavnika svih općinskih i gradskih Službi civilne zaštite i upućena urgencija Federalnoj upravi civilne zaštite za mišljenje (preporuku) kako ovaj problem prevazići.

7. Služba civilne zaštite za potrebe rada operativnog centra tokom 24 sata dnevno ima nabavljenu gotovu svu potrebnu opremu, ali se ne može instalirati do završetka objekta u ulici

V korpusa br.5.

8. Sistem radio veza unutar operativnih centara civilnih zaštita se ne razvija jer civilnoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine nije dodijeljeno jedinstveno radio-frekventno područje u kom bi radili svi operativni centri.

9. Ulaganje u preventivu kao najvažniji segment zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara nije usklađeno sa procijenjenim rizikom, te se može pretpostaviti da će u narednom periodu posjedice prirodnih i drugih nesreća biti mnogo izraženije i teže.

10. Profesionalnu vatrogasnu jedinicu opremati u skladu sa MF (materijalnom formacijom) organizacionog oblika voda, te kontinuirano nabavljati ličnu i zajedničku opremu vatrogasaca.

11. Nivo razvijenosti i organizovanosti zaštite od požara i vatrogastva na području grada Bihaća poboljšavati i kroz osnivanje vatrogasnih jedinica u pravnim licima i dobrovoljnim vatrogasnim društvima.

Dosadašnja istraživanja nastanka prirodnih i drugih nesreća i katastrofa pokazuju: da one ugrožavaju i razvijene i nerazvijene, da su u nerazvijenim zemljama češća pojava, da su posljedice-štete od nesreća u njima mnogo veće i da oporavak od nesreća traje mnogo duže nego u razvijenim zemljama.

Što su ulaganja u razvoj i preventivu veća, posljedice su manje i obratno, što su ulaganja manja, veće su štete od prirodnih i drugih nesreća.

DIO ČETVRTI – PREVENTIVNE MJERE SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOJE ĆE SE PROVODITI PO POJEDIN-IM VRSTAMA PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Ukazujući na potrebu utvrđivanja planskih preventivnih mjera zaštite i spašavanja, polazimo od činjenice, da preventivne mjere za zaštitu i spašavanje moraju imati značajno mjesto i prednost nad svim drugim oblicima organizirane i planirane zaštite od prirodnih i drugih nesreća, kao i od činjenice da građani grada Bihaća moraju


biti pravovremeno i pravilno informisani o svim opasnostima, rizicima i mogućnostima zaštite, te nužnost njihovog učestvovanja u odlučivanju o načinu ostvarivanja zaštite od prirodnih i drugih nesreća.

Podaci o opasnostima i rizicima, planovima, mjerama i aktivnostima na zaštiti i spašavanju su javni, pa nosioci planiranja moraju upoznati stanovništvo o opasnostima i rizicima, načinu zaštite i upoznati ih s planovima zaštite i spašavanja kao i o pravilima ponašanja u slučaju prirodne i druge nesreće, kao dio prevencije za smanjenje rizika.

U skladu sa Procjenom ugroženosti od prirodinih i drugih nesreća u općini Bihać, utvrđene su slijedeće vrste opasnosti koje mogu imati karakter prirodne, tehničko-tehnološke ili druge nesreće i to:

1. zemljotres,

2. poplave,

3. zarazne bolesti ljudi–epidemije,

4. zarazne bolesti životinja–zoonoze,

5. biljne bolesti i štetočine,

6. požari,

7. radioaktivno i drugo zagađivanje zemlje, vode i zraka,

8. kontaminiranost zraka, voda i kontaminacija otpadom,

9. atmosferske prirodne nesreće (suša, visoki snijeg i snježni nanosi i jaki vjetrovi–oluja),

10. klizanje tla i odroni,

11. zagađenost prostora minama i NUS-om.

POGLAVLJE I ZEMLJOTRESI (POTRESI)

Zemljotres je prirodna pojava koja uzrokuje veća ili manja pomjeranja tla, uslijed čega dolazi do stradanja ljudi i životinja i rušenja i oštećenja objekata, uređaja ili drugih dobara na tom području.

Područje grada Bihaća nalazi se u ugroženom žarištu koje na površini od 116 km² oivičavaju naselja Golubić-Žegar-Klokot, sa maksimalnim intenzitetom od VII stepeni MCS (Mercalijeve skale).

U procjeni ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća detaljnije su razrađene seizmičke karakteristike područja grada Bihać, kao i podaci o vremenu, mjestu i intenzitetu zemljotresa koji su registrovani na području grada.

Drugo žarište koje može ugroziti grad Bihać obuhvata zapadno od Drvara i oivičeno je naseljima na potezu Batasi-Trubar, Osredci-Martin Brod-Veliko Očijevo, a zatim produžava u Republiku Hrvatsku.

Dva najrazornija zemljotresa na ovom području u zadnjih 100 godina su bili 1905. godine u Bosanskom Petrovcu (VII MKS) i 1916. godine u Bihaću (VII MKS).

Seizmološke karakteristike ovog područja ukazuju na permanentnu opasnost od zemljotresa, što ukazuje na neophodnost da se sa preventivom protiv štetnog djelovanja zemljotresa treba započeti još u fazi prostornog i urbanističkog planiranja i projektiranja.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite od zemljotresa na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu:


Tabela broj 10

R/B MJERE I AKTIVNOSTI NOSILAC ROK NAPO- MENA

1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Primjena odgovarajućih zakona i provedbenih propisa o načinu gradnje stambenih, poslovnih, industrijskih i infrastrukturnih objekata Planiranje,projektiranje,građenje i održavanje građevi ne sprovoditi u skladu sa zakonom i drugim propisima iz oblasti građevinarstva Izraditi prostorni plan grada Izraditi seizmo tektonsku kartu područja grada Utvrditi stanje i karakteristike postojećeg građevinskog fonda na području grada Utvrditi stepen seizmičke ugroženosti područja grada Utvrditi bezbjedne površine za podizanje privremenih kampova (šatorskih naselja ) za organiziranje raznih sadržaja (prihvat ugroženih ljudi, ambulanti, poljskih bolnica i mjesta za masovnu ishranu) Utvrditi stanje povezanosti primarnih i sekundarnih saobraćajnica (alternativno kretanje) po naseljima u gradu Utvrditi stanje snabdijevanja vodom i sagledati mogućnost alternativnog snabdijevanja vodom za piće (mali prirodni izvori) u sl učaju poremećaja u redovnom snabdijevanju Razraditi operativne planove za spašavanje iz ruševina Vršiti nabavku potrebnih MTS-a jedinice civilne zaštite za spašavanje iz ruševina

Služba za prostorno uređenje,imovinsko-pravne i geodetske poslove

"

" "

" "

Služba civilne zaštite Služba za opću

upravu,privredne i društvene djelatnosti

Crveni križ Bihać

Služba za kom.djel.,vode, zaštitu okoliša i insp.posl. JU Zavod za prostorno

uređenje Služba za kom.djel.,vode, zaštitu okoliša i insp.posl. JU Zavod za prostorno uređenje JP Vodovod Svi subjekti zaštite i spašavanja Služba civilne zaštite

kontinuirano kontinuirano 2016.god. 2018.god. 2018.god. 2018.god. 2016.god. 2015.god. 2015.god. 2016.god. kontinuirano


POGLAVLJE II. POPLAVE

Analiza hidrografskih i hidroloških karakteristika izvršena u Procjeni ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, pokazuje da su poplave na području grada Bihaća različitog intenziteta i da se periodično ponavljaju svake godine nanoseći direktne i indirektne materijalne štete.

Uz pojavu uglavnom je uvijek prisutna potreba provođenja mjera spašavanja na vodi i pod vodom, ponekad i potreba za evakuacijom stanovništva na ugroženom području. To zahtjeva ostvarivanje neprekidne saradnje i koordinacije redovnih djelatnosti svih nadležnih nosilaca zaštite i spašavanja u ovoj oblasti.

Najizraženija poplavna područja grada Bihaća su šire područje Kulen Vakufa, uključujući naselja Klisa i Rajnovci, šire gradsko i prigradsko područje (naselje Golubić, Kamenica, Klokot, Veliki Lug, Čavkići, Ripač, Pritoka, Vedro Polje, Turija, Kralje i Pokoj), te područje naselja Gata Ilidža.

Poplavna područja na širem gradskom području grada Bihaća nastaju direktno plavljenjem rijeke Une i Klokota, izlijevanjem vodotoka Dobrenica, Mrežnica i Toplica.

Osnovni uzroci poplava na području grada Bihaća:

- neplanski i nelegalno građenje objekata u obalnom pojasu vodotoka,

- odlaganje smeća i drugog otpada u korita i na obale vodotoka,

- nedovoljna protočnost vodotoka,

- neizgrađenost potrebnih zaštitnih nasipa i drugih objekata za zaštitu od vode,

- neuređenost korita bujičnih vodotoka,

- stalno podizanje sedrenih pragova (Una),

- mali uzdužni padovi korita,

- oštećeni i uništeni odbrambeni nasipi,

- erozija zemljišta (neplansko uništavanje šuma),

- neplanska izgradnja prilaza objektima preko vodotoka (mostovi i prelazi različitog profi la),

- zanečišćenost vodotoka,

- zanečišćenost kanala oborinskih voda,

- pretvaranje prirodnih retenzija u gradsko građevinsko zemljište.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite od poplava na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu:


Tabela broj 11


1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Izrada P lana zaštite od poplava i leda Izrada Plana zaštite od erozije i bujica Izrada Plana zaštite od vanrednog zagađenja voda Izraditi projekte uređenja i regulacije vodotoka II kategorije na kojima dolazi do poplava Kontrola stanja, upravljanja i korištenja voda i vodoprivrednih objekata Utvrđivanje uzroka nastajanja poplava Uređenje vodotoka i drugih voda na području grada Izgradnja novih, saniranje oštećenih i uništenih vodozaštitnih objekata i njihovo održavanje Izgradnja vještačkih retenzija Instaliranje automatskih hidroloških i drugih stanica za mjerenje nivoa vode na rijekama Uni i Klokotu za područje grada Bihaća Uspostavljanje sistema za odvodnju oborinskih voda (izgradnja, održavanje, čišćenje kanala oborinskih voda) Uklanjanje nelegalnih objekata izgrađenih pored rijeke Une i ost alih vodotoka na području grada Bihaća Poštivanje propisa i tehničkih normativa prilikom izdavanja propisane dokumentacije za izgradnju stambenih i drugih objekata na području os jetljivom na plavljenje Obezbjeđenje vreća i drugih sredstava sa pijeskom za odbranu od poplava Priprema za evakuaciju stanovništva i imovine Uvezati sistem za komunikaciju i informacijsku podršku sa operativnim centrom civilne zaštite Jedinicu specijalne namjene za zaštitu na vodi i pod vodom opremati materijalno-tehničkim sredstvima

Služba za komunalne djel., vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JU Zavod za prost. uređenje

"

"

"

"

"

" Agencija za slivno područje rijeke Save, Sarajevo Služba za kom. djel., vode, zaštitu okoliša i insp. poslove JU Zavod za prost. uređenje JP Vodovod Služba za komunalne djel., vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove Služba civilne zaštite JP Vodovod Služba civilne zaštite Služba za opću upravu,priv. i društ. djelatnosti Crveni križ Bihać Služba civilne zaštite i subjekti zaštite i spašavanja Služba civilne zaštite

do 2017.god. 2015.-2016.god. kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano 2015.god. kontinuirano kontinuirano kontinuirano 2015.god. po potrebi 2015.-2016.god. kontinuirano


POGLAVLJE III. ZARAZNE BOLESTI LJUDI – EPIDEMIJE

Epidemija je vid oboljenja od zarazne bolesti neuobičajene po broju slučajeva, vremenu trajanja, mjestu nastanka i obuhvaćenosti stanovništva koja može završiti sa komplikacijama ili smrtnim ishodom.

Osnovni uzroci nastanka epidemije u uskoj su vezi sa stepenom opće i higijenske kulture življenja stanovništva. Uglavnom se to odnosi na neadekvatnu primjenu lične higijene, nedovoljnu čistoću objekata stanovanja i naselja, loše uslove vodosnabdijevanja, nehigijensko uklanjanje kućnog ili drugog otpada itd.

Na području grada Bihaća najčešće su prisutne crijevne bolesti poput enterokolitisa, dizenterije, hepatitisa koje se javljaju sporadično ili u vidu manjih ili većih epidemija.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite ljudi od zaraznih bolesti (epidemije) na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu:


Tabela broj 12


1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Praćenje i registracija za raznih bolesti, te upoznavanje lokalnog stanovništva Identifikacija uzročnika i rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze, te izolacija Nabavka dovoljnog broja seruma i vakcina Plan djelovanja zdravstvenih ekipa Osiguranje zdravstvene ispravnosti živežnih namirnica Rekonstrukcija i izgradnja vodovodne mreže Obezbijediti odvoz komunalnog i drugog o tpada sa cijelog područja grada Obezbijediti vodosnabdijevanje stanovništva iz kontroliranih izvora na cijelom području grada Izgraditi kanalizacioni sistem sa uređajima za prečišćavanje Organiziranje redovne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u objektima za vodoopskrbu pitkom vodom, objektima za proizvodnju, objektima kolektivnog stanovanja itd. Organizacija karantinskog liječenja Organizacija vakcinisanja stanovništva Prijavljivanje oboljelih Zdravstveni nadzor nad kliconošama, uposlenicima i drugim osobama Opremanje MTS-om Službe zaštite i spašavanja prve pomoći

ZU Dom zdravlja

" ZU Dom zdravlja Grad Bihać ZU Dom zdravlja JU Veterinarska stanica i ostali nadležni subjekti JP Vodovod JU Zavod za prostorno uređenje JKP Komrad JP Vodovod JU Zavod za prostorno uređenje JU Zavod za prostorno uređenje JP Vodovod JU Veterinarska stanica ZU Dom zdravlja ZU Dom zdravlja Kantonalna bolnica dr Irfan Ljubijankić ZU Dom zdravlja

" "

ZU Dom zdravlja Grad Bihać-Služba civilne zaštite

kontinuirano kontinuirano kontinuirano 2015.god. kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano po potrebi kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano


POGLAVLJE IV. ZARAZNE BOLESTI ŽIVOTINJA – ZOONOZE

Stočarsto je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i iskorištavanjem domaćih životinja. Kada je u pitanju brojno stanje stoke na području grada Bihaća još uvijek nije dostignut prijeratni nivo, ali je zabilježen značajan porast broja goveda i ovaca, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je stočni fond u toku ratnih dejstava uništen gotovo u cjelosti.

Zoonoze su zajedničke zarazne bolesti za životinje i ljude. Ove bolesti mogu se direktno prenijeti dodirom na ljude (leptospiroza-zarazna žutica, antrax), nekada i respiratornim putem (Q groznica, plućni antrax), kao i vodom (leptospiroza). Kod nekih zaraznih bolesti njihovi uzročnici u vidu spora mogu dugi niz godina ostati u zemlji i odatle putem povreda dospjeti u organizam ljudi ili životinja (antrax).

Na području grada Bihaća najučestalije bolesti su: Q groznica, bruceloza, bjesnilo, leptospiroza.

Bruceloza je primarna bolest domaćih životinja koja se direktnim ili indirektnim putem prenosi na ljude.

Bruceloza je rasprostranjena po cijelom svijetu i trenutno zvanični pokazatelji ukazuju na porast ove bolesti.

Zarazne i parazitne bolesti životinja pored velikih ekonomskih šteta ugrožavaju i zdravlje ljudi.

Postojeće stanje niskog obuhvata kontrole zdravlja životinja može se prevazići ukupnim poboljšanjem socijalno-ekonomskog statusa poljoprivrednih proizvođača, odnosno mjerama koje će uticati na svijest vlasnika životinja o potrebi zdravstvene zaštite zdravlja životinja.

Neprovođenje mjera zdravstvene zaštite životinja i mjera veterinarskog javnog zdravstva

direktno utiču na epizootiološku situaciju i ugrožavanje zdravlja ljudi.

Provođenjem dijagnostičkih ispitivanja u cilju otkrivanja, sprečavanja širenja i suzbijanja zaraznih i drugih bolesti životinja stvaraju se realne mogućnosti za stavljanje epizootiološke situacije na području grada pod kontrolu uz pretpostavku da se:

- poboljša sistem nadzora u provođenju zakonom propisanih mjera naročito kontrolu uzgoja i prometa životinja i zakonske odgovornosti vlasnika životinja za provođenje propisanih mjera,

- obezbijede budžetska sredstva na svim nivoima vlasti za fi nansiranje i sufi nansiranje minimalnog obima zaštite zdravlja životinja-primarnu veterinarsku zaštitu životinja u skladu sa članom 45. Zakona o veterinarstu Bosne i Hercegovine,

- obezbijede sredstva za fi nansiranje i sufi nansiranje mjera za prevencuju, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti životinja, označavanje životinja i provođenje drugih zootehničkih i zoohigijenskih mjera.

Ovim Programom utvrđuju se mjere i aktivnosti koje će se provoditi u narednom periodu, kao i nosioci iz oblasti veterinarstva i drugi subjekti nadležni za zaštitu životinja na području grada Bihaća, kao i rokovi za izvršenje.

Preventivne mjere koje će se provoditi u cilju zaštite životinja od zaraznih bolesti (zoonoze) na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu:


Tabela broj 13

R/B MJERE I AKTIVNOSTI NOSILAC ROK NAPOMENA

1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Sistematično praćenje stanja zaraznih bolesti životinja Donošenje Programa mjera za zdravstvenu zaštitu životinja na području grada Bihaća Dijagnostičko ispitivanje životinja s ciljem kontrole zdravlja životinja i sprječavanje pojave zaraznih bolesti Preventivna cijepljenja životinja Liječenje i druga tretiranja (kastracija, sterilizacija) Obezbjeđenje potrebnih zaštitnih sredstava (vakcina i dr.) za životinje Osigurati kontinuirani veterinarski inspekcijski nadzor Održavanje postojećih jama-grobnica na području grada Osiguranje uslova za funkcioniranje skloništa napuštenih životinja Dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, hvatanje, uklanjanje i odvoženje pasa i drugih napuštenih životinja u sklonište, te neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa, konfiskata i otpadaka Obezbjediti higijenski ispavnu vodu za piće, sanitarnu zaštitu izvorišta, objekata i uređaja za opskrbu pitkom vodom Osiguranje zdravstvene ispravnosti živežnih namirnica Rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze životinja na stanovništvo Prijavljivanje o nastanku bolesti Obezbjeđivanje adekvatnog prostora i potrebnih količina lijekova za pacijente oboljele od bruceloze i drugih bolesti Sprovođenje supervizije (anketiranje, izviđanje i praćenje) kod oboljelih i njihovih porodica Održavanje postojeće i nabavka nove potrebne opreme za Veterinarsku službu zaštite i spašavanja civilne zaštite

JU Veterinarska stanica

" " " "

JU Veterinarska stanica Služba opće uprave,privredne i društvene djelatnosti Služba civilne zaštite JU Veterinarska stanica i nadležne inspekcije JKP Komrad JU Veterinarska stanica Grad Bihać-Služba civilne zaštite JU Veterinarska stanica Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti JU Veterinarska stanica JKP Komrad JP Vodovod Kantonalna veterinarska inspekcija JU Veterinarska stanica Kantonalni Zavod za javno zdravstvo ZU Dom zdravlja " Kantonalna bolnica dr Irfan Ljubijankić JU Veterinarska stanica ZU Dom zdravlja JU Veterinarska stanica Grad Bihać – Služba civilne zaštite

kontinuirano 2015.-2020.god. kontinuirano kontinuirano kontinurano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano po potrebi kontinuirano kontinirano


POGLAVLJE V. BILJNE BOLESTI I ŠTETOČINE

Bolesti biljaka mogu biti prouzrokovane neživim ili abiotskim i živim ili biotskim faktorima.

Bolesti prouzrokovane neživim faktorima zovu se neparazitske (neinfektivne) bolesti, a one izazvane živim faktorima parazitske, infektivne ili zarazne.

Patogeni biotske prirode su: gljivoliki organizmi, parazitne gljive, bakterije, virusi, viroidi, parazitne cvjetnice i molikuti.

U prouzrokovače neparazitnih ili neinfektivnih bolesti ubrajaju se klimatski faktori, mehanički utjecaj toksičnih materija ili štetnih plinova iz zraka, utjecaj pesticida i mineralnih materija.

Da bi se izbjegle bolesti ratarskih, voćarskih i šumskih kultura potrebno je provoditi:

- Agrotehničke mjere koje obuhvataju pravilnu sadnju, odnosno sjetvu, smanjivanje zakorjenjenosti, pravilnu gnojidbu, zaoravanje strništa, provođenje dubokog zimskog oranja, pravilan plodored, pravilnu rezidbu voćaka, odstranjivanje suvišnih i suhih grana, saniranje rana nastalih prilikom rezidbe i dr.

- Mehaničke mjere obuhvataju; odstranjivanje uginulih stabala, struganje stare, oštećene i ispucale kore, skidanje insekata sa stabala, skidanje gnijezda larvi, postavljanje lovnih stabala i lovnih pojasa, kopanje lovnih jama i dr.

- Fizičke mjere u koje se ubrajaju: temperatura, vlaga, svjetlost, boja, zvuk, električna struja, a najviše se koriste za suzbijanje skladišnih štetočina.

- Biološke mjere se odnose na suzbijanje štetočina drugim živim organizmima (tzv. prirodnim neprijateljima).

- Hemijske mjere podrazumijevaju primjenu pesticida i drugih hemijskih sredstava za suzbijanje biljnih bolesti, štetočina i korova.

- Zajedničke preventivne mjere koje obuhvataju organizovanje izvještajne službe za zaštitu bilja, organizovanje ogleda zemljišta, bilja i prostorija za smještaj, preradu i čuvanje bilja, kontrolu uređaja za preradu bilja i kontrolu upotrebe sredstava za zaštitu bilja, praćenje meteoroloških uslova koji su od značaja za prognozu pojave biljnih bolesti i štetočina.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite biljaka od bolesti i štetočina na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu.


Tabela broj 14


1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Pružanje stručne pomoći poljoprivrednim proizvođačima Edukacija poljoprivrednih proizvođača u pogledu primjene zaštitnih sredstava biljaka Redovno praćenje stanja zaštite voćarskih, ratarskih i šumskih biljaka i preduzima nje potrebnih mjera Uređenje vodotoka radi smanjenja plavljenja poljoprivrednih površina Praćenje meteoroloških uslova radi prav ovremenog utvrđivanja nastanka pojave biljne bolesti i štetočina Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta Zabrana stavljanja u promet i upotrebu kontaminiranog bilja i biljnih proizvoda Primjena dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u prostorijama z a smještaj, preradu i čuvanje bilja Primjena agrotehničkih, mehaničkih, fizičkih i drugih mjera

Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti

"

" Agencija za slivno područje rijeke Save Služba za komunalne djelatnosti,vode,zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JU "Zavod za prostorno uređenje" Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti Poljoprivredni proizvođači Subjekti iz oblasti vodoprivrede i poljoprivrede Nadležne inspekcije Nadležni subjekti iz oblasti poljoprivrede

"

kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano


POGLAVLJE VI. POŽARI

Broj i vrsta požara na području grada Bihaća u posljednjih 10 godina

Tabela broj 15

Godina

Vrsta požara Građevine

Otvoreni prostor

Prevozna sredstva

Šumski požari

Trava i nisko ras.

Ukupno

2004. 90 17 8 47 17 179 2005. 95 42 8 14 17 176 2006. 93 33 9 4 29 168 2007. 91 100 10 0 53 254 2008. 88 87 17 14 73 279 2009. 7 74 6 4 70 251 2010. 76 35 5 0 35 151 2011. 57 100 11 26 74 268 2012. 68 173 11 56 117 425 2013. 34 56 13 56 48 207 Ukupno 789 717 98 221 533 2.358

Odjeljak A - Opasnost od nastajanja požara

A.1. U građevinama gdje boravi veći broj lica

Pregled građevina u kojima privremeno ili stalno boravi veći broj lica

Tabela broj 16

Općina

VRSTA OBJEKTA Ukupno

Javni objekti Poslovni objekti Stambeni objekti Kategorija ugroženosti od požara

Broj objekata

Kategorija ugroženosti od požara

Broj objekata

Kategorija ugroženosti od požara

Broj objekata

1 2 3 4 5 6 7 8 Bihać

K3 K4 K5

8 9 8

K3 K4 K5

0 12 29

K3 K4 K5

0 25 127

K3 - 8 K4 - 46 K5-164

Ukupno 25 41 152 218

Skraćenice u tabeli imaju slijedeća značenja:

- K3 predstavlja kategoriju tehnološkog procesa ugroženosti od požara u koju spadaju pogoni u kojima se radi sa zapaljivim tečnostima čija je tačka paljenja 100-300 ºC, čvrstim materijalom čija je tačka paljenja do 300 ºC i

javnim, poslovnim i stambenim objektima koji mogu da prime više od 500 lica.

- K4 predstavlja kategoriju tehnološkog procesa prema ugroženosti od požara u koju spadaju pogoni u kojima se radi sa tečnostima, čvrstim materijama čija je tačka paljenja iznad 300 ºC i


javnim, poslovnim i stambenim objektima koji mogu da prime od 100 do 500 lica.

- K5 predstavlja kategoriju tehnološkog procesa ugroženosti od požara u koju spadaju pogoni u kojima se radi sa negorivim materijama i hladnim mokrim materijalom i objekti koji mogu da prime od 20 do 100 lica.

Prema Procjeni ugroženosti od požara svi stambeni, poslovni, javni i drugi objekti na području grada Bihaća razvrstani su u tri kategorije:

Kategorija K3............... 8 objekataKategorija K4............. 46 objekataKategorija K5........... 164 objekta------------------------------------------Ukupno: 218 objekata

U općini je najveći broj objekata u kategoriji K5 i to: 8 javnih, 29 poslovnih i 127 stambenih.

Opasnost od nastajanja požara u građevinama u kojima boravi veći broj lica proizilazi iz slijedećih činjenica:

- najveći broj navedenih građevina izgrađen je u prošlom stoljeću (što je objekat stariji veće je požarno opterećenje),

- nelegalna gradnja bez ikakve projektno-tehničke dokumentacije, prostorno-tehničkih mjera zaštite od požara, što povećava stepen ugroženosti od požara i pogoduje prenosu i širenju požara na susjedne objekte,

- stare električne instalacije,

- neispravni dimovodni kanali (dimnjaci) i veliki broj stambenih građevina koji su u prijeratnom periodu bile vezane na centralni sistem zagrijavanja nema dimnjaka, pa se za odvođenje dima koriste sistemi za ventilaciju,

- neispravna unutrašnja hidrantska mreža, nedostatak hidrantskih ormarića, vatrogasnih crijeva i mlaznica i protupožarnih aparata,

- odlaganje lako zapaljivih materija i predmeta u potkrovljima i podrumskim prostorijama (stara arhiva, namještaj, odjeća i slično),

- izvođenje radova na građevinama uz upotrebu

otvorenog plamena (zavarivanje, rezanje, brušenje i slično),

- neizgrađeni i zakrčeni vatrogasni putevi, prolazi i prilazi u i oko objekata,

- skladištenje roba u skladištima u količinama većim od dozvoljenih,

- napuštene i devastirane hale i postrojenja prijeratnih industrijskih preduzeća u kojima se ne provode mjere zaštite od požara.

Na području grada postoji nepokretna zaštićena historijska graditeljska cjelina.

Uglavnom se radi o starim gradovima i kulama. Ove graditeljske cjeline se ne održavaju što ih čini osjetljivim u pogledu opasnosti od požara.

Obzirom na vrstu ugrađenog materijala cijeli građevinski fond grada može se podijeliti na:

- lake montažne prizemne objekte - izgrađene od montažnih sistema u kombinaciji drvo-metal-izolacione ploče, prisutne u malom broju (prodavnice, zanatski centri i slično), a njihova vatrootpornost nije velika,

- zgrade građene od opeke ili opeke u drvenom kosturu malo su zastupljene i male su vatrootpornosti zbog velikog prisustva drveta i drugih gorivih materijala u svojoj konstrukciji,

- zgrade građene od mještovitog materijala, zidane u kombinaciji opeka-drvo, kamen-beton nešto su otporniji od prethodnih kategorija. Ovakvi objekti građeni su do 1964. godine, kada se poslije zemljotresa u Skoplju uvode novi propisi i tehnička pravila za gradnju u seizmički osjetljivim područjima,

- zidane zgrade armirano-betonskom skeletnom konstrukcijom, većina objekata izgrađena je poslije 1964. godine, veće su vatrootpornosti zbog materijala koji su se koristili prilikom njihove izgradnje.

Opasnost od požara u građevinskim objektima raste sa starošću građevina. Tačne podatke o prosječnoj starosti objekta nije bilo moguće utvrditi jer nisu vođene, niti postoje baze podataka o starosti izgrađenih objekata.


Neredovito investicijsko i tekuće održavanje, ugrađivanje raznih novih materijala u konstruktivne elemente, uvođenje novih tehnologija u stambenom i poslovnom dijelu objekta, izvođenje različitih pregradnji i nadogradnji, ugrađivanje novih sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije u građevinama, značajno je utjecalo na smanjenje njihove vatrootpornosti.

Posebno požarno opterećeni, u pogledu godina starosti i načina gradnje su objekti u starom gradskom jezgru koji su građeni u kombinaciji opeka-drvo ili kamen-opeka, sa požarno neotpornim međuetažnim i krovnim konstrukcijama, dotrajalim dimnjacima i dimovodnim kanalima, starim električnim i gromobranskim instalacijama.

Veći broj stambenih javnih objekata izgrađenih poslije 1964. godine postali su požarno opterećeni zbog dotrajalosti, neredovitog ili nikakvog tekućeg održavanja objekta, uništenih hidrantskih instalacija i opreme, a pogotovo su osjetljivi objekti viši od 22 m koji se smatraju visokim objektima.

Ti objekti su uglavnom opremljeni suhim hidrantskim instalacijama i požarnim stepenicama, a generalno gledajući nijedan od ova dva segmenta se ne održava u funkcionalnom stanju.

Požarno opterećeni postali su industrijski objekti i postrojenja privrednih društava koja nisu privatizirana ili koja su zbog loše provedene privatizacije preduzeća prestale sa radom, kao što su Kombiteks, Krajinametal, Polietilenka, Šipad i drugi u kojima se ne provode ni najminimalnije mjere zaštite od požara.

Na osnovu izloženih činjenica na većem dijelu privatnih, poslovnih i stambenih objekata izgrađenih u prijeratnom periodu, postoji rizik od nastajanja i širenja požara.

A.2. Na šumskim površinama

Ukupna površina šuma na području grada Bihaća iznosi 45.380,10 ha u društvenom sektoru i 2.500 ha u privatnom sektoru, što ukupno iznosi 47.880,10 ha.

Tabelarni pregled šumskih površina kojima gazduje Š.U. Bihać

Tabela broj 17

GOSPODARSKA JEDINICA TIP ŠUME RB RK LJKV PLJEŠ. GATA OSJEČ. UKUPNO

visoke šume 4414,20 2713,60 398,40 4143,30 5147,70 16817,20 izdanačke šume (niske)

8944,60 714,10 5798,80 2180,90 1140,10 3510,40 22288,90

šumske kulture 873,50 145,10 173,40 499,10 207,40 98,40 1996,90 goleti 1371,80 211,50 412,00 552,90 389,20 413,00 3350,40 uzurpacije 36,30 31,50 67,80 neproduktivne površine

30,70 104,90 178,20 178,20 454,40 858,90

ukupna površina (ha)

15634,80

3925,50

6873,30

7554,40

1768,20

9623,90

45380,10

Područje grada Bihaća ima najviše šuma IV stepena ili malog rizika od nastajanja požara i one zauzimaju površinu od 29.580 ha ili 64,37% ukupne površine šuma kojima gazduje Šumarija.

Šumska područja podijeljena su na


gospodarske jedinice. Pristup šumama omogućen je javnim i šumskim putevima.

Šumski putevi se slabo održavaju, te su time neravni i kao takvi onemogućavaju brzinu intervencije.

Na stepen ugroženosti šuma utječe niz faktora kao što su: različiti tipovi šuma, udaljenost šuma, klima, čovjek, podloga, putevi i dr.

Najugroženije su niske i visoke šume, dok su najmanje ugrožene šikare i goleti.

Kritične lokacije, prema iskustvima prethodnih godina su: Podplješevički pojas, Grmuško-srbljanski plato, Brekovačka strana, Pokojske majne, Grabež, Hrgar, Tihotina, Gorjevac, Doljani, Orašac, Kulen Vakuf, Martin Brod, Očijevo, Cvjetnić.

Kritično vrijeme dana za nastanak požara su popodnevni sati (16-20 h).

Na velikom dijelu šuma na području podružnice Bihać nalaze se minska polja što daje dodatnu opasnost vatrogascima u akcijama gašenja šumskih požara.

U periodu 2004.-2013. godina ukupno je registrovano 221 šumski požar.

Najznačajniji faktor u provođenju mjera zaštite od požara, te lokalizovanja i gašenja požara u početnoj fazi je sistem osmatranja i obavještavanja.

Potrebna je pravovremena i detaljna informacija o nastanku i mjestu nastanka požara kako bi se isti na vrijeme lokalizovao, te spriječilo njegovo daljnje širenje.

Organizacija zaštite od požara na području Podružnice – Šumarija Bihać, bazira se na čuvarsko-osmatračkoj službi koja je pod neposrednim nadzorom poslovođa, a čiji je osnovni zadatak preventivno djelovanje na zaštitu šuma od požara, a pod čim se naročito prodrazumijeva obilazak povjerenih reona i svakodnevno osmatranje istih, a pogotovo u kritičnim požarnim periodima.

Tim za gašenje šumskih požara na području Podružnice - Šumarija Bihać se sastoji od vođe tima, vozača, četiri člana tima iz Kantonalne uprave šumarstva i četiri člana tima Podružnice – Šumarija Bihać.

Opremljenost sredstvima Šumarija Bihać raspolaže:

- naprtnjače U-25 ................................23 kom- metalne metle.....................................37 kom- gumene metle.....................................10 kom

Šumska uprava Bihać raspolaže slijedećim materijalno-tehničkim sredstvima:

- kombi VW............................................3 kom- kombi VW TDI....................................1 kom- kombibus VW......................................1 kom- mazda pick up.......................................1 kom- hundai santa fee....................................1 kom- lada Niva...............................................1 kom- motorna pila........................................10 kom- motorna pila – kružna...........................3 kom- tačke......................................................3 kom- lopata...................................................40 kom- kramp..................................................12 kom- budak...................................................78 kom- sjekira..................................................34 komA.3. Na poljoprivrednim površinama

Na području grada Bihaća ukupna površina za poljoprivrednu djelatnost iznosi 31.651 ha, od čega se u privatnom vlasništvu nalazi 72,6% , a u državnom vlasništvu 27,4% površine.

Gledajući po kulturama njive zauzimaju 13.344 ha, voćnjaci 536 ha, livade 9.966 ha i pašnjaci 7.805 ha.

U procjenjivanju opasnosti od nastanka požara na poljoprivrednom zemljištu kao parametri se mogu uzeti podaci o broju registrovanih požara trave i niskog rastinja u odnosu na ukupan broj registrovanih požara i ukupno registrovanih broj požara otvorenog prostora.


- U periodu 2004.-2013. godina na području grada registrovano je ukupno 2358 požara, od toga požara trave i niskog rastinja 533.

- U periodu 2004.-2013. godina na području grada registrovano je 717 požara otvorenog prostora.

Požari trave i niskog rastinja su najčešći uzročnik šumskih požara i javljaju se u godišnjim dobima kada i šumski požari.

Osnovni uzroci velikog broja požara trava i niskog rastinja su:

- veći dio poljoprivrednog zemljišta ne koristi se u poljoprivredne svrhe,

- poljoprivredno zemljište jednim dijelom potpuno zapušteno i iz poljoprivrednog prelazi u šumsko,

- pojasevi uz cestu i prugu su djelimično neomeđeni, obrasli travom, grmljem i sl.

- ne provode se propisane mjere zaštite od požara kod paljenja otpada na poljoprivrednom zemljištu,

- ne postoji osmatračko-dojavna služba za rano otkrivanje požara na poljoprivrednim površinama,

- nedostaju znakovi upozorenja i opasnosti uz puteve i poljoprivredne površine.

Udio poljoprivrednog zemljišta u minski sumnjivim površinama nije poznat, ali je činjenica da je još uvijek značajan dio poljoprivrednog zemljišta kontaminiran minama i drugim neeksplodiranim ubojnim sredstvima.

Na takvim zemljištima nije moguće obavljati poljoprivrednu djelatnosti, niti gasiti požar, već ga samo lokalizirati, odnosno držati u granicama kontaminiranog prostora.

Odjeljak B – Mjere i aktivnosti koje će se pro-voditi u programskom periodu

B.1. Normativne i organizacijsko-tehničke mjere

- Donositi propise iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti grada.

- Poslije prikupljenih podataka u pravnim licima (vrsta i obim djelatnosti, korisna površina, količina proizvodnje i vrsta medija, količina uskladištenih roba i dr.) u Planu zaštite od požara grada utvrditi koja pravna lica na području grada su dužna donijeti Procjenu ugroženosti, Plan zaštite od požara i osnovati vlastitu vatrogasnu jedinicu.

- U skladu sa Procjenom ugroženosti od požara u Planu zaštite od požara, utvrditi u kojim dobrovoljnim vatrogasnim društvima će se formirati dobrovoljne vatrogasne jedinice ili osnovati ispostave.

- U budžetu grada planirati fi nansijska sredstva za nabavku materijalno-tehničkih sredstava i opreme za dobrovoljne vatrogasne jedinice, ako su Planom zaštite od požara te jedinice određene za izvršenje određenih poslova i zadataka i zaštite od požara na području grada.

- U profesionalnoj vatrogasnoj jedinici grada izvršiti zanavljanje ili nabavku novih materijalno-tehničkih sredstava i opreme u skladu sa propisom o minimumu tehničke opreme i sredstava i rokovima korištenja te opreme i sredstava.

- Za vatrogasce u profesionalnoj vatrogasnoj jedinici izvršiti nabavku vatrogasnih uniformi, lične, zajedničke zaštitne odjeće, obuće i opreme.

- U profesionalnoj vatrogasnoj jedinici grada, izvršiti nabavku vatrogasnih vozila.

- U profesionalnoj vatrogasnoj jedinici grada, organizovati sistem radio i drugih veza, kao dio komunikaciono-informacionog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, u okviru operativnog centra civilne zaštite.

- Za smještaj profesionalne vatrogasne jedinice grada i vatrogasne opreme i tehnike osigurati objekte u skladu sa propisima o uslovima koje moraju ispunjavati ti objekti.

- Izvršiti nabavku sredstava veze za dobrovoljne vatrogasne jedinice, kako bi u uslovima povećane požarne opasnosti mogle organizovati dežurstva i pravovremeno izaći


na vatrogasnu intervenciju.

B.2. Urbanističke mjere

- Osigurati da se pri izradi dokumenata prostornog uređenja, prostornih, urbanističkih i drugih planova obavezno predvide prostorne i tehničke mjere zaštite od požara i to:

a) uslovi za efi kasno spašavanje ljudi i materijalnih dobara,

b) potrebni razmaci i protivpožarne udaljenosti između objekata,

c) saobraćajne i manipulativne površine za interventna vozila,

d) izvori za snabdijevanje vodom za gašenje požara,

e) primjena odgovarajućih materijala koji ne mogu biti uzročnici nastanka i prenosa požara.

- Pri projektiranju građevina u kojima se proizvode ili uskladištavaju eksplozivne materije i zapaljive tečnosti i plinovi, građevine za kolektivno stanovanje, industrijskih građevina i građevina za javnu upotrebu, obavezno izraditi elaborate zaštite od požara.

- Pri projektiranju stambenih građevina sa četiri ili više nadzemnih etaža, industrijskih građevina, energetskih objekata i građevina za javnu upotrebu (bolnice, hoteli, sportske i druge dvorane, robne kuće, škole i sl.) obavezno projektovati požarne stepenice.

- Pri određivanju mikro i makro lokacije objekata voditi računa o saobraćajnoj povezanosti, klimatskim uslovima, transportu važnih energenata, tipovima gradnje.

B.3. Obezbjeđenje vode za gašenje požara

- Pravna lica koja upravljaju vodovodnom mrežom dužna su pri izgradnji, rekonstrukciji i korištenju ove mreže osigurati propisan protočni kapacitet i pritisak u vodovodnoj mreži.

- Pri izgradnji i rekonstrukciji lokalnih vodovoda u ruralnim područjima projektovati i izgraditi hidrantsku mrežu.

- Sačiniti katastar hidrantske mreže sa označenim mjestima podzemnih i nadzemnih hidranata.

- Sve podzemne hidrante pronaći i propisno obilježiti i omogućiti njihovo nesmetano korištenje.

- Na svim mjestima na kojim je razmak između podzemnih hidranata veći od 150 m, ugraditi nadzemne hidrante.

- Kod podzemnih hidranata koji nisu obilježeni na propisan način postaviti natpisne ploče sa oznakom udaljenosti na najbližim građevinama, čelični ili betonski stub.

- Kontrolisati pritisak i količinu vode u vodovodnom sistemu najmanje jedanput godišnje.

- Izgraditi privremeno ili stalno postrojenje za zahvatanje površinske vode na otvorenim vodotocima kako bi se nadomjestio nedostatak vode za gašenje požara.

- Izgraditi prilazne puteve i platforme za vatrogasna vozila do postrojenja za zahvatanje površinske vode za gašenje požara.

B.4. U posebno ugroženim objektima i pros-torima

- U objektima u kojim boravi veći broj ljudi riješiti redovnu kontrolu i pregled ložišta, dimnjaka i dimovodnih kanala, unutrašnje hidrantske mreže i opreme za njeno korištenje, aparata za gašenje početnih požara i druge opreme za gašenje požara.

- U objektima kolektivnog stanovanja izvršiti uklanjanje smeća i drugih lako zapaljivih materijala iz podruma, stubišta, potkrovlja i drugih zajedničkih dijelova objekta.

- Izgrađene vatrogasne prilaze, pristupe i druge manipulativne prostore namijenjene za korištenje vatrogasnih vozila i tehnike, redovno održavati i omogućiti njihovo nesmetano korištenje.

- Gromobranske instalacije na objektima redovno održavati i izvršiti zamjenu oštećenih i neispravnih dijelova.

- Gromobranske instalacije sa izvorom ionizirajućeg zračenja zamijeniti klasičnim


gromobranskim instalacijama.

- Pri projektovanju i izgradnji skladišta pridržavati se Pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija.

- Objekte industrijskih preduzeća na području grada koja nisu privatizirana staviti pod stalno fi zičko obezbjeđenje i poduzeti mjere da se ti objekti zaštite od požara.

- Vlasnici i korisnici postrojenja i skladišta zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih materija dužni su se pridržavati propisa za prevoz i uskladištenje takvih materija.

- Izraditi bazu podataka o svim objektima u kojima se vrši promet zapaljivih tečnosti, plinova, eksplozivnih i drugih materija.

- Izraditi bazu podataka o starosti građevinskih objekata i broju osoba koje privremeno ili stalno borave u njima.

B.5. Za šume i šumsko zemljište

- Izmjenama propisa iz oblasti poljoprivrede i šumarstva utvrditi obavezu donošenja podzakonskih propisa iz oblasti zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta od požara i loženja vatre na otvorenom, spaljivanje trave, korova i drugog poljoprivrednog otpada.

- Pojačati inspekcijski nadzor u oblasti poljoprivrede, šumarstva i zaštite od požara radi kontrole provođenja utvrđenih mjera zaštite od požara.

- Izraditi Plan zaštite šuma od požara za sve šume.

- Izvršiti kategorizaciju privatnih šuma prema stepenu ugroženosti od požara.

- Putem sredstava informisanja i pisanih obavijesti redovno obavještavati i upozoravati stanovništvo na potrebu provođenja preventivnih mjera zaštite od požara.

- Organizirati osmatračko-dojavnu službu za pravovremeno otkrivanje šumskih požara i tu službu angažovati i izvan požarne sezone 01.03.-01.10., jer veliki broj šumskih požara nastaje izvan te sezone.

- Za gašenje šumskih požara u okviru šumsko-

privrednog društva organizovati vlastitu službu za zaštitu od požara-vatrogasnu jedinicu i istu opremiti vatrogasnom tehnikom i opremom za gašenje šumskih požara.

- Redovno provoditi preventivno uzgojne radove u šumama i šumskih zemljišta kao što su: njega sastojina, pravovremena proreda sastojina, orezivanje i uklanjanje suhog granja, izrada i održavanje protupožarnih prosjeka i puteva, izrada protupožarnih prosjeka sa elementima šumske ceste, uređivati i održavati pristupačne vodene resurse za gašenje šumskih požara.

- Redovno čišćenje i uspostavljanje sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektroenergetskih vodova.

- Redovno čistiti i održavati rubne pojaseve uz javne puteve i željezničke pruge.

- Postaviti i redovno održavati znakove upozorenja i zabrane (zabrana loženja vatre, pušenja, kampiranja i sl.) na ivicama šuma i putevima koji prolaze kroz šume.

B.6. Na poljoprivrednom zemljištu

- Izvršiti kategorizaciju poljoprivrednog zemljišta prema stepenu ugroženosti od požara.

- Izmjenom zakonskih propisa u oblasti poljoprivrede utvrditi obavezu vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta da organizuje osmatračko-dojavnu službu za pravoremeno otkrivanje požara na poljoprivrednom zemljištu.

- Kroz izmjene zakonske regulative osigurati korištenje poljoprivrednog zemljišta da bi se obrađivanjem smanjile zapuštene poljoprivredne površine.

- Poljoprivredno zemljište se mora obrađivati uz agrotehničke mjere na način da se ne umanjuje njihova vrijednost. U toku korištenja poljoprivrednog zemljišta obavezno je uređivanje i održavanje rubova, živica, međa, poljskih puteva i kanala.

- Kanali i ostali vodotoci koji se mogu koristiti za gašenje požara na otvorenom prostoru moraju se obavezno čistiti, a prilazni putevi za vatrogasna vozila održavati.

- U vrijeme pripreme poljoprivrednog zemljišta


za sjetvu, berbu i u vijeme povećane ugroženosti od požara na otvorenom prostoru, aktivirati osmatračko-dojavnu službu za pravovremeno otkrivanje požara.

- Pri spaljivanju korova, suhe trave, granja i drugog poljoprivrednog otpada obezbjediti odgovarajuća sredstva za gašenje požara i poduzeti sve potrebne mjere zaštite od požara propisane Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastva i propisima o spaljivanju poljoprivrednog otpada na poljoprivrednim i drugim površinama.

- Redovno organizovati savjetodavne sastanke za sve učesnike provođenja zaštite od požara na otvorenom prostoru, sa vlasnicima šuma i poljoprivrednog zemljišta, stanovništvom ruralnih područja koja graniče sa poljoprivrednim i šumskim zemljištem, šumskim, poljoprivrednim i inspektorima zaštite od požara, u cilju poduzimanja preventivnih mjera na smanjenju i otklanjanju opasnosti od požara na otvorenom prostoru.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite od požara na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu.


Tabela broj18


1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Pri izradi dokumenata prostornog uređenja (prostornih, urbanističkih i dr.) obavezno primjenjivati prostorne i tehničke mjere zaštite od požara Pri i zgradnji građevina obavezno poštivanje propisa i tehničkih normativa iz oblasti zaštite od požara Sačiniti evidenciju (obzirom na starost, način gradnje i stanje objekta) građevina koje predstavljaju povećani rizik nastanka požara Donošenje Plana zaštite od požara i osnivanje vlastitih vatrogasnih jedinica Formiranje i pomoć u radu dobrovoljnih vatrogasnih društava u gradu Bihaću Sačiniti katastar hidrantske mreže, te osigurati ispravnost iste s propisanim pritiskom i količinom vode na cijelom području grada Bihaća Organizirati osmatračko -dojavnu Službu za otkrivanje šumskih požara i označiti prostore za izletnike na šumskom zemljištu , te izvršiti opremanje timova i jedinice MTS-om Instalirati uređaje za rano otkrivanje i dojavu opasnosti od požara Edukacija i informisanje zaposlenih i građana o p rotivpožarnoj opasnosti na području grada Nabavka vatrogasnih vozila Nabavka lične i zajedničke zaštitne odjeće, obuće i opreme za vatrogasce Nabavka materijalno -tehničkih sredstava za jedinicu specijalizirane namjene zaštite od požara civilne zaštite Sistem radio i drugih veza profesionalne vatrogasne jedinice organizirati u okviru O perativnog centra civilne zaštite

Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove Obveznici iz Zakona Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti Služba civilne zaštite JP "Vodovod" JP "Unsko-sanske šume" d.o.o. "Šumarija" Bihać Organi grada Preduzeća i druga pravna lica Vlasnici objekata Služba civilne zaštite – Vatrogasna jedinica Služba za finansije Služba civilne zaštite Služba za finansije Služba civilne zaštite Služba za finansije Služba civilne zaštite Služba civilne zaštite

kontinuirano

kontinuirano

2016. god.

2015.-2016.

god.

2016. god.

2015.god.

kontinuirano

2015.-2020.god.

kontinuirano

2016.god.

kontinuirano

kontinuirano

do 2016.

god.


POGLAVLJE VII. RADIOAKTIVNO I DRUGO ZAGAĐIVANJE ZEMLJE, VODE I ZRAKA

U okviru ove teme obrađuju se pitanja koja se odnose na nuklearno, kemijsko i biološko oružje te radioaktivne izvore u upotrebi ( medicina, industrija, znanost i obrazovanje....).

I pored postojanja međunarodnih propisa o zabrani proizvodnje oružja za masovno uništavanje, noviji trendovi u svijetu ukazuju na povećanje broja zemalja koje svoje programe i dalje razvijaju, čime se povećava opasnost od upotrebe oružja za masovno uništavanje ljudi.

U jednom broju zemalja osiromašeni uranijum našao je primjenu i koristi se kao efi kasna municija za razaranje armirano-betonskih struktura i objekata koji se nalaze duboko pod zemljom, kao i oklopnih vozila.

Municija sa osiromašenim uranijem u pravilu ispaljuje se iz topova kojima su opremljeni avioni i borbeni tenkovi.

Municija sa osiromašenim uranijumom korištena je prvi put 1991. godine u Zaljevskom ratu, nažalost ni naša zemlja nije pošteđena ove vrste opasnosti, jer je utvrđeno da je navedena municija korištena od strane SFOR-a tokom proteklog rata i na prostorima Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini nema nuklearnih postrojenja i ne vrši se djelatnost nuklearnim materijalom.

Izvori sa ionizirajućim zračenjem uglavnom se koriste u medicini, industriji, znanosti i obazovanju, a manje u drugim djelatnostima. U medicini se koriste rendgenski aparati, akceleratori i drugi izvori, dok se u industriji koriste rendgenski aparati za defektoskopiju i industrijski mjerači i na koncu: rendgenski aparati i akceleratori za provjeru pošiljaka i prtljage u poštanskom i putničkom prometu, zatim u objektima koji se posebno štite tj. objektima od posebnog značaja za službu, državu itd.

Prema informacijama i saznanjima Službe civilne zaštite na području grada Bihaća koristi se 5 zatvorenih izvora ionizirajućeg zračenja (Kantonalna bolnica “dr. Irfan Ljubijakić”) i 4 gromobrana sa ugrađenim radioaktivnim izvorima (lokaliteti Poletilenka Bihać, E-RKG Bihać, Kombiteks Bihać i Kombiteks Kulen Vakuf) i uredno su prijavljeni Državnoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost koji vrše nadzor nad korištenjem istih.

Za radioaktivne detektore dima ne postoje podaci, ali ih ima instaliranih u značajnijem broju.

Navedeni izvori usljed kvara ili pogrešnog rukovanja mogu izazvati prekomjerno izlaganje osoba koje rade s izvorima ili se zateknu u njihovoj blizini.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite zemlje, vode i zraka od radioaktivnog i drugog zagađivanja na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu.


Tabela broj 19


1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Registracija izvora ionizi rajućeg zračenja Evidencija izvora ionizirajućeg zračenja Kontrola izvora ionizirajućeg zračenja Prostornim i urbanističkim planom grada planirati izgradnju skloništa i zaklona Odrediti vlasništvo skloništa izgrađenih prije rata, te izvršiti procjenu (opravdanost ) sanacije, rekonstrukcije i opremanja do upotrebne dozvole Izvršiti prilagodbu skloništa i zaklona u objektima kolektivnog stanovanja Vršiti evidenciju prikupljanja sredstava po osnovu oslobađanja investitora od izgradnje skloništa Sanirati postojeća skloništa u objektima od posebnog interesa u (elektroprivreda, telekomunikacije, informisanje, z dravstvo, saobraćaj i komunalne djelatnosti....) Obezbjediti potrebna sredstva za sprovođenje lične i kolektivne zaštite građana u stambenim, poslovnim, te objektima kolektivnog stanovanja Opremati jedinicu RHB zaštite materijalno-tehničkim sredstvima

Vlasnici DARNS DARNS Kantonalna uprava civilne zaštite Služba civilne zaštite Grada DARNS Federalni zavod za javno zdravstvo Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove Služba civilne zaštite Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove Služba civilne zaštite Služba civilne zaštite Vlasnici objekata Vlasnici poslovnih i stambenih objekata i kuća Služba civilne zaštite

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

kontinuirano

2016.-2020.

god.

kontinuirano

kontinuirano

do 2018.god.

kontinuirano

kontinuirano

POGLAVLJE VIII. KONTAMINIRA-NOST ZEMLJE, ZRAKA, VODE I KON-TAMINACIJA OTPADOM

1. Kontaminiranost zraka

Najznačajnija ljudska djelatnost koja na području grada izaziva zagađivanje zraka je sagorijevanje čvrstih i tečnih goriva za proizvodnju različitih oblika toplote (tehnološko zagrijavanje i loženje u domaćinstvu), a emisija se izražava godišnjom količinom u zrak ispuštenog

sumpordioksida (SO2), čvrstih čestica (čađ i dr.) i ugljikovodika (CH).

Prema podacima iz Procjene ugroženosti zagađenost sumpordioksidom u Bihaću je u prosjeku Bosne i Hercegovine.

2. Kontaminiranost voda

Grad Bihać snabdijeva se vodom za piće iz centralnih i lokalnih izvora i to sa kraških izvora Klokot, Privilica, Toplica, Ostrovica, Žegar, te jednog subarteškog bunara u Gati i nekoliko


manjih izvora uglavnom za potrebe manjeg broja lokalnog stanovništva.

Shodno Zakonu o vodama i Zakonu o hrani kontrolu ispravnosti vode (fi zikalno-kemijsku i bakteriološku) redovno vrši Zavod za javno zdravstvo USK-a.

Pokrivenost stanovništva i javnih privrednih subjekata u snabdijevanju vodom za piće sa javnog vodovodnog sistema je 90%, lokalnog 8%, a 2% je nepokriveno.

Nedovoljno se vrši informisanje građana o kvaliteti vode, odnosno samo u slučajevima kada se građani zbog povećane mutnoće, putem medija, pozivaju da vodu obavezno prokuhavaju.

Pored navedenog, značajno je napomenuti da na lokalnim seoskim sistemima dezinfekcija vode za piće skoro i ne postoji, a kontrola kvaliteta vode za piće se radi veoma rijetko.

Naprijed navedeno ukazuje na nezadovoljavajuće higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata, te da je opasnost od voda iz tla i površinskih vodotoka stalno prisutna.

3. Kontaminiranost zemljišta

Na bazi analiziranih podataka iz Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, evidentno je da većina zemljišta kako na kantonu, tako i na području grada Bihaća sadrže visok procenat pokretnog aluminijuma koji je toksičan za biljke ukoliko se nalazi u većim količinama, čime znatno ometa normalan razvoj kultura.

Kontaminiranost tla nastaje i zbog neadekvatne upotrebe organskih i mineralnih gnojiva, kao i pesticida.

Pored navedenog, neplanski se vrši eksploatacija određenih mineralnih ruda što uzrokuje velika oštećenja zemljišta, posebno vodnog sloja zemljišta, a samim tim povećava i opasnost od kontaminacije tla.

4. Kontaminacija otpadom

Komunalni otpad kako na području Unsko-sanskog kantona, tako i na području grada Bihaća predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema sa kojima se susrećemo.

Na području grada Bihaća preovladava nesanitarni način odlaganja komunalnog otpada, ne vrši se reciklaža, a ne postoji ni tehnologija za tretman otpada, zakonska regulativa se ne poštuje, što ima za posljedicu veliki broj divljih deponija.

Iako JKP “Komrad” vrši organizirani odvoz smeća iz gotovo svih naseljenih mjesta grada Bihaća, divlja odlagališta i dalje su prisutna i ugrožavaju stanovništvo naselja u mjesnim zajednicama Golubić, Pritoka, Ružica, Pokoj, Gata, Vedro Polje, Izačić, Srbljani, Brekovica, Orašac, Skočaj, Zavalje, Martin Brod i dr.

Na divljim deponijama se odlažu gotovo sve vrste otpada, većinom organskog porijekla (uginule životinje i neupotrebljivi dijelovi uginulih ili zaklanih životinja), građevinski otpad, staklo, guma, plastika, šut itd., što predstavlja stalnu opasnost za pojavu različitih vrsta epidemija i zagađenja.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite od raznih kontaminacija na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu.


Tabela broj 20

R/B MJERE I AKTIVNOSTI NOSILAC ROK NAPOMENA 1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Izgradnja kanalizacionog sistema i postrojenja za prečišćavanje, radi smanjenja zagađenja površinskih i podzemnih voda Obezbijediti dovoljne količine vode za piće i unaprijediti zaštitu kvalitete vode (sanitarne mjere zaštite, uvođenje propisane kontrole kvaliteta vode, redovno informisanje građana o kvaliteti vode) Osigurati uređaje za prečišćavanje vode za piće Provoditi mjere zaštite izvorišta pitke vode Zatvaranje divljih deponija krutog otpada na području grada Na odlagalištu k omunalnog otpada na lokalitetu Kruškovača izvršiti zatvaranje i sanaciju nakon izgradnje sanitarne deponije Unsko -sanskog kantona Obezbijediti da se usluge prikupljanja i odvoza otpada realizira u svim naseljima grada Obezbijediti selektiranje i odvaj anje krutog otpada od strane korisnika Obezbijediti detaljne analize o vrsti, količini i sastavu krutog otpada koji se prikuplja na području grada Sagledati mogućnost otvaranja centralne deponije na području grada Uvezati sistem za komunikacijsk u i informacijsku podršku sa Operativnim centrom civilne zaštite grada Uspostavljanje monitoring mreže imisionih mjernih stanica za kontrolu kvaliteta zraka

JU "Zavod za prostorno uređenje" JP "Vodovod" Služba za komunalne djelatnosti,vode,zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JU "Zavod za prostorno uređenje" JP "Vodovod" JP "Vodovod" Služba civilne zaštite JP "Vodovod" Služba za komunalne djelatnosti,vode,zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JKP "Komrad" JU "Zavod za prostorno uređenje" Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JKP "Komrad" Služba za prostorno uređenje,imovinsko-pravne i geodetske poslove Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JKP "Komrad" Služba za komunalne djelatnosti,vode,zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JKP "Komrad" građani JKP "Komrad" Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove Nadležno ministarstvo Unsko -sanskog kantona Svi subjekti zaštite i spašavanja Subjekti zaštite i spašavanja Služba civilne zaštite Hidrometeorološki zavod Federacije Zavod za javno zdravstvo USK-a Grad Bihać

2015.-2020.god.

kontinuirano

2016.-2020.god.

kontinuirano

2016.god.

2017.-2018.god.

kontinuirano kontinuirano

2015.god.

2016.-

2018.god.

kontinuirano

kontinuirano


POGLAVLJE IX. ATMOSFERSKE PRI-RODNE NESREĆE

Odjeljak A – Suše

Duži period bez dovoljnih količina padavina za normalan razvoj i sazrijevanje poljoprivrednih kultura, čija posljedica negativno utiče na visinu prinosa i kvalitet proizvoda bitnim odstupanjem od trogodišnjeg prosjeka, smatra se sušom.

Suša kao prirodna nesreća vezana je uglavnom za oblast vodoprivrede, odnosno korištenja i upotrebe vode.

Intenzitet suše se najčešće procjenjuje prema smanjenju prinosa, pod uslovom da na to nisu uticali drugi štetni faktori.

Ako je prinos smanjen do 20% riječ je o slaboj suši, 20-50% o srednjoj suši, a preko 50% o jakoj suši.

U zadnje vrijem sve je veći broj katastrofa, a s njima raste broj ljudskih žrtava i materijalnih i drugih šteta.

Procjena je da prirodne katastrofe i ekstremne vremenske promjene nastaju zbog globalnog zatopljenja uslijed izgaranja industrijskih goriva i ispušnih plinova (auta, brodova, aviona itd.).

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) o ocjeni globalne klime ističe da se trend zatopljenja nastavlja, te imajući to u vidu očekivati je još teže posljedice od današnjih.

Drugim riječima, vjerovatno nas očekuju još žešće suše, poplave i jaki vjetrovi.

Imajući u vidu da na području grada Bihaća vlada umjereno-kontinentalna klima, te da su ljeta topla i suha, a zime umjereno hladne sa oborinama, može se očekivati pojava suša, mrazova i težih oborina (grad, led), te jakih vjetrova.

Posljedice suše, osim na poljoprivredne kulture, djeluje i na redovno snabdijevanje stanovništva vodom, što može dovesti do pojave zaraznih oboljenja po ljude, te biljni i životinjski

svijet.

U gradu Bihaću u prethodnom periodu nisu registrovane izraženije suše, izuzev 2000. godine, kada je zbog većeg sušnog perioda nastao veći broj šumskih požara na poljoprivrednim površinama.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite od suše na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu.


Tabela broj 21


1. 2. 3. 4. 5.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

Razmjena informacija i podataka sa Izvještajno -prognoznom službom Federacije Bosne i Hercegovine Prikupljanje i dostava podataka nadležnim subjektima iz oblasti poljoprivrede o prirodnim opasnostima vezano za sušu Uvezati sistem za komunikacijsku podršku subjekata zaštite i spašavanja sa Operativni m centrom civilne zaštite grada Uspostaviti i voditi vodnu knjigu (sadrži određene podatke koji spadaju u vodni katastar radi dostavljanja u KISV-Kantonalni informacioni sistem voda) Adekvatno opremiti i osposobiti laboratorij za ispitivanje higijenske ispravnosti vode Planiranje i osiguranje potrebnog broja cisterni za pitku vodu

Služba za opću upravu,privredne i društvene djelatnosti Služba civilne zaštite

-Poljoprivredni zavod Unsko sanskog kantona

Služba civilne zaštite Subjekti iz oblasti poljoprivrede

Služba za komunalne djelatnosti,vode,zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JP "Vodovod"

JP "Vodovod" Grad Bihać

JP "Vodovod" Služba civilne zaštite

kontinuirano

kontinuirano

2015.-

2018.god.

kontinuirano

2015.-

2018.god.

2015.-

2018.god.

Odjeljak B – Visoki snijeg i sniježni nanosi

Nema strogo postavljenih graničnih vrijednosti koje određuju jake padavine snijega s posljedicama po saobraćaj, elektro i PTT mrežu i sl., međutim prekomjerne sniježne padavine koje prouzrokuju zastoj u saobraćaju, prekid komunikacija, nepružanje zdravstvene zaštite i drugih usluga mogu se smatrati pojavom prirodne opasnosti od visokog snijega.

Ugrožena područja u gradu Bihaću od ove vrste opasnosti su uglavnom ruralne mjesne zajednice i to: Martin Brod, Kulen Vakuf, Orašac, Skočaj, Zavalje, Brekovica i Srbljani, područja sa većom nadmorskom visinom.

Sniježni nanosi izazvani prekomjernim Sniježni nanosi izazvani prekomjernim padavinama snijega i sniježne lavine prouzrokovane jakim vjetrom mogu se očekivati na relaciji magistralnog puta M-5 Ripač-Gorjevac, odnosno regionalnog puta R-408 Dubovsko-Orašac-Martin Brod.

Za sprječavanje ili umanjenje štetnog djelovanja ove prirodne nesreće jako je značajno, da redovne snage zadužene za zimsko održavanje puteva svih kategorija u gradu pravovremeno izvrše pripreme, te u skladu sa procjenom zimskog održavanja permanentno čiste dodijeljene putne komunikacije.

Privremene mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite od visokog snijega i


sniježnih nanosa na području grada Bihaća navedene su u slijedećem prikazu.

Tabela broj 22


1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Utvrđivanje lokacija koje mogu biti ugrožene sniježnim nanosima i lavinama Organizacija zimskog održavanja (izrada Programa) lokalnih i nekategorisanih cesta Organizacija neophodnih udruženja građana i službi zaštite i spašavanja (planinarska društva, gorske službe spašavanja, i sl.) za aktivnosti na spašavanju nastradalih u sniježnim nanosima i lavinama Razraditi sistem (izraditi operativni plan) za traženje helikoptera od Oružanih snaga BiH za spašavanje nastradalih u sniježnim nanosima i lavinama Uvezati sistem za komunikacijsku i informacijsku podršku subjekata zaštite i spašavanja sa Operativni m centrom civilne zaštite Grada Upoznavanje građana privrednih društava i drugih pravnih lica o propisanim obavezama čišćenja sni jega sa trotoara, krovova i drugih površina Postavljanje snjegobrana na stambenim zgradama, objektima privrednih društava i drugih pravnih lica Nadzor nad sprovođenjem zimskog održavanja puteva

Federalna direkcija za ceste Kantonalna direkcija z a ceste JU "Zavod za prostorno uređenje" Nadležni subjekti zaštite i spašavanja Služba civilne zaštite Služba civilne zaštite Nadležni subjekti zaštite i spašavanja JU "Zavod za prostorno uređenje" Nadležna gradska služba Vlasnici stambenih objekata Vlasnici objekata privrednih društava i druga pravna lica Upravitelji zgrada i vlasnici objekata Nadležna gradska služba JU "Zavod za prostorno uređenje" Kantonalna i Federalna direkcija za ceste

. 2016-

2020.god.

" " " "

kontinuirano " "


Odjeljak C – Jaki vjetrovi (oluje)

Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/s, odnosno 82 km/sat (jačine 8º po Boforovoj skali ili više) koji lomi grane stabala, valja i lomi usjeve, otresa plodove i nanosi štetu građevinskim objektima.

Na području grada Bihaća prisutni su povremeno jaki vjetrovi olujnog karaktera koji mogu izazvati prirodnu nesreću.

Iako rjeđe, na ovim prostorima mogu se pojaviti i orkanski vjetrovi sa brzinom od 110 km/sat (jačine 11º po Boforovoj skali), koji imaju

za posljedicu rušenje krovova sa stambenih, privrednih i drugih objekata sa velikim oštećenjima.

Na bazi dosadašnjih pokazatelja na području grada najugroženija su naselja: Orašac, Vedro Polje, Srbljani, Jezero, Klokot, Kamenica, Izačić, Vrsta, Brekovica, kao i rubni dijelovi urbanog područja, te visoki objekti u gradu.

Preventivne mjere koje će se provoditi u cilju zaštite od jakih vjetrova (oluja) na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu.

Tabela broj 23


1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3. 4. 5.

Obezbjediti poštivanje propisa iz oblasti građenja prilikom izgradnje građevinskih objekata Evidentirati građevinske i infrastrukturne objekte koji predstavljaju opasnost po stanovništvo, radi preduzimanja aktivnosti na sanaciji i rekonstrukciji istih Održavanje drveća pored ulica, cesta i na javnim površinama Zaštita elektro mreže Zaštita PTT mreže

Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove Subjekti iz elektro i PTT oblasti JU "Zavod za prostorno uređenje" JP "Elektroprivreda BiH" Podružnica Bihać BH "Telecom" d.d. Sarajevo, Direkcija Bihać

kontinuirano " " " "

POGLAVLJE X. KLIZANJE TLA I ODRONI

Klizanje terena je padinski gravitacioni proces koji se pojavljuje u vidu otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge.

Pod klizištem podrazumijevamo dio terena koji se pomjera ili se pomjerao niz padinu.

Proces klizanja je egzodinamički i on je u


direktnoj ovisnosti od geoloških karakteristika terena.

Stoga je poznavanje geološke građe terena osnovni podatak za ocjenu stabilnosti padina.

Problematika klizanja tla kompleksan je problem što zahtjeva vrlo stručan pristup kod zahvata na sanaciji klizišta, kao i efi kasno i pravovremeno djelovanje kod preduzimanja preventivnih i operativnih mjera u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od rušilačkog djelovanja ovog prirodnog fenomena.

Uzroci pojave klizišta su mnogobrojni, a prema skromnim saznanjima koja su potvrđena u praksi, uzrok pojave klizišta u preko 90% slučajeva je ljudski faktor.

Sanaciji klizišta treba posvetiti posebnu pažnju. Imajući u vidu da su ukupni faktori klizanja tla i njihovi međusobni odnosi posebni za svako klizište, neophodno je, za najveći broj klizišta, uraditi inžinjersko-geološke, hidrogeološke i geomehaničke istražne radove i na osnovu toga uraditi projektnu dokumentaciju, sa tehničkim rješenjem za sanaciju klizišta.

Struktura tla na području grada Bihaća uglavnom je stabilnog karaktera.

Pojedini dijelovi grada podložni su klizanju zemljišta.

Najugroženija područja ove vrste prirodne opasnosti u gradu Bihaću su Turija i Vrsta, Ripač, Ružica (Maskara) Novo naselje – Ribić i Veliko Založje, te područja uz regionalni put R-403a Gata-Vrsta-Kamenica i R-408 Dubovsko-Kulen Vakuf.

Značajni odroni javljaju se na slijedećim putnim pravcima:

a) Bihać-Bosanska Krupa (M-14) na potezu Srbljani-Grmuša

b) Ripač-Užljebić (M-11) na potezu tunela

c) Bihać-Bosanski Petrovac (M-5) kroz Ripački klanac

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se provoditi u cilju zaštite od odronjavanja i klizanja tla na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu.


Tabela broj 24

R/B MJERE I AKTIVNOSTI NOSILAC ROK NAPOMENA 1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 11. 12.

Poštivanje propisanih građevinsko-tehničkih normi kod izgradnje građevinskih i infrastrukturnih objekata Obezbjeđenje sistema za regulaciju i odvodnju površinskih i podzemnih voda Sanacija i rekonstrukcija postojeće, te izgradnja nove vodovodne i kanalizacione mreže na području grada Sprječavanje nekontrolisane sječe šuma Obezbijediti da se izgradnja građevinskih objekata ne vrši na potencijalno nestabilnim terenima Utvrditi sva akt ivna klizišta na području grada Bihaća i osigurati stalni stručni nadzor i praćenje katastra klizišta Vođenje katastra registriranih klizišta Izrada i realizacija Programa sanacije prioritetnih klizišta na području grada Obezbjediti plansko pošumljavanje Sprječavanje bespravne izgradnje stambenih, poslovnih i drugih objekata u zonama registriranih klizišta Osiguranje evakuacije i smještaja ugroženog stanovništva

Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove JU "Zavod za pro storno uređenje" JU "Zavod za prostorno uređenje" Subjekti iz oblasti vodoprivrede Subjekti iz oblasti saobraćaja JU "Zavod za prostorno uređenje" JKP "Komrad" JP "Vodovod" JP "Unsko -sanske šume" Bosanska Krupa d.o.o. "Šumarija" Bihać Direkcija za šumarstvo Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove JU "Zavod za prostorno uređenje" Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove Kantonalna i Federalna direkcija za ceste Služba civilne zaštite Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove JU "Zavod za prostorno uređenje" Služba za prostorno uređenje, imovinsko -pravne i geodetske poslove Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove JU "Zavod za prostorno uređenje" Vlasnici zemljišta Služba civilne zaštite JP "Unsko -sanske šume" Bosanska Krupa, Podružnica Šumarija Bihać Nadležne inspekcije Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti Crveni križ Služba civilne zaštite

kontinuirano

2015.-2020.god.

" "

kontinuirano

"

kontinuirano

2015.-2020.god.

" "

po potrebi


POGLAVLJE XI. ZAŠTITA OD NEEK-SPLODIRANIH UBOJNIH SREDSTAVA

Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) je mjera koja se sastoji u pronalaženju, otkrivanju, obilježavanju, iskopavanju, prenošenju, utovaru, prevoženju, istovaru, privremenom skladištenju, dezaktiviranju i uništavanju NUS-a na svim područjima na kojima se nalaze ta sredstva.

Poslove koji se odnose na problematiku mina i NUS-a vrše jedinice civilne zaštite za uklanjanje mina i NUS-a i druga pravna lica akreditovana od strane Centra za uklanjanje mina u BiH za obavljanje tih poslova (BH MAC).

Navedeni poslovi kako na području Bosne i Hercegovine, tako i na području grada Bihaća realizuju se kako je to regulisano Zakonom o deminiranju u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH” broj 05/02), Standardom za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini i Standardnim operativnim procedurama uklanjanja i uništavanja NUS-a

Pregled deminiranih površina u općini Bihać za period od 1997. do 31.12.2013. godine.

Tabela broj 25

R/B

Godina

Broj deminiranih lokacija

Deminirana površina (u km²)

Broj očišćenih kuća

Uklonjeno Ukupno (mina, NUS-a) Mina NUS-a

1. 1997. 2 9.794,00 - - - - 2. 1998. 1 183.865,00 - - - - 3. 1999. 8 572,208,00 - 60 45 105 4. 2000. 9 134.717,00 3 158 789 947 5. 2001. 13 308.931,00 9 53 72 125 6. 2002. 18 398.219,00 12 79 39 118 7. 2003. 21 918.099,00 6 166 113 279 8. 2004. 12 227.975,00 1 40 16 56 9. 2005. 27 770.780,00 - 60 56 116 10. 2006. 15 271.035,49 1 672 345 1.017 11. 2007. 5 42.793,73 - 23 25 48 12. 2008. 16 729.019,67 - 129 12 141 13. 2009. 11 688.332,91 - 37 16 53 14. 2010. 4 372.564,00 - 29 2 31 15. 2011. 6 620.648,00 - 32 5 37 16. 2012. 8 398.629,59 - 42 68 110 17. 2013. 7 624.616,53 - 12 7 29 Ukupno: 183 7.272.227,92 32 1.592 1.610 3.212


Grad Bihać spada u red najugroženijih područja po broju mina i po površini kontaminiranoj minama na prostoru Unsko-sanskog kantona, Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.

Unsko-sanski kanton ima oko 119,93 km² površine sumnjive na mine od čega 52,78 km² spada u prvu kategoriju, 47,38 km² spada u drugu kategoriju i 19,81 km² spada u treću kategoriju.

Grad Bihać ima oko 43,40 km² sumnjive površine, što u odnosu na ukupnu sumnjivu površinu Unsko-sanskog kantona procentualno iznosi 36,17%.

Sumnjiva površina po kategorijama iznosi 10,91 km² prva kategorija prioriteta, 19,21 km² druga kategorija i 13,28 km² spada u treću kategoriju.

Deminiranje u općini su izvodili timovi Federalne uprave civilne zaštite, Oružane snage Bosne i Hercegovine, nevladine humanitarne organizacije i komercijalne fi rme.

Finansiranje deminiranja u proteklom periodu vršeno je većim dijelom iz donatorskih sredstava, a manjim dijelom iz budžetskih sredstava Federacije, kantona, gradova i općina, kao i sredstvima privrednih društava i drugih pravnih lica za površine u njihovoj nadležnosti.

Na području grada Bihaća u periodu od 1997. do 2013. godine prikupljeno je i uništeno od strane stručnog tima Federalne uprave civilne zaštite 114.115 komada raznog NUS-a, 93,73 kg ekspoloziva, 282,21 m štapina, sa 959 lokacija.

Pregled prijavljenog i uništenog NUS-a na području grada Bihaća od 1997. do 2013. godine

Tabela broj 26

R/B

Godina

Prijavljeno lokacija

Prijavljeno i uništeno NUS-a (kom)

Prijavljeno i uništeno eksploziva

Mjesto uništavanja

1. 1997. 30 80 - Ružica do Bosanski Doljani 2. 1998. 69 95 - Aerodrom Željava

Bosanski doljani 3. 1999. 66 490 - Bosanski Doljani 4. 2000. 142 2.246 14,88 kg " 5. 2001. 94 17.914 34,45 kg " 6. 2002. 74 20.666 10,67 kg " 7. 2003. 76 29.054 9,12 kg " 8. 2004. 59 33.394 10,80 kg

67,21 m "

9. 2005. 42 1.509 0,10 kg " 10. 2006. 32 1.323 - " 11. 2007. 28 245 - " 12. 2008. 59 5.457 6,61 kg " 13. 2009. 36 216 - " 14. 2010. 41 196 7,10 kg " 15. 2011. 40 155 - Poligon za uništavanje

NUS-a Grabež 16. 2012. 39 1.079 - " 17. 2013. 32 36 - " Ukupno: 959 114.155 93,73 kg

eksploziva 282,21 m štapina


Zbog složene problematike kontaminiranosti Bosne i Hercegovine minama, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo Strategiju protivminskih akcija u Bosni i Hercegovini do 2019. godine, u kojoj organi civilne zaštite imaju značajnu ulogu kao jedni od nosioca njene realizacije.

Polazeći od stanja ugroženosti grada Bihaća minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, a

radi ubrzavanja procesa deminiranja i uklanjanja NUS-a, neophodno je u narednom periodu poslove iz ove oblasti aktuelizirati.

Preventivne mjere i aktivnosti koje će se u cilju zaštite od neeksplodiranih ubojnih sredstava na području grada Bihaća navedene su u slijedećem tabelarnom prikazu.

Tabela broj 27


1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Kroz razne oblike prevencije upoznati stanovništvo sa osnovnim informacijama o opasnostima od mina i NUS-a Obezbjediti da nadležni subjekt izvrši propisano obilj ežavanje sumnjivih površina i pojedinačnih ubojitih sredstava Obezbjediti bazu podataka o površinama sumnjivim na kontaminiranost minama, površinama bez utvrđenog rizika, deminiranim površinama, kao i druge podatke iz oblasti zaštite od NUS-a Predlaganje gradske liste prioriteta deminiranja za Federalni plan Planiranje vlastitih budžetskih sredstava, radi značajne finansijske podrške donatora i izvođači u realizaciji procesa deminiranja i uklanjanja pojedinačnog NUS-a Obezbjediti da Tim Federalne uprave civilne zaštite vrši po potrebi uništavanje NUS -a na području Grabeža u gradu Bihaću Praćenje stanja uređenosti Poligona NUS-a Pomoć subjektima deminiranja (smještaj, ishrana, materijali za obilježavanje, prevoz mašina, sredstva rada , sanacija lokalnih nekategorisanih puteva i dr.)

Regionalni ured BH MAC-a Služba civilne zaštite Regionalni ured BH MAC-a Služba civilne zaštite Kantonalna uprava civilne zaštite Regionalni ured BH MAC-a Služba civilne zaštite Regionalni ured BH MAC-a Služba civilne zaštite Služba za finansije Služba civilne zaštite Federalna uprava civilne zaštite Služba civilne zaštite Bihać Služba civilne zaštite Grad Bihać Služba civilne zaštite

kontinuirano " "

Svake godine

Svake

budžetske godine

kontinuirano

kontinuirano kontinuirano


DIO PETI – OSNOVNI CILJEVI, ZA-DACI I NAČIN OSTVARIVANJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I SMJERNICE ZA ORGANIZOVANJE SNAGA I SRED-STVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

POGLAVLJE I. CILJEVI

Uvažavajući dosadašnja iskustva u razvoju sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća, a polazeći od Procjene ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća, ovim Programom postavljaju sa slijedeći ciljevi:

- Uspostavljanje i izgradnja skladnog sistema zaštite i spašavanja na nivou grada Bihaća, koji će biti u stanju djelovati i odgovoriti na potencijalne opasnosti po život i zdravlje ljudi, zaštitu materijalnih dobara i okoliša, kao i otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća.

- Povećati saradnju Službi gradskog organa uprave, zavoda, javnih ustanova, preduzeća i drugih pravnih lica, odnosno nositelja planiranja u smislu usmjeravanja i koordinacije aktivnosti i resursa na području grada na takav način da zaštita i spašavanje postane sastavni dio njihove svakodnevne poslovne politike, planova i programa.

- Povećati stepen spremnosti svih subjekata zaštite i spašavanja grada na sprječavanju nastajanja, eliminisanju ili ublažavanju štetnih posljedica od prirodnih i drugih nesreća.

- Defi nisati i izgraditi podesnu strukturu snaga zaštite i spašavanja čija će okosnica biti pravna lica koja se u okviru redovne djelatnosti bave preventivnim poslovima zaštite i spašavanja, te posjeduju već potrebni stručni kadar i odgovarajuća materijalna dobra i opremu.

- Kroz kontinuirano preduzimanje raznovrsnih mjera i radnji od strane svih subjekata zaštite i spašavanja, a posebno od strane Gradskih službi za upravu neprestano raditi na jačanju kapaciteta i otpornosti grada na štetno djelovanje prirodnih i drugih nesreća.

- Povećati efi kasnost sistema zaštite i spašavanja povećanjem nivoa prevencije u svim oblastima koje doprinose sprječavanju nastajanja nesreća.

- U materijalnim propisima koji uređuju oblast zdravstva, veterinarstva, građevinarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i druge oblasti urediti organizaciju i funkcionisanje tih sistema u situacijama kada dođe do prirodne ili druge nesreće.

- Operativne centre drugih javnih službi (hitna pomoć, vodosnabdijevanje, komunalna djelatnost, policija) uvezati u jedinstven informacijsko-telekomunikacijski sistem operativnih centara 112.

- Izmjenama i dopunama propisa iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva precizno urediti obaveze svih nivoa vlasti u fi nanciranju vatrogastva.

- Donijeti podzakonske propise kojim se uređuju pitanja popune struktura civilne zaštite obveznicima civilne zaštite i materijalno-tehničkim sredstvima u vlasništvu građana.

- Izvršiti popunu formiranih struktura civilne zaštite ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima.

- Organe rukovođenja i upravljanja nesrećama (štabovi civilne zaštite) obučiti i osposobiti da u svim situacijama mogu uspješno rukovoditi akcijama zaštite i spašavanja.

- Provesti opću i specijalističku obuku rukovodećeg kadra u svim formiranim strukturama civilne zaštite grada.

- Izvršiti obuku članova Gradske komisije za procjenu šteta da bi ova komisija mogla kvalitetno izvršiti poslove i zadatke utvrđene Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća

POGLAVLJE II. ZADACI NA RAZVOJU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Ovim Programom, a radi ostvarivanja naprijed navedenih ciljeva, pred subjekte zaštite i spašavanja postavljaju se raznovrsni, složeni i vrlo odgovorni zadaci na uspostavi jedinstvenog sistema zaštite na području grada Bihaća, od kojih se posebno izdvajaju:


1. Postojeće materijalne propise iz oblasti zdravstva, veterinarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva dopuniti sa mjerama za sprječavanje nesreća, odnosno smanjenje njihovih posljedica. Svi subjekti zaštite i spašavanja u gradu dužni su poslove zaštite i spašavanja iz svoje nadležnosti potpuno, racionalno i kvalitetno urediti.

2. Organe rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja osposobiti da u svim situacijama mogu uspješno izvršavati postavljene zadatke.

3. Organizirati neophodne snage za djelovanje u prirodnim i drugim nesrećama i to štabove civilne zaštite, jedinice civilne zaštite, povjerenike civilne zaštite i službe zaštite i spašavanja. Službe zaštite i spašavanja osnivati osloncem na resurse javnih preduzeća i javnih ustanova, kao i resurse privrednih društava i ostalih pravih lica od interesa za zaštitu i spašavanje grada.

4. Ostvariti kvalitetnu i brojnu popunu ljudstvom svih struktura civilne zaštite, a posebno Službe civilne zaštite i gradskog Operativnog centra civilne zaštite.

5. Gradski Operativni centar civilne zaštite koji ima ulogu informacijsko-komunikacijske podrške subjektima grada u zaštiti i spašavanju, stalno imati u potpunom funkcionalnom stanju, što će se ostvariti kvalitetnim smještajem, stručnim kadrom i adekvatnim materijalno-tehničkim sredstvima.

6. U skladu sa nastavnim planovima i programima sprovoditi obuku organiziranih snaga civilne zaštite, stanovništva i ostalih subjekata zaštite i spašavanja. Težište u obuci dati na osposobljavanje rukovodnog kadra u civilnoj zaštiti grada, kao i štabova civilne zaštite. Zbog značaja poslova koje obavlja Gradska komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća obukom obuhvatiti i članove ove komisije.

7. Službe zaštite i spašavanja i jedinice civilne zaštite organizirati samo ako ne postoje subjekti koji u sklopu svoje redovne djelatnosti mogu izvršavati određene poslove zaštite i spašavanja.

8. Radi stvaranja uslova za uspješno djelovanje u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, opremanje

materijalno-tehničkim sredstvima i opremom vlastitih snaga zaštite i spašavanja stalan je zadatak koji imaju svi subjekti zaštite grada. Pored toga isti su dužni planirati i ulagati fi nancijska sredstva za razvoj sadržaja zaštite i spašavanja iz svoje nadležnosti.

9. Dopuniti propise iz oblasti planiranja i uređenja prostora u pogledu zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.

10. Izvršiti reviziju tehničkih propisa i standarda za projektovanje i građenje objekata u pogledu ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, te ih uskladiti sa propisima i standardima Evropske unije.

11. Donijeti programe uređenja i održavanja vodotoka druge kategorije i vodnog dobra uz njih.

12. Donijeti programe gospodarenja i projekte višenamjenskog vrednovanja poljoprivrednog zemljišta grada.

13. Donijeti programe zaštite od klizišta i sanacije klizišta na području grada.

14. Razviti monitoring za sistemsko praćenje kretanja zoonoza i drugih zaraznih bolesti životinja na području grada, posebno u vezi sa prometom namirnica životinjskog porijekla.

15. Izraditi mikroreonizaciju potresne, poplavne, požarne i druge ugroženosti gradskih i drugih naselja.

16. Izraditi strategiju djelovanja zdravstvenog sistema grada u velikim nesrećama.

17. Izraditi programe i planove zaštite od epidemija.

18. Uspostaviti jedinstven sistem javnog uzbunjivanja stanovništva na gradskom nivou u cilju pravovremenog upozoravanja na opasnost od prirodnih i drugih nesreća.

19. Metodologiju izrade planova zaštite i spašavanja grada od prirodnih i drugih nesreća uskladiti sa poslovima i zadacima subjekata zaštite i spašavanja koje oni imaju u slučaju nastanka prirodne ili druge nesreće poštujući načelo postupnosti koje podrazumijeva obavezu grada da u slučaju nesreće prvi djeluje vlastitim snagama i sredstvima, a kada nesreća


svojim razmjerima prevazilazi mogućnost grada uključuju se viši nivoi vlasti.

Zadaci na razvoju zaštite i spašavanja iz ovog poglavlja (poglavlje II) će se realizirati na način i u rokovima utvrđenim u dijelu četvrtom.

POGLAVLJE III. NAČIN OSTVARIVAN-JA ZAŠOstvarivanje zaštite i spašavanja vrši se u tri faze i to:

- faza preventivne zaštite,- faza spašavanja,- faza otklanjanja nastalih posljedica (sanacije).

S obzirom da je u drugom dijelu ovog Programa koji se odnosi na strateške pravce razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara dato detaljno objašnjenje sve tri faze zaštite i spašavanja, na ovom mjestu će se u kratkim crtama navesti samo ono što je najznačajnije za način ostvarivanja ciljeva i zadataka kroz tri pomenute faze.

U prvoj fazi, fazi priprema, neophodno je da svi subjekti zaštite i spašavanja izvršavaju poslove i zadatke koji spadaju u oblast zaštite i spašavanja. Radi organiziranog i sistematskog pristupa razvoju zaštite i spašavanja subjekti zaštite i spašavanja grada dužni su u vlastitim planovima i programima rada i razvoja predvidjeti radnje i investicije koje su dužni i realizirati.

Posebno je važno da se u gradskim planovima i programima razvoja, primjereno stupnju ugrožavanja grada od prirodnih i drugih nesreća predvide i sadržaji kojima se jačaju kapaciteti i otpornost grada na djelovanje prirodnih i drugih nesreća. U izradi prostorno-planske dokumentacije grada, kao i u fazi njihove realizacije neophodno je polaziti od uticaja prirodnih i drugih nesreća koje se mogu desiti u gradu, a utvrđene su Procjenom ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća.

Najdirektniji i presudan uticaj na uspostavu pragmatičnog sistema zaštite i spašavanja grada Bihaća ima Služba civilne zaštite, zbog čega je neophodno da ista bude dobro organizirana, da

ima adekvatne uslove za rad, te da je kadrovski i materijalno opremljena. Uposlenici ove Službe moraju se naći u kolektivnim tijelima na nivou grada i šire koji odlučuju o pitanjima iz svog djelokruga rada, a od interesa su za sistem zaštite i spašavanja (npr. komisije, radne grupe, stručni savjeti itd.).

Dobar način razvoja zaštite i spašavanja je svakako povećanje stupnja saradnje među nosiocima poslova zaštite i spašavanja u gradu. Ne manju važnost ima i saradnja nadležnih organa grada, posebno organa civilne zaštite, sa organima nadležnim za iste poslove drugih općina i viših nivoa vlasti.

U drugoj fazi, fazi djelovanja subjekata zaštite i spašavanja, zaštita se ostvaruje na način kako je predviđeno planovima zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Uspostava sistema zaštite i spašavanja vrši se Planom zaštite grada, sa kojim moraju biti usklađeni planovi zaštite i spašavanja ostalih nosilaca planiranja zaštite.

Planovi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća treba da omoguće organizovan pristup u pripremanju, organizovanju i provođenju zaštite i spašavanja.

U uslovima nastanka prirodne i druge nesreće, javne ustanove, javna preduzeća i druga pravna lica iz okvira vlastitog djelokruga rada nastaviće sprovoditi mjere zaštite i spašavanja i biće nosioci otklanjanja posljedica djelovanja prirodnih i drugih nesreća.

U trećoj fazi vrši se saniranje posljedica koje je izazvala prirodna ili druga nesreća i traje sve do potpunog normaliziranja stanja.

POGLAVLJE IV. SMJERNICE ZA ORGANIZOVANJE SNAGA I SREDSTAVA CIVILNE ZAŠTITE, ODNOSNO SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Osnovne smjernice za organizovanje snaga i sredstava civilne zaštite, odnosno ukupnih snaga zaštite i spašavanja proizilaze iz Zakona o zaštiti i


spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, drugih zakona i propisa, kao i Odluke o organizovanju i funkcionisanju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća. Snage zaštite i spašavanja sastoje se od profesionalnih i dobrovoljnih spasilačkih službi, jedinica civilne zaštite opće i specijalizirane namjene, te službi zaštite i spašavanja koje se organizuju na osnovu prava i dužnosti građana da učestvuju u zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća kao posebno organizovani dio sistema zaštite i spašavanja. U zaštiti i spašavanju u skladu sa svojim mogućnostima učestvuju privredna društva, ustanove, zavodi i druge organizacije koje imaju potrebne kadrove i sredstva, kao i policija i Oružane snage Bosne i Hercegovine. U cilju povećanja učinkovitosti i ostvarenja temeljnih ciljeva i zadataka zaštite i spašavanja u narednom periodu potrebno je civilnu zaštitu grada Bihaća, te ostale subjekte zaštite i spašavanja u daljnjoj izgradnji i osposobljavanju usmjeriti na:

1. jačanje kapaciteta i otpornosti grada kroz preduzimanje raznovrsnih aktivnosti i investicija preventivnog karaktera na nivou grada, kao i kapaciteta i otpornosti kod ostalih nosilaca poslova zaštite i spašavanja,

2. obezbjeđenje sigurnih i stabilnih izvora fi nanciranja sadržaja iz oblasti zaštite i spašavanja na području grada Bihaća,

3. smještaj Službe civilne zaštite, Operativnog centra civilne zaštite i Štaba civilne zaštite, kao i njihovih ljudskih i materijalnih resursa na jedno mjesto,

4. ostvarivanje na izgradnji i funkcioniranju jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja grada,

5. obezbjeđenje učešća društvenih organizacija od interesa za civilnu zaštitu u sistem zaštite i spašavanja grada (Crveni križ/krst, radioamateri, planinari, sportske i druge organizacije),

6. dovođenje skloništa i zaklona za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u funkcionalno stanje na području grada Bihaća, te izgradnju novih,

7. pripremanje, osposobljavanje i opremanje

građana za uspješno preduzimanje mjera i postupaka na zaštiti od prirodnih i drugih nesreća,

8. organiziranje, osposobljavanje i opremanje jedinice civilne zaštite u gradu i pravnim licima u skladu sa vlastitim procjenama ugroženosti,

9. organiziranje, osposobljavanje i opremanje štabova i drugih organa rukovođenja u sistemu civilne zaštite grada za uspješno rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja,

10. organizovanje, osposobljavanje i opremanje povjerenika civilne zaštite grada i povjerenika u pravnim licima,

11. organiziranje, osposobljavanje i opremanje službi zaštite i spašavanja organiziranim u oblastima zdravstva, veterinarstva , poljoprivrede i komunalne djelatnosti,

12. stvaranje uslova za uspješno provođenje svih mjera zaštite i spašavanja,

13. osposobljavanje svih nosilaca poslova zaštite i spašavanja za brzo aktiviranje snaga civilne zaštite, a posebno organa rukovođenja civilnom zaštitom,

14. ustrojavanje evidencije pripadnika struktura civilne zaštite grada,

15. raspoređivanje obveznika civilne zaštite u jedinice civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja i štabove civilne zaštite u skladu sa njihovim ličnim formacijama,

16. ustrojavanje evidencije materijalno-tehničkih sredstava u vlasništvu građana i izvršenje popune struktura civilne zaštite materijalno-tehničkim sredstvima iz popisa,

17. opremanje profesionalne vatrogasne jedinice sa minimalno dva navalna vozila, jednom autocisternom dovoljnog kapaciteta i komandnim vozilom,

18. opremanje i osposobljavanje vatrogasne jedinice za spašavanje u slučaju nesreće sa opasnim materijama i drugim spasilačkim aktivnostima,

19. zbog povećane požarne ugroženosti šuma i šumskog zemljišta iznaći mogućnost osnivanja vatrogasne jedinice u sastavu šumsko-privrednog društva koje gazduje šumama.


DIO ŠESTI – OSNOVE ZA IZRADU PRO-GRAMA OBUČAVANJA I OS-POSOBLJAVANJA U SISTEMU ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Odjeljak A – Obučavanje i osposoblja-vanje pripadnika civilne zaštite za zaštitu i spašavanje

Osposobljavanje i obučavanje građana za učešće u zaštiti i spašavanju uređeno je kao pravo i dužnost građana. Toj obavezi podliježu svi građani, muškarci od 15 do 60 godina i žene od 15 do 55 godina.

Obuka i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje obuhvata obuku i osposobljavanje članova štabova civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite, pripadnika jedinica civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja i stanovništva kroz obučavanje za ličnu i uzajamnu zaštitu.

Cilj obučavanja i osposobljavanja je da pripadnici struktura zaštite i spašavanja steknu određena stručna znanja i vještine za kvalitetno izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja u slučaju prirodne i druge nesreće. Svaki program obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju mora sadržavati specifi čne ciljeve u skladu sa mjestom, ulogom i namjenom nosioca zaštite i spašavanja koji se obučava.

Obučavanje i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća vrši se na osnovu nastavnih planova i programa koji donosi direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Na ovaj način se osigurava sadržajna usklađenost planova i programa i njihova prilagođenost obrazovnim potrebama za izvršenje zadataka zaštite i spašavanja.

Programi osposobljavanja za zaštitu i spašavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine trebaju obuhvatati:

- članove Federalnog štaba civilne zaštite, kantonalnih, gradskih i općinskih štabova civilne zaštite za rukoviđenje akcijama zaštite i spašavanja,

- komandire jedinica civilne zaštite i rukovodioce službi zaštite i spašavanja,

- pripadnike jedinica civilne zaštite specijalizovane namjene koji rukuju specijalnim sredstvima i opremom za zaštitu i spašavanje,

- pripadnike jedinica civilne zaštite opće namjene i povjerenike civilne zaštite,

- pripadnike nevladinih i drugih udruženja koja po prirodi svoga djelovanja imaju poseban značaj u zaštiti i spašavanju,

- stanovništvo za provođenje lične i uzajamne zaštite i pojedinih mjera zaštite i spašavanja.

Obučavanje i osposobljavanje pripadnika federalnih struktura civilne zaštite i federalnih službi zaštite i spašavanja provodi Federalna uprava civilne zaštite, a obučavanje i osposobljavanje kantonalnih i gradskih struktura civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja, povjerenika civilne zaštite i građana za ličnu i uzajamnu zaštitu vrše Kantonalna uprava civilne zaštite i gradske službe civilne zaštite.

Zakonom o zaštiti i spašavanju utvrđeno je da grad fi nansira obuku i osposobljavanje struktura civilne zaštite koje osniva. Finansiranje se vrši iz redovnih budžetskih sredstava i sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća. Udruženja i druge nevladine organizacije u čijem sastavu su formirane službe zaštite i spašavanja troškove obučavanja i osposobljavanja svojih pripadnika fi nansiraju vlastitim sredstvima, a dio troškova subvencionira Služba civilne zaštite grada u skladu sa posebnim ugovorom o učestovanju ovih struktura u zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća. Privredna društva i druge organizacije fi nansiraju troškove obučavanja i osposobljavanja pripadnika jedinica i službi koje osnivaju.

Odjeljak B - Stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih lica za zaštitu od požara

Prema Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu sva lica, državni organi i druge


institucije dužne su kontinuirano i organizovano provoditi stručno osposobljavanje i usavršavanje svih zaposlenih za provođenje mjera zaštite od požara na radnim mjestima na kojim se nalaze. Ova obuka obuhvata upoznavanje svih zaposlenih lica sa izvorima opasnosti i načinom provođenja mjera zaštite od požara na radnom mjestu. Pored ove obuke utvrđena je i obaveza da sva zaposlena lica jednom u dvije godine prođu obuku i provjeru znanja iz oblasti zaštite od požara prema posebnom programu koji donosi Federalna uprava civilne zaštite.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje profesionalnih vatrogasaca provodi se putem obuke, seminara, savjetovanja, vježbi i drugih oblika stručnog osposobljavanja koji se organizuju i provode prema planu i programu koji donosi Federalna uprava civilne zaštite, a izvode je starješine profesionalnih vatrogasnih jedinica ili druge institucije. Dobrovoljni vatrogasci u dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama i vatrogasci iz vatrogasnih jedinica pravnih lica podliježu obavezi stručnog osposobljavanja i usavršavanja koja se provodi prema programu koji donosi Federalna uprava civilne zaštite.

Obučavanje i osposobljavanje pripadnika civilne zaštite i drugih snaga zaštite i spašavanja na području grada u prethodnom periodu nije bilo na zadovoljavajućem nivou. U navedenom periodu Federalna uprava civilne zaštite donijela je nastavne planove i programe obučavanja struktura sistema zaštite i spašavanja. Provedena je obuka pripadnika štabova civilne zaštite i članova komisije za procjenu šteta sa područja Unsko-sanskog kantona.

Obuka i osposobljavanje pripadnika ostalih struktura zaštite i spašavanja nije vršena jer nisu donošeni podzakonski propisi o uvođenju u evidenciju, pozivanju, raspoređivanju obaveznika civilne zaštite i drugih snaga zaštite i spašavanja u strukture zaštite i spašavanja ne propisuju kriterije i način popune struktura civilne zaštite o čemu je Federalna uprava civilne zaštite obavijestila Kantonalnu upravu civilne zaštite, gradske i općinske službe civilne zaštite da će pristupiti

izmjenama i dopunama propisa kako bi se mogla izvršiti popuna i evidencija.

DIO SEDMI – SMJERNICE ZA ISTRAŽIVAČKU I RAZVOJNU DJELAT-NOST OD ZNAČAJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Razvoj nauke i tehnoloških dostignuća u savremenom svijetu učinio je da život čovjeka s jedne strane bude lakši, zdraviji i kvalitetniji, a s druge strane doveo je do stalnog povećanja opasnosti po život ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i tehnoloških nesreća. Pored prirodnih nesreća kao što su zemljotresi, poplave, suše itd. koje su pratile ljudsku vrstu od nastanka civilizacije do danas, život čovjeka na zemlji sve više ugrožavaju tehničko-tehnološke i druge nesreće čiji je uzročnik čovjek.

Razvoj nauke i tehnike s jedne strane je smanjio opasnost od prirodnih nesreća, ali je istovremeno povećao stepen ugrožavanja od drugih nesreća (tehničko-tehnološke). Savremeni društveni, ekonomski, tehničko-tehnološki i naučni tokovi nameću potrebu planiranja, provođenja i primjene naučnih i tehničko-tehnoloških istraživanja i dostignuća u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, a posebno u oblasti preventive na smanjivanju i sprječavanju nastajanja prirodnih i drugih nesreća i ublažavanja njihovih posljedica.

Interdisciplinarni karakter zaštite i spašavanja nameće potrebu planiranja, provođenja i primjene naučnih i stručnih istraživanja u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Osnovne smjernice za naučno-istraživačku djelatnost i uključivanje naučnih institucija i ustanova u razvoj zaštite i spašavanja sadržane su u:

1. Zakonu o zaštiti i spašavanju,2. Zakonima koji uređuju oblasti od značaja

za zaštitu i spašavanje (meteorologija, seizmologija, hidrologija, geofi zika, medicina, veterinarstvo, poljoprivreda, saobraćaj i dr.),


3. Procjenama ugroženosti Federacije Bosne i Hercegovine, Unsko-sanskog kantona i grada Bihaća.

Zakonom o zaštiti i spašavanju u članu 34. utvrđena je obaveza fakulteta i drugih visokoškolskih ustanova i pravnih lica koja se bave naučno-istraživačkih radom da vrše obavještavanje organa civilne zaštite o naučnim saznanjima i da im dostave podatke o svojim istraživanjima koja su od značaja za zaštitu i spašavanje. U odnosu na dosadašnje proučavanje područja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u narednom razvojnom periodu težište istraživačkih i razvojnih projekata treba da bude:

- izrada i noveliranje procjene ugroženosti od pojedinih prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća,

- razvoj obavještavanja i uzbunjivanja u sistemu zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, odnosno operativnih centara civilne zaštite 112,

- razumijevanje i predviđanje prirodnih nesreća i uzroka koji do njih dovode,

- razvoj tehnologija za sprječavanje nesreća i šteta,

- statističke metode predviđanja nesreća,- prostorne, građevinske i druge tehničke mjere

zaštite od prirodnih i drugih nesreća,- klimatske promjene i njihov uticaj na nastanak

nesreća,- razvoj tehnologija koje doprinose većoj

otpornosti konstrukcije zgrade na potrese, požare i druge nesreće,

- razvoj tehnologija za učvršćivanje postojećih građevinskih objekata,

- razvoj metoda za sprječavanje i gašenje šumskih požara,

- rukovođenje u prirodnim i drugim nesrećama – krizni menadžment i metode obavještavanja o opasnostima i nesrećama,

- naučnu analizu i ekspertizu uzroka koji dovode do nastanka prirodnih i drugih nesreća,

- proučavanje utjecaja prirodnih i drugih sila na privredne, stambene i druge građevinske objekte u kojima ljudi žive i rade,

- praćenje i proučavanje utjecaja ljudskog faktora i njegovih aktivnosti na nastanak pojedinih nesreća.

Društveni i ekonomski razvoj jednog društva kroz primjenu i korištenje savremenih naučnih i tehničkih dostignuća mora biti popraćen primjenom tih istih dostignuća i materijalnih potencijala za dobrobit čovjeka, odnosno za zaštitu života i zdravlja ljudi i njihove imovine.

DIO OSMI – FINANCIRANJE SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

Izvori fi nansiranja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća utvrđeni su članovima 179-184. Zakona o zaštiti i spašavanju, a fi nansiranje zaštite od požara i vatrogastva članovima 131-136. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu. Načini planiranja i korištenja redovnih budžetskih sredstava i sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća i planiranja i korištenja sredstva za fi nansiranje zaštite od požara i vatrogastvu pojašnjeni su u prethodnom dijelu ovog Programa – Dio treći, Poglavlje III, Odjeljak F.

Prema zaključcima iz Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća Federacije BiH za potrebe zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća potrebno je na godišnjem nivou u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine planirati sredstva u visini od 0,1 % od bruto društvenog proizvoda (BDP) Federacije BiH, u budžetima kantona 0,5 % od godišnjeg budžeta kantona, a u budžetima općine i grada 1 % od godišnjeg budžeta općine i grada.

Na osnovu gore navedenih paremetara, makroekonomskih pokazatelja datih u Strategiji razvoja Federacije Bosne i Hercegovine za period 2010 – 2020. godina, makroekonomskih pokazatelja datih u Dokumentu okvirnog budžeta općine Bihać za period 2015.-2017. godina (“Službeni glasnik Grada Bihaća” broj 1/14) (raspoloživi resursi u 2015. godini su 23,5 mil.KM, u 2016. godini procijenjeni pad od 0,6% u odnosu na 2015. godinu i u 2017. godini procijenjeni pad


od 1,76% u odnosu na 2016. godinu) za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u periodu 2015 – 2020. godina treba planirati budžetska fi nansijska sredstva u iznosima prikazanim u sljedećoj tabeli:

Budžetska sredstva za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća

Tabela broj 28.

Opis

2015. godina

2016. godina

2017. godina

2018. godina

2019. godina

2020. godina

Budžet Grada

23.500.000

23.360.000

22.950.000

23.000.000

23.000.00

23.000.000

za zaštitu i spašavanje 1% Budžeta Grada

235.000

233.600

229.500

230.000

230.000

230.000

Uzimajući u obzir podatke o godišnjim prikupljenim sredstvima po osnovu posebne naknade za zaštitu i spašavanje i planiranu “stagnaciju” plaća zaposlenih na području grada Bihaća očekuje se da bi po ovom osnovu u programskom periodu bila prikupljena sredstva:

Struktura fi nansijskih sredstava zaštite i spašavanja po izvorima i godinama

Tabela broj 29

IZVORI

SREDSTAVA

Akumulirana

sredstva

PLAN

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća

321.750

320.000

316.500

320. 000

320.000

320.000

Naknada od osiguranja za vatrogasne jedinice

Osiguravajuća društva zbog nejasnoća i nepreciznosti u članu 137. Zakona

neznatnim dijelom izvršavaju uplatu sredstava - ostvarivanje prihoda se

očekuje poslije izmjena i dopuna Zakona.

Redovna budžetska sredstva

235.000

233.600

229.500

230.000

230.000

230.000

UKUPNO:

556.750

553.600

546.000

550.00

550.000

550.00

Sredstva ostvarena po osnovu člana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju ne treba shvatiti kao jedini izvor fi nansiranja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, već kao način


neposrednog fi nansijskog učešća građana u planiranju i provođenju mjera i aktivnosti koje su od značaja za zaštitu njih samih i njihove imovine od prirodnih i drugih nesreća.

Realizacija ciljeva postavljenih u Programu razvoja zaštite i spašavanja jedino je moguća ako se za njihovu realizaciju pored sredstava prikupljenih po osnovu posebne naknade planiraju i sredstva u budžetu grada.

Okvirni plan utroška sredstava zaštite i spašavanja

Tabela broj 30

IZVORI SREDSTAVA

Akumulirana sredstva do 2015. godine

PLAN

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća

1.175.575 KM

tekuća 321.750 akumulirana 175.575





tekuća 320.000 akumu-lirana 200.000

Redovna budžetska sredstva

235.000

233.600

229.500

230.000

230.000

230.000

UKUPNO:

732.325

753.600

746.000

750.000

750.000

750.000

Kako zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ima interdisciplinarni karakter, tako isto i razvoj zaštite i spašavanja i fi nansiranje tog sistema na području grada treba da ima ta obilježja.

To znači da razvoj zaštite i spašavanja ne treba da bude samo stvar civilne zaštite već i drugih nosilaca poslova (subjekata) grada, u čijoj nadležnosti se nalaze poslovi i zadaci zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, a organi civilne zaštite će u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju učestvovati u sufi nansiranju svih projekata koji su od značaja za zaštitu i spašavanje, kao što su ulaganja u:

- sredstva i opremu javnih preduzeća, ustanova i službi, udruženja i drugih pravnih lica koja su

proglašena službom zaštite i spašavanja grada,

- naučno-istraživačke projekte od značaja za zaštitu i spašavanje,

- zaštitu šuma od požara,

- zaštitu od štetnog djelovanja voda,

- izgradnju kontrolisanog sistema upravljanja opasnim otpadom,

- razvoj službe hitne pomoći, profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica,

- razvoj veterinarske službe, službe za čistoću, službe vodosnabdijevanja i službe prve pomoći i njihovih aktivnosti koje su od značaja za zaštitu života i zdravlja ljudi,

- projekte udruženja i nevladinih organizacija koji su kompatibilni interesima zaštite i spašavanja i


- druge projekte od interesa za zaštitu i spašavanje.

Finansiranje očekivanih troškova podrazumijeva da područje grada neće biti pogođeno nesrećama velikih razmjera. U tom slučaju biće potrebno izvršiti reviziju kantonalnog i gradskog budžeta i drugih izvora kako bi se objezbjedila potrebna sredstva koja se usmjeravaju na ublažavanje, otklanjanje i saniranje nastalih posljedica prirodne ili druge nesreće.

Predviđena fi nansijska sredstva ovim Programom treba usmjeravati na razvoj sadržaja utvrđenih članom 184. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, a prema Planovima korištenja utvrđenim za svaku godinu u periodu 2015.-2020. godina.

Također, razvoj sistema zaštite i spašavanja grada osnažiće se i kroz ulaganja fi nansijskih sredstava u sadržaje, odnosno investicije od interesa za zaštitu i spašavanje koje realiziraju subjekti zaštite i spašavanja obavljajući svoje redovne poslove.

DIO DEVETI – ZAVRŠNI DIO

Zadužuje se Gradonačelnik da prati realizaciju zadataka utvrđenih u Programu razvoja i u okviru ovlaštenja iz svoje nadležnosti osigura što potpuniju realizaciju ovog Programa i da svake godine informira Gradsko vijeće o ovim pitanjima i problemima koji postoje u provođenju Programa.

Gradske službe, gradske javne ustanove i gradska javna preduzeća dužni su, svaki u pitanjima iz svoje nadležnosti i oblasti za koju su osnovani u svojim godišnjim programima rada planirati i izvršavati zadatke iz Programa razvoja koji su utvrđeni za oblast za koju su nadležni, uz obavezu planiranja i osiguravanja fi nansijskih sredstava neophodnih za realizaciju postavljenih programskih ciljeva.

Služba civilne zaštite ima obavezu da prati realizaciju Programa razvoja i u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Zakonom o zaštiti

i spašavanju, podstiče i koordinira aktivnosti gradskih službi, gradski javnih ustanova i gradskih javnih preduzeća na njihovom angažovanju na realizaciji zadataka koji su za njih utvrđeni u Programu razvoja i redovno godišnje informira Gradonačelnika o stanju realizacije Programa razvoja.

Ovaj Program razvoja stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Grada Bihaća”.


82.Na osnovu člana 31. stav (1) tačka 1) Uredbe

o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća (“Službene novine Federacije BiH” br. 75/04, 38/06, 52/09 i 56/09) i člana 8. stav (1) tačka 29) Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj:1/14), Gradsko vijeće Bihać, na 8. sjednici održanoj dana 30.04. 2015. godine, donosi

Z A K LJ U Č A K

I

Usvajaju se Konačni izvještaji o procijenjenim štetama od prirodnih i drugih nesreća koje su zahvatile područje Grada u 2014. godini i to:

1. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Požara”, koji se desio 16. januara 2014. godine

2. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Poplave” koja se desila 11.i 12. marta 2014. godine,

3. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Olujnog vjetra” koji se desio 03. januara 2014. godine,

4. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Olujnog vjetra” koji se desio 08. februara 2014. godine,

5. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Olujnog vjetra” koji se desio 11. februara


2014. godine,6. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od

„Grada” koji se desio 03. maja 2014. godine,7. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od

„Olujnog vjetra” koje se desio 11. maja 2014. godine,

8. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Poplave” koja se desila 16. maja 2014. godine,

9. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Poplave” koja se desila 30. jula, 03. i 06. avgusta 2014. godine,

10. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Poplave ” koja se desila od 11. do 13. septembra 2014. godine,

11. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Vjetra” koji se desio 15. oktobra 2014. godine,

12. Konačni izvještaj o procijenjenoj šteti od „Vjetra i poplave” koji su se desili od 22. do 24. septembra 2014. godine,

II

Zaključak stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Službenom glasniku Grada Bihaća”.


83.Na osnovu člana 27. stav (1) tačka đ) Zakona

o lokalnoj samoupravi Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 8/11) i člana 10. stav (1) tačka 12) Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihać u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“, broj: 1/14), Gradonačelnik Grada Bihaća, d o n o s i

PRAVILNIK

o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji

Član 1.

U Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji

(„Službeni glasnik Općine Bihać“, br. 9/13, 10/13, 11/13, 12/13, 14/13, 1/14, 4/14, 5/14, 7/14, 8/14) i Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji broj: 01-02-500/15 od 21.01.2015.godine u članu 46a. stav (1) tačka b) alineja 1) mijenja se i glasi:

„1) diploma visokog obrazovanja – VII stepen elektrotehničke struke, informatičkog smjera ili informatičke struke, smjer poslovna informatika ili diploma visokog obrazovanja prvog (180 ECTS ili 240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studija elektrotehničke struke, informatičkog smjera ili informatičke struke, smjer poslovna informatika.“

Član 2.

Iza člana 79. dodaje se novi član 79a. koji glasi:

„Član 79a.

Naziv radnog mjesta:

Stručni saradnik za provođenje promjena u katastarskom operatu

a) Opis poslova:

1) vodi upravni postupak i rješava jednostavne upravne stvari u prvostepenom postupku (skraćeni upravni postupak) iz oblasti katastra

2) izrađuje i donosi pojedinačne akte iz oblasti katastra

3) vodi postupak utvrđivanja činjenica o kojima se ne vodi službena evidencija i izdaje odgovarajuća uvjerenja o tim činjenicama

4) priprema pisane obavijesti za fi zička ili pravna lica i državne institucije o činjenicama i podacima kojima raspolaže Odsjek

5) sastavlja izvještaje, informacije i obavijesti o činjenicama i podacima koji se odnose na poslove iz djelokruga radnog mjesta

6) prima stranke i daje im stručna objašnjenja


i upute u skladu sa zakonskim propisima iz nadležnosti radnog mjesta

7) izrađuje godišnje, polugodišnje i mjesečne planove i izvještaje o radu

8) obavlja i druge poslove iz nadležnosti Službe po nalogu neposrednog rukovodioca i načelnika Službe

9) vrši kontrolu zakonitosti rada i primjene pisanih procedura iz djelokruga rada (samokontrola)

10) za svoj rad neposredno odgovara šefu Odsjeka i načelniku Službe

b)Uslovi za obavljanje poslova:

1) diploma visokog obrazovanja - VII stepen pravne struke ili diploma visokog obrazovanja prvog (180 ECTS ili 240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studija pravne struke,

2) položen stručni ispit

3) najmanje jedna godina radnog iskustva u struci nakon sticanja VSS

4) poznavanje rada na računaruc) Vrsta poslova: osnovna djelatnostd) Grupa poslova: upravno rješavanje, studijsko-

analitički i stručno-operativnie) Složenost poslova: složenif) Status izvršioca: državni službenikg) Pozicija radnog mjesta: stručni saradnikh) Broj izvršilaca: 1 (jedan)i) Osnovni propisi koji se koriste pri obavljanju

poslova radnog mjesta:

1) Zakon o upravnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, br. 2/98 i 48/99)

2) Zakon o premjeru i katastru zemljišta („Službeni list SR BiH“, br.1/78,12/87 i 26/90)

3) Zakon o građevinskom zemljištu F BiH („Službene novine Federacije BiH“, br.25/03,16/04 i 67/05)

4) Zakon o stvarnim pravima („Službene novine F BiH“ br.66/13)

5) drugi zakoni i propisi koji se koriste u obavljanju poslova ovog radnog mjesta.“

Član 3.

U članu 100. stav (1) tačka b) alineja 1) mijenja se i glasi:

„1) diploma visokog obrazovanja – VII stepen pravne, ekonomske, politološke, pedagoške ili poljoprivredne struke ili diploma visokog obrazovanja prvog (240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studija pravne, ekonomske, politološke, pedagoške ili poljoprivredne struke.“

Član 4.

U članu 122. stav (1) tačka b) alineja 1) mijenja se i glasi:

„1) diploma visokog obrazovanja – VII stepen pravne, ekonomske ili poljoprivredne struke ili diploma visokog obrazovanja prvog (240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studija pravne, ekonomske ili poljoprivredne struke.“

Član 5.

U članu 134e. stav (1) tačka b) alineja 1) mijenja se i glasi:

„1) diploma visokog obrazovanja – VII stepen elektrotehničke struke, informatičkog smjera ili informatičke struke, smjer poslovna informatika ili diploma visokog obrazovanja prvog (180 ECTS ili 240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studija elektrotehničke struke, informatičkog smjera ili informatičke struke, smjer poslovna informatika.“

Član 6.

U članu 134f. stav (1) tačka b) alineja 1) mijenja se i glasi:

„1) diploma visokog obrazovanja – VII stepen ekonomske struke ili diploma visokog obrazovanja prvog (180 ECTS ili 240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema


studija ekonomske struke.“

Član 7.

U članu 134g. stav (1) tačka b) alineja 1) mijenja se i glasi:

„1) diploma visokog obrazovanja – VII stepen fi lozofske ili pedagoške struke, smjer engleski jezik ili diploma visokog obrazovanja prvog (180 ECTS ili 240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studija fi lozofske ili pedagoške struke, smjer engleski jezik.“

Član 8.

U članu 138b. stav (1) tačka b) alineja 1) mijenja se i glasi:

„1) diploma visokog obrazovanja – VII stepen pravne struke ili diploma visokog obrazovanja prvog (180 ECTS ili 240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studija pravne struke.“

Član 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u Službenom glasniku Grada Bihaća.

Broj: 01 – 02 – 1784 /15 Gradonačelnik 16.03.2015. godine mr.sci. Emdžad Galijašević, s.r.

B i h a ć

84.Na osnovu člana 59. Zakona o budžetima u

Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj 102/13, 9/14 i 13/14), člana 16. i 36 Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015. godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 03/14) i člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 01/14) , Gradonačelnik d o n o s i:

Z A K L J U Č A K

o prestrukturiranju rashoda

I

U okviru budžetskog korisnika „Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove“ izvršiti prestrukturiranje rashoda između budžetskih stavki, kako slijedi:

1. Umanjiti ekonomski kod 611221 -„ Naknade za topli obrok“ za iznos od 8.892,00 KM

2. Otvoriti novi ekonomski kod 615300 - „Uvođenje grijanja u džamiji u MZ Čavkići“, te ga uvećati za iznos od 8.892,00 KM

II

O izvršenju ovog Zaključka starat će se Služba za fi nansije i Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove.

III

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasniku Grada Bihaća i na internet stranici Grada Bihaća.

Broj: 05/1-14-1932 Gradonačelnik 23.03.2015. godine mr.sci. Emdžad Galijašević, s.r.

B i h a ć****

Na osnovu člana 59. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj 102/13, 9/14 i 13/14), člana 16. i 36 Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015. godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 03/14) i člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 01/14) , Gradonačelnik d o n o s i:

Z A K L J U Č A K


I

U okviru budžetskog korisnika „Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti“ izvršiti prestrukturiranje rashoda između budžetskih stavki, kako slijedi:


1. Umanjiti ekonomski kod 611221 -„Naknade za topli obrok“ za iznos od 9.000,00 KM

2. Umanjiti ekonomski kod 612000 – „Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi“ za iznos od 942,00 KM

3. Otvoriti novi ekonomski kod 614117 - „MZ Vrsta – troškovi vansudske nagodbe“, te ga uvećati za iznos od 9.942,00 KM

II

O izvršenju ovog Zaključka starat će se Služba za fi nansije i Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti.

III


Broj: 05/1-14-2168/15 Gradonačelnik 24.03.2015. godine mr.sci. Emdžad Galijašević, s.r.

B i h a ć****


Z A K L J U Č A K


I

U okviru budžetskog korisnika „Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove“ izvršiti prestrukturiranje rashoda između budžetskih stavki, kako slijedi:

1. Umanjiti ekonomski kod 612000 -„ Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi“ za iznos od 10.040,00 KM

2. Umanjiti ekonomski kod 613970 – „Izdaci po osnovu drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada (Komisija za procjenu vrijednosti nepokretnosti)“ za iznos od 4.275,00 KM

3. Umanjiti ekonomski kod 613970 – „Izdaci po osnovu drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada (Komisija za tehnički prijem objekata)“ za iznos od 6.100,00 KM

4. Umanjiti ekonomski kod 613990 – „Ostale nespomenute usluge i dadžbine - PDV prijava“ za iznos od 2.400,00 KM

5. Otvoriti novi ekonomski kod 821383 - „Ostala specijalna oprema - nabavka GPS uređaja“, te ga uvećati za iznos od 22.815,00 KM

II

O izvršenju ovog Zaključka starat će se Služba za fi nansije i Služba za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove.

III



B i h a ć****



Z A K L J U Č A K


I

U okviru budžetskog korisnika „Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti“ izvršiti prestrukturiranje rashoda između budžetskih stavki, kako slijedi:

1. Umanjiti ekonomski kod 614300 -„Finansiranje rada Sportskog saveza“ za iznos od 16.000,00 KM

2. Otvoriti novi ekonomski kod 6821619 - „MZ Veliki lug – izgradnja spomen obilježja“, te ga uvećati za iznos od 16.000,00 KM

II

O izvršenju ovog Zaključka starat će se Služba za fi nansije i Služba za opću upravu, privredne i društvene djelatnosti.

III



B i h a ć****

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015. godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekuće rezerve“ Budžeta Grada Bihaća za 2015. godinu, („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015. godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614311 – „Tekuća rezerva neprofi tnim organizacijama“ isplatiti 450,00 KM (slovima:četiristotinepedesetkonvertibilnihmaraka) Udruženje „Ključ Budućnosti“ Ključ.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1990440002593781, koji se vodi kod Sparkasse Bank.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku podršku za štampanje knjige „Hava majka Prijedorčanka“.

III

U skladu sa članom 11. stav 1. Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekuće rezerve“ Budžeta Grada Bihaća za 2015. godinu, dužni ste Službi za fi nansije u roku od 30 dana od dana isplate odnosno utroška sredstava dostaviti Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava.

IV

O izvršenju ovog Zaključka starat će se Služba za fi nansije.

V



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju


Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu(„Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 400,00 KM (slovima: četiristotinekonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ćemalović Izeta MZ Kulen Vakuf.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3389002567209673, partija 40114088000 koji se vodi kod UniCretit Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za tešku materijalnu situaciju.

III


IV



B i h a ć

****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu(„Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

z sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedesetkonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Alijagić Sandra.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3385002562249390, partija 40331984000 koji se vodi kod UniCredit Banka.

II


III


IV




B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotinekonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Muslić Đemila.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1860001096186063, partija 1025316020 koji se vodi kod Ziraat Bank.

II


III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotinekonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Alijagić Andi.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3385002574103372 koji se vodi kod UniCredit Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za školovanje.


III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji rada Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grant neprofi tnim organizacijama za fi nansiranje kulturnih i sportskih manifestacija“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu, („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada Bihaća, d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614312 „Tekuća grant neprofi tnim organizacijama – TG za kulturne i sportske manifestacije“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedesetkonvertibilnihmaraka i 00/100) Baručić Haris KUD „Zlatni ljiljan“ Bihać.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za rad KUD-a „Zlatni ljiljan“ Bihać.

III

U Skladu sa članom 7. stav 1. Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava „Tekući grant neprofi tnim organizacijama za fi nansiranje kulturnih i sportskih manifestacija“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu, dužni ste Službi fi nansija dostaviti Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava.

IV


V



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Firzet Prošić.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 5688625000206317, koji se vodi kod Banka Balkan Investment Banka AD.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za opremanje Tehvida za rahmetli brata Nevzeta Prošića.

III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti

nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 500,00 KM (slovima: petstotina konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Amela Bender.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1613000034003502, koji se vodi kod Raiffeisen Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za nabavku ogrevnog drveta.

III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni


glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedesedkonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Fazlić Sead.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za rješavanje životnih problema.

III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne

Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015. godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekuće rezerve“ Budžeta Grada Bihaća za 2015. godinu, („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015. godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614311 – „Tekuća rezerva neprofi tnim organizacijama“ isplatiti 2.000,00 KM (slovima: dvijehiljade konvertibilnihmaraka) Klanjateljice Krvi Kristove.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3385002206201384, a koji se vodi kod UniCredit Bank.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku podršku za rad, a koji se odnose na zakup poslovnog prostora i drugih materijalnih rashoda.

III


IV



V



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Karabašić Mustafa.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1020000000000023, partija 6006110/22-1541-15678-8 koji se vodi kod Union Banka.

II


III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekuće rezerve“ Budžeta Grada Bihać za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614239 „Tekuća rezerva pojedincima“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotinekonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Kasić Anela.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1994556030054508, partija 21836469300545 koji se vodi kod Sparkasse Bank.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć tešku materijalnu situaciju.


III

O izvršenju ovog Zaključka starat će se Služba za fi nansije Grada Bihać.

IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Rifeta Kurtović.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3385002502338116, koji se vodi kod UniCredit Banka.

II


III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Demirović Arifa.


Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1322602011542763, koji se vodi kod NLB Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za ishranu i lijekove.

III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ismet

Džinović.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 29-12197-608963, koji se vodi kod ABS Banka.

II


III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz


materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Fajić Muhamed.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1610350000000042, partija 09-35-15748-7 koji se vodi kod Raiffeisen Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za liječenje.

III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za

2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Delić Husein.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3385002513696428, partija koji se vodi kod UniCredit Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za troškove liječenja.

III


IV



B i h a ć****



Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015. godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614311 – „Tekuća rezerva neprofi tnim organizacijama“ isplatiti 3.000,00 KM (slovima: trihiljade konvertibilnihmaraka) Udruženje Ilmijje Bihać.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku podršku za rad udruženja.

III


IV


V



B i h a ć****

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik

Grada Bihaća“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekuće rezerve“ Budžeta Grada Bihać za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614239 „Tekuća rezerva pojedincima“ isplatiti 1.000,00 KM (slovima: hiljadu konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Mehadžić Rasim.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3385002577895878, koji se vodi kod UniCredit Bank.

II


III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik


Grada Bihaća“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekuće rezerve“ Budžeta Grada Bihać za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614239 „Tekuća rezerva pojedincima“ isplatiti 800,00 KM (slovima: osamstotina konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ermin Islamović.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za nabavku ogrejeva.

III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju

Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Aida Alibabić.


II


III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne


Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Samir Kurtagić.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 194-103-29728001-26, koji se vodi kod ProCredit Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za priključak električne energije.

III


IV



B i h a ć

****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ramo Zulić.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1602027010002424, koji se vodi kod Vakufska Banka.

II


III


IV



B i h a ć


****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 500,00 KM (slovima: petstotina konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Hrustanović Samir.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za rješavanje egzistencijalnih pitanja.

III


IV

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom

donošenja i objavit će se u Službenom glasniku Grada Bihaća i na internet stranici Grada Bihaća.


B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614239 „Tekuća rezerva pojedincima“ isplatiti 1.000,00 KM (slovima: hiljadu konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Mehmed Šiljdedić.


II


III


IV

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom


donošenja i objavit će se u Službenom glasniku Grada Bihaća i na internet stranici Grada Bihaća.


B i h a ć

****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 500,00 KM (slovima: petstotina konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Gutlić Fuad.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za odbranu diplomskog rada.

III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ramo Majstorović.



II


III


IV



B i h a ć

85.


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015. godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614311 – „Tekuća rezerva neprofi tnim organizacijama“ isplatiti 450,00 KM (slovima:četiristotinepedesetkonvertibilnihmaraka) Udruženje „Ključ Budućnosti“ Ključ.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj:

1990440002593781, koji se vodi kod Sparkasse Bank.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku podršku za štampanje knjige „Hava majka Prijedorčanka“.

III


IV


V



B i h a ć****



Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 400,00 KM (slovima: četiristotinekonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ćemalović Izeta MZ Kulen Vakuf.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3389002567209673, partija 40114088000 koji se vodi kod UniCretit Banka.

II


III


IV



B i h a ć****


nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu(„Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedesetkonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Alijagić Sandra.


II


III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni


glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu(„Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotinekonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Muslić Đemila.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1860001096186063, partija 1025316020 koji se vodi kod Ziraat Bank.

II


III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne

Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu(„Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotinekonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Alijagić Andi.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3385002574103372 koji se vodi kod UniCredit Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za školovanje.

III


IV



B i h a ć


****

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji rada Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grant neprofi tnim organizacijama za fi nansiranje kulturnih i sportskih manifestacija“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu, („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada Bihaća, d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614312 „Tekuća grant neprofi tnim organizacijama – TG za kulturne i sportske manifestacije“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedesetkonvertibilnihmaraka i 00/100) Baručić Haris KUD „Zlatni ljiljan“ Bihać.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za rad KUD-a „Zlatni ljiljan“ Bihać.

III

U Skladu sa članom 7. stav 1. Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava „Tekući grant neprofi tnim organizacijama za fi nansiranje kulturnih i sportskih manifestacija“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu, dužni ste Službi fi nansija dostaviti Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava.

IV


V



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Firzet Prošić.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 5688625000206317, koji se vodi kod Banka Balkan Investment Banka AD.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za opremanje Tehvida za rahmetli brata Nevzeta Prošića.

III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima- Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 500,00 KM (slovima: petstotina konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Amela Bender.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za nabavku ogrevnog drveta.

III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti


nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedesedkonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Fazlić Sead.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za rješavanje životnih problema.

III


IV



B i h a ć

****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015. godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614311 – „Tekuća rezerva

neprofi tnim organizacijama“ isplatiti 2.000,00 KM (slovima: dvijehiljade konvertibilnihmaraka) Klanjateljice Krvi Kristove.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku podršku za rad, a koji se odnose na zakup poslovnog prostora i drugih materijalnih rashoda.

III


IV


V



B i h a ć****



nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Karabašić Mustafa.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1020000000000023, partija 6006110/22-1541-15678-8 koji se vodi kod Union Banka.

II


III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10. stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni

glasnik Grada Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekuće rezerve“ Budžeta Grada Bihać za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614239 „Tekuća rezerva pojedincima“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotinekonvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Kasić Anela.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1994556030054508, partija 21836469300545 koji se vodi kod Sparkasse Bank.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć tešku materijalnu situaciju.

III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o


utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Rifeta Kurtović.


II


III


IV



B i h a ć****

Na osnovu člana 10 stav 1. tačka 6. Statutarne Odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu

sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihać“ broj 1/14), Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grad Bihać“ broj 3/14), Pravilnika o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava iz „Tekući grantovi pojedincima – Ostale isplate pojedincima iz materijalno socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ Budžeta Grada Bihaća za 2015.godinu („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 1/15), Gradonačelnik Grada d o n o s i :

Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Demirović Arifa.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1322602011542763, koji se vodi kod NLB Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za ishranu i lijekove.

III


IV



B i h a ć


****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ismet Džinović.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 29-12197-608963, koji se vodi kod ABS Banka.

II


III


IV



B i h a ć

****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Fajić Muhamed.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1610350000000042, partija 09-35-15748-7 koji se vodi kod Raiffeisen Banka.

II


III


IV



B i h a ć


****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 250,00 KM (slovima: dvijestotinepedeset konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Delić Husein.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 3385002513696428, partija koji se vodi kod UniCredit Banka.

II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za troškove liječenja.

III


IV



B i h a ć

****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015. godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614311 – „Tekuća rezerva neprofi tnim organizacijama“ isplatiti 3.000,00 KM (slovima: trihiljade konvertibilnihmaraka) Udruženje Ilmijje Bihać.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku podršku za rad udruženja.

III


IV



V



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614239 „Tekuća rezerva pojedincima“ isplatiti 1.000,00 KM (slovima: hiljadu konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Mehadžić Rasim.


II


III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614239 „Tekuća rezerva pojedincima“ isplatiti 800,00 KM (slovima: osamstotina konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ermin Islamović.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za nabavku ogrejeva.

III



IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Aida Alibabić.


II


III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Samir Kurtagić.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 194-103-29728001-26, koji se vodi kod ProCredit Banka.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za priključak električne energije.

III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ramo Zulić.

Uplatu sredstava izvršiti na žiro račun broj: 1602027010002424, koji se vodi kod Vakufska Banka.

II


III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih


lica“ isplatiti 500,00 KM (slovima: petstotina konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Hrustanović Samir.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za rješavanje egzistencijalnih pitanja.

III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614239 „Tekuća rezerva

pojedincima“ isplatiti 1.000,00 KM (slovima: hiljadu konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Mehmed Šiljdedić.


II


III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za


2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 500,00 KM (slovima: petstotina konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Gutlić Fuad.


II

Sredstva iz tačke I ovog Zaključka odnose se na fi nansijsku pomoć za odbranu diplomskog rada.

III


IV



B i h a ć****


Z A K LJ U Č A K

o isplati sredstava

I

Iz sredstava planiranih Budžetom za 2015.godinu na razdjelu 2001000 „Kabinet Gradonačelnika“, stavka 614229 „Tekuća grantovi pojedincima - Ostale isplate pojedincima iz materijalno-socijalne sigurnosti nezaposlenih lica“ isplatiti 300,00 KM (slovima: tristotine konvertibilnihmaraka i 00/100) na ime Ramo Majstorović.


II


III


IV



B i h a ć


86. Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE USTAVNI SUD

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Broj : U-2/14 Sarajevo, 08.04.2015. godine

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u predmetu utvrđivanja izvršenja odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, na osnovu člana 5. stav 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03) i člana 61. stav 7. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 40/10) na sjednici održanoj dana 08.04.2015. godine, donio je

R J E Š E NJ E

Utvrđuje se da Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-2/14 od 23.09.2014. godine, objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 100/14 i „Službenom glasniku Grada Bihaća“, broj: 2/14, koja se odnosi na utvrđivanje ustavnosti člana 29. stav 3. Statuta Općine Bihać („Službeni glasnik Općine Bihać“, broj: 2/11) i člana 12. stav 2. Poslovnika Općinskog vijeća Bihać („Službeni glasnik Općine Bihać“, br. 3/09 i 4/11), nije izvršena.

Rješenje objaviti u „Službenim novinama Federacije BiH“ i „Službenom glasniku Grada Bihaća“.

O b r a z l o ž e nj e

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud Federacije) je na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 23.09.2014. godine, utvrdio da član 29. stav 3. Statuta Općine Bihać i član 12. stav 2. Poslovnika Općinskog vijeća Bihać nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije je aktom broj: S-4/15 od 19.01.2015. godine zatražio od Premijera Federacije Bosne i Hercegovine obavještenje o izvršenju presuda Ustavnog suda Federacije, uključujući i izvršenje ove presude.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je aktom broj: 03-01-108/2015 od 10.02.2015. godine, dostavio Ustavnom sudu Federacije odgovor o stanju izvršenja odluka Ustavnog suda Federacije, odnosno o preduzetim aktivnostima za njihovo izvršenje uz informaciju da navedena presuda nije izvršena, ali da je u cilju izvršenja iste Gradsko vijeće Bihać, u skladu sa Zakonom o Gradu Bihaću, donijelo Statutarnu odluku o organizaciji Grada Bihaća broj: 02-8721/14 od 11.11.2014. godine („Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj: 2/14 od 13.11.2014. godine), gdje je u članu 26. stav 1. propisano da će Gradsko vijeće donijeti Statut Grada u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Odluke.

Ustavni sud Federacije u funkciji zaštite principa ustavnosti kao osnova demokratije i vladavine prava, odlučio je kao u izreci rješenja iz sljedećih razloga:

Članom IV.B.3.7.c) (I) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisana je nadležnost Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je pored ostalog utvrđeno, da je Premijer nadležan za „provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući izvršenja odluka sudova Federacije“. Članom IV.C.12. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da su odluke Ustavnog suda Federacije konačne i obavezujuće, a čl. 40. i 41. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, regulisane su pravne posljedice donesenih odluka.

Članom 61. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine također je propisano da su odluke Ustavnog suda Federacije konačne i obavezujuće i da su tijela vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom dužna provoditi odluke Suda.


Pored toga, navedenim članom Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da Ustavni sud Federacije u slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršenju ili obavještenju Suda o preduzetim mjerama, donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Suda nije izvršena i dostavlja ga nadležnom tužilaštvu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Sud. Polazeći od ustavnih i zakonskih odredbi, a nakon uvida u podatke koje je dostavio Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je utvrdio da Presuda ovog Suda, broj: U-2/14 od 23.09.2014. godine nije izvršena.

Stoga je Ustavni sud Federacije u skladu sa spomenutim odredbama, odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: dr.sc. Kata Senjak, predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, sudije Suda.

Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine dr.sc. Kata Senjak, s.r.

87. Bosna i Hercegovina

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE USTAVNI SUD

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Broj : U-2/14 Sarajevo, 08.04.2015. godine

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u predmetu utvrđivanja izvršenja odluka Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, na temelju članka 5. stavak 2. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 6/95 i 37/03) i članka 61. stavak 7. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 40/10) na sjednici

održanoj dana 08.04.2015. godine, donio je

R J E Š E N J E

Utvrđuje se da Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-2/14 od 23.09.2014. godine, objavljena u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 100/14 i „Službenom glasniku Grada Bihaća“, broj: 2/14, koja se odnosi na utvrđivanje ustavnosti članka 29. stavak 3. Statuta Općine Bihać („Službeni glasnik Općine Bihać“, broj: 2/11) i članka 12. stavak 2. Poslovnika Općinskog vijeća Bihać („Službeni glasnik Općine Bihać“, br. 3/09 i 4/11), nije izvršena.

Rješenje objaviti u „Službenim novinama Federacije BiH“ i „Službenom glasniku Grada Bihaća“.

O b r a z l o ž e n j e

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije) je na sjednici bez javne rasprave održanoj dana 23.09.2014. godine, utvrdio da članak 29. stavak 3. Statuta Općine Bihać i članak 12. stavak 2. Poslovnika Općinskog vijeća Bihać nisu sukladni Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Federacije je aktom broj: S-4/15 od 19.01.2015. godine zatražio od Premijera Federacije Bosne i Hercegovine obavještenje o izvršenju presuda Ustavnog suda Federacije, uključujući i izvršenje ove presude.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine je aktom broj: 03-01-108/2015 od 10.02.2015. godine, dostavio Ustavnom sudu Federacije odgovor o stanju izvršenja odluka Ustavnog suda Federacije, odnosno o poduzetim aktivnostima za njihovo izvršenje uz informaciju da navedena presuda nije izvršena, ali da je u cilju izvršenja iste Gradsko vijeće Bihać, sukladno Zakonu o Gradu Bihaću, donijelo Statutarnu odluku o organizaciji Grada Bihaća broj: 02-8721/14 od 11.11.2014. godine („Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj: 2/14 od 13.11.2014. godine), gdje je u članku 26. stavak 1. propisano da će Gradsko


vijeće donijeti Statut Grada u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Odluke.

Ustavni sud Federacije u funkciji zaštite načela ustavnosti kao temelja demokracije i vladavine prava, odlučio je kao u izreci rješenja iz sljedećih razloga:

Člankom IV.B.3.7.c) (I) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisana je nadležnost Premijera Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je pored ostalog utvrđeno, da je Premijer nadležan za „provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući izvršenja odluka sudova Federacije“. Člankom IV.C.12. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da su odluke Ustavnog suda Federacije konačne i obvezujuće, a čl. 40. i 41. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine, regulirane su pravne posljedice donesenih odluka.

Člankom 61. Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine također je propisano da su odluke Ustavnog suda Federacije konačne i obvezujuće i da su tijela vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine u okviru svojih nadležnosti utvrđenih Ustavom i zakonom dužna provoditi odluke Suda.

Pored toga, navedenim člankom Poslovnika Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da Ustavni sud Federacije u slučaju nepostupanja, odnosno kašnjenja u izvršenju ili obavještenju Suda o poduzetim mjerama, donosi rješenje kojim se utvrđuje da odluka Suda nije izvršena i dostavlja ga nadležnom tužiteljstvu, odnosno drugom organu nadležnom za izvršenje kojeg odredi Sud. Polazeći od ustavnih i zakonskih odredbi, a nakon uvida u podatke koje je dostavio Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Federacije je utvrdio da Presuda ovog Suda, broj: U-2/14 od 23.09.2014. godine nije izvršena.

Stoga je Ustavni sud Federacije sukladno spomenutim odredbama, odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud Federacije donio je jednoglasno u sastavu: dr.sc. Kata Senjak,

predsjednica Suda, Sead Bahtijarević, Vesna Budimir, Mirjana Čučković, Domin Malbašić, Aleksandra Martinović i prof. dr. Edin Muminović, suci Suda.

Predsjednica Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine dr.sc. Kata Senjak, s.r.

88. Босна и Херцеговина

ФЕДЕРАЦИЈА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ УСТАВНИ СУД

ФЕДЕРАЦИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ

Број : У-2/14 Сарајево, 08.04.2015. године

Уставни суд Федерације Босне и Херцеговине у предмету утврђивања извршења одлука Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине, на основу члана 5. став 2. Закона о поступку пред Уставним судом Федерације Босне и Херцеговине („Службене новине Федерације БиХ“, бр. 6/95 и 37/03) и члана 61. став 7. Пословника Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине („Службене новине Федерације БиХ“, број: 40/10) на сједници одржаној дана 08.04.2015. године, донио је

Р Ј Е Ш Е Њ Е

Утврђује се да Пресуда Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине, број: У-2/14 од 23.09.2014. године, објављена у „Службеним новинама Федерације БиХ“, број: 100/14 и „Службеном гласнику Града Бихаћа“, број: 2/14, која се односи на утврђивање уставности члана 29. став 3. Статута Општине Бихаћ („Службени гласник Општине Бихаћ“, број: 2/11) и члана 12. став 2. Пословника Општинског вијећа Бихаћ („Службени гласник Општине Бихаћ“, бр. 3/09 и 4/11), није извршена.

Рјешење објавити у „Службеним новинама Федерације БиХ“ и „Службеном


гласнику Града Бихаћа“.

О б р а з л о ж е њ е

Уставни суд Федерације Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Уставни суд Федерације) је на сједници без јавне расправе одржаној дана 23.09.2014. године, утврдио да члан 29. став 3. Статута Општине Бихаћ и члан 12. став 2. Пословника Општинског вијећа Бихаћ нису у складу са Уставом Федерације Босне и Херцеговине.

Уставни суд Федерације је актом број: С-4/15 од 19.01.2015. године затражио од Премијера Федерације Босне и Херцеговине обавјештење о извршењу пресуда Уставног суда Федерације, укључујући и извршење ове пресуде.

Премијер Федерације Босне и Херцеговине је актом број: 03-01-108/2015 од 10.02.2015. године, доставио Уставном суду Федерације одговор о стању извршења одлука Уставног суда Федерације, односно о предузетим активностима за њихово извршење уз информацију да наведена пресуда није извршена, али да је у циљу извршења исте Градско вијеће Бихаћ, у складу са Законом о Граду Бихаћу, донијело Статутарну одлуку о организацији Града Бихаћа број: 02-8721/14 од 11.11.2014. године („Службени гласник Града Бихаћа“, број: 2/14 од 13.11.2014. године), гдје је у члану 26. став 1. прописано да ће Градско вијеће донијети Статут Града у року од три мјесеца од дана ступања на снагу ове Одлуке.

Уставни суд Федерације у функцији заштите принципа уставности као основа демократије и владавине права, одлучио је као у изреци рјешења из сљедећих разлога:

Чланом IV.Б.3.7.ц) (I) Устава Федерације Босне и Херцеговине прописана је надлежност Премијера Федерације Босне и Херцеговине, гдје је поред осталог утврђено, да је Премијер надлежан за „провођење политике и извршавање закона федералне власти, укључујући извршења одлука

судова Федерације“. Чланом IV.Ц.12. Устава Федерације Босне и Херцеговине прописано је да су одлуке Уставног суда Федерације коначне и обавезујуће, а чл. 40. и 41. Закона о поступку пред Уставним судом Федерације Босне и Херцеговине, регулисане су правне посљедице донесених одлука.

Чланом 61. Пословника Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине такођер је прописано да су одлуке Уставног суда Федерације коначне и обавезујуће и да су тијела власти у Федерацији Босне и Херцеговине у оквиру својих надлежности утврђених Уставом и законом дужна проводити одлуке Суда.

Поред тога, наведеним чланом Пословника Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине, прописано је да Уставни суд Федерације у случају непоступања, односно кашњења у извршењу или обавјештењу Суда о предузетим мјерама, доноси рјешење којим се утврђује да одлука Суда није извршена и доставља га надлежном тужилаштву, односно другом органу надлежном за извршење којег одреди Суд. Полазећи од уставних и законских одредби, а након увида у податке које је доставио Премијер Федерације Босне и Херцеговине, Уставни суд Федерације је утврдио да Пресуда овог Суда, број: У-2/14 од 23.09.2014. године није извршена.

Стога је Уставни суд Федерације у складу са споменутим одредбама, одлучио као у изреци овог рјешења.

Ово рјешење Уставни суд Федерације донио је једногласно у саставу: др сц. Ката Сењак, предсједница Суда, Сеад Бахтијаревић, Весна Будимир, Мирјана Чучковић, Домин Малбашић, Александра Мартиновић и проф. др Един Муминовић, судије Суда.

Предсједница Уставног суда Федерације Босне и Херцеговине

др сц. Ката Сењак, c.p.


Izdavač: Grad Bihać, Služba za stručne poslove Gradskog vijeća, glavni i odgovorni urednik sekretar Gradskog vijeća Zlata Ibrahimpašić, dipl. pravnik, Ulica Bosanska broj 4, telefon 224-222, 229-600, fax 222-220, Rješenjem broj 01-05-7259/12 lektor dr.sci. Izolda Osmanagić, račun BUDŽETA GRADA BIHAĆA, broj 3385002200163231 kod “Unicredit bank” d. d., pod vrstom prihoda 722631, Grad 003. Štampa Bigraf Bihać - Za štampariju Sabiha Šaćirbegović. Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od dana objavljivanja.

65. Odluka o privremenom korištenju javnih površina na području grada Bihaća

66. Plan lokacija za korištenje javnih površina na području Grada Bihaća

67. Odluka o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom “ADNA-COMMERC” d.o.o. Bos. Krupa radi oblikovanja građevinske parcele

68. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju nekretnina ustanovljenjem služnosti za izgradnju elektroenergetskog objekta dio niskonaponske mreže „Johovac“ Grad Bihać u korist JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać

69. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju nekretnina ustanovljenjem služnosti u svrhu izgradnje elektroenergetskog objekta niskonaponske mreže „Kolonija“ Grad Bihać u korist JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać

70. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju nekretnina ustanovljenjem služnosti u svrhu legalizacije elektroenergetskog objekta niskonaponske mreže «Bijelo Brdo 2» u korist JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać.

71. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju ustanovljenjem služnosti za izgradnju niskonaponske mreže „Sklop” Grad Bihać u korist JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica „ Elektrodistribucija“ Bihać

72. Odluka o utvrđivanju javnog interesa za nepotpunu eksproprijaciju nekretnina ustanovljenjem služnosti za izgradnju elektroenergetskog objekta “Otcjepni DV 10(20) Kv za STS-B “Pritoka 6” i STS-B 10(20)/0,4kV “Pritoka 6” Grad Bihać u korist JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo Podružnica „Elektrodistribucija“ Bihać

S A D R Ž A J

27373. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništa

na gradskom građevinskom zemljištu u državnom vlasništvu u korist DOO „Sancho“ Bihać

74. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini u korist Udruženja Lovačka organizacija “Bihać” iz Bihaća

75. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini u korist Dizdarević Begana iz Bihaća

76. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini u korist Kulenović Nihada iz Bihaća

77. Rješenje o utvrđivanju prava vlasništva na građevinskom zemljištu u državnoj svojini u korist Imširović Emsada iz Bihaća

78. Zaključak o davanju saglasnosti na Program rada i Finansijski plan za 2015.godinu JU „Centar za socijalni rad“ Bihać

79. Program rada JU „Centar za socijalni rad“ Bihać za 2015. godinu

80. Zaključak broj: GV-02-2917/1581. Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Grada Bihaća za period 2015.-2020. godina

82. Zaključak broj: GV-02-2916/15 83. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o

unutrašnjoj organizaciji

84. Zaključci o prestrukturiranju rashoda

85. Zaključci o isplati sredstava

86. Rješenje broj U-2/14 87. Rješenje broj U-2/14 88. Рјешње број : У-2/14

304

305

308

313

408314425

314

317

319

320

321

321331

331

405

406

318

319

287

440

441

442

sluŽbeni glasnik · 2017-08-17 · m) prekopavanje radi gradnje, rekonstrukcije, sanacije, zamjene...

Documents