Sluæbeni glasnikGrada Bjelovara

Broj 3 - GODINA XXX. Bjelovar, 18. ožujka 2009. ISSN 1331-0380

GRADSKO VIJEΔE GRADA BJELOVARA

332.Na temelju Ëlanka 325. i 346. Zakona o prostornom

ureenju i gradnji (“Narodne novine”, broj 76/07 - u

nastavku teksta: Zakon) i Ëlanka 26. stavka 1. toËke

3. Statuta Grada Bjelovara (“Sluæbeni glasnik Grada

Bjelovara”, broj 8/01, 3/03, 9/05 i 6/07) Gradsko vijeÊe

Grada Bjelovara na 26. sjednici, odræanoj 16. oæujka

2009. godine donijelo je

O D L U K Uo Izmjenama i dopunama Odluke o donoπenju

Generalnog urbanistiËkog plana Grada Bjelovara

»lanak 1.

Ovom Odlukom donose se Izmjene i dopune Odluke

o donoπenju Generalnog urbanistiËkog plana Grada

Bjelovara (“Sluæbeni glasnik Grada Bjelovara”, broj

7/04).

»lanak 2.

»lanak 2. mijenja se i glasi:

“Sastavni dio ove Odluke je elaborat “Generalni ur-

banistiËki plan Grada Bjelovara - izmjene i dopune” (u

nastavku teksta: Plan), izraen po trgovaËkom druπtvu

UrbanistiËki institut Hrvatske d.d. Zagreb”.

»lanak 3.

»lanak 3. mijenja se i glasi:

“Elaborat iz Ëlanka 2. ove Odluke sastoji se od:

A) TEKSTUALNOG DIJELA:- Izvadak iz sudskog registra

- Suglasnost za upis u sudski registar Ministarstva

prostornog ureenja graditeljstva i stanovanja

- Rjeπenje ovlaπtenih arhitekata

- Miπljenje Zavoda za prostorno ureenje Bjelo-

varsko bilogorske æupanije

- Suglasnost Ministarstva kulture

- Suglasnost Hrvatskih voda

- OËitovanje Ministarstva obrane

I. Obrazloæenje

3. PLAN PROSTORNOG URE–ENJA

3.1. Temeljna organizacija prostora naselja (gra-

da) u odnosu na prostornu i gospodarsku

strukturu opÊine ili grada

3.2. Organizacija, koriπtenje, namjena, ureenje i

zaπtita povrπina

3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.2.2. Prikaz mreæa druπtvenih djelatnosti

3.2.3. Prikaz prometne i telekomunikacijske mreæe

3.2.4. Prikaz komunalne infrastrukturne mreæe

3.2.5. Uvjeti koriπtenja, ureenja i zaπtite povrπina

i graevina

3.2.6. PodruËja primjene posebnih mjera ureenja i

zaπtite

3.2.7. NaËin i uvjeti gradnje

3.2.8. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na-

Ëin koriπtenja i ureenja povrπina

3.3. SpreËavanje nepovoljna utjecaja na okoliπ

Stranica 2 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

II. Odredbe za provoenje

1. Uvjeti odreivanja i razgraniËavanja povrπi- na javnih i drugih namjena 2. Uvjeti ureenja prostora za graevine od va- ænosti za dræavu i æupaniju 3. Uvjeti smjeπtaja graevina gospodarskih dje- latnosti 4. Uvjeti smjeπtaja graevina druπtvenih djelat-

nosti 5. Uvjeti i naËin gradnje stambenih graevina 6. Uvjeti utvrivanja trasa i povrπina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastruk- turne mreæe 7. Uvjeti ureenja posebno vrijednih i/ili osje t - ljivih podruËja 8. Mjere oËuvanja i zaπtite krajobraznih i pri- rodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjeli-

na 9. Postupanje s otpadom (obrada, skladiπtenje i

odlaganje) 10. Mjere sprjeËavanja nepovoljna utjecaja na okoliπ 11. Mjere provedbe plana 11.1. Obveza izrade detaljnih planova ureenja 11.2. Mjere ureenja i zaπtite zemljiπta 11.3. Rekonstrukcija graevina Ëija je namjena protivna planiranoj namjeni

B) GRAFI»KOG DIJELA:

1. Koriπtenje i namjena prostora 2. Mreæa gospodarskih i druπtvenih djelatnosti 3.1. Prometna mreæa 3.2. Poπta i telekomunikacije 3.3. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 3.4. Elektroenergetska mreæa 3.5. Vodnogospodarski sustav - vodoopskrba i koriπtenje voda 3.6. Odvodnja otpadnih voda, ureenje vodotoka, obrada i skladiπtenje otpada 4.1. Oblici koriπtenja

4.2. NaËin gradnje 4.3. Uvjeti koriπtenja 4.4. PodruËja primjene planskih mjera zaπtite 4.5. PodruËje primjene posebnih mjera ureenja i

zaπtite

III. Izmjene i dopune Odredbi za provoenje Plana sastavni su dio ove Odluke.

IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVOÐE-NJE PLANA

1. UVJETI ODRE–IVANJA I RAZGRANI»ENJA POVR©INA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

»lanak 4.»lanak 4. mijenja se i glasi:

“(1) Generalni urbanistiËki plan Grada Bjelovara (u

nastavku teksta: GUP) obuhvaÊa podruËje naselja Bjelo-

var i dijelove naselja Trojstveni Markovac, Novoseljani,

Ædralovi, Brezovac, Veliko Korenovo, Stare Plavnice i

juæni dio LetiËana.

(2) GUP-om na kartografskom prikazu br. 1.

“Koriπtenje i namjena prostora” odreene su sljedeÊe

osnovne namjene:

- stambena namjena S

- mjeπovita namjena M, M1, M2, M3, M4

- javna i druπtvena namjena D, D1, D2, D3, D4,

D5, D6, D7, D8, D9, D10, D11, D12

- gospodarska namjena - proizvodna I, I1, I

2

- gospodarska namjena - poslovna K, K1, K2, K3, K4

- ugostiteljsko - turistiËka namjena T1,

- sportsko - rekreacijska namjena R1, R2, R3, R4,

R5, R6, R7 i R8

- javne zelene povrπine Z1, Z2

- zaπtitne zelene povrπine Z

- posebna namjena N

- povrπine infrastrukturnih sustava IS

- groblja

(3) Na povrπinama stambene S i mjeπovite namjene

M1, M2, M3 i M4 ne dozvoljava se osnivanje

graevinskih Ëestica iza graevinske Ëestice uz postojeÊu

ulicu - ne dozvoljava se “drugi red izgradnje”, osim u

sluËaju izgradnje stambene graevine (jedna stambena

jedinica) u “drugom redu izgradnje”, a prema odredbama

ove Odluke ili osnovom provedbenog plana ureenja.

(4) Postupak osnivanja graevinskih Ëestica na

neureenim Ëesticama zemljiπta ukupne povrπine veÊe

od 5.000 m2 mora biti sukladan zakonskim odredbama.

(5) Detaljnije razgraniËenje izmeu pojedinih namje-

na utvruje se provedbenim dokumentima prostornog

ureenja.

(6) U zonama gdje nije obavezna izrada provedbenih

dokumenata prostornog ureenja, razgraniËenje Êe se

utvrditi odgovarajuÊim provedbenim aktima prostornog

ureenja sukladno odredbama ove Odluke.

(7) ToËne trase planirane prometne i komunalne

infrastrukture utvrdit Êe se odgovarajuÊim dokumentima

prostornog ureenja, struËnim podlogama ili proved-

benim dokumentima prostornog ureenja.

(8) Do utvrenja konaËnih trasa, unutar zaπtitnih ko-

ridora vrijedi zabrana izgradnje ili ograniËene izgradnje

prema posebnim zakonima odnosno prema odredbama

ove Odluke.

(9) U zonama stambene i mjeπovite namjene na

jednoj graevinskoj Ëestici moæe se graditi samo jedna

graevina osnovne namjene”.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 3

»lanak 5.

»lanak 5. mijenja se i glasi:

“(1) Graevinsko podruËje utvreno je Prostornim

planom ureenja Grada Bjelovara i prikazano na

katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000.

(2) Izvan graevinskog podruËja mogu se graditi

graevine sukladno urbanistiËkim planovima πireg pod-

ruËja, odnosno sukladno odredbama ovog GUP-a.

(3) Na podruËju naselja Bjelovar, izvan graevinskog

podruËja, ne mogu se graditi graevine u funkciji obavl-

janja poljoprivredne djelatnosti - farme, toviliπta i sliËne

graevine, te odlagaliπta otpada.

(4) Graevine navedene u stavku 3. ovog Ëlanka ne

mogu se graditi niti u oznaËenim zonama vrijednog kul-

tiviranog ili prirodnog krajobraza u obuhvatu GUP-a, u

zoni izmeu Novoseljana i Bjelovacke, æeljezniËke pru-

ge i planirane obilaznice u Starim Plavnicama, te izvan

graevinskog podruËja naselja Trojstveni Markovac”.

»lanak 6.

»lanak 6. mijenja se i glasi:

“VeÊe neizgraene zone unutar graevinskog pod-

ruËja, a koje se grade temeljem provedbenih doku-

menata prostornog ureenja do izrade odgovarajuÊih

provedbenih dokumenata koriste se kao poljoprivredno

zemljiπte i Ëuvaju za buduÊi razvoj”.

»lanak 7.

»lanak 7. mijenja se i glasi:

“(1) Za graenje stambenih, stambeno-poslovnih,

gospodarskih i drugih graevina koje se nalaze izvan

obuhvata GUP-a, uvjeti i naËin gradnje odreuju se

prema odredbama Prostornog plana ureenja Grada

Bjelovara.

2) Unutar obuhvata zaπtiÊene kulturno-povijesne

cjeline na kartografskom prikazu 4.2. za svaku Ëesticu

primjenjuju se oznake naËina gradnje bez indexa”.

»lanak 8.

»lanak 8. mijenja se i glasi:

“Izrazi i pojmovi koji se koriste u odredbama ove

Odluke imaju slijedeÊe znaËenje:

1. etaæa - oznaka bilo kojeg kata graevine ukljuËu-

juÊi prizemlje podrum i potkrovlje

NajveÊe visine etaæe za obraËun svijetle visine graevine

mjereno od poda iznose za:

- stambenu namjenu do 3 m

- javnu i druπtvenu, gospodarsku, sportsko - rek-

reacijsku namjenu do 4 m

1.1. Izuzetno, visine etaæe mogu biti i viπe od navede-

nih, ukoliko to zahtjeva namjena graevine, a

ukupna visina graevine odreena je odgovaraju-

Êim kartografskim prikazom GUP-a.

2. visoka graevina - graevina bilo koje namjene,

viπa od tri etaæe, s moguÊnoπÊu gradnje podruma

i potkrovlja

3. niska graevina - graevina bilo koje namjene,

visine do tri etaæe, s moguÊnoπÊu gradnje podru-

ma i potkrovlja

4. stambene graevine - su individualne graevine i

obiteljske kuÊe

4.1. individualna graevina - graevina do dvije etaæe

s moguÊnoπÊu gradnje podruma i potkrovlja, sta-

mbene ili stambeno - poslovne namjene s najviπe

tri stana i GBP-om do 400 m2

4.2. obiteljska kuÊa - graevina do dvije etaæe s mo-

guÊnoπÊu gradnje podruma i potkrovlja, stambene

ili stambeno-poslovne namjene s najviπe dva sta-

na i GBP-om do 400 m2. U GBP se uraËunavaju

povrπine svih pomoÊnih i poslovnih graevina na

Ëestici

5. viπestambena graevina - graevina s viπe od 3

stana

6. visoka gradnja - gradnja visokih graevina

7. niska gradnja - gradnja niskih graevina, indivi-

dualnih graevina i obiteljskih kuÊa

8. individualna gradnja - gradnja individualnih gra-

evina i obiteljskih kuÊa

9. mjeπovita gradnja - gradnja niskih i individualnih

graevina i obiteljskih kuÊa

10. slobodnostojeÊa graevina - graevina koja sa

svih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu gra-

evnu Ëesticu ili javnu povrπinu). Uz slobodno-

stojeÊu graevinu moæe biti prislonjena pomoÊna

graevina

11. poluugraena graevina - graevina koja se jed-

nom stranom prislanja na susjednu meu, a s dru-

gih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu Ëesti-

cu ili javnu povrπinu). Uz poluugraenu graevi-

nu moæe biti prislonjena pomoÊna graevina

12. ugraena graevina - graevina koja se s dvije

strane prislanja na susjednu meu, a s drugih

strana ima neizgraeni prostor (vlastitu Ëesticu

ili javnu povrπinu). Uz ugraenu graevinu moæe

biti prislonjena pomoÊna graevina

13. niz - graevna cjelina od najmanje tri meusobno

prislonjene graevine pribliæno jednakih gabarita

i oblikovanja. Rekonstrukcijom se ne smiju poje-

dinaËno mijenjati gabariti graevine, ali je doz-

voljena izvedba nadstreπnica na dvoriπnoj strani

14. interpolacija - gradnja na graevnoj Ëestici koja

se nalazi u kontinuirano izgraenom uliËnom po-

tezu, odnosno preteæito dovrπenom predjelu

15. zamjenska graevina - nova graevina izgraena

na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta pretho-

dno uklonjene postojeÊe graevine unutar iste

graevne Ëestice, kojom se bitno ne mijenja na-

mjena, izgled, veliËina i utjecaj na okoliπ dosada-

πnje graevine. Izgradnja zamjenske graevine

Stranica 4 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

tretira se kao gradnja nove graevine

16. paviljon - graevina koja natkriva prostor u funk

ciji javnog koriπtenja neizgraenih povrπina (Z,

Z1, Z2)

17. postojeÊa graevina - graevina izgraena na te-

melju graevinske dozvole ili drugog odgova-

rajuÊeg akta i svaka druga graevina koja je pre-

ma odredbama Zakona s njom izjednaËena

18. postojeÊa katastarska Ëestica - Ëestica evidentira-

na katastarskim planom

19. udaljenost od susjednih mea - najmanja udalje-

nost graevine od susjednih mea graevne Ëest-

ice (osim uliËne)

20. tlocrtna povrπina graevine (TP) je zemljiπte pod

graevinom - povrπina dobivena vertikalnom pro-

jekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrive-

nih konstruktivnih dijelova graevine, osim bal-

kona na graevnu Ëesticu, ukljuËivπi i terase u

prizemlju graevine kada su iste konstruktivni dio

podzemne etaæe

21. Koeficijent izgraenosti graevne Ëestice (kig) -

odnos izgraene povrπine zemljiπta pod graevi-

nom i ukupne povrπine graevne Ëestice (zemlji-

πte pod graevinom je vertikalna projekcija svih

zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih

dijelova graevine, osim balkona na graevnu

Ëesticu, ukljuËivπi i terase u prizemlju kada su

iste konstruktivni dio podzemne etaæe). Ukopane

etaæe ne raËunaju se u koefi cijent izgraenosti

22. graevinska (bruto) povrπina zgrade (GBP) - je

zbroj povrπina mjerenih u razini podova svih di-

jelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) ukljuËivo povrπi-

ne loe, balkone i terase, odreenih prema vanj-

skim mjerama obodnih zidova u koje se uraËu-

navaju obloge, obzide, parapete i ograde

23. kis - koefi cijent iskoriπtenosti graevne Ëestice -

odnos graevinske (bruto) povrπine (GBP) i po-

vrπine graevne Ëestice

24. H - visina graevine do vijenca - mjeri se od

konaËno zaravnatog i ureenog terena uz proËelje

graevine na njegovom najniæem dijelu do gor-

njeg ruba stropne konstrukcije zadnje etaæe, od-

nosno vrha nadozida potkrovlja

24.1. Hs - visina graevine do sljemena - mjeri se na

njenoj zabatnoj strani od konaËno zaravnatog i

ureenog terena na njegovom najniæem dijelu uz

proËelje graevine do sljemena krova

25. Etaæe graevine:

25.1. prizemlje (P) - dio graevine Ëiji se prostor nalazi

neposredno na povrπini, odnosno najviπe 1,5 m

iznad konaËno ureenog i zaravnanog terena mje-

reno na najniæoj toËki uz proËelje graevine ili

Ëiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena

(ispod poda kata ili krova).

25.2. podrum (Po) - potpuno ukopani dio graevine Ëiji

se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno

suterena

25.3. suteren - dio graevine Ëiji se prostor nalazi ispod

poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volu-

mena u konaËno ureeni i zaravnani teren uz

proËelje graevine, odnosno da je najmanje jed-

nim svojim proËeljem izvan terena

25.4. kat - dio graevine Ëiji se prostor nalazi izmeu

dva poda iznad prizemlja

25.5. potkrovlje (Pk) - dio graevine Ëiji se prostor na-

lazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog

ili zaobljenog krova

- kod potkrovlja oblikovanog kosim krovom

najveÊa visina potkrovlja je odreena visinom

nadozida do 120 cm, mjereno u ravnini proËelja

graevine i nagibom krova do 400, mjereno u

visini nadozida

- potkrovlje oblikovano ravnim krovom ili krov-

om blagog nagiba do 100 moæe imati povrπinu

do 75 % povrπine karakteristiËne etaæe i biti

uvuËeno s uliËne strane

- u potkrovlju se moæe planirati samo korisni

prostor u jednoj razini, uz moguÊnost gradnje

galerije

25.6. tavan se nalazi iskljuËivo ispod kosog kroviπta

bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvo-

rima za svjetlo i prozraËivanje

27. krovna kuÊica - dio potkrovne konstrukcije iznad

ravnine krovne plohe. Ukoliko je ukupna πirina

krovnih kuÊica mjerena u visini nadozida veÊa

od polovine πirine pripadajuÊeg proËelja, potkro-

vlje se smatra normalnom katnom etaæom

28. balkoni, loe, istaci - dijelovi graevine, konzolno

izbaËeni izvan graevnog pravca prizemlja.

Balkoni se smatraju otvorenim dijelom graevine

29. prirodni teren - neizgraena povrπina zemljiπta

(graevne Ëestice) ureena kao zelena (travnata)

povrπina bez povrπinske gradnje, te bez parkira-

liπta

30. koridor ulice - prostor izmeu regulacijskih pra-

vaca

31. urbani blok - dio gradskog prostora omeen sa

svih strana uliËnom mreæom ili drugim javnim

prostorom (trg, park, javne zelene povrπine i sliËno)

32. izvorni urbanistiËki plan - plan po kojem se poËe-

lo graditi naselje ili dio naselja

33. Gbst

- gustoÊa stanovanja - odnos broja stanovni-

ka, zbroja povrπina graevnih Ëestica i πire stam-

bene funkcije

34. lokacija je obavezan ili moguÊ smjeπtaj graevine

u prostoru.

35. tihi obrt - vrsta djelatnosti koja svoja svojim dje-

lovanjem (bukom, mirisom, intenzitetom prometa

i sliËno) ne ometa stanovanje

36. vijenac graevine - istak kroviπta, betonski ili

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 5

sliËan istak vijenca uz horizontalni ælijeb. Visi-

na do vijenca na kosom terenu odreuje se kao

prosjeËna visina od konaËno obraenog terena do

vijenca na graevnom pravcu do ulice

37. sljeme graevine - kod kosog krova gornji rub

sjeciπta krovne konstrukcije, a kod ravnog krova

gornji rub krova ukljuËujuÊi nadozide i atike.

Na kosom terenu visina do sljemena odreuje se

kao prosjeËna visina na graevinskom pravcu

38. manje poslovne graevine su graevine koje se

grade na graevnoj Ëestici stambene graevine, u

cjelini ili odvojeno, a dijelimo ih na graevine:

a) za tihe i Ëiste djelatnosti: razliËite kancelarije,

uredi, biroi i druge sliËne djelatnosti, trgovaËki

i ugostiteljski sadræaji bez glazbe na otvore-

nom, krojaËke, frizerske, autoelektriËarske,

postolarske, fotografske i sliËne usluæne radnje

i sliËno

b) za buËne i potencijalno opasne djelatnosti: au-

tolimarske, automehaniËarske i proizvodne ra-

dionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovaËni-

ce, stolarije, pilane, klesarske radionice, disco

klubovi i sliËno

39. gospodarske graevine namijenjene iskljuËivo za

poljoprivrednu djelatnost - grade se prema Prost-

ornom planu ureenja Grada Bjelovara, za grad-

nju unutar graevinskog podruËja. Dijelimo ih na:

a) poljoprivredne graevine bez izvora zagaenja:

πupe, kolnice, sjenici, spremiπta poljoprivredne

mehanizacije, strojeva i alata, spremiπta po-

ljoprivrednih proizvoda, manji pogoni u funk-

ciji poljoprivredne djelatnosti

b) poljoprivredne graevine s izvorima zagaenja:

staje, svinjci, peradarnici, kuniÊnjaci, toviliπta i

ostale prostorije za dræanje æivotinja, suπionice

duhana, manji pogoni u funkciji poljoprivredne

djelatnosti i sliËno.

Navedene graevine mogu se graditi na podruËji-

ma na kojima je isto odobreno Odlukom o komu-

nalnom redu.

40. pomoÊne graevine - su garaæe, ljetne kuhinje,

nadstreπnice, sjenice, spremiπta i sliËne pomoÊne

prostorije koje sluæe za redovnu upotrebu graevi-

ne osnovne namjene

41. Centar grada - centralni prostor naselja Bjelovar

omeen ulicama Brune BuπiÊa, Ferde LivadiÊa,

Mirka BogoviÊa, zapadna strana Trga hrvatskih

branitelja i Trga Stjepana RadiÊa, Silvija Strahi-

mira KranjËeviÊa, Pavleka Miπkine, Tome Baka-

Ëa, Milana i Naste Rojc, Vladimira VidriÊa, Grgu-

ra Ninskog, zapadni dio Trga kralja Tomislava,

Tomaπa G. Masaryka, 108. puka, Krste ©poljara,

Andrije MeduliÊa i Josipa JelaËiÊa

42. ZaπtiÊena kulturno-povijesna cjelina - podruËje

pod reæimom uvjeta Ministarstva kulture, utvre-

no rjeπenjem UP-I-612-08/07-06/0100 od 2. svib- nja 2007. godine koje sadræi tekstualni i grafi Ëki dio43. Rekonstrukcija graevine - izvedba graevinskih i drugih radova kojima se utjeËe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeÊu graevinu i/ili koji- ma se mijenja usklaenost postojeÊe graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojim je izgra- ena (dograivanje, nadograivanje, uklanja- nje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnoloπkog procesa i sliËno) 44. Zaπtitni zeleni pojas - zeleni pojas zasaen po obodu graevinske Ëestice (osim prema javnoj povrπini), sa najmanje dva reda visokostablaπica, visine 2-2,5 m s obloæenim korijenom, posaene u cik-cak liniji. Meusobna udaljenost stabala je 2,5 m. ©irina pojasa za sadnju iznosi od 2 do 7 m 45. Graevni pravac - zamiπljeni pravac koji prolazi fasadom predmetnog i susjednih objekata orijenti- ranih prema istoj strani javne povrπine46. Regulacijski pravac - granica graevne Ëestice osnovne namjene i javne povrπine47. ©irina Ëestice - mjeri se na regulacijskom pravcu48. a) Prodajni objekt je prodavaonica, skladiπte, trænica na veliko, trænica na malo ili drugi oblici prodaje robe izvan prodavaonice b) Prodavaonica je posebno ureen prodajni obje- kt u kojem se obavlja djelatnost trgovine, a sastoji se od prodajnog prostora i pomoÊnih prostorija c) Specijalizirana prodavaonica je prodavaonica koja preteæito prodaje jednu vrstu robe d) Skladiπte je prodajni objekt (otvoren, natkri- ven ili zatvoren) namijenjen za smjeπtaj i Ëuva- nje robe, te za obavljanje ostalih aktivnosti skladiπtenja, odnosno prodajni objekt u kojem se obavlja trgovina49. TrgovaËki centar - poslovni objekt s najmanje tri

prodavaonice, GBP veÊe od 1.000 m2

50. Arhitektonsko - urbanistiËko rjeπenje je struËno rjeπenje koje obuhvaÊa predmetni zahvat, a ako je potrebno treba uzeti u obzir i prostor/zgrade u nep-osrednoj okolini. MoguÊe je izraditi viπe varijantnih rjeπenja, koja moæe izraditi jedan ili viπe struËnih izraivaËa, na naËin da se mogu meusobno us-porediti”.

2. UVJETI URE–ENJA PROSTORA ZA GRA–EVINE OD VAÆNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU, ÆUPANIJU I GRAD

»lanak 9.

»lanak 9. mijenja se i glasi:

“Graevine od vaænosti za Republiku Hrvatsku, Æu-

Stranica 6 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

paniju i Grad Bjelovar mogu se graditi, rekonstruirati

i sanirati u skladu s namjenom prostora i odredbama

GUP-a, Prostornog plana ureenja grada (PPUG-a) i

vaæeÊim propisima”.

»lanak 10.

»lanak 10. mijenja se i glasi:

“(1) Planirane prometne graevine od vaænosti za

Republiku Hrvatsku unutar obuhvata GUP-a su:

a) spojevi na brzu cestu Vrbovec - Bjelovar - Vi-

ro vitica,

b) nastavak gradnje juæne obilazne ceste istoËno i

zapadno od izvedenog dijela

(2) Za ceste iz stavka 1. ovog Ëlanka odreuju se

slijedeÊi koridori u kojima nije dozvoljena gradnja:

a) trasa koja prolazi graevinskim podruËjem, kori-

dor πirine ukupno 50 m

b) trasa izvan graevinskog podruËja, koridor πiri-

ne ukupno 120 m”.

»lanak 11.

»lanak 11. mijenja se i glasi:

“(1) PostojeÊe javne ceste mogu se rekonstruirati

i proπiriti gradnjom nogostupa i biciklistiËkih staza

sukladno propisima.

(2) Promjena kategorija cesta moguÊa je sukladno

propisima bez promjena ove Odluke.

(3) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublaæa-

vanjem loπih tehniËkih elemenata ceste ne smatra se

promjenom trase.

(4) Uvjeti rekonstrukcije javne ceste, ukljuËujuÊi

rekonstrukciju raskrπÊa u naselju utvrdit Êe se struËnim

podlogama odnosno aktima za gradnju.

(5) Mogu se graditi denivelirana raskrπÊa i prelazi,

ako za to postoji potreba i moguÊnost”.

»lanak 12.

»lanak 12. mijenja se i glasi:

“(1) U podruËju obuhvata GUP-a prolazi æeljezniËka

pruga II reda Kriæevci-Bjelovar-Kloπtar.

(2) GUP-om je predviena regulacija nedovoljno

osiguranih cestovnih prijelaza preko pruge, rekon-

strukcija i modernizacija pruge, djelomiËno ispravljanje

nepovoljne trase, modernizacija kolodvora, moguÊnost

elektrifi kacije pruge”.

»lanak 13.

»lanak 13. mijenja se i glasi:

“(1) Prostornim planom utvren je naËelni koridor

110 kV dalekovoda Mlinovac - Virje i Mlinovac - Veliki

Grevac.

(2) U GUP-u je oznaËena trasa dalekovoda iz stavka

1. ovog Ëlanka prema dokumentaciji za lokacijsku

dozvolu. Zadræan je naËelni koridor πirine cca 50 m, a

uvjeti za gradnju dalekovoda utvrditi Êe se na temelju

struËnih podloga za lokacijsku dozvolu, a sve sukladno

vaæeÊim propisima.

(3) Za sve zahvate u prostoru unutar i uz naËelni

koridor potrebno je prethodno ishoditi uvjete Hrvatske

elektroprivrede, odnosno svih nadleænih tijela zbog

usklade sa trasom planiranog dalekovoda”.

»lanak 14.

»lanak 14. mijenja se i glasi:

“(1) Prostornim planom utvrena je trasa novog

cjevovoda meunarodnog plinovoda koji dijelom prolazi

u podruËju obuhvata GUP-a i to u koridoru postojeÊeg

magistralnog plinovoda.

(2) Unutar GUP-a predviena je gradnja novog

cjevovoda regionalnog plinovoda Bjelovar - Sv. Ivan

Æabno i to dijelom u koridoru postojeÊeg plinovoda, a

dijelom u koridoru uz juænu obilaznicu.

(3) Uvjeti gradnje plinovoda biti Êe utvreni na

temelju struËne podloge u skladu sa vaæeÊim propisima

pri Ëemu moraju biti osigurani svi uvjeti sigurnosti i

zaπtite.

(4) Svi zahvati u prostoru unutar zaπtitnog koridora

(po 30 m lijevo i desno od osi plinovoda) moraju se

izvoditi sukladno zakonima i podzakonskim aktima koji

propisuju predmetnu materiju i uz prethodne uvjete i

suglasnost nadleænih tijela”.

»lanak 15.

»lanak 15. mijenja se i glasi:

“(1) U obuhvatu GUP-a nalaze se radio-relejni

koridori.

(2) Graevine koje Êe se graditi unutar tih koridora,

kao i one izvan njega, a visine su veÊe od 35 m, gradit

Êe se prema posebnim uvjetima graenja sukladno pro-

pisima”.

»lanak 16.

»lanak 16. mijenja se i glasi:

“(1) U obuhvatu GUP-a odreene su povrπine

posebne namjene sa potrebnim zaπtitnim zonama, unu-

tar kojih se za zahvate u prostoru primjenjuju posebne

provedbene odredbe i za koje je potrebno ishoditi

posebne uvjete odnosno suglasnosti Ministarstva obrane

Republike Hrvatske (u nastavku teksta: MORH).

(2) Unutar obuhvata GUP-a Grada Bjelovara nalazi

se jedna zona posebne namjene Vojarna “Bilogora”.

Oko vojnih kompleksa defi nirane su zaπtitne zone prema

smjernicama MORH-a. Granica zaπtitnih zona prikazana

je na kartografskom prikazu br. 4.5.

(3) VOJARNA “BILOGORA”

3.1. ZONA ZABRANJENE IZGRADNJE (ZZG - 2).

Potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, osim objekata za

potrebe obrane.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 7

3.2. ZONA OGRANI»ENE IZGRADNJE (ZOG - 2) a) Zabrana izgradnje industrijskih, energetskih i sliËnih objekata (dalekovoda, antena, skladiπta

metalnih konstrukcija, elektronskih ureaja i drugih objekata) koji emitiranjem elektromag-netskih valova ili na drugi naËin mogu ometati sustav vojnih veza, - zgrada viπih od P+1 u neposrednoj blizini vo-

jarne, poglavito u smjeru ZagrebaËke i Mosla-vaËke gore,

- skladiπta goriva i opasnih tvari, te ostalih

sliËnih objekata koji bi mogli negativno utjecati

na sigurnost vojnog kompleksa.

b) Gradnja novih i rekonstrukcija postojeÊih graevina

u podruËju zone mogu se izvoditi iskljuËivo uz

suglasnost MORH-a, osim: obiteljskih kuÊa, stam-

beno poslovnih ili poslovnih zgrada maksimalne

visine P+1+ potkrovlje sa iskljuËenjem namjena

navedenih pod a), za koje nije potrebno traæiti

suglasnost MORH-a.

c) U zelenom pojasu izmeu Hrgovljana i vojarne

(izvan granice graevinskog podruËja) zabranjuje

se bilo kakva gradnja bez suglasnosti MORH-a.

3.3. ZONA KONTROLIRANE IZGRADNJE

Nema potrebe za defi niranjem”.

»lanak 17.

»lanak 17. mijenja se i glasi:

“(1) Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske

æupanije na podruËju Grada Bjelovara odreena je ob-

veza smjeπtaja graevina za skladiπte i obradu opasnog

otpada. Prostornim planom ureenja Grada Bjelovara

u industrijskoj zoni (kartografski prikaz 3.6) odreene

su dvije moguÊe lokacije za sakupljanje, privremeno

skladiπtenje i obradu do odreenog stupnja (predtret-

man) opasnog otpada. Nije predviena termiËka obrada

spaljivanjem.

(2) Lokacije za prikupljanje, privremeno skladiπtenje

i do odreenog stupnja obradu opasnog otpada sluæiti

Êe za:

- prikupljanje, skladiπtenje i obradu otpadnog ulja

I i II kategorije (obrada znaËi separacija otpadnih ulja,

izdvajanje vode i taloga - neËistoÊa iz ulja)

- prikupljanje, skladiπtenje i obradu zauljene am-

balaæe od motornih ulja (obrada znaËi rezanje

ambalaæe, pranje i suπenje izrezanih dijelova i

granuliranje)

- prikupljanje, skladiπtenje i obradu uljnih fi ltera

(obrada znaËi samo preπanje uz izdvajanje ulja od

fi ltera)

- prikupljanje i skladiπtenje zauljenih krpa

- prikupljanje skladiπtenje i neutralizacija kiselina

i luæina

- prikupljanje i skladiπtenje akumulatora

- prikupljanje i skladiπtenje baterija

(3) Nakon obrade navedene u stavku 2. ovog Ëlan-ka opasni otpad se odvozi izvan Grada Bjelovara na konaËno zbrinjavanje. Nije predviena termiËka obrada opasnog otpada - spaljivanje.

(4) Predviene lokacije graevina za prikupljanje, privremeno skladiπtenje i obradu navedenog opasnog otpada moraju zadovoljiti svim propisanim uvjetima o tehniËko tehnoloπkoj opremljenosti prostora, opreme i graevina za skladiπtenje i obradu opasnog otpada.

(5) Mora biti osiguran odgovarajuÊi pristup na Ëesticu, te potreban manipulativni prostor na Ëestici. Izgraenost Ëestice maksimalna 50%. Minimalno 20% Ëestice moraju biti ureene zelene povrπine. Potrebna parkiraliπta moraju biti na Ëestici.

(6) Parcela mora biti ograena propisnom sigurnom ogradom i odvojena od ostalih namjena zaπtitnim zele-nim pojasom.

(7) Smjeπtaj graevina na Ëestici mora biti sukladno pravilima zaπtite na radu i zaπtite od poæara.

(8) Moraju biti predviene sve potrebne mjere za spreËavanje zagaenja okoliπa sukladno vaæeÊim pro-pisima. Uvjetuje se izrada studije o utjecaju na okoliπ. Kroz izradu studije o utjecaju na okoliπ provjeriti Êe se moguÊnost navedene obrade.

(9) Sav opasni otpad sa podruËja Grada Bjelovara odvozi se na druga mjesta na konaËnu obradu i zbrin-javanje.

(10) Za druge vrste opasnog otpada potrebno je izra-diti studiju o odabiru lokacije.

(11) Na podruËju grada nema, niti se planira skladiπte radioaktivnog otpada”.

»lanak 18.

»lanak 18. mijenja se i glasi: “Nastavak gradnje gradskih kolektora i II faze

ureaja za proËiπÊavanje otpadnih voda Grada Bjelovara od vaænosti je za πire podruËje, jer se πtite vode”.

»lanak 19.

»lanak 19. mijenja se i glasi: “Vlasnici i korisnici proizvodnih, zanatskih i drugih

graevina obavezni su za svoje tehnoloπke i oneËiπÊene

otpadne vode izgraditi vlastite sustave i ureaje za predtretman, koji moraju zadovoljiti uvjete za moguÊi prihvat otpadnih voda na sustav javne odvodnje”.

3. UVJETI SMJE©TAJA GRA–EVINA GOSPO- DARSKIH DJELATNOSTI

3.1. Graevine gospodarske djelatnosti

»lanak 20.

»lanak 20. mijenja se i glasi:

“(1) U graevinskom podruËju naselja, a unutar

Stranica 8 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

obuhvata GUP-a formirane su zone gospodarske namjene

koje se sastoje od jedne ili viπe graevinskih Ëestica

namijenjenih gradnji gospodarskih graevina.

(2) U kartografskom prikazu br.1 ljubiËastom bojom

i oznakom I1 oznaËena je zona preteæno industrijske

proizvodne namjene sa moguÊim smjeπtajem i drugih

sadræaja (I1, I

2, K

1, K

2, K

3).

(3) Oznakom I2 i ljubiËastom bojom oznaËena je

zona proizvodne preteæno zanatskih i obrtniËkih pogona s moguÊim smjeπtajem drugih sadræaja (K

1, K

2, K

3).

(4) NaranËastom bojom i oznakom K1, K

2, K

3 i I

2

oznaËena je gospodarska namjena sa preteæno usluænim, trgovaËkim, servisnim, te manjim proizvodnim objek-tima s primjenom prikladnih tehnologija. Manji proiz-vodni objekti su objekti do 30 zaposlenih djelatnika. Prikladne tehnologije su one tehnologije kojima se mogu osigurati zahtijevane mjere zaπtite okoliπa.

(5) Crvenom bojom i oznakom T1 oznaËena je ugos-

titeljsko - turistiËka namjena predviena za izletniËke i rekreativne sadræaje.

(6) Na kartografskom prikazu br. 4.2. odreene su zone posebnih naËina gradnje za preteæno proizvodne djelatnosti IG

1 - IG

5 i PG

16 za ugostiteljsko-turistiËku

djelatnost, gdje je ovisno o zoni odreena maksimalna izgraenost Ëestice i maksimalna visina do vijenca i sljemena graevine.

(7) Ostali uvjeti gradnje odreeni su odredbama ove Odluke.

(8) U gospodarskim zonama dana je moguÊnost smjeπtaja razliËitih namjena i djelatnosti”.

3.1.1. Gospodarsko proizvodna - preteæno industrij- ska namjena I1

»lanak 21.

»lanak 21. mijenja se i glasi: “(1) U zonama gospodarske proizvodne preteæno

industrijske namjene I1 mogu se graditi:

- proizvodni industrijski pogoni prikladnih tehno- logija,- betonare,- skladiπta,- objekti zanatske proizvodnje, obrtniËki objekti,- poslovne graevine (usluæne, trgovaËke, komuna- lne, servisne i sliËne),- javne i zaπtitne zelene povrπine i povrπine za sport i rekreaciju,- ugostiteljske graevine,- graevine javne i druπtvene namjene i drugi sa- dræaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu,- garaæe i prometne graevine npr. parkiraliπta ili garaæe kamiona, autobusa i sliËno sa prateÊim sadræajima,- objekti infrastrukture,

- obrada graevnog otpada, reciklaæni pogon

(2) Asfaltne baze mogu se graditi samo izvan granica

naselja Bjelovar.

2.1. Uvjet za izgradnju asfaltne baze je minimal-

na zraËna udaljenost od 300 m od bilo kojeg legalno

izgraenog (ili u fazi gradnje) stambenog ili stambeno-

poslovnog objekta i 300 m od granice planirane zone

stambene namjene.

2.2. Minimalna udaljenost od 300 m propisana je

i u odnosu asfaltne baze na legalno izgraen (ili u fazi

gradnje) poslovni objekt na Ëestici drugog vlasnika.

(3) Uvjet za izgradnju betonare je minimalna zraËna

udaljenost od 150 m od bilo kojeg legalno izgraenog

(ili u fazi gradnje) stambenog ili stambeno-poslovnog

objekta. Minimalna udaljenost od 100 m propisana je i

u odnosu betonare na legalno izgraen poslovni objekt

(ili u fazi gradnje) na Ëestici drugog vlasnika.

(4) Pri izgradnji asfaltne baze i betonare moraju se

primijeniti prikladne tehnologije, te zadovoljiti propisi

o zaπtiti okoliπa.

(5) U zonama preteæno industrijske namjene veliËina

graevne Ëestice ne moæe biti manja od 1.000 m2, a ob-

lik Ëestice mora omoguÊiti gradnju uz poπtivanje zadanih

udaljenosti od susjednih mea.

(6) Izgraenost Ëestica je od 30% do maksimalno

50% prema kartografskom prikazu br. 4.2. Ovisno o

tehnoloπkim potrebama na Ëestici se moæe graditi viπe

graevina.

(7) Iskoriπtenost Ëestica Kis maksimalno = 1,2.

(8) Maksimalna visina graevina, visina do vijenca i

visina do sljemena odreeni su u grafi Ëkom dijelu plana

kartografski prikaz br. 4.2 (IG2 IG

3 IG

4 IG

5).

8.1.Iznimno, silosi, tornjevi i dijelovi graevine za

potrebe tehnoloπkog procesa mogu po potrebi biti veÊe

visine, ako nisu u zoni zaπtiÊenih vizura prema grad-

skom centru.

(9) Minimalna udaljenost graevina od susjednih

mea je 5 m.

(10) Udaljenost graevnog pravca od regulacijskog

pravca je minimalno 10 m.

(11) Graevna Ëestica mora imati prikljuËak na javnu

prometnu povrπinu i potrebnu komunalnu infrastruk-

turu.

(12) Parkiraliπta i manipulativni prostor moraju se

nalaziti na Ëestici gospodarske graevine.

(13) Minimalno 20% Ëestice moraju biti ureene

zaπtitne zelene povrπine i prirodni teren.

(14) Ukoliko graniËe s zonama ili graevinama

mjeπovite ili stambene namjene (izvedenim ili u

fazi gradnje), Ëestice s gospodarsko - proizvodnim

graevinama moraju imati zaπtitni zeleni pojas, mini-

malne πirine 5 m.

(15) Visina ograde izmeu Ëestica je maksimalno 2

m, a iznimno i viπe kad je to nuæno radi zaπtite graevina

ili naËina koriπtenja graevina”.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 9

»lanak 22.

»lanak 22. mijenja se i glasi:

“Rekonstrukcija, te gradnja zamjenskih graevina na

postojeÊim Ëesticama gospodarske namjene:

- izgraenost Ëestice maksimalno 60 %, ukoliko je

postojeÊa veÊa, moæe se zadræati, ali ne i pove-

Êati.

- ako je visina postojeÊih gospodarskih graevina

veÊa od dopuπtene, a prema kartografskom prilo-

gu br. 4.2. ne moæe se poveÊavati. Iznimno, silo-

si, tornjevi i dijelovi graevine za potrebe teh-

noloπkog procesa mogu biti i veÊe visine, ako

nisu u zoni zaπtiÊenih vizura prema gradskom

centru.

- ako je udaljenost postojeÊih gospodarskih grae-

vina od susjednih mea manja od H/2, pri rekon-

strukciji i dogradnji postojeÊa udaljenost moæe se

zadræati, ali bez poveÊavanja visine objekata i uz

uvjet poπtivanja propisa zaπtite od poæara, zaπtite

na radu i zaπtite okoliπa”.

»lanak 23.

»lanak 23. mijenja se i glasi:

“Graevine se moraju projektirati sukladno zakons-

kim propisima glede zaπtite od poæara, zaπtite na radu i

drugim propisima, ovisno o vrsti graevine, uz primjenu

odgovarajuÊih materijala prilagoenih suvremenoj indus-

trijskoj arhitekturi”.

»lanak 24.

»lanak 24. mijenja se i glasi:

“U podruËju obuhvata GUP-a nalazi se nekoliko

gospodarskih sadræaja za koje bi bila poæeljna promjena

djelatnosti, a za neke se odreuju stroæi uvjeti u cilju

zaπtite okoliπa (oznake IG1, IG

2, IG

5 prema kartograf-

skom prilogu 4.2):

- “GALA” - peradarska farma u zoni IG2, proizvod-

nja konzumnih jaja.

Poæeljna je prenamjena u proizvodne programe

prikladne tehnologije. Dozvoljavaju se zahvati na pos-

tojeÊoj peradarskoj farmi zbog poboljπanja tehnologije,

uvjeta rada i zaπtitu okoliπa.

- “PRERADA” - silosi u centru grada, treba teæiti

dislokaciji cijelog pogona, a dio zaπtiÊenih graevina

povijesne industrijske arhitekture, uz adekvatnu pre-

namjenu ukljuËiti u centralne gradske funkcije.

- bivπa “BILOGORA” - klaonica uz Ulicu Male

Sredice u zoni IG5- odreuje se zadræavanje izgraenosti

na 30% uz maksimalno ozelenjavanje Ëestice i formiran-

je zelenog zaπtitnog pojasa minimalne πirine 5 m prema

susjednim Ëesticama uz stalno unapreenje tehnologije

sa maksimalnim zahtjevima za zaπtitu okoliπa i uz sve

predtretmane otpadnih voda prije spajanja na kanali-

zaciju.

- “MAT” - gospodarske graevine u ulici Vidiko-

vac u zoni MG1- moguÊe je zadræavanje odgovarajuÊih

djelatnosti, uz primjenu svih propisa i pravilnika za

navedenu djelatnost, te uz primjenu svih mjera zaπtite

okoliπa. Dozvoljavaju se zahvati zbog poboljπanja teh-

nologije, uvjeta rada i zaπtite okoliπa.

- “ASFALTNA BAZA” - Bilogorska ulica, poæeljna

je dislokacija pogona. Za postojeÊi pogon zahtjeva se

primjena svih zakona i podzakonskih akata za predmet-

nu djelatnost, te poveÊanje zaπtite od utjecaja na okoliπ

(osuvremenjivanje, poboljπanje tehnologije i sliËno). Ne

dozvoljava se poveÊanje kapaciteta postojeÊe baze”.

3.1.2. Gospodarsko proizvodna - preteæno zanatska namjena I2

»lanak 25.

»lanak 25. mijenja se i glasi:

“(1) U zonama gospodarske proizvodne preteæno

zanatske namjene I2 mogu se graditi: proizvodni, pre-

teæno zanatski i obrtniËki objekti, skladiπta, poslovne

graevine, usluæne, trgovaËke, komunalno-servisne,

ugostiteljske graevine, objekti infrastrukture, javne i

zaπtitne zelene povrπine, garaæe, prometne graevine i

sliËno.

(2) VeliËina graevne Ëestice ne moæe biti manja od

600 m2, niti veÊa od 5.000 m2, osim postojeÊih Ëestica.

(3) Za graevine infrastrukture veliËina Ëestice

odreuje se prema potrebama i posebnim propisima.

(4) Izgraenost Ëestica je kig maksimalno 50% odnos-

no prema kartografskom prikazu br. 4.2.

(5) Ovisno o tehnoloπkim potrebama na Ëestici se

moæe graditi viπe graevina.

(6) Iskoriπtenost Ëestica kis maksimalno = 1,2.

(7) Maksimalna etaænost graevina, visina do vi-

jenca i visina do sljemena odreeni su u grafi Ëkom dijelu

plana (kartografski prikaz br. 4.2).

7.1. Iznimno, silosi, tornjevi i dijelovi graevine za

potrebe tehnoloπkog procesa mogu biti veÊe visine ako

nisu u zoni zaπtiÊenih vizura prema gradskom centru.

(8) Minimalna udaljenost graevina od susjednih

mea je 1/2 visine do sljemena odnosno 1/2 visine do

vijenca, ovisno o poloæaju krova u odnosu na susjednu

meu. Ukoliko je H/2 manje od 3 m, udaljenost je 3

m.

(9) Udaljenost graevinskih pravaca od regulacijskih

pravaca je minimalno 10 m.

(10) Graevna Ëestica mora imati prikljuËak na javnu

prometnu povrπinu i potrebnu komunalnu infrastruk-

turu.

(11) Minimalno 20% Ëestice moraju biti ureene ze-

lene povrπine. Ukoliko graniËe s zonama ili graevinama

drugih namjena (izvedenim ili u fazi gradnje), mora biti

na Ëestici investitora izveden zaπtitni zeleni pojas mini-

malne πirine 3 m.

Stranica 10 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

(12) Parkiraliπta i manipulativni prostor moraju biti

izvedeni na Ëestici.

(13) Uz ovu namjenu primjenjuju se i odredbe Ëlanka

22. i 23. ove Odluke)”.

3.1.3. Gospodarsko - poslovna namjena K

»lanak 26.

»lanak 26. mijenja se i glasi:

“(1) Pod gospodarsko - poslovnim graevinama

smatraju se upravne, uredske, trgovaËke, komunalno

- servisne, usluæne, ugostiteljsko turistiËke, poslovne graevine, hoteli i prateÊi poslovni prostori.

(2) Koncentracija poslovnih, ugostiteljskih i usluænih djelatnosti predvia se u centru grada, u centrima zona razvoja (sjeverni i zapadni dio grada, te u istoËnoj i juænoj zoni u cilju formiranja mikrocentra zone i prib-liæavanja usluga stanovnicima).

(3) Na kartografskom prikazu br. 4.2. oznaËene su zone graevina i kompleksa posebnih naËina grad-nje PG

1-PG

14, sa odreenim maksimalnim visinama i

izgraenoπÊu Ëestice.(4) Uvjeti gradnje, kao i uvjeti za zone oznake PG

odreeni su ovim odredbama ovisno o namjeni.(5) Izgraenost Ëestica gospodarskih poslovnih

graevina kig moæe biti od 30% do maksimalno 50%, a

prema kartografskom prikazu br. 4.2. Ako nije posebno oznaËena manja izgraenost, dopuπta se izgraenost 50%.

(6) Koefi cijent iskoriπtenosti kis = maksimalno 1,2 a

za poslovne uredske zgrade kis maksimalno = 2,0.

6.1. Iznimno, kis moæe biti maksimalno 2,5 ako je to

rezultat razrade provedbenim dokumentima prostornog ureenja.

6.2. Iznimno, u zoni zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline izgraenost, iskoriπtenost Ëestice i uvjeti obliko-vanja, te udaljenosti od mea odredit Êe se provedbenim dokumentima prostornog ureenja, odnosno uvjetima Ministarstva kulture.

(7) Visina poslovnih graevina odreena je grafi Ëkim prilogom 4.2.

7.1. Ako se radi o javnim graevinama od vaænosti za grad ili æupaniju, objekt moæe biti viπi za jednu etaæu.

(8) Udaljenost od mea pri izgradnji ili rekonstrukciji poslovnih graevina unutar zaπtiÊene kulturno-povijesne jezgre odreena je Ëlankom 60.

(9) Kod rekonstrukcije graevine i gradnje zamjen-ske graevine moæe se zadræati postojeÊa manja udaljenost.

(10) Kod rekonstrukcije postojeÊih graevina i grad-nje zamjenskih graevina postojeÊa izgraenost Ëestice i postojeÊa visina graevine, ako su veÊi mogu se zadræati bez poveÊanja.

10.1. Izuzetno, proπirenje je moguÊe samo za osigu-

ranje dodatnih parkiraliπta (bez drugih sadræaja).

(11) Ukoliko Ëestica graniËi s zonama ili graevinama

drugih namjena (izvedenim ili u fazi gradnje), mora biti

na Ëestici investitora izveden zaπtitni zeleni pojas mini-

malne πirine 3 m.(12) Gospodarske poslovne djelatnosti mogu biti

smjeπtene i u graevinama predvienim za drugu namjenu (stambeno poslovna graevina), ako poslovni sadræaji svojim postojanjem i radom ne ugroæavaju funkciju stanovanja.

(13) U namjeni K u centru grada nije dozvoljena izgradnja slijedeÊih poslovnih sadræaja:

a) prodavaonica neto povrπine veÊe od 400 m2,b) specijaliziranih prodavaonica neto povrπine veÊe

od 500 m2,c) skladiπta kao osnovne namjene,d) ostalih poslovnih prostora koji zahtijevaju svakod-

nevnu dostavu motornim vozilima najveÊe dopuπtene mase veÊe od 3.500 kg.

(14) U zoni namjene K dozvoljena je izgradnja trgovaËkog centra unutar kojeg su smjeπtene specijaliz-irane prodavaonice pod slijedeÊim uvjetima:

a) da je graevinska parcela veÊa od 2.500 m2,b) da ima osiguran propisan skladiπni, parkiraliπni i manipulativni prostor na vlastitoj parceli, te minimalno 10% zelenih povrπina,c) da prodavaonice u sklopu trgovaËkog centra nemaju pojedinaËnu neto povrπinu veÊu od 400

m2, u πto su ukljuËeni i skladiπni prostori,d) da udovoljava ostalim propisima”.

»lanak 27.

»lanak 27. mijenja se i glasi:“(1) U obuhvatu GUP-a nalazi se nekoliko zona

gospodarsko-poslovne i ugostiteljsko-turistiËke namjene za koje se odreuje:

1.1. Zona ZAPAD 1 izmeu potoka Plavnice i Ulice Æeljka MarkoviÊa je stambeno-poslovna zona, mjeπovite namjene (oznaka M1 na kartografskom prikazu 1.), a pod obvezom izrade provedbenih dokumenata prostor-nog ureenja

1.2. Kao gospodarsko ugostiteljska turistiËka namje-na (PG

16) oznaËena je izletniËka i rekreativna lokacija

poznata kao “©ljukingon”- Zadræava se u postojeÊoj zoni sa moguÊom mi- nimalnom dopunom potrebnih ugostiteljskih, smjeπtajnih i rekreativnih sadræaja ukomponira- nih u zelenilo- Izgraenost Ëestice maksimalna 20%. Maksimal- na visina P+1+potkrovlje, uz moguÊnost gradnje

podruma.1.3. S obzirom na sve postojeÊe lokacije benzinskih

postaja i lokacije koje su u postupku ishoenja dozvola, u obuhvatu GUP-a viπe se ne predvia moguÊnost grad-nje novih benzinskih postaja, osim uz obilaznice Grada

Bjelovara, spojne ceste prema brzoj cesti, te u poslovnim

zonama.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 11

1.4. Lokacija trgovaËkog druπtva Ceste d.o.o. u

Ulici Vladimira Nazora (PG3) je posebno priklad-

na za proπirenje zone sportskog kompleksa (izgrad-

nja zatvorenog bazenskog kompleksa i sportskih terena

sjeverno i juæno od postojeÊih bazena) uz osiguranje

odgovarajuÊeg prometnog pristupa s parkiraliπtima.

Ovim odredbama daje se moguÊnost promjene namjene

navedene lokacije”.

3.1.4. Poslovno-proizvodne djelatnosti na pojedina- Ënim graevinskim Ëesticama u zonama mjeπovite namjene

»lanak 28.

»lanak 28. mijenja se i glasi:

“(1) Na graevinskim Ëesticama uz koridor javnih

cesta (dræavne, æupanijske i lokalne) u zoni mjeπovite-

preteæno stambene namjene (M1), osim stambenih ili

stambeno-poslovnih graevina koje se grade prema

odredbama glave 5 ove Odluke pod nazivom “Uvjeti i

naËin gradnje stambenih graevina” na pojedinaËnim

graevnim Ëesticama moguÊ je smjeπtaj gospodar-

skih, ugostiteljsko-turistiËkih, poslovnih ili proizvodnih

(iskljuËivo zanatskih) djelatnosti prikladnih tehnologija

koje svojim radom mogu osigurati sve potrebne mjere

zaπtite okoliπa s obzirom na postojeÊu ili planiranu

namjenu susjednih Ëestica, odnosno u prostoru moguÊeg

dosega nepovoljnih utjecaja.

(2) Mora biti osigurana zaπtita od buke, smrada,

praπine, oneËiπÊenja zraka, zagaivanja podzemnih ili

povrπinskih voda, zaπtita od poæara i drugog, te Êe se

iskljuËiti djelatnosti koje negativno utjeËu na kvalitetu

æivota i rada u zoni preteæno stambene namjene.

(3) Ako planirana djelatnost dopuπta, odnosno nema

πtetnih utjecaja na funkciju stanovanja, tada na Ëes-

tici moæe uz osnovnu gospodarsku namjenu biti jedan

stambeni objekt ili stambeni prostor - smjeπten sukladno

vaæeÊim propisima ovisno o namjeni.

3.1. VeliËina Ëestica ne moæe biti veÊa od 5.000 m2,

a u zoni MG2 prema kartografskom prikazu br. 4.2., ne

veÊa od 2.000 m2.

(4) Na udaljenosti manjoj od 100 m od izgraenih ili

planiranih graevina javne i druπtvene, ugostiteljsko tur-

istiËke i sportsko-rekreacijske namjene nije dozvoljena

izgradnja slijedeÊih graevina:

- proizvodne i komunalno servisne namjene na Ëes-

tici veÊoj od 2.000 m2.

- namijenjenih intenzivnoj proizvodnji

- namijenjenih buËnim i neËistim djelatnostima

(5) Izgraenost Ëestice maksimalno kig =50 %, a

iskoristivost kis maksimalno =1,2.

(6) Maksimalna visina graevina odreena je u

grafi Ëkom prilogu br. 4.2.

6.1. Iznimno, u zoni zaπtiÊene kulturno-povijesne

cjeline izgraenost, iskoriπtenost Ëestice i uvjeti obliko-

vanja, te udaljenosti od mea odredit Êe se provedbenim

dokumentima prostornog ureenja odnosno uvjetima

Ministarstva kulture.

(7) Minimalno 20 % Ëestice moraju biti ureene

zelene povrπine.

(8) Ukoliko graniËe s zonama ili graevinama drugih

namjena (izvedenim ili u fazi gradnje), na Ëestici inves-

titora mora biti izveden zaπtitni zeleni pojas minimalne

πirine 3 m.

(9) Parkiraliπte i manipulativni prostor moraju biti

izvedeni na Ëestici.

(10) Na Ëestici moæe biti viπe gospodarskih graevina

ovisno o tehnoloπkom procesu.

(11) Graevna Ëestica mora imati prikljuËak na javnu

prometnu povrπinu i komunalnu infrastrukturu.

(12) Minimalna udaljenost graevina od susjednih

mea je H/2. Ukoliko je H/2 manje od 3 m, udaljenost

je 3 m.

(13) Udaljenost od mea pri izgradnji ili rekon-

strukciji poslovnih graevina unutar zaπtiÊene kulturno-

povijesne jezgre odreena je Ëlankom 60. ove Odluke.

(14) Kod rekonstrukcije postojeÊa udaljenost, isko-

ristivost i izgraenost mogu se zadræati, ali bez pov-

eÊanja gabarita objekta.

(15) Graevine se moraju projektirati i izvoditi

sukladno vaæeÊim propisima zaπtite od poæara, zaπtite na

radu i drugim propisima ovisno o namjeni”.

3.1.5. Gospodarske graevine u zonama druge namjene

»lanak 29.

»lanak 29. mijenja se i glasi:

“Mjeπovita namjena - preteæno stambena M4 i stambena namjena S

(1) U zonama mjeπovite preteæno stambene namjene

M4 i stambene namjene S mogu se graditi gospodarske

graevine, namjene tihe i Ëiste djelatnosti na poseb-

noj Ëestici ili u sklopu stambeno poslovne Ëestice u

posebnom objektu ili u sklopu stambenog objekta, ako

svojom veliËinom, smjeπtajem i osiguranjem prikljuËaka

na komunalnu i prometnu infrastrukturu omoguÊavaju

funkcioniranje djelatnosti bez πtetnog djelovanja na

stambenu namjenu.

(2) U zonama mjeπovite preteæno stambene namjene

M4 i stambene namjene S nije dopuπtena gradnja

skladiπta kao osnovne namjene, proizvodnih ili sliËnih

sadræaja koji ometaju stanovanje bukom, transportom,

mirisima i ostalim nepovoljnim utjecajima.

(3) U zonama mjeπovite namjene M4 i stambene

namjene S minimalna i maksimalna veliËina Ëestica,

veliËina graevina, izgraenost Ëestice, visine graevina

i drugi uvjeti odreuju se kao za stambenu namjenu pro-

pisanu glavom 5. ove Odluke pod nazivom “Uvjeti i

naËin gradnje stambenih graevina”

Stranica 12 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

3.1. Izuzetno, zasebne Ëestice za poslovnu namjenu

mogu imati maksimalne veliËine prema odredbama ovog

Ëlanka.

(4) U zoni mjeπovite preteæno stambene namjene

M4 mogu se graditi stambene i stambeno poslovne

graevine, poslovne graevine preteæno uredske namjene,

javne, upravne i druπtvene namjene, graevine za sport

i rekreaciju, manje trænice za dnevnu opskrbu, tihi obrt

i usluge, ugostiteljski sadræaji, graevine prometne i

komunalne infrastrukture, πportsko rekreativni sadræaji,

parkovi i djeËja igraliπta.

(5) U zoni mjeπovite namjene M4 nije dozvoljena

izgradnja slijedeÊih poslovnih sadræaja:

a) prodavaonica neto povrπine veÊe od 300 m2,

b) specijaliziranih prodavaonica neto povrπine veÊe

od 300 m2,

c) poslovnih prostora sa skladiπtem neto povrπine

veÊim od 300 m2,

d) trgovaËkog centra,

e) ostalih poslovnih prostora koji zahtijevaju svakod-

nevnu dostavu motornim vozilima najveÊe dopuπtene

mase veÊe od 3.500 kg.

(6) Zasebne Ëestice za poslovnu namjenu u zonama

mjeπovite M4 i stambene namjene S su maksimalne

povrπine do 1.000 m2, osim za javne ustanove,

predπkolske ustanove i πkole, sportsko-rekreacijske,

parkovne ili zelene povrπine.

6.1. Na zasebnim Ëesticama za poslovnu namjenu

mora biti na Ëestici investitora izveden zaπtitni zeleni

pojas minimalne πirine 2 m.

(7) PostojeÊe gospodarske poslovne graevine u

izgraenim dijelovima naselja namjene M4 i S koje

su veÊe od odreenih prethodnim stavcima mogu se

zadræati.

Na takvim graevinama moguÊe su rekonstrukcije

samo u okviru postojeÊih gabarita.

(8) U zoni stambene namjene S, osim stambenih

i stambeno poslovnih graevina mogu se graditi pro-

davaonice najveÊe neto povrπine 200 m2, predπkolske

ustanove, πkole, ustanove zdravstvene zaπtite, socijalne

skrbi, graevine usluæne namjene, vjerske graevine,

razni uredi, manji sportsko rekreativni sadræaji, ugos-

titeljski sadræaji neto povrπine do 200 m2, parkovi, djeËja

igraliπta, te potrebna prometna i komunalna infrastruk-

tura i sliËni sadræaji πto dopunjuju stanovanje.

(9) U sluËaju uklanjanja postojeÊih graevina i nove

gradnje primjenjuju se odredbe ove Odluke.

(10) U zonama mjeπovite namjene (osim namjene

M1 i M3) kada se na istoj graevnoj Ëestici uz stambenu

gradi i gospodarska graevina, veliËina graevne Ëestice

moæe biti do 1.000 m2.

(11) VeliËine gospodarske i stambene graevine

u zonama namjene M1, M2 i M4 odreene su maksi-

malnom izgraenoπÊu i maksimalnom iskoriπtenosti

Ëestice.

Iza Ëlanka 29. dodaju se Ëlanci 29a., 29b. i 29c.

koji glase:

29a.Mjeπovita namjena - preteæno poslovna M2

(1) Smjeπtena je u srediπnjem gradskom prostoru i uz

znaËajnije gradske poteze. U ovoj zoni mogu se graditi

graevine upravne, javne i druπtvene namjene, poslovne

- preteæno uredske zgrade, trænice za dnevnu opskrbu

(ne veletrænice), manje robne kuÊe, hoteli, graevine

ugostiteljske namjene, stambene i stambeno poslovne

graevine, graevine za sport i rekreaciju, parkovi, djeË-

ja igraliπta, prateÊi sadræaji i sliËne namjene primjerene

gradskom centru.

(2) U zoni mjeπovite namjene M2 nije dozvoljena

izgradnja slijedeÊih poslovnih sadræaja:

a) prodavaonica neto povrπine veÊe od 400 m2,

b) specijaliziranih prodavaonica neto povrπine veÊe

od 500 m2,

c) poslovnih prostora sa skladiπtem neto povrπine

veÊim od 300 m2,

d) ostalih poslovnih prostora koji zahtijevaju

svakodnevnu dostavu motornim vozilima najve-

Êe dopuπtene mase veÊe od 3.500 kg.

(3) U zoni mjeπovite namjene M2 dozvoljena je

izgradnja trgovaËkog centra unutar kojeg su smjeπtene

specijalizirane prodavaonice pod slijedeÊim uvjetima:

a) graevinska parcela veÊa od 2.500 m2,

b) da ima osiguran propisan skladiπni, parkiraliπni i

manipulativni prostor na vlastitoj parceli,

c) da prodavaonice u sklopu trgovaËkog centra

nemaju pojedinaËno neto povrπinu veÊu od 400

m2, u πto su ukljuËeni i skladiπni prostori,

d) da udovoljava ostalim propisima.

(4) Nove gospodarske graevine proizvodne i

skladiπne namjene ne mogu se graditi u zonama mjeπovite

namjene M2, a postojeÊe se ne mogu proπirivati, veÊ se

predvia izmjeπtanje.

4.1. Iznimno, moguÊa je nuæna rekonstrukcija

graevina u cilju poboljπanja uvjeta rada unutar pos-

tojeÊih gabarita, kao i proπirenje samo za osiguranje

dodatnih parkiraliπta (bez drugih sadræaja).

(5) Ako se nalaze u zoni stambene ili mjeπovite

namjene, graevine javne i druπtvene namjene, grade

se sukladno odredbama ove Odluke za odgovarajuÊu

namjenu.

(6) Ugostiteljsko turistiËka namjena obuhvaÊa ho-

tele, pansione i sliËne smjeπtajne graevine, izletiπta,

motele, ugostiteljske i πportsko rekreativne graevine.

29b.Mjeπovita namjena preteæno poljoprivredna M3

Mjeπovita namjena - preteæito poljoprivredna gospo-

darstva uz osnovnu stambenu namjenu, obuhvaÊa zone

izvan naselja Bjelovar. Uvjeti izgradnje defi nirani su

Prostornim planom ureenja Grada Bjelovara.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 13

29c.Mjeπovita namjena - preteæito stambena M1

(1) ObuhvaÊa zone u naseljima izvan naselja Bjelo-

var.

1.1. Uvjeti izgradnje defi nirani su Prostornim planom

ureenja Grada Bjelovara, osim dijela naselja Trojstveni

Markovac i Stare Plavnice, koji se nalaze unutar obuh-

vata GUP-a i za koje se primjenjuju odredbe GUP-a.

(2) Za gospodarske graevine namijenjene iskljuËivo

za poljoprivrednu djelatnost (bez izvora zagaenja ili sa

izvorom zagaenja) primjenjuju se odredbe Prostornog

plana ureenja Grada Bjelovara.

(3) Dræanje æivotinja na podruËju Grada Bjelovara

propisano je Odlukom o komunalnom redu”.

4. UVJETI SMJE©TAJA GRA–EVINA DRU©T- VENIH DJELATNOSTI

»lanak 30.

»lanak 30. mijenja se i glasi:

“Graevinama druπtvene namjene smatraju se

graevine za:

- odgoj i obrazovanje, predπkolske ustanove, osno-

vne, srednje πkole i visoka uËiliπta

- zdravstvenu i socijalnu skrb

- kulturne i druπtvene djelatnosti

- javne djelatnosti

- policijske i vojne graevine

- sport i rekreacija

- vjerske graevine

- ostale upravne, javne i prateÊe namjene”

»lanak 31.

»lanak 31. mijenja se i glasi:

“(1) PotiËe se razvoj druπtvenih djelatnosti od in-

teresa za grad i æupaniju naroËito u dijelu srediπnjih

funkcija koji se odnose na obrazovanje, znanost, kulturu,

zdravstvo i πport.

(2) Graevine i prostori za zadovoljavanje primarnih

potreba stanovnika moraju biti ravnomjerno rasporeeni

po naselju tako da su dostupni svim korisnicima”.

»lanak 32.

»lanak 32. mijenja se i glasi:

“(1) Graevine za druπtvene djelatnosti koje zauz-

imaju veÊu povrπinu u prostoru, kao i glavne postojeÊe

druπtvene djelatnosti oznaËene su na kartografskom

prikazu br. 1 kao povrπine u orijentacionoj veliËini. Na

kartografskom prikazu br. 2 oznaËene su postojeÊe i

planirane graevine druπtvenih djelatnosti u proπirenim

novim gradskim podruËjima koji Êe se ureivati na os-

novi provedbenih dokumenata prostornog ureenja ili

na osnovi GUP-a.

(2) U zonama oznake D mogu se smjestiti sve vrste

javnih i druπtvenih namjena.

(3) Planirane graevine druπtvenih djelatnosti

oznaËene su samo simbolom kao obveza smjeπtaja

u zoni, dok Êe se toËan poloæaj i veliËina definirati

provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili

aktima za gradnju, a prema vaæeÊim pravilnicima i

standardima.

(4) Predπkolske ustanove i osnovne πkole moraju

biti smjeπtene tako da pokriju potrebe odreenog pod-

ruËja po broju korisnika, a sa primjerenim gravitacijskim

podruËjem. Na osnovu vaæeÊih propisa i standarda za

osnovne πkole u pravilu treba planirati rad u jednoj

smjeni”.

»lanak 33.

»lanak 33. mijenja se i glasi:

“(1) Graevine javne i druπtvene namjene mogu

se graditi ili rekonstruirati u okviru zona mjeπovite i

poslovne namjene ili stambene namjene u veliËini za

pokrivanje potreba zone.

(2) U zoni druπtvenih djelatnosti moguÊa je gradnja

ili rekonstrukcija graevina usluænih djelatnosti (pro-

davaonice, usluge i ugostiteljstvo) koje mogu nadopuniti

osnovnu funkciju.

(3) Maksimalna neto povrπina jedinice usluænih

djelatnosti ne smije biti veÊa od 150 m2.

(4) Unutar ove zone, ne mogu se graditi/rekonstrui-

rati graevine namijenjene buËnim, neËistim ili drugim

neprimjerenim djelatnostima koje mogu nepovoljno

djelovati na planiranu namjenu”.

»lanak 34.

»lanak 34. mijenja se i glasi:

(1) “Graevne Ëestice na kojima se planira gradnja

graevina druπtvenih djelatnosti moraju imati prikljuËak

na javnu prometnu povrπinu i komunalnu infrastruk-

turu.

(2) Na graevnoj Ëestici mora se izvesti parkiraliπte

za odreenu namjenu sukladno Ëlanku 81. i prema nor-

mativu iz Ëlanka 81 a ove Odluke.

(3) Udaljenost graevina javne i druπtvene namjene

od regulacijskog pravca odreuje se idejnim rjeπenjem

ovisno o namjeni, ureenju okoliπa, uklapanju sa okol-

nom izgradnjom i prema tehnoloπkom rjeπenju, ako

ovim odredbama ili provedbenim planom prostornog

ureenja nije drugaËije odreeno”.

»lanak 35.

»lanak 35. mijenja se i glasi:

“Potrebna povrπina Ëestice za graevine odgoja

i obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi i druge

druπtvene djelatnosti odreuje se prema normama i stan-

dardima, odnosno prema vaæeÊim propisima - prema

vrsti djelatnosti i kapacitetu, te ovisno da li se radi o

novim naseljima ili o postojeÊim, izgraenim zonama”.

Stranica 14 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

»lanak 36.

»lanak 36. mijenja se i glasi:“Kod gradnje svih graevina druπtvenih i javnih

namjena obavezno se moraju primjenjivati propisi o osiguranju pristupaËnosti graevina osobama smanjene pokretljivosti ili osobama s invaliditetom”.

4.1. Predπkolske ustanove (vrtiÊi i jaslice) i os-novne πkole

»lanak 37.»lanak 37. mijenja se i glasi:“(1) Minimalna udaljenost predπkolskih ustanova i

osnovnih πkola (ukljuËujuÊi i sportsko-πkolske dvorane) od stambenih ili drugih graevina mora biti 10 m, a od gospodarskih poslovnih i gospodarskih graevina koje oneËiπÊuju okoliπ minimalno 100 m.

(2) Unutar zaπtiÊene kulturno povijesne cjeline udaljenost moæe biti i manja ako su zadovoljeni svi funkcionalni, protupoæarni, uvjeti zaπtite od buke, te svi uvjeti o zaπtiti od oneËiπÊenja po posebnim propisima.

(3) Pri odreivanju lokacije mora se osigurati dostup-nost i sigurnost kolnog i pjeπaËkog prilaza graevini”.

»lanak 38.»lanak 38. mijenja se i glasi:“(1) Na Ëestici moæe biti po potrebi viπe funkcio-

nalno rasporeenih graevina, a sve u funkciji osnovne namjene.

(2) Minimalna udaljenost graevina od susjednih mea je H/2. Ukoliko je H/2 manje od 3 m, udaljenost mora biti minimalno 3 m.

(3) Unutar zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline predπkolske ustanove i osnovne πkole mogu se, osim kao slobodnostojeÊe, graditi i kao poluugraene ili

ugraene.(4) »estica mora biti ograena sigurnom ogradom.

(5) Maksimalna izgraenost Ëestice je 30%, a unutar zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline 40%.

(6) Na Ëestici moraju biti osigurane i ureene van-jske povrπine za igru i boravak na otvorenom, parkovne i

zelene povrπine, a u osnovnim πkolama i vanjski sportski tereni po normativu.

(7) Kod smjeπtaja graevina i odreivanja udaljenosti

moraju se osigurati potrebni uvjeti osunËanja prostora i zelenih povrπina.

(8) Minimalno 30% Ëestice moraju biti ureene zelene povrπine”.

»lanak 39.»lanak 39. mijenja se i glasi:“(1) Povrπina Ëestice za jednoetaænu graevinu

djeËjeg vrtiÊa ili jaslica treba biti u pravilu 40 m2/djetetu, a za dvoetaænu 25 m2/djetetu.

(2) Za graevine kapaciteta veÊeg od 100 mjesta

dovoljno je u pravilu 35 m2/djetetu.

(3) Odstupanja od povrπine Ëestice su moguÊa samo

u postojeÊim gusto izgraenim zonama, ako su zado-

voljeni uvjeti za normalno funkcioniranje djelatnosti i

maksimalna izgraenost Ëestice 40%.

(4) Graevine vrtiÊa i jaslica mogu imati najviπe

dvije nadzemne etaæe i podrum”.

»lanak 40.

»lanak 40. mijenja se i glasi:

“(1) Povrπina Ëestice za gradnju osnovne πkole je

30-50 m2/ uËeniku.

(2) U izgraenim dijelovima naselja normativ je

20-40 m2/ uËeniku.

(3) Graevina moæe imati maksimalno 3 nadzemne

etaæe i podrum.

(4) NajveÊi kapacitet osnovne πkole je 960 uËe-

nika”.

»lanak 41.

»lanak 41. mijenja se i glasi:

“Za pomoÊne graevine (garaæe, spremiπta i sliËno)

koji se grade na Ëestici graevina druπtvenih djelatnosti

primjenjuje se Ëlanak 62. ove Odluke”.

4.2. Graevine upravnih i javnih funkcija, sredn-jeg i visokog πkolstva, kulture, zdravstvene, socijalne i sliËne djelatnosti

»lanak 42.

»lanak 42. mijenja se i glasi:

“(1) Graevine upravnih i javnih funkcija na dræavnoj

i lokalnoj razini, graevine srednjeg i visokog πkolstva,

graevine kulturne, zdravstvene i sliËne djelatnosti grade

se u zoni poslovne, druπtvene ili mjeπovite namjene,

a manje graevine i u zoni stambene namjene ovisno

o potrebama, moguÊnostima u prostoru, te zahtjevima

komplementarnosti s okolnim namjenama.

(2) U kartografskom prikazu br. 1 i 2 oznaËene su

glavne postojeÊe druπtvene djelatnosti, a nove Êe se

smjestiti u postojeÊe ili nove zone mjeπovite namjene sa

poæeljnom odnosno obaveznom disperzijom po cijelom

naselju u cilju pribliæavanja korisnicima.

(3) Djelatnosti iz stavka 1. ovog Ëlanka mogu biti

smjeπtene u postojeÊe graevine ili nove graevine i

to kao samostalne djelatnosti u posebnoj zgradi ili u

sklopu zgrade predviene za druge namjene ako nema

meusobnog πtetnog utjecaja.

(4) Izgraenost Ëestice je do 60%.

(5) Graevine mogu imati najviπe slijedeÊe etaæe

Po+P+4+potkrovlje s tim da su maksimalni broj etaæa

odnosno visina do vijenca i sljemena odreeni i drugim

uvjetima (konzervatorskim smjernicama, te uvjetima

okolne izgradnje i potrebnim meurazmacima od mea

i susjednih graevina).

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 15

(6) Parkiranje vozila je potrebno rijeπiti na Ëestici,

a u skladu s Ëlankom 81. i normativom iz Ëlanka 81a.

ove Odluke.

(7) Udaljenost od susjednih mea je u minimalno

H/2, a u izgraenim zonama iznimno manje, ali ne

manje od tri metra ako meusobni razmak od postojeÊih

odnosno planiranih graevina na susjednim Ëesticama

bude minimalno jednak visini viπeg objekta, a ovisno o postojeÊoj i planiranoj namjeni susjednih Ëestica.

(8) U rekonstrukciji i gradnji zamjenskih graevina postojeÊa izgraenost i visina ako su veÊi, a udaljenost ako je manja mogu se zadræati, ali bez poveÊanja gabar-ita i uz zadovoljavanje drugih uvjeta po vaæeÊim propi-sima (zaπtita od poæara, zaπtita na radu i drugo).

(9) Meusobni razmak graevina mora biti usuglaπen i sa Pravilnikom o mjerama zaπtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, odnosno zakonima i podza-konskim aktima koji propisuju tu materiju.

(10) U izgraenim dijelovima grada graevine mogu osim slobodnostojeÊih biti i poluugraene ili ugraene.

(11) Unutar podruËja zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline, urbana pravila odreuju se uvjetima zaπtite kulturnih dobara, odnosno odgovarajuÊim provedbenim dokumentom prostornog ureenja”.

»lanak 43.

»lanak 43. mijenja se i glasi:Vjerske graevine “(1) Za smjeπtaj vjerskih graevina vrijede opÊe

odredbe za graevine druπtvenih djelatnosti uz slijedeÊe posebne uvjete:

1.1. Izgraenost Ëestice je maksimalno 30 % (za nove graevine)

1.2. Maksimalna veliËina Ëestice je 5.000 m2

1.3. Etaænost graevina je maksimalno P+1 uz mo-guÊnost izgradnje podruma. Visina eventualnog zvonika moæe biti veÊa od visina defi niranih ovim odredbama, ovisno o uklapanju u okoliπ, te drugim odgovarajuÊim propisima.

(2) U zoni zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline izgraenost i iskoriπtenost Ëestice i uvjeti oblikovanja odredit Êe se provedbenim dokumentima prostornog ureenja odnosno uvjetima Ministarstva kulture.

(3) Na Ëestici se mora urediti parkiraliπte sukladno Ëlanku 81. i normativu iz Ëlanka 81a ove Odluke, te vanjski prostor za okupljanje vjernika.

(4) Parcela mora biti ograena, u pravilu, zelenom ogradom - æivicom visine do 1,80 m.

(5) Okoliπ se mora hortikulturno urediti.(6) Udaljenost graevina od susjednih mea je mini-

malno H/2. Ukoliko je H/2 manje od 3 m, udaljenost mora biti minimalno 3 m.

(7) Za zaπtiÊene i evidentirane graevine uvjete odreuje Ministarstvo kulture”.

Iza Ëlanka 43. dodaju se novi Ëlanci 43a., 43b., 43c.

i 43 d. koji glase:

»lanak 43a.

Kultura (1) Srediπnje ustanove u kulturi smjeπtene su u

centru naselja Bjelovar u okviru zaπtiÊene kulturno-

povijesne cjeline.

(2) U sklopu programa rekonstrukcije i revitalizacije

urbanistiËke cjeline πirenje mreæe kulturnih sadræaja

moguÊe je u okviru mjeπovite namjene centra, prven-

stveno rekonstrukcijama i prenamjenama zaπtiÊenih

kulturno povijesnih graevina i kompleksa.

(3) U novim dijelovima naselja u sklopu mikrocentra

zone mogu biti smjeπteni novi kulturni sadræaji u sklopu

mjeπovite namjene. U tom sluËaju parkiranje vozila mora

biti rijeπeno na Ëestici sukladno Ëlanku 81. i normativu

iz Ëlanka 81a. ove Odluke.

»lanak 43b.

Zdravstvo (1) Prema programu reforme zdravstva planira se re-

konstrukcija i proπirenje bolnice. Bolnica je predviena

na postojeÊoj lokaciji uz poveÊanje sadaπnje Ëestice

prema grafi Ëkom prilogu.

(2) Zdravstvene ustanove mogu biti rasporeene i u

zone mjeπovitih, stambenih i gospodarskih namjena, kao

graevine na posebnim Ëesticama ili u sklopu graevina

drugih namjena, a u skladu sa posebnim propisima i

standardima.

(3) Parkiranje vozila je potrebno rijeπiti na Ëestici,

a u skladu s Ëlankom 81. i normativom iz Ëlanka 81a.

ove Odluke.

»lanak 43c

Graevine socijalne skrbi (1) Graevine socijalne skrbi obuhvaÊaju aËke,

studentske domove i domove umirovljenika.

(2) PostojeÊe graevine mogu se rekonstruirati u

skladu sa potrebama i prostornim moguÊnostima.

(3) Nove graevine mogu biti smjeπtene u zone

druπtvene ili mjeπovite namjene, a manje graevine i

u zone stambene namjene, a sve u skladu s posebnim

standardima i propisima.

(4) Izgraenost Ëestice maksimalno 40%, kis maksi-

malno = 1,2, udaljenost od susjednih mea minimalno

H/2. Ukoliko je H/2 manje od 3 m, udaljenost mora biti

minimalno 3 m.

(5) U zoni zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline

izgraenost i iskoriπtenost Ëestice i uvjeti oblikovanja

odredit Êe se provedbenim dokumentima prostornog

ureenja, odnosno uvjetima Ministarstva kulture.

(6) Najmanje 30% Ëestice su zelene ureene

povrπine.

(7) Smjeπtaj parkiraliπta obavezno osigurati na

Ëestici.

(8) Maksimalni broj etaæa - podrum, prizemlje, dva

Stranica 16 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

kata i potkrovlje, odnosno visina ovisi o zoni prema

kartografskom prikazu br. 4.2. PostojeÊa visina, ako je

veÊa, moæe se zadræati.

(9) Izgraenost i iskoriπtenost Ëestice, te visina no-

vog aËkog i studentskog doma moæe biti veÊa samo

ako su u neposrednoj blizini osigurane slobodne zelene

i povrπine za rekreaciju, te sadræaji kao dio zajedniËkih

sadræaja zone u povrπinama sukladno vaæeÊim stan-

dardima.

»lanak 43 d

OstaloZa meteoroloπku stanicu Êe se osigurati primjerena

lokacija sukladno posebnim uvjetima”.

»lanak 44.

»lanak 44. mijenja se i glasi:

Sport i rekreacija “(1) Kao vaæan dio javnog standarda istiËu se

povrπine za sport i rekreaciju. U grafiËkom prilogu

namjene povrπine odreene su veÊe glavne povrπine za

sport i rekreaciju od znaËaja za grad.

(2) U novim dijelovima naselja koja Êe se ureivati

na temelju provedbenih dokumenata prostornog ureenja,

planom se moraju predvidjeti povrπine za sport i rekre-

aciju, te djeËja igraliπta sa primjerenim radijusima gravi-

tacije kako bi se maksimalno pribliæili korisnicima.

(3) Parkiranje vozila je potrebno rijeπiti na Ëestici,

a u skladu s Ëlankom 81. i normativom iz Ëlanka 81a.

ove Odluke.

»lanak 45.

»lanak 45. mijenja se i glasi:

Sportsko-rekreacijska namjena - bez gradnje(1) PostojeÊa i nova otvorena igraliπta i rekreativni

sadræaji mogu se urediti i opremiti potrebnim sadræa-

jima.

(2) Uz vanjske povrπine mogu se, ako prostorni

uvjeti dopuπtaju izgraditi pomoÊne, iskljuËivo prizemne

graevine samo u minimalnim i neophodnim povrπinama

tako da se potpuno uklapaju u preteæno neizgraeni

dio.

(3) Parkiranje vozila je potrebno rijeπiti na Ëestici,

a u skladu s Ëlankom 81. i normativom iz Ëlanka 81a.

ove Odluke.

(4) Pod pomoÊnim sadræajima smatraju se najnuæniji

sanitarni i garderobni prostor, te spremiπta sportskih

rekvizita.

(5) Uz objekte bazena (R6) u SRC Mladost i SRC

mogu se izgraditi objekti veÊih dimenzija u skladu

s vaæeÊim standardima, ali samo u funkciji osnovne

namjene. Za izgradnju takvih objekata propisuje se

obveza izrade idejnog arhitektonskog rjeπenja cijelog

prostora namjene (R6).

(6) Uz otvorene bazene mogu se graditi zatvoreni

bazeni prema Ëlanku 46. ove Odluke.

(7) Uz civilnu streljanu na prostoru (R7) mogu se

izgraditi i veÊi objekti, dimenzija u skladu s vaæeÊim

standardima, ali samo u funkciji osnovne namjene. Svi

prostori u funkciji streljane moraju zadovoljiti propise.

(8) Uz vatrogasni centar na prostoru (R5) moguÊe je

izgraditi heliodrom sukladno propisima”.

»lanak 46.

»lanak 46. mijenja se i glasi:

“Sportsko-rekreacijska namjena sa gradnjom (PG15 u kartografskom prikazu br. 4.2)

(1) Mogu se graditi zatvorene sportske graevine -

zatvoreni bazeni (R6) i sportske dvorane (R1), stadion

sa nogometnim igraliπtima i tribinama (R3) i sportsko-

rekreacijski tereni.

(2) Na Ëestici stadiona (R3) uz tribine mogu biti

smjeπteni i drugi manji poslovni sadræaji - trgovaË-

ki, manji ugostiteljski, usluæni ili poslovni sadræaji, a

primjereni zoni u kojoj se nalaze.

(3) Parcele graevina iz stavka 2. ovog Ëlanka

dimenzioniraju se prema standardima i kapacitetu

graevine, a moraju imati odgovarajuÊi pristup na javnu

prometnu povrπinu.

(4) Na graevinskoj Ëestici ili neposredno uz nju

mora biti osigurano parkiraliπte sa potrebnim brojem

mjesta prema Ëlanku 80. i normativu iz Ëlanka 81a. ove

Odluke.

(5) Izgraenost Ëestice na kojoj se predviaju zat-

vorene sportske graevine je maksimalno 30%, a izn-

imno, ovisno o konfi guraciji terena i ograniËenjem veÊ

postojeÊom izgradnjom i do 50%, ako su ispunjeni svi

drugi uvjeti po broju parkiraliπta i udaljenosti graevina

od susjednih mea i uvjeti po drugim vaæeÊim propi-

sima.

(6) Udaljenost graevina od susjednih mea je mini-

malno H/2. Ukoliko je H/2 manje od 3 m, udaljenost

mora biti 3 m.

(7) VeliËina i visina graevina dimenzionira se

prema vaæeÊem standardu”.

»lanak 47.

»lanak 47. mijenja se i glasi:

“(1) Obzirom na izuzetnu funkcionalnu, ekoloπku i

prostornu vrijednost posebna vaænost polaæe se ureenju

i odræavanju zelene i rekreacijske zone “Borik”, zelene

sportsko rekreacijske zone uz bazene, zone u podruËju

©ljukingona, sportsko rekreacijske zone “Sokolana”,

sportsko rekreacijske zone uz stadion i πkole.

(2) Za ureenje ovih zona Grad moæe zahtijevati

idejni urbanistiËko - arhitektonski projekt - natjeËajno

rjeπenje za ureenje prostora”.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 17

»lanak 48.»lanak 48. mijenja se i glasi: “Javne zelene povrπine (Z1, Z2)(1) PostojeÊe parkovne povrπine, ostale javne zelene

povrπine, djeËja igraliπta i zelene povrπine uz prometnice ne mogu se prenamijeniti.

1.1. Izuzetno, zelene povrπine uz prometnice mogu se prenamijeniti samo u cilju poboljπanja minimalnih prometnih elemenata (ali ne za izgradnju parkiraliπta).

(2) U novim dijelovima naselja koji Êe se ureivati na temelju provedbenih dokumenata prostornog ureenja, planom se moraju osigurati javne zelene - parkovne povrπine.

(3) U novim parkovima uz zelene povrπine se ureuju staze, odmoriπta, djeËja igraliπta, a mogu se planirati i manje parkovne graevine, paviljoni, fontane ili sliËno”.

»lanak 49.»lanak 49. mijenja se i glasi:

“Zaπtitne zelene povrπine (Z)(1) U razdjelnom zaπtitnom zelenom pojasu Ëija je

osnovna namjena razdvajanje nepodudarnih namjena, a koji se obavezno ureuje visokom vegetacijom mogu se oblikovati otvoreni rekreativni sadræaji i staze.

(2) Na pojedinim lokacijama predvieno je zaπtitno zelenilo u svrhu osiguranja razmaka izmeu izgraenih struktura i omoguÊavanje vizura na karakteristiËne pod-jele krajobraza.

(3) U zonama zaπtitnog zelenila ne mogu se gra-diti graevine osim pjeπaËkih ili biciklistiËkih staza, otvorenih rekreativnih sadræaja i druge osnovne in-frastrukture.

(4) Na karakteristiËnim krajobraznim povrπinama (izmeu rubnih prigradskih zona i grada, a izvan graevinskog podruËja) ne smije se mijenjati osnovna struktura kultura, karakteristiËni πumarci, æivice i ne mogu se graditi graevine za potrebe poljoprivrede, a osobito ne farme.

(5) U zonama koje se ureuju na temelju proved-benih dokumenata prostornog ureenja obavezno se moraju planom odrediti odgovarajuÊe razdjelne zelene

povrπine izmeu razliËitih nepodudarnih namjena, u funkciji zaπtite od buke, praπine i sliËno.

(6) Zaπtitne zelene povrπine mogu biti odreene na posebnim Ëesticama ili u sklopu Ëestice druge osnovne namjene. U tom sluËaju zeleni pojas ureen visokim

zelenilom ne moæe se prenamijeniti, izgraditi ili koristiti na neku drugu svrhu unutar Ëestice”.

5. UVJETI I NA»IN GRADNJE STAMBENIH GRA–EVINA

»lanak 50.»lanak 50. mijenja se i glasi:

“(1) Graevine stambene namjene (stambene i

viπestambene graevine) mogu se graditi na povrπinama

stambene namjene S i mjeπovite namjene M, prema

oznakama kartografskog prikaza br.1 “Koriπtenje i

namjena prostora”, a sve u skladu s uvjetima gradnje

prikazanim na kartografskom prikazu br. 4.2. NaËin

gradnje.

(2) Vezano za naËin gradnje na kartografskom prika-

zu br.4.2 NaËin gradnje, odreene su zone :

a) preteæno individualne i obiteljske gradnje SG1 -

SG5

b) viπestambene gradnje VS1 - VS

8

c) zone mjeπovitog naËina gradnje MG1 - MG

8

d) zona mjeπovitog naËina gradnje i individualne i

obiteljske gradnje - MG, SG i VS - zaπtiÊena

povijesna kulturna cjelina

(3) U zoni preteæito individualne i obiteljske gradnje

SG1-SG

5 prema kartografskom prikazu br. 4.2. NaËin

gradnje, mogu se graditi samo stambene i stambeno-

poslovne graevine.

(4) Zone preteæito viπestambene gradnje VS1-

VS8 namijenjene su prvenstveno za viπestambene

graevine.

4.1. Iznimno, u veÊ izgraenim zonama mogu se

zadræati i postojeÊe stambene graevine.

(5) U zoni MG1-MG

8 moguÊe je graenje:

a) individualne graevine,

b) obiteljske kuÊe,

c) viπestambene graevine,

d) manje poslovne graevine,

e) gospodarske graevine na posebnim Ëestica-

ma,

f) ostale vrste graevina koje se mogu graditi u

zoni mjeπovite i stambene namjene (javne

i druπtvene djelatnosti, sportsko-rekreacijske i

ugostiteljsko-turistiËke) sukladno uvjetima

propisanim odredbama ove Odluke za te vr-

ste graevina.

(6) Za graenje gospodarske graevine na posebnim

Ëesticama u zoni MG1-MG

8 primjenjuju se odredbe

poglavlja 3.1.3. Gospodarske-poslovne namjene K.

(7) Za definiranje visine gospodarskih graevina

na posebnim Ëesticama u zoni MG1-MG

8, maksimalne

visine do vijenca (H) i sljemena (Hs) odreuju se prema

kartografskom prikazu br.4.2.

(8) U zoni zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline

izgraenost i iskoriπtenost Ëestice i uvjeti oblikovanja

odredit Êe se provedbenim dokumentima prostornog

ureenja, odnosno uvjetima Ministarstva kulture”.

5.1. Stambene graevine

»lanak 51.

»lanak 51. mijenja se i glasi:

“(1) Na jednoj graevnoj Ëestici moæe se graditi

samo jedna graevina osnovne namjene.

Stranica 18 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

(2) Minimalna udaljenost graevina od susjednih

mea je H/2. Ukoliko je H/2 manje od 3 m, udaljenost

je 3 m.

(3) Izuzetno, uz stambenu graevinu na jednoj Ëes-

tici mogu se graditi pomoÊna ili poslovna graevina, a

sukladno odredbama ovog Ëlanka.

(4) U zoni preteæno individualne i obiteljske stam-

bene gradnje SG1-SG

5 (prema kartografskom prikazu

4.2) moæe se graditi poslovna graevina iskljuËivo za

tihe i Ëiste djelatnosti.

4.1. Maksimalna GBP poslovne graevine je 150

m2, maksimalne visine do vijenca 4,2 m i maksimalne

visine do sljemena 6 m.

4.2. Ispod poslovne graevine moæe se graditi

podrum.

4.3. Poslovna graevina iznimno se moæe pribliæiti

mei na udaljenost od minimalno 1 m. Uvjet za nave-

denu minimalnu udaljenost je osiguran razmak od mini-

malno 6 m od stambene ili stambeno-poslovne graevine

na susjednoj parceli. Udaljenost se mjeri od najbliæih

rubova graevine”.

»lanak 52.

»lanak 52. mijenja se i glasi:

“(1) Obavezno je osigurati usklaenost gradnje s

okolnim graevinama u pogledu oblikovanja, orijent-

acije kroviπta, graevinskog pravca, visina i meusobnih

udaljenosti graevina.

(2) Ukoliko graevni pravac nije formiran, onda je

minimalna udaljenost graevine od regulacijskog pravca

5 m, a maksimalna udaljenost 8 m.

(3) Udaljenost graevinskog pravca od regulacijskog

pravca moæe biti i veÊa u sluËaju izgradnje obiteljskih

kuÊa na parcelama do 2.000 m2 (Ëlanak 61. ove Od-

luke).

(4) Udaljenost graevinskog pravca od regulacijskog

pravca moæe biti i veÊa i u sluËaju izgradnje objekata

neposredno uz raskrπÊa dræavnih i æupanijskih cesta, a u

cilju poboljπanja preglednosti raskrπÊa”.

»lanak 53.

»lanak 53. mijenja se i glasi:

“(1) Prilaz od javne povrπine do parkiraliπnih

povrπina na Ëestici investitora mora biti izveden preko

kolnog ulaza.

(2) Iznad javne povrπine ne smiju se graditi balkoni,

loe i zatvoreni istaci graevine.

(3) U javnoj povrπini ne smiju se graditi ulazne

stepenice, podrumske πahte, svjetlarnici, prikljuËna in-

frastrukturna okna i sliËno.

»lanak 54.

»lanak 54. mijenja se i glasi:

“(1) U izgraenim dijelovima niske, preteæno stam-

bene izgradnje treba Ëuvati postojeÊu parcelaciju odnos-

no tipologiju izgradnje.

(2) Stambene graevine mogu se graditi kao slobod-

nostojeÊe, poluugraene ili ugraene.

(3) Za viπestambene graevine uvjeti gradnje dodat-

no su defi nirani odredbama za izgradnju viπestambenih

graevina. Za viπestambene graevine maksimalna du-

bina Ëestica nije propisana.

(4) Za gradnju stambene slobodnostojeÊe graevine odreuje se:

a) Minimalna povrπina graevne Ëestice iznosi 350 m2

b) Minimalna πirine Ëestice 14 m

c) Maksimalan koefi cijent izgraenost Ëestice kig =

30-50% (vrijednosti prema kartografskom prikaz

br. 4.2 (SG1 i SG

4 k

ig= 30%, SG

2 i SG

3 k

ig =

50%)

d) Maksimalan koefi cijent iskoriπtenosti Ëestice kis

= 1,2

(5) Za gradnju stambene poluugraene graevine odreuje se:

a) Minimalna povrπina graevne Ëestice iznosi 275 m2

b) Minimalna πirina Ëestice 11 m

c) Maksimalan koefi cijent izgraenost Ëestice kig =

40-50% (vrijednosti prema kartografskom prika-

zu br.4.2 (SG1 i SG

4 k

ig= 40%, SG

2 i SG

3 k

ig

= 50%)

d) Maksimalan koefi cijent iskoriπtenosti Ëestice kis

= 1,2.

(6) Za gradnju stambene ugraene graevine

odreuje se:

a) Minimalna povrπina graevne Ëestice iznosi 125 m2

b) Minimalna πirina Ëestice 7 m

c) Maksimalan koefi cijent izgraenost Ëestice kig =

60% (vrijednosti prema kartografskom prikazu

br. 4.2

d) Maksimalan koefi cijent iskoriπtenosti Ëestice kis

= 1,6

(7) Maksimalna dubina Ëestica za stambenu

graevinu je 70 m (osim Ëestica iz Ëlanka 61. ove Od-

luke kada dubina moæe biti do 100 m).

(8) Ako je postojeÊa izgraenost Ëestice veÊa od

izgraenosti navedene u stavku 6 alineji c) ovog Ëlanka,

prilikom rekonstrukcije ili zamjenske izgradnje, maksi-

malna izgraenost Ëestice moæe biti jednaka postojeÊoj

izgraenosti.

(9) Na Ëesticama unutar podruËja stambene izgrad-

nje koje nisu u zoni stambene elitne izgradnje (SG4), a

veliËine su od 700 do 2.000 m2 mogu se graditi slobod-

nostojeÊe obiteljske kuÊe uz uvjete propisane u Ëlanku

61. ove Odluke.

(10) Na Ëesticama iz stavka 9. ovog Ëlanka dozvo-

ljava se odmicanje objekata do dubine 80 m od regulaci-

jskog pravca, uz obvezno ureenje predvrta do ulice”.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 19

»lanak 55.

»lanak 55. mijenja se i glasi. “(1) Udaljenost stambenih slobodnostojeÊih graevina

od susjednih mea je H/2.(2) Nove slobodnostojeÊe graevine u pravilu se

ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od susjednih mea.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog Ëlanka stambena slobodnostojeÊa graevina moæe se jednom stranom pribliæiti susjednoj mei na minimalnu udaljenost od 1 m. Ovaj izuzetak se odnosi samo na stambene graevine, etaænosti ne viπe od podrum+prizemlje+potkrovlje. Uv-jet za navedenu minimalnu udaljenost je osiguran naj-manji razmak od 4 m od graevine na susjednoj parceli. Udaljenost se mjeri od najbliæih rubova graevine.

(4) Ako je graevina smjeπtena na udaljenost man-joj od 3 m od susjedne mee, na toj strani graevine ne mogu se izvoditi otvori, balkoni, loe, terase i ot-vorena stubiπta prema susjednoj Ëestici, osim prozora maksimalne veliËine 60/60 cm, parapeta min. 1,8 m sa otklopnim krilom sa otvaranjem prema unutraπnjosti zgrade i mutnim ostakljenjem.

(5) Rekonstrukcija postojeÊih stambenih slobodnos-tojeÊih graevina moæe biti uz zadræavanje postojeÊih manjih udaljenosti od susjednih mea, ali bez poveÊanja gabarita graevine.

(6) Graevine koje se grade kao poluugraene, jed-nom svojom stranom se prislanjaju vatrobranim zidom na susjednu meu, dok udaljenost od suprotne i pozadin-ske mee ne smije biti manja od 3 m.

(7) Graevine koje se grade kao ugraene dvjema stranama se prislanjaju vatrobranim zidom na susjedne mee, dok udaljenost od pozadinske mee ne smije biti manja od 3 m.

(8) Za graenje i rekonstrukciju stambenih graevina unutar podruËja zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline primjenjuju se odredbe Ëlanka 60. ove Odluke”.

»lanak 56.

»lanak 56. mijenja se i glasi: “(1) PostojeÊe Ëestice ne mogu se dijeliti na Ëestice

veliËine manje od minimalno odreene povrπine.(2) PostojeÊe Ëestice su Ëestice formirane do

donoπenja ove Odluke. (3) Izgraenost postojeÊih Ëestica manjih od mini-

malno potrebnih moæe biti do 60 %. 3.1. Izuzetno, unutar podruËja zaπtiÊene kulturno-

povijesne cjeline, izgraenost moæe biti i veÊa, a uz uvjete zaπtite kulturnih dobara, odnosno odgovarajuÊeg provedbenog dokumenta prostornog ureenja.

(4) Graevine moraju biti smjeπtene prema uvjetima i propisima protupoæarne zaπtite”.

»lanak 57.

»lanak 57. mijenja se i glasi:

“(1) Horizontalni i vertikalni gabariti graevina,

oblikovanje fasade i kroviπta, te upotrijebljeni graevni

materijal moraju biti usklaeni s okolnim graevinama,

krajolikom i autohtonim obiljeæjima arhitekture.

(2) Kroviπta stambenih graevina u pravilu se izvode

kosa, ne veÊeg nagiba od 400.

2.1. Kod mansardnih krovova nagib moæe biti mak-

simalno 600.

(3) Kroviπta mogu biti ravna ili blagog nagiba ako

se po oblikovanju uklapaju u okoliπ.

(4) Pokrove kroviπta stambenih graevina je potrebno

izvoditi od crijepa, πindre ili sliËnih pokrova iskljuËivπi

limene pokrove.

(5) U dijelovima naselja s vrijednom arhitekturom

mora se voditi raËuna o elementima karakteristiËnim za

tu arhitekturu”.

»lanak 58.

»lanak 58. mijenja se i glasi:

“(1) Maksimalna visina gradnje defi nirana je grafi Ë-

kim prilogom 4.2.

(2) PostojeÊi kontinuirani graevni pravac je obave-

zan.

(3) Odstupanje od obveznog graevnog pravca je

moguÊe u sluËaju da je drugaËije utvreno provedbenim

dokumentima prostornog ureenja ili je koridor ulice

uæi od 10 m.

(4) U sluËaju iz stavka 3. ovog Ëlanka udaljenost

graevinskog od regulacijskog pravca moæe biti od 5-8

m.

(5) Interpolaciju i zamjenske graevine obavezno je

uskladiti sa okolnim graevinama u uliËnom potezu, πto

se mora prikazati projektnom dokumentacijom (prikaz

fasada uliËnog poteza).

(6) U sluËaju izgradnje objekta visine sljemena viπe

od 8 m mora se projektnom dokumentacijom prikazati

oblikovanje i usklaenost graevine sa okolnom izgrad-

njom (minimalno Ëetiri objekta uliËnog poteza).

(7) Unutar podruËja zaπtiÊene kulturno-povijesne

cjeline, urbana pravila odreuju se uvjetima zaπtite

kulturnih dobara, odnosno odgovarajuÊim provedbenim

dokumentom prostornog ureenja”.

»lanak 59.

»lanak 59. mijenja se i glasi:

“Gradnja stambenih graevina u zonama mjeπovite namjene M1, M2, M3 i M4

(1) Odredbama ovog Ëlanka definiraju se uvje-

ti gradnje stambenih graevina u zonama mjeπovite

namjene M1, M2, M3 i M4 (prema kartografskom

prikazu br. 1.).

(2) Dopuπtena izgraenost i iskoriπtenost Ëestice (kig

i kis) propisana Ëlankom 54. ove Odluke obuhvaÊa sve

graevine na Ëestici (stambene, poslovne, pomoÊne i

druge).

Stranica 20 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

(3) U zonama mjeπovite namjene M1, M2, M3 i M4

moguÊe je na istoj Ëestici graditi stambenu graevinu i

slobodnostojeÊu poslovnu graevinu.

(4) U sluËaju iz stavka 3. ovog Ëlanka udaljenost prednje fasade stambene graevine moæe biti do 30 m od regulacijskog pravca.

(5) Udaljenost slobodnostojeÊe poslovne graevine od svih mea je minimalno H/2, a πto ne smije biti manje od 3 m.

5.1. Iznimno, slobodnostojeÊa poslovna graevina moæe se jednom stranom pribliæiti susjednoj mei na udaljenost minimalno 1 m. Uvjet za tu minimalnu udaljenost je osiguran najmanji razmak od 6 m od stam-bene ili stambeno-poslovne graevine na susjednoj par-celi. Udaljenost se mjeri od najbliæih rubova graevine.

(6) Ako je graevina smjeπtena na udaljenost man-joj od 3 m od susjedne mee, na toj strani graevine ne mogu se izvoditi otvori, balkoni, loe, terase i ot-vorena stubiπta prema susjednoj Ëestici, osim prozora maksimalne veliËine 60/60 cm, parapeta min. 1,8 m sa otklopnim krilom sa otvaranjem prema unutraπnjosti zgrade i mutnim ostakljenjem.

(7) Visina slobodnostojeÊe poslovne graevine do vijenca iznosi maksimalno 4,2 m, a do sljemena mak-simalno 6 m .

(8) VeÊa dubina graevinskog podruËja uz postojeÊe ulice u mjeπovitoj namjeni omoguÊava formiranje poseb-nih Ëestica gospodarske namjene Ëija dubina moæe biti do granice graevinskog podruËja, a ukupna povrπina je ograniËena na maksimalno 5.000 m2 ili 2.000 m2, ovisno o zoni”.

»lanak 60.

»lanak 60. mijenja se i glasi: “Stambene graevine u zaπtiÊenoj kulturno-povijesnoj cjelini

(1) Odredbama ovog Ëlanka defi niraju se uvjeti gradnje stambenih graevina u zaπtiÊenoj kulturno-povijesnoj cjelini.

(2) Za sve vrste zahvata unutar ovog prostora, potreb-no je ishoditi uvjete Ministarstva kulture.

(3) Provedbeni dokument prostornog ureenja obavezno se donosi za srediπnji dio zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline, a do njegovog donoπenja moguÊi su zahvati u prostoru uz suglasnost Ministarstva kulture, te u skladu s dokumentima prostornog ureenja.

(4) Obavezno je osigurati usklaenost s okolnim graevinama u pogledu oblikovanja, graevinskog pravca, visina i meusobnih udaljenosti graevina i moraju se zadovoljiti odredbe ove Odluke koji se odnose na izgradnju odreene vrste objekata.

(5) Udaljenost nove slobodnostojeÊe graevine od susjednih mea je minimalno H/2, a πto ne smije biti manje od 3 m.

(6) Ako je graevina smjeπtena na udaljenost man-

joj od 3 m od susjedne mee, na toj strani graevine

ne mogu se izvoditi otvori, balkoni, loe, terase i ot-vorena stubiπta prema susjednoj Ëestici, osim prozora maksimalne veliËine 60/60 cm, parapeta min. 1,8 m sa otklopnim krilom sa otvaranjem prema unutraπnjosti zgrade i mutnim ostakljenjem.

(7) Pri rekonstrukciji, odnosno gradnji zamjenske graevine udaljenost od susjednih mea moæe biti manja od minimalno potrebne.

(8) Graevine moraju biti smjeπtene prema propisima protupoæarne zaπtite.

(9) Za gradnju novih graevina je maksimalna izgraenost Ëestice k

ig = 60%.

(10) Iznimno od stavka 9. ovog Ëlanka maksimalna izgraenost Ëestice k

ig moæe biti i do 100%, ako je

graevina ugraena, a Ëestica s dvije ili viπe strane graniËi sa javnom povrπinom.

(11) Urbana pravila kao πto su poloæaj, oblikovanje i gabariti izgradnje, formiranje, izgraenost i iskoriπtenost Ëestice utvruju se uvjetima zaπtite kulturnih dobara.

(12) U sluËaju rekonstrukcije, urbana pravila odreuju se temeljem tlocrtne povrπine postojeÊe izgradnje i odo-brenom katnoπÊu.

(13) Katnost novih graevina unutar kulturno-pov-ijesne cjeline moæe biti maksimalno P+2 uz moguÊnost izgradnje podruma i potkrovlja.

(14) U zaπtiÊenoj kulturno-povijesnoj cjelini na Ëesti-cama manjim od minimalno dopuπtenih, moguÊa je samo rekonstrukcija i to u gabaritima postojeÊe graevine, a u svrhu odræavanja sigurnosti graevine ili poboljπanja uvjeta æivota”.

»lanak 61.»lanak 61. mijenja se i glasi:

“Zone elitne stambene izgradnje (SG4)(1) Odredbama ovog Ëlanka defi niraju se uvjeti

gradnje u zoni elitne stambene izgradnje koja se nalazi na rubnom sjevernom i zapadnom dijelu grada (u kar-tografskom prikazu br. 4.2 oznake SG

4).

(2) U zonama iz stavka 1. ovog Ëlanka nije dopuπtena gradnja gospodarsko-poslovnih objekata veÊ iskljuËivo slobodnostojeÊih obiteljskih objekata.

(3) Dozvoljena je gradnja otvorenih bazena, zimskih vrtova i sliËno.

(4) Ostali uvjeti su:4.1. Maksimalna visina vijenca H = 6 m 4.2. Maksimalna visina sljemena Hs = 10 m 4.3. Maksimalna izgraenost Ëestice (k

ig) = 30%

4.4. Maksimalni koefi cijent iskoriπtenosti kis = 0,8

4.5. Maksimalna povrπina Ëestice do 2.000 m2.4.6. Minimalna povrπina Ëestice iznosi 700 m2 4.7. Minimalna πirina Ëestice do ulice iznosi 20

m”.

»lanak 62.»lanak 62. mijenja se i glasi:

“Gradnja pomoÊne graevine na Ëesticama s osno-vnim objektom

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 21

(1) PomoÊne graevine mogu se graditi u svim

namjenama i uz sve vrste graevina.

(2) PomoÊne graevine mogu imati samo podrum i

prizemlje.

(3) PomoÊna graevina moæe biti maksimalne visine

vijenca H = 3 m, maksimalne visine sljemena Hs = 4

m.

(4) Meusobna udaljenost pomoÊne graevine od

osnovne graevine na susjednoj Ëestici mora biti mini-

malno 4 m, a udaljenost se mjeri od najbliæih rubova

graevine.

(5) Najmanja udaljenost slobodnostojeÊe pomoÊne

graevine od mea susjednih Ëestica mora biti 1 m.

(6) Ako se pomoÊna graevina gradi kao ugraena

ili poluugraena graevina, mora na mei imati protu-

poæarni zid, a nagib krova ne moæe biti prema susjednoj

Ëestici.

(7) Ako je graevina smjeπtena na udaljenost man-

joj od 3 m od susjedne mee, na toj strani graevine ne

mogu se izvoditi otvori, balkoni, loe, terase i otvorena

stubiπta prema susjednoj Ëestici, osim prozora maksi-

malne veliËine 60/60 cm, parapeta min. 1,8 m sa otklo-

pnim krilom sa otvaranjem prema unutraπnjosti zgrade

i mutnim ostakljenjem.

(8) Prilikom izgradnje i rekonstrukcije pomoÊne

graevine mora biti zadovoljen uvjet dozvoljenog koe-

fi cijenta izgraenosti graevne Ëestice (kig) i koefi cijenta

iskoriπtenosti graevne Ëestice (kis).

(9) Kroviπta pomoÊnih graevina mogu biti ravna

ili kosa, a pokrovi mogu biti od crijepa, πindre, lima i

sliËno.

(10) Ako se garaæa gradi na Ëestici uz graevinu

osnovne namjene zabranjuje se njena izgradnja na

regulacionom pravcu.

5.2. Viπestambene graevine

»lanak 63.

»lanak 63. mijenja se i glasi:

“(1) Viπestambene graevine mogu se graditi u zoni

viπestambene gradnje (VS1-VS

8), zoni mjeπovite gradnje

(MG1-MG

8) i zaπtiÊenoj kulturno povijesnoj cjelini (VS,

MG, SG) prema kartografskom prikazu br. 4.2., s time

da je u zoni MG1-MG

8 moguÊe graditi viπestambenu

graevinu sa maksimalno 6 stanova, te unutar obuhvata

provedbenih dokumenata prostornog ureenja.

(2) Uvjeti za gradnju viπestambenih graevina u

zonama VS1- VS

8:

a) Maksimalna veliËina graevne Ëestice = 3.000 m2,

b) Minimalna veliËina graevne Ëestice = 1.200 m2,

c) Maksimalna etaæna visina viπestambene grae-

vine moæe iznositi prizemlje i Ëetiri kata (P+4)

uz moguÊnost gradnje podruma i potkrovlja.

d) Maksimalni koefi cijent izgraenosti graevne

Ëestice (kig) = 50%,

e) Maksimalni koefi cijent iskoriπtenosti graevne Ëestice (k

is) = 2,5.,

f) Minimalna udaljenost graevina od mea susje- dnih Ëestica = H/2. Ako je H/2 manje od 5 m,

udaljenost ne smije biti manje od 5 m. g) Ostali uvjeti propisani odredbama ove Od-

luke. (3) Uvjeti za izgradnju viπestambenih zgrada u

zoni zaπtiÊene kulturno povijesne cjeline (VS, MG i SG)

a) Minimalna veliËina graevne Ëestice = 800 m2 b) Maksimalni koefi cijent izgraenosti Ëestice (k

ig)

prema odgovarajuÊem kartografskom prikazuc) Maksimalni koefi cijent iskoriπtenosti graevne

Ëestice (kis) = 2,5.

d) Minimalna udaljenost graevina od mea susje- dnih Ëestica = H/2. Ako je H/2 manje od 3 m,

udaljenost ne smije biti manje od 3 m.e) Ostali uvjeti propisani odredbama ove Odluke.3.1. Uz navedene uvjete u ovim zonama (zaπtiÊena

kulturno povijesna cjelina) potrebno je poπtivati sve uvjete Ministarstva kulture.

(4) Prilikom izgradnje novog viπestambenog objekta sa viπe od 6 stanova investitor mora urediti najmanje jedno djeËje igraliπte na prirodnom terenu.

4.1. Minimalne dimenzije igraliπta su 10x10 m (100 m2)

4.2. Igraliπte mora biti opremljeno s najmanje dvije sprave

4.3 Igraliπte mora biti ograeno i odijeljeno iviËn-jacima ukoliko graniËi s prometnom povrπinom

(5) Propisana povrπina zelene povrπine umanjuje se za povrπinu igraliπta”.

»lanak 64.

»lanak 64. mijenja se i glasi: “(1) Uvjeti za izgradnju slobodnostojeÊih viπestam-

benih graevina sa maksimalno 6 stanova u zoni MG1-

MG8 su:

a) Minimalna veliËina graevne Ëestice = 800 m2 ,b) Maksimalni koefi cijent izgraenosti Ëestice (k

ig)

prema odgovarajuÊem kartografskom prikazu,c) Maksimalni koefi cijent iskoriπtenosti graevne

Ëestice (kis) = 1,5

d) Minimalna udaljenost graevina od mea susje- dnih Ëestica = H/2. Ako je H/2 manje od 3 m,

udaljenost ne smije biti manje od 3 m.e) Ostali uvjeti propisani odredbama ove Odluke.1.1. Ako se grade kao poluugraene maksimalni k

ig

= 50%, a maksimalni kis = 1,2.

1.2. Ako se grade kao ugraene maksimalni kig =

60%, a maksimalni kis = 1,2.”

»lanak 65.

»lanak 65. mijenja se i glasi:

“(1) U viπestambenim graevinama mogu se nala-

Stranica 22 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

ziti stanovi, poslovni prostori, javni i druπtveni sadræaji

i ostali sadræaji koji svojim postojanjem i radom ne

ugroæavaju funkciju stanovanja (sadræaji bez buke, vi-

bracije, zagaenja zraka, opasnost od poæara, eksplozije

i sliËno).

(2) U viπestambenim graevinama, osim u zoni kul-

turno - povijesne jezgre, povrπina poslovnog dijela je

do maksimalno 20 % GBP.

(3) Ispod viπestambenih graevina moguÊa je izgrad-

nja podruma ili suterena.

(4) U podrumskim ili suterenskim dijelovima mogu

se nalaziti pomoÊni sadræaji (garaæe, spremiπta i sliËno)

ili poslovni sadræaji koji radom ne ugroæavaju funkciju

stanovanja.

(5) Rekonstrukcija graevina veÊe etaænosti od pro-

pisane je moguÊa uz uvjet da se visina graevina ne

poveÊava.

(6) Na graevinskoj Ëestici mora biti osigurano mini-

malno 20% prirodnog terena, od Ëega minimalno 10%

kao jedinstvena zelena povrπina.

(7) Parkiraliπna mjesta ne smatraju se prirodnim

terenom”.

»lanak 66.

»lanak 66. mijenja se i glasi:

“(1) U postojeÊim zonama viπestambene gradnje

(kartografski prikaz br. 4.2.) odreuje se:

1.1. stambeno naselje Winterova (VS2) (ulice Fra-

njevaËka i Antuna MihanoviÊa)

- ne smije se poveÊavati postojeÊa izgraenost, ni

visina graevina

- moguÊi su zahvati na ureenju okoliπa, komunal-

ne infrastrukture, izgradnje djeËjih igraliπta

1.2. stambeno naselje kralja Zvonimira (naselje

Centar) (VS6)

- ne poveÊavati izgraenost, ni visinu graevina

- moguÊi su minimalni zahvati nuænih dogradnj

npr. stubiπta, dizala, ulazni prostori, rampe, te

garaæe na veÊ formiranim parcelama do donoπe-

nja ovog Plana, te radovi na ureenju okoliπa.

1.3. stambeno naselje Mate Lovraka, Bogoslava

©uleka (VS1) i Alojzija Stepinca (VS

3)

- ne poveÊavati izgraenost postojeÊih graevina

- moguÊi su minimalni zahvati nuænih dogradnji

npr. stubiπta, dizala, ulazni prostori, rampe i sli-

Ëno

- moguÊi su minimalni zahvati na ureenju okoli-

πa, komunalne infrastrukture.

- u naselju Alojzija Stepinca (VS3) moguÊa je iz-

gradnja garaæa uz obveznu izradu cjelovitog arhi-

tektonsko-urbanistiËkog rjeπenja.

1.4. stambeno naselje kralja Petra Kreπimira IV

(VS4)

- zadræati stambeni karakter s bogatim zelenilom

- moguÊa je izgradnja i individualnih graevina

- propisuje se obveza detaljnog plana ureenja za

cijelo naselje, a do izrade detaljnog plana uree-

nja dozvoljava se rjeπavanje imovinsko-pravnih

odnosa (parcelacija), izgradnja prometnica i ko-

munalne infrastrukture na temelju arhitektonsko-

urbanistiËkog rjeπenja za cijelo naselje.

1.5. u planiranoj izgradnji (VS5) - osnovni elementi

su odreeni na pripadajuÊem grafiËkom prikazu, a

za ostalo primijeniti Êe se odredbe ove Odluke za

viπestambene objekte ili prema detaljnom planu”.

»lanak 67.

»lanak 67. mijenja se i glasi:

“Ograde i potporni zidovi u zoni stambene namjene(1) OkuÊnice, potporni zidovi, terase i sliËno moraju

se izvesti tako da se ne naruπava izgled naselja.

(2) Ukupna visina potpornog zida ne smije biti veÊa

od 3 m.

(3) Prilikom oblikovanja okuÊnica (artifi cijelno podi-

zanje terena) ne smije se dozvoliti otjecanje otpadnih i

oborinskih tekuÊina na susjedne Ëestice.

(4) Slobodne povrπine graevne Ëestice izmeu

uliËne fasade i javne povrπine potrebno je oplemeniti

travom, cvjetnjakom i niskim zelenilom.

(5) Ograda se gradi unutar predmetne graevne

Ëestice, a gradi je investitor ili vlasnik graevne

Ëestice.

(6) UliËna ograda:

6.1. mora biti iza regulacijskog pravca

6.2. ne smije biti viπa od 1,8 m

6.3. udaljenost vanjskog ruba uliËne ograde od osi

ceste u zonama stanovanja odreuje se prema posebnim

uvjetima pravne osobe koja gospodari cestom, a mora

iznositi najmanje :

a) kod dræavnih cesta Lmin = 7 m

b) kod æupanijskih cesta Lmin = 6 m

c) kod lokalnih cesta Lmin = 5 m

d) kod nerazvrstanih cesta Lmin = 4 m

6.4. uliËna ograda mora biti transparentna ili od

prirodnog zelenila

6.5. ne dozvoljava se izgradnja uliËne ograde od ka-

mena, betona, opeke i sliËnih materijala, osim podnoæja

visine do 50 cm

6.6. uliËna ograda iznad podnoæja mora biti proz-

raËna, izvedena od æivice, drveta, metalnih profi la ili

drugih sliËnih materijala uz uvjet da se izvede bez oπtrih

ili opasnih elemenata

(7) Kao nosaËi prozirne ograde mogu se izvesti

vertikalni nosaËi od kamena, betona, opeke i sliËnih ma-

terijala, ali ne πiri od 50 cm i na meusobnom razmaku

od minimalno 2 m

(8) BoËne i pozadinske ograde moraju biti transpar-

entne ili od prirodnog zelenila, maksimalne visine do

1,8 m

(9) Izuzetno se moæe odstupiti od odredbi ovog Ëlan-

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 23

ka samo unutar podruËja zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline u skladu s posebnim uvjetima propisanim po Ministarstvu kulture”.

6. UVJETI UTVR–IVANJA TRASA I POVR©INA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREÆE

»lanak 68.

»lanak 68. mijenja se i glasi: “(1) Odredbama ove Odluke su odreene trase i

povrπine prometne infrastrukture, telekomunikacijske mreæe, te vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe i plinske mreæe.

(2) Detaljnije odreivanje trasa, ovisno o konfi gu-raciji terena, izgraenosti, posebnim uvjetima i pro-pisima utvrdit Êe se projektnom dokumentacijom ili provedbenim urbanistiËkim planovima.

(3) Na Ëesticama obuhvaÊenim koridorima trasa prometne i komunalne infrastrukture ne mogu se obav-ljati zahvati u prostoru (osim neophodnih sanacija) do utvrivanja toËne trase i poloæaja prometne i komunalne infrastrukture

(4) U postojeÊim ulicama komunalna infrastruktura moæe se izgraditi ili rekonstruirati sukladno vaæeÊim propisima”.

6.1. Prometna infrastruktura

»lanak 69.

»lanak 69. mijenja se i glasi: “(1) Prometnim povrπinama unutar graevnog pod-

ruËja smatra se koridor ulice u Ëiji sastav ulaze kolnik, prateÊe zelenilo, komunalna infrastruktura, pjeπaËke, biciklistiËke, parkiraliπne i druge prometne povrπine.

(2) ©irina prometne povrπine odreena je propisima za kategoriju prometnice, odnosno prema grafi Ëkom pri-

logu prometne infrastrukture i odredbama ove Odluke.(3) U obuhvatu provedbenih dokumenata prostornog

ureenja odreene su dimenzije prometnih povrπina”.

»lanak 70.

»lanak 70. mijenja se i glasi: “(1) Formiranje novih nerazvrstanih cesta koje nisu

ucrtane u Planu koji je sastavni dio ove Odluke moguÊe je samo osnovom provedbenog dokumenta prostor-nog ureenja ili arhitektonsko-urbanistiËkog rjeπenja

povrπine obuhvata minimalno 1 ha.(2) Formiranje novih nerazvrstanih cesta na

neureenim Ëesticama zemljiπta ukupne povrπine veÊe od

5.000 m2 mora biti sukladan zakonskim odredbama”.

»lanak 71.

»lanak 71. mijenja se i glasi:

“(1) U cestovnom prometu planira se rekonstrukcija

postojeÊih prometnih povrπina u cilju poboljπanja pro-

metnog standarda i poveÊanja sigurnosti sudionika u

prometu.

(2) Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije prometnica

moraju se poπtivati uvjeti za pristupaËnost.

(3) Na svakom prometnom kriæanju mora se osigu-

rati trokut preglednosti.

(4) Na kriæanju ceste i æeljezniËke pruge u istoj razini

mora se izvesti propisana signalizacija i zaπtita.

(5) Za potrebe javnog gradskog prijevoza na odgo-

varajuÊim mjestima mogu se graditi stajaliπta uz kolnik

prema uvjetima i suglasnostima nadleænih tijela.

(6) Na kritiËnim dionicama dræavnih cesta moraju

se osigurati neizgraeni prostori minimalne πirine 10 m

(obostrano) radi korekcije trase.

(7) Unutar graevinskog podruËja naselja πirina ko-

rekcijskog prostora dræavnih cesta mora biti minimalno

5 m (obostrano).

(8) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublaæa-

vanjem loπih tehniËkih elemenata ceste ne smatra se

promjenom trase.”

»lanak 72.

»lanak 72. mijenja se i glasi:

(1) Udaljenost graevine od dræavne, æupanijske ili

lokalne ceste ne moæe biti manja od udaljenosti nave-

denih u odredbama zakona i podzakonskih akata koji

propisuju tu materiju.

(2) Udaljenost graevine od regulacijskog pravca

mora biti minimalno 5 m, a maksimalno 8 m, uko-

liko objekti uliËnog poteza nisu izgraeni na drugim

udaljenostima.

(3) Iznimno od navedenog u stavku 2. ovog Ëlanka

udaljenost graevine od regulacijskog pravca odnosno

ruba kolnika nerazvrstanih cesta moæe biti i veÊa za

slobodnostojeÊe obiteljske kuÊe izgraene na Ëesticama

veliËine od 700 do 2000 m2 “.

»lanak 73.

»lanak 73. mijenja se i glasi:

“(1) Svaka graevna Ëestica mora imati kolno -

pjeπaËki pristup s javne prometne povrπine koji je mini-

malne πirine 3 m.

1.1. U sluËajevima “drugog reda izgradnje” navede-

nog u Ëlanku 4. stavku 3. ove Odluke kolno-pjeπaËki

pristup moæe biti duæine maksimalno 50 m mjereno od

osi javno prometne povrπine.

(2) Profi li prometnih povrπina (cesta) utvreni su

grafi Ëkim prilogom br. 3 i primjenjuju se za izgradnju

novih prometnica.

(3) U izgraenim dijelovima grada koridori ulica ne

smiju biti manji od:

a) za glavne gradske ceste © min = 13 m

b) za sabirne gradske ceste © min = 10 m

c) za pristupne gradske ceste © min = 8 m

Stranica 24 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

(4) PostojeÊi koridor pristupnih gradskih cesta moæe

biti minimalne πirine 6 m ukoliko veÊa πirina ceste

zahtjeva ruπenje veÊ izgraenih objekata.

(5) ©irina koridora ulica mora omoguÊiti izgradnju

komunalne infrastrukture, a tamo gdje ista nije izve-

dena (kanalizacija) mora se osigurati prostor za uliËne

odvodne jarke.

(6) Minimalna πirina kolnika:

a) za glavne gradske ceste © min = 7 m

b) za gradske ceste © min = 6 m

c) za pristupne ceste © min = 5 m

(7) Maksimalna duljina slijepe ulica L maksimalno

= 180 m, a iznimno maksimalna duljina postojeÊih sli-

jepih ulica moæe biti i veÊa ukoliko πirina koridora nije

manja od 6 m.

(8) Na kraju slijepe ulice obavezno mora biti

izgraeno okretiπte za komunalna i interventna vozi-

la”.

»lanak 74.

»lanak 74. mijenja se i glasi:

“(1) BiciklistiËke i biciklistiËko-pjeπaËke staze mogu

se graditi odvojeno ili unutar prometne povrπine odi-

jeljene prometnom signalizacijom, rubnjakom ili zele-

nom povrπinom od kolnika.

(2) Dimenzije biciklistiËkih i biciklistiËko-pjeπaËkih

staza i zaπtitnih pojasa odreene su propisima i urbanis-

tiËkim standardima.

(3) Ako je biciklistiËka staza formirana u tijelu

kolnika (bez zaπtitnog elementa ili pojasa) potrebno je

ograniËiti brzinu motornih vozila na 40 km/sat.

(4) PjeπaËke povrπine obuhvaÊaju nogostupe, trgove,

pjeπaËke ulice, pjeπaËke putove i πetnice.

(5) PjeπaËke povrπine trebaju biti minimalne πirine

1,5 m.

(6) Iznimno, u podruËju zaπtiÊene kulturno-povijesne

cjeline moæe se odstupiti od odredbi navedenih u ovom

Ëlanku.

(7) U blizini zone viπestambenih objekata (VS), bliz-

ini javnih i druπtvenih namjena (πkole, aËki i staraËki

domovi, bolnice, trgovaËki centri, trænice i sliËno) πirina

pjeπaËkih povrπina mora biti prilagoena kapacitetu

korisnika objekata”.

»lanak 75.

»lanak 75. mijenja se i glasi:

“Kolni ulaz(1) Kolnim ulazom smatra se kolniËki ili kolno-

pjeπaËki spoj graevne Ëestice sa prometnom

povrπinom.

(2) Kolni ulaz nije namijenjen parkiranju vozila.

(3) Elementi kolnog ulaza defi nirani su propisima,

ovisno o kategoriji prometnice na koju se spaja.

(4) Izgradnjom kolnog ulaza ne smije se naruπiti sta-

bilnost javne ceste, ugroziti sigurnost sudionika prometa,

niti izgraditi arhitektonske barijere na javnoj povrπini.

(5) Izgradnjom kolnog ulaza ne smije se negativno

utjecati na ekoloπko stanje podruËja (prekid povrπinske

odvodnje i sliËno).

(6) Minimalna πirina kolnog ulaza graevinskih Ëes-

tica (bez pristupnih radijusa) iznosi 3 m.

6.1. Maksimalna πirina kolnog ulaza iznosi za:

a) stambenu gradnju, maksimalna πirina do 4 m,

b) viπestambene graevine do 6 stanova, maksima-

lna πirina do 5 m,

c) viπestambene graevine s viπe od 6 stanova, ma-

ksimalna πirina do 7 m,

d) objekt druπtvenih djelatnosti, πirine do najviπe 7 m,

6.2. Izuzetno od podtoËke 6.1. ovog Ëlanka πirina

kolnog ulaza moæe biti i veÊa ako zatraæi MUP ili pravna

osoba koja gospodari cestom.

(7) Kolni ulaz graevne Ëestice u zonama gospo-

darsko-poslovne namjene moæe biti πirine do 7 m (bez

pristupnih radijusa), ukoliko viπe ne zatraæi MUP ili

pravna osoba koja gospodari cestom.

(8) Na kolni ulaz mogu se prikljuËiti najviπe dvije

graevinske parcele.

(9) Dimenzije kolnog ulaza kroz objekt (haustor)

moraju biti minimalno 3m πirine i minimalno 4 m visine

ukoliko viπe ne zatraæi MUP radi zadovoljenja protu-

poæarnih uvjeta.

»lanak 76.

»lanak 76. mijenja se i glasi:

“(1) Graevna Ëestica moæe imati jedan kolni ulaz.

(2) Iznimno od navedenog u stavku 1. ovog Ëlanka

dva kolna ulaza mogu imati :

a) graevne Ëestice s objektima druπtvenih djelat -

nosti

b) graevne Ëestice s objektima za pruæanje usluga

u prometu i javne garaæe

c) graevinska Ëestica koje graniËi sa najmanje

dvije strane s javnom prometnom povrπinom

d) graevne Ëestice viπestambenih graevina (samo

objekti s viπe od 6 stanova). U ovom sluËaju

kolni ulaz moæe biti maksimalne πirine 4 m.

e) graevne Ëestice u zonama gospodarske namjene i

f) graevine za koje to zatraæi MUP radi zado-

voljenja protupoæarnih uvjeta.

(3) Viπe od dva kolna ulaza mogu imati :

a) medicinski centar, dom zdravlja, osnovne i sre-

dnje πkole i

b) graevine za koje to zatraæi MUP radi zadovo-

ljenja protupoæarnih uvjeta”.

»lanak 77.

»lanak 77. mijenja se i glasi:

“Graevine za pruæanje usluga sudionicima pro-meta izvan graevinskog podruËja

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 25

(1) Uz cestovno zemljiπte izvan graevinskog pod-

ruËja uz javne prometnice mogu se graditi nove ili

rekonstruirati graevine za pruæanje usluga sudionicima

u prometu:

a) benzinske postaje,

b) ugostiteljski sadræaji (moteli, disko-klub)

(2) Graevine iz stavka 1. ovog Ëlanka mogu imati

slijedeÊi prateÊi sadræaj:

- ugostiteljstvo,

- trgovina,

- praonice vozila.

(3) Uz cestovno zemljiπte, izvan graevinskog pod-

ruËja ne mogu se graditi autosaloni, stanice za tehniËki

pregled vozila i sliËno.

(4) Uvjeti za izgradnju predmetnih graevina van

graevinskog podruËja su:

4.1. Maksimalna veliËina graevne Ëestice = 2.000

m2

4.2. Minimalna veliËina graevne Ëestice = 800 m2

4.3. Minimalna povrπina prirodnog terena = 30%

4.4. Maksimalna izgraenost graevne Ëestice je

20%

4.5. Maksimalni koefi cijent iskoriπtenosti graevne

Ëestice (kis) = 0,6

4.6. Minimalna udaljenost osnovnog objekta od

susjednih Ëestica = 5 m

4.7. Maksimalna etaæna visina objekta je prizemlje

uz moguÊnost izvedbe podruma i potkrovlja

4.8. Obvezno osiguranje potrebnog broja parkiraliπnih

mjesta na Ëestici

4.9. Obvezno ograivanje graevne Ëestice æivicom

visine minimalno 1,5 m prema susjednim graevnim

Ëesticama stambene i mjeπovite namjene

4.10. Obvezno osiguranje od nepovoljnih utjecaja

(buka, svjetlosno zagaenje i sliËno) prema susjednim

graevnim Ëesticama stambene i mjeπovite namjene.

(5) Predmetne graevine moraju biti izvedene

sukladno odredbama zakona i podzakonskih akata koji

propisuju tu materiju.

(6) Na graevnim Ëesticama na kojima se grade

predmetne graevine sa sadræajem navedenim u stavku

2. ovog Ëlanka mogu biti

a) PrateÊi ugostiteljski i trgovaËki sadræaji koji ne

smiju biti ukupne neto povrπine veÊe od 150 m2.

b) Ukupni skladiπni prostori na graevnoj Ëestici

ne smiju biti veÊ od 150 m2.

(7) Uz dræavne i æupanijske ceste predmetne

graevine moraju imati kolne ulaze uz proπirenje dræavne

ceste s kolnim tracima za usporavanje, ubrzavanje i

prestrojavanje koji ne ugroæavaju sigurnost sudionika

u prometu.

(8) OdgovarajuÊim prometnim projektom mora se

dokazati sigurnost kolnog ulaza odnosno sudionika u

prometu za sve kategorije cesta.

(9) U zonama ureenim provedbenim dokumentima

prostornog ureenja moguÊa su odstupanja od odredbi

ovog Ëlanka.”

»lanak 78.

»lanak 78. mijenja se i glasi:

“(1) Radi poboljπanja sigurnosti pjeπaka potrebno je

izgraditi, rekonstruirati ili dodatno odræavati pjeπaËke

staze. U sklopu odræavanja moæe se proπiriti pjeπaËka

staza unutar javnih povrπina, te horizontalnom signal-

izacijom odvojiti pjeπaËki od biciklistiËkog prometa.

(2) Ukoliko bi se zaπtiÊena kulturno-povijesna cjelina

ili jedan njen dio ili ulica namijenili iskljuËivo pjeπaËkom

ili pjeπaËko-biciklistiËkom prometu potrebno je stvoriti

uvjete za normalno funkcioniranje prometa”.

»lanak 79.

»lanak 79. mijenja se i glasi:

“U zoni æeljezniËkog i autobusnog kolodvora mo-

guÊe je graditi:

a) poslovne objekte

b) javna parkiraliπta

c) javnu garaæu

d) novi prometni spoj sa dræavnom cestom”

»lanak 80.

»lanak 80. mijenja se i glasi:

“Gradnja uz æeljezniËku prugu(1) U zaπtitnom pojasu æeljezniËke pruge nije doz-

voljena nikakva gradnja osim: æeljezniËkih graevina i

prijelaza ispod, iznad i u razini s prugom, te prometne

i komunalne infrastrukture, a uz uvjete i suglasnosti

Hrvatskih æeljeznica (u nastavku teksta: HÆ)

(2) U graevinskom podruËju uz æeljezniËki koridor

za sve zahvate u prostoru potrebno je ishoditi uvjete i

suglasnosti HÆ-a.

(3) Za potrebe gospodarstva mogu se graditi odnosno

rekonstruirati industrijski kolosjeci sukladno posebnim

propisima, a uz uvjete i suglasnost HÆ-a.

(4) Rekonstrukciju æeljezniËkog kolodvora i pruge,

te cestovnih prijelaza preko pruge treba uskladiti sa

posebnim uvjetima HÆ-a i s drugim uvjetima sukladno

propisima”.

»lanak 81.

»lanak 81. mijenja se i glasi:

“Parkiraliπta i garaæe (1) Prilikom gradnje nove ili zamjenske graevine,

legalizacije, rekonstrukcije, promjene ili privoenju

namjeni graevine ili djelatnosti investitor je obavezan

na graevnoj Ëestici osigurati potreban broj parkiraliπnih

ili garaænih mjesta sukladno Normativu PGM iz Ëlanka

81a. ove Odluke. Pristup i dimenzije parkiraliπnih

mjesta moraju odgovarati zakonskim propisima odnosno

urbanistiËkim standardima.

Stranica 26 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

(2) Iznimno, unutar zaπtiÊene kulturno-povijesne cje-

line Grada Bjelovara moguÊe je odstupiti od prethodnog

stavka samo pri rekonstrukciji, promjeni ili privoenju

namjeni ili djelatnosti za:

a) ugraene stambene graevine,

b) do dva poslovna prostora na Ëestici GBP do 65

m2,

c) za graevine predloæene za zaπtitu ili pod reæi

mom zaπtite, a koje su navedene u poglavlju 7.

ove Odluke

d) graevine druπtvene namjene: osnovne i sre-

dnje πkole, visoka uËiliπta, domovi uËenika i

studenata, muzej, knjiænica

(3) U sluËaju iz stavka 2. ovog Ëlanka obveze inves-

titora propisane su Odlukom Grada Bjelovara.

(4) Garaæe/parkiraliπta moraju biti izgraena do

stavljanja osnovne graevine u potpunu ili djelomiËnu

funkciju.

(5) Garaæe/parkiraliπta ne mogu biti dio uvjetovane

povrπine prirodnog terena graevne Ëestice, iako je isto

izvedeno od saÊastih ili ekoloπkih elemenata.

(6) Garaæe/parkiraliπta se ne mogu prenamijeniti bez

zamjenske izgradnje garaæa/parkiraliπta.

(7) Garaæe/parkiraliπta mogu se graditi i na pos-

tojeÊim zasebnim graevinskim Ëesticama povrπine

Ëestice maksimalno 20 m2 samostalno ili u nizu.

7.1. Izgraenost takve parcele moæe biti i 100% neo-

visno o zoni izgradnje.

7.2. garaæa moæe imati samo podrum i prizemlje s

maksimalnom visinom vijenca H = 3 m i maksimalne

visine sljemena Hs = 4 m.

7.3. odredbe stavka 7. toËki 7.1. i 7. 2. ne odnose

se na javne garaæe.

(8) Garaæe/parkiraliπta mogu se graditi ukopane

ispod cijele graevne Ëestice, a izgraenost nadzemnog

dijela Ëestice odreena je drugim odredbama.

(9) U kontaktnim zonama zaπtiÊene kulturno-

povijesne cjeline potrebno je osigurati viπe javnih

parkiraliπta.

(10) Javne garaæe/parkiraliπta mogu se graditi uz

objekte druπtvene namjene i u drugim zonama sukladno

potrebama.

(11) Javne garaæe su poslovne graevine koje imaju

najmanje 70% GBP namijenjene parkiranju

11.1. Mogu biti podzemne, djelomiËno ukopane ili

nadzemne, na posebnim graevnim Ëesticama ili u sk-

lopu graevnih Ëestica drugih namjena.

11.2. U javnim garaæama/parkiraliπtima koja su

oznaËena u grafi Ëkom dijelu plana mora biti minimalno

14 parkiraliπnih mjesta.

(12) Javna parkiraliπta uz kolnik moguÊe je izgraditi

sukladno zakonskim propisima, pri Ëemu se mora voditi

raËuna o horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, pristu-

pima za vatrogasna vozila i vozila hitne pomoÊi, osigu-

ranju dovoljnog prostora za pjeπake i bicikliste, te je

potrebno voditi raËuna o zaπtitnim zelenim povrπinama i drvoredima koji su vaæan element oblikovanja vanjskih prostora.

(13) Javne garaæe/parkiraliπta moraju imati najmanje 5% pristupaËnih PGM za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti u odnosu na ukupan broj PGM, ali ne manje od 1.

(14) Iza Ëlanka 81. dodaju se Ëlanci 81a i 81b. koji glase:

»lanak 81a

Normativ PGM(1) Minimalni broj parkiraliπno-garaænih mjesta

(PGM) za stambenu namjenu je:a) minimalno 1 PGM / stambena jedinica do 85

m2 GBP povrπine,b) minimalno 2 PGM / stambena jedinica preko 85

m2 GBP povrπine.(2) Minimalni broj parkiraliπno-garaænih mjesta

(PGM) za ostale namjene:2.1. za prostore odreene namjene (samostalni ili u

sklopu veÊeg objekta)a) minimalno 6 PGM/1000 m2 GBP povrπine pro- iz vodne i skladiπne namjene b) minimalno 30 PGM/1000 m2 GBP povrπine trgovine (skladiπta izgraena na graevinskoj

Ëestici trgovina raËunaju se po ovoj toËki) c) minimalno 15 PGM/1000 m2 GBP povrπine drugih poslovnih sadræajad) minimalno 40 PGM/1000 m2 GBP povrπine ugostiteljske namjene e) minimalno 10 PGM/1000 m2 GBP povrπine od- gojno obrazovne ustanovef) minimalno 12 PGM/1000 m2 GBP povrπine zdravstvenih ustanova (3) Ako se minimalan broj PGM ne moæe odrediti

prema stavku 2. ovog Ëlanka tada Êe se 1 PGM odrediti za:

3.1. hotele, pansione, motele i sliËno na 2 gosta ili korisnika kapaciteta objekta

3.2. kazaliπta, koncertne dvorane, kina i sliËno na 10 sjedeÊih mjesta

3.3. sportske dvorane i igraliπta s gledaliπtima na 1 PGM/10 sjedeÊih mjesta i 1 PGM za autobus/500 sjedeÊih mjesta

3.4. vjerske graevine 1 PGM/10 sjedeÊih mjesta (4) U postupku privoenja namjeni sadræaja

nedefi nirane namjene (“roh bau”), potreban broj PGM

izraËunat Êe se temeljem potreba PGM za odgovarajuÊu kategoriju poslovnih sadræaja.

(5) Pri promjeni namjene zadræava se postojeÊi broj PGM, ukoliko je veÊi od normativa PGM za novu namjenu.

(6) U povrπine za izraËun minimalnog broja PGM

ne raËunaju se povrπine za garaæe i jednonamjenska

skloniπta.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 27

81b

(1) Svi poslovni prostori neto povrπine veÊe od 100

m2 moraju imati stalak za bicikle na vlastitoj Ëestici

1.1. U zaπtiÊenoj kulturno-povijesnoj cjelini stalak

je tipski prema odabranom rjeπenju Grada Bjelovara i

moæe biti na javnoj povrπini

1.2. Stalak za bicikle ne smije biti fi ziËka prepreka

pjeπaËkom, biciklistiËkom i cestovnom prometu”.

6.2. Vodoopskrba i odvodnja

»lanak 82.

»lanak 82. mijenja se i glasi:

(1) Vodovodna i kanalizacijska mreæa u pravilu se

grade u zelenom pojasu unutar koridora prometnica, a u

postojeÊim ulicama gdje nema zelenog pojasa ispod kol-

nika ili nogostupa, a usuglaπeno sa ostalom postojeÊom i

planiranom infrastrukturom i vodeÊi raËuna o tehniËkoj

ispravnosti i vaæeÊim propisima.

(2) ToËne trase vodovodnih i kanalizacijskih cjevo-

voda, kao i sve mjere zaπtite sukladno vaæeÊim pro-

pisima odredit Êe se struËnom podlogom za ishoenje

lokacijske dozvole”.

»lanak 83.

»lanak 83. mijenja se i glasi:

(1) Kanalizacijski kolektori A, B, C i D prolaze di-

jelom neizgraenim dijelom naselja i izvan graevinskog

podruËja.

(2) Za neizgraene kolektore odreeni su orijenta-

cioni koridori prema idejnim koncepcijskim rjeπenjima

odvodnje, a detaljnije trase Êe biti odreene aktima za

graenje.

(3) Svi kolektori vode na centralni ureaj za

proËiπÊavanje otpadnih voda.

(4) Ureaj za proËiπÊavanje moæe se rekonstruirati

(II faza).

(5) U zaπtitnom koridoru kanalizacijskih kolektora

(po 10 m lijevo i desno od osi) svi zahvati moraju se

izvesti sukladno vaæeÊim propisima i po posebnim uv-

jetima nadleænih tijela.

(6) U cilju smanjenja broja prepumpnih ureaja,

za rubne preteæno stambene zone izraena je studija

moguÊih lokacija samostalnih ureaja za proËiπÊavanje

kojom su odreene sve lokacije, a detaljne Êe se defi ni-

rati daljnjim istraæivanjima pogodnosti lokacije i uz

primjenu svih mjera zaπtite okoliπa te uvjete i suglas-

nosti nadleænih tijela”.

»lanak 84.

»lanak 84. mijenja se i glasi:

“(1) Sve graevine prikljuËuju se na javni vodoop-

skrbni i odvodni sustav prema uvjetima za prikljuËenje

koje izdaje distributer.

(2) Do izgradnje javnog vodovoda vlasnici graevina

mogu koristiti vodu iz higijensko ispravnih vlastitih

bunara.

(3) Do izgradnje javne kanalizacije graevine se

mogu prikljuËiti na vodonepropusne sabirne jame ka-

paciteta za minimalno 30 dana, odakle se otpadne vode

odvoze na gradski ureaj za proËiπÊavanje.

(4) Vodonepropusna sabirna jama mora biti udalje-

na:

- minimalno 2,0 m od susjednih mea

- minimalno 2,0 m od stambenih i poslovnih

graevina

- minimalno 1,0 m od regulacijskog pravca i

- minimalno 15,0 m od bunara.

(5) Nakon izgradnje kanalizacije graevine se

moraju prikljuËiti na kanalizaciju, a sabirne jame

iskljuËiti iz upotrebe.

(6) Gospodarske graevine se ne mogu graditi dok se

ne osigura odgovarajuÊa odvodnja na higijenski, tehniËki

ispravan i siguran naËin uz poπtivanje svih zakonskih

odredbi i propisanih mjera zaπtite okoliπa, te se ne mogu

graditi bez uvjeta i suglasnosti Hrvatskih voda.

(7) Za gospodarske i druge graevine moraju se po

potrebi na Ëestici izvesti ureaji za predtretman otpadnih

voda prije ispuπtanja u javni kanalizacijski sustav, a sve

prema odlukama Grada.”

6.3. Plinska mreæa

»lanak 85.

»lanak 85. mijenja se i glasi:

(1) Novi regionalni plinovod Bjelovar - Sv. Ivan

Æabno polaæe se dijelom u koridoru postojeÊeg plino-

voda, a dijelom po novoj trasi uz juænu obilaznicu

Grada Bjelovara i gradski plinski prsten, sve sukladno

vaæeÊim propisima i uz poπtivanje svih mjera sigurnosti

i zaπtite.

(2) ToËna trasa plinovoda kao i sve mjere zaπtite

sukladno vaæeÊim propisima odredit Êe se struËnom

podlogom za ishoenje lokacijske dozvole”.

»lanak 86.

»lanak 86. mijenja se i glasi:

“(1) U zaπtitnom koridoru plinovoda (po 30 m lijevo

i desno od osi plinovoda) svi zahvati moraju se izvesti

sukladno vaæeÊim propisima i po posebnim uvjetima

nadleænih tijela.

(2) Za sve zahvate uz postojeÊe plinovode, naftovode

i produktovode potrebno je prije bilo kakvih radova

i u postupku ishoenja lokacijske i graevne dozvole

pribaviti i priloæiti geodetsku snimku plinovoda i drugih

cjevovoda kako bi se osigurali svi propisani uvjeti sig-

urnosti i zaπtite”.

Stranica 28 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

»lanak 87.

»lanak 87. mijenja se i glasi:

“Plinska opskrbna mreæa po naselju izvodi se uz

cestu sa poπtivanjem propisanih meurazmaka od ostalih

instalacija i graevina”.

»lanak 88.

»lanak 88. mijenja se i glasi:

“Plinske redukcijske stanice potrebno je uklopiti

u izgraenu strukturu naselja u pravilu na zasebnoj

graevnoj Ëestici”.

6.4. Telekomunikacijska mreæa

»lanak 89.

»lanak 89. mijenja se i glasi:

“(1) Gradnja pretplatniËkih podzemnih kablova

i kabelske telekomunikacijske mreæe predvia se u

pravilu uz cestu, a uz poπtivanje propisanih potrebnih

meurazmaka od ostale infrastrukture i objekata.

(2) Nova telekomunikacijska mreæa trebala bi biti i

u funkciji TV distribucije i za pruæanje multimedijskih

usluga u buduÊnosti, a sukladno vaæeÊim propisima”.

»lanak 90.

»lanak 90. mijenja se i glasi:

“(1) Za potrebe proπirenja telekomunikacijske mreæe

moguÊa je gradnja novih pristupnih Ëvoriπta TK mreæe.

(2) Distribucijska telekomunikacijska kanalizacija

(DTK) je telekomunikacijska infrastruktura koja pokriva

podruËje na naËin da omoguÊuje jednak pristup do

lokacija postojeÊih i buduÊih Ëvoriπta TK mreæe kao i

njihovih kolokacija.

(3) Unutar DTK uvlaËenjem TK kabela formiraju

se TK mreæe koje mogu biti i razliËitih konfi guracija

ovisno o vlasniku-davatelju TK usluge i vrsti kabela (Cu

parice, optika, koaksijalni)”.

»lanak 91.

»lanak 91. mijenja se i glasi:

“Kod gradnje telekomunikacijske infrastrukture

potrebno je pridræavati se zakona i podzakonskih akata

kojima je ta materija propisana”.

»lanak 92.

»lanak 92. mijenja se i glasi:

“Izbor trase za polaganje telekomunikacijske in-

frastrukture mora biti u skladu s tehniËkim uvjetima

i uvjetima ekonomiËnosti, te s propisima kojima se

ureuje zaπtita prirode i okoliπa”.

»lanak 93.

»lanak 93. mijenja se i glasi:

“(1) Radi zadovoljenja razvoja telekomunikacijske

infrastrukture pokretnih komunikacija dopuπteno je unu-

tar graevinskog podruËja naselja smjestiti:

a) fasadne antenske prihvate koji ne prelaze visinu

graevine,

b) krovne antenske stupove i prihvate visine do 5,0

od najviπe toËke graevine,

c) krovne antenske stupove i prihvate do 10,0 m,

na sve osim na stambene graevine, te graevi-

ne πkolske i predπkolske namjene.

(2) Sve tipove antenskih stupova moguÊe je post-

avljati samo izvan graevinskih podruËja naselja i

izdvojenih namjene na udaljenosti veÊoj od 200,0 m od

ruba graevinskog podruËja.

(3) Iznimno, stupovi visine do 20,0 m mogu se

smjestiti iskljuËivo u zone gospodarske namjene, ali na

udaljenosti ne manjoj od 100,0 m od stambene zone.

(4) Jedan operator ne smije graditi antenske stupove

na zraËnoj udaljenosti manjoj od 5 km.

(5) Antenski stupovi i prateÊa infrastruktura mora

biti projektirana kao Tipski zajedniËki antenski stup

za viπe Davatelja usluga prema tipizaciji Ministarstva

zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i gradnje na svim

novim lokacijama”.

6.5. Elektroopskrba

»lanak 94.

»lanak 94. mijenja se i glasi:

“(1) Za gradnju dalekovoda 110 kV Bjelovar-Virje

i Bjelovar-Veliki Grevac ovim planom rezerviran je

naËelni koridor prema projektu za ishoenje lokacijske

dozvole unutar kojeg nije moguÊa gradnja dok se ne

utvrdi trasa dalekovoda.

(2) Za sve zahvate u prostoru unutar koridora pos-

tojeÊih i planiranih dalekovoda potrebni su prethodni

uvjeti Hrvatske elektroprivrede”.

»lanak 95.

»lanak 95. mijenja se i glasi:

“(1) U cilju odræavanja postojeÊe elektroenergetske

mreæe dozvoljene su rekonstrukcije (zamjena novim

vodovima), a dio nadzemnih 35 kV dalekovoda Êe se

zamijeniti podzemnim vodovima sve sukladno vaæeÊim

propisima.

(2) Trase zamjenskih kablova u pravilu Êe se pokla-

pati s postojeÊim trasama ili Êe se defi nirati provedbenim

dokumentima prostornog ureenja ili lokacijskim doz-

volama.”

»lanak 96.

»lanak 96. mijenja se i glasi:

“(1) Na naponskom nivou 10 kV planira se u svrhu

funkcionalnog odræavanja sukcesivna zamjena pos-

tojeÊih podzemnih vodova novim vodovima, u pravilu

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 29

po sadaπnjim trasama usklaenim s trenutnim stanjem infrastrukturnih komunalnih objekata”.

(2) Planira se polaganje novih podzemnih kabelskih vodova u svrhu poveÊanja pouzdanosti napajanja, odnosno proπirenja “gradske mreæe” visoke kvalitete na prigradska naselja Brezovac, Novoseljani, Ædralovi, Gornje Plavnice, Hrgovljani, Stare Plavnice”.

»lanak 97.

»lanak 97. mijenja se i glasi: “(1) Na naponskom nivou 0,4 kV (niski napon)

planira se u svrhu funkcionalnog odræavanja sukcesivna zamjena postojeÊih nadzemnih vodova podzemnim ka-belskim vodovima.

(2) Trasa polaganja novih podzemnih, kabelskih vo-dova planirana je u cestovnom pojasu, a razdjel mreæe u kuÊnim prikljuËnim ormariÊima na fasadama postojeÊih objekata.

(3) Nova niskonaponska mreæa Êe biti graena iskljuËivo kao podzemna mreæa kabelskim vodovima u skladu s provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili lokacijskim dozvolama, kojima Êe se odrediti i lokaci-ja potrebnih trafostanica koje su u grafi Ëkom dijelu plana oznaËene samo orijentaciono.

(4) Trafostanice se grade u pravilu na zasebnoj graevnoj Ëestici i moraju biti smjeπtene tako da ne smanjuju preglednost na raskrπÊu i da se skladno uklope u izgraenu strukturu”.

6.6. Groblja

»lanak 98.

»lanak 98. mijenja se i glasi: “(1) PostojeÊa groblja mogu se proπirivati ako za to

postoji potreba i uvjeti (pristupaËnost, prirodna pogod-

nost terena za ukop, te poloæaj prema prirodnim uv-jetima), a sukladno zakonskim propisima.

(2) Groblje mora biti ograeno - æiËana ograda sa zelenilom ili sliËno prema tradicionalnim elementima

arhitekture.(3) Parkiraliπte za potrebe groblja mora biti izvan

groblja.(4) Na groblju se mogu graditi graevine i pripada-

juÊi prostori groblja (mrtvaËnice, kapelice, radne i po-

moÊne graevine i ureaji u funkciji groblja).(5) Kod proπirenja postojeÊih groblja udaljenost od

graevne Ëestice na kojoj je izgraena ili se moæe graditi graevina za stambenu ili stambeno poslovnu namjenu mora biti minimalno 10 m pod uvjetom da se na groblju

osigura zaπtitni zeleni pojas minimalne πirine 5 m po cijeloj duæini kontaktnog prostora”.

»lanak 99.

»lanak 99. mijenja se i glasi:

“(1) Za eventualno nova groblja potrebno je pre-

thodno izvesti potrebna ispitivanja pogodnosti lokacije i

defi nirati ih prostornim planom.

(2) Nova groblja moraju biti udaljena minimalno 50

m od æeljeznice odnosno od graevne Ëestice na kojoj

je izgraena ili se moæe graditi stambena ili stambeno

poslovna graevina”.

»lanak 100.

»lanak 100. mijenja se i glasi:

“Organizacija i ureenje prostora novih groblja

kao i proπirenje postojeÊih u povrπini veÊoj od 20 %

ukupne povrπine groblja utvruje se detaljnim planom

ureenja”.

»lanak 101.

»lanak 101. mijenja se i glasi:

“Ovom Odlukom se predlaæe Ëuvanje prostora

izmeu postojeÊeg i proπirenog dijela Groblja Borik,

vojnog kompleksa Bilogora i zone zapadno od Ulice

Pere Biπkupa po potrebi za eventualno novo groblje -

posebno ili povezano sa postojeÊim grobljem, a uz sva

potrebna prethodna ispitivanja”.

7. UVJETI URE–ENJA POSEBNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH PODRU»JA

»lanak 102.

»lanak 102. mijenja se i glasi:

“Posebno vrijednim i osjetljivim podruËjem smatra

se zona zaπtiÊene kulturno - povijesne cjeline, te zone

vrijednih zelenih prirodnih i kultiviranih povrπina u

gradu i okolici”.

8. MJERE O»UVANJA I ZA©TITE KRAJOBRA- ZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KUL- TURNO POVIJESNIH CJELINA

»lanak 103.

»lanak 103. mijenja se i glasi:

“ZaπtiÊena i preventivno zaπtiÊena kulturna dobra

prema Konzervatorskoj podlozi su:

Bjelovar- Kulturno - povijesna cjelina Bjelovar (Z- 3164)

- Andrije Hebranga 43 - Zgrada

spomeniËko mjesto (Z -0486)

- Andrije KaËiÊa MioπiÊa 10 - Zgrada (Z- 2578)

- Andrije KaËiÊa MioπiÊa 26 -

Stara skladiπta (Z- 2371)

- Ante TrumbiÊa - Pravoslavna

crkva sv. Trojice (Z- 2447)

- Antuna Branka ©imiÊa 02a - Zgrada (Z- 2848)

- Antuna Branka ©imiÊa 03 - Zgrada (Z- 2850)

- Antuna MihanoviÊa 4 - Kompleks

zgrada bolnice (Z- 2921)

Stranica 30 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

- Antuna MihanoviÊa 10 (12) - Sklop

starog paromlina (P- 2123)

- Augusta ©enoe 19a - Zgrada

spomeniËko mjesto (Z- 0463)

- Augusta ©enoe 21 - Kompleks

tvornice Koestlin (Z- 3259)

- Frana Supila 01 - Zgrada (Z- 2450)

- Ivana viteza Trnskog 10 - Zgrada (Z- 2924)

- Josipa JelaËiÊa 3 - Kompleks

sudskih zgrada i zatvora (Z- 2922)

- Matice hrvatske 16 / Ante TrumbiÊa 8 -

zgrada starog zatvora (Z- 2851)

- Matice hrvatske 17 - Zgrada gimnazije (Z- 2923)

- Petra PreradoviÊa 02 - Zgrada (Z- 2452)

- ©etaliπte dr. Ivπe LeboviÊa 09 -

Zgrada Ëitaonice (Z- 2454)

- ©etaliπte dr. Ivπe LeboviÊa 40 - Kompleks

sudskih zgrada sa zatvorom (Z- 2922)

- Trg Antuna Gustava Matoπa 06 - Zgrada (Z- 2640)

- Trg Eugena Kvaternika - Æupna crkva

sv. Terezije, zgrada

Æupnog dvora i arhiva (Z- 2579)

- Trg Eugena Kvaternika 01 - Zgrada

gradskog magistrata (Z- 2453)

- Trg Eugena Kvaternika 02 - Zgrada

stare komande (Z- 0599)

- Trg Eugena Kvaternika 04 - Zgrada (Z- 2451)

- Trg Eugena Kvaternika 06 - Zgrada (Z- 2448)

- Trg Eugena Kvaternika 07 - Zgrada (Z- 2849)

- Trg Eugena Kvaternika 08 - Zgrada (Z- 2985)

- Trg Eugena Kvaternika 09 - Zgrada

kriæevaËke pukovnije (Z- 0615)

- Trg Eugena Kvaternika 10 - Zgrada (Z- 0598)

- Trg Eugena Kvaternika 11 - Zgrada (Z- 2449)

- Trg Eugena Kvaternika 13 - Kasarna

kriæevaËke regimente (Z- 2310)

- Trg Hrvatskog Sokola 08a - Sokolski dom (Z- 2756)

- Trg Hrvatskog Sokola 11 (MeduliÊeva 11)

- Stambena zgrada (Z- 2372)

- Trg Stjepana RadiÊa 09 - Zgrada (Z- 2852)

- Ante TopiÊa Mimare 29a - SluËajni

nalaz rimske ostave (P- 1756)”

»lanak 104.

»lanak 104. mijenja se i glasi:

“(1) Dobra koja su predloæena ili za koja je u tijeku

utvrivanje svojstava kulturnog dobra prema Konzerva-

torskoj podlozi su:

Bjelovar- Augusta ©enoe kbr 21 - Zgrada

- Frana Supila kbr 2 - Zgrada

- Ivana KozarËanina - Zgrade (kompleks) stare Plinare

- Ivana MaæuraniÊa kbr 1 - Zgrada

- Ivana MaæuraniÊa kbr 3 - Zgrada

- Ivana MaæuraniÊa kbr 4 - Druπtveni dom, Zgrada

nekadaπnje sinagoge

- Ivana MeduliÊa kbr 11 - Zgrada

- Ivana viteza Trnskog bb - Zgrada

- Josipa Jurja Strossmayera kbr 8 - Zgrada

- KriæevaËka cesta - Kapela sv. Florijana i Sebastijana

- Krste Frankopana - Upravna zgrade stare ciglane

“OmËikus”

- Matice hrvatske kbr 2 - Zgrada

- Petra PreradoviÊeva kbr 01 - Zgrada

- Petra Zrinskog kbr 6 - Zgrada

- Silvija Strahimira KranjËeviÊa kbr 9 - Zgrada

- Slavonska cesta kbr 1 - Paromlin Suhanek i stara

pekara,

- ©etaliπte dr. Ivπe LeboviÊa - Kapela sv. Florijana,

- Tomaπa G. Masaryka kbr 1 - Stambena vila

- Tomaπa G. Masaryka kbr 3 - Stambena vila

- Tomaπa G. Masaryka kbr 5 - Stambena vila

- Tomaπa G. Masaryka kbr 13 - Stambena vila

- Tomaπa G. Masaryka kbr 15 - Stambena vila

- Trg Stanka Vraza - Zgrada bivπe imovine opÊine

KriæevaËke

- Trg kralja Tomislava kbr 2 - Zgrada æeljezniË-

kog kolodvora

- 108. Puka kbr 6 - Zgrada bivπe vojne glazbene πkole

- Vladimira FrajtiÊa - Zgrada bivπe predionice svile

- Kompleks starih pogona tvornice “ FRANCK “

- Kompleks gradskog groblja s kapelom sv. Kriæa

- Kompleks spomen podruËja Borik

- Brezovac - Kapela Vavedenja Gospodnjeg s grobljem

- Novoseljani - Parohijska crkva sv. Ilije (Blagov-

ijesti) s grobljem

(2) Nadleæno tijelo Ministarstva kulture po sluæbenoj

Êe duænosti pokrenuti postupak dokumentiranja, te

donoπenja Rjeπenja o zaπtiti.

(3) Ukoliko se postupak ne provede u roku tri godine

od donoπenja ove Odluke, smatra se da se odustalo od

zaπtite navedenih objekata”.

»lanak 105.

»lanak 105. mijenja se i glasi:

“(1) Arheoloπki lokaliteti predloæeni za zaπtitu prema

Konzervatorskoj podlozi su :

- Novoseljani - nekropola, antika, 4. stoljeÊe

- Stare Plavnice - gradiπte, srednji vijek

(2) Detaljniji opis dobara predloæenih za zaπtitu iz

Ëlanaka 104. i 105. vidljiv je u Konzervatorskoj pod-

lozi”.

»lanak 106.

»lanak 106. mijenja se i glasi:

“Ostale evidentirane graevine izvan granice podruË-

ja zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline grada Bjelovara

prema konzervatorskoj dokumentaciji su:

- Brezovac Kapela Presvetog Trojstva (na groblju)

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 31

- Hrgovljani Hrgovljani kbr 196

Hrgovljani kbr 289

- Nove Plavnice Zgrada osnovne πkole, (poËetak 20. stoljeÊa)

Nove Plavnice kbr 20

Nove Plavnice kbr 28

Nove Plavnice kbr 31

Nove Plavnice kbr 44

Nove Plavnice kbr 48

Nove Plavnice kbr 50

- Novoseljani Kapela sv. Ivana Krstitelja (uz katoliËko groblje)

Novoseljani kbr 63

Novoseljani kbr 170

Novoseljani kbr 207

stara πkola, danas mjesni dom

- Stare Plavnice Stare Plavnice kbr 14

Stare Plavnice kbr 15

Stare Plavnice kbr 16

Stare Plavnice kbr 32

Stare Plavnice kbr 33

Stare Plavnice kbr 36

Stare Plavnice kbr 37

Stare Plavnice kbr 39

Stare Plavnice kbr 49

Stare Plavnice kbr 51

Stare Plavnice kbr 68

Stare Plavnice kbr 86

Stare Plavnice kbr 93

Stare Plavnice kbr 96

Stare Plavnice kbr 105

Stare Plavnice kbr 107

- Trojstveni Markovac Kapela M. B. Lurdske (sv. Leopolda MandiÊa),

Podnjive, podruËje nekadaπnjeg “Bjelovarskog

vrta” i rasadnika “©ljukingon”

Memorijalni park u πumi Lug

Velike Sredice

Kapela sv. Jovana Krstitelja,

Vel. Sredice kbr 57

Vel. Sredice kbr 42

Vel. Sredice kbr 165

Vel. Sredice kbr 147

Vel. Sredice kbr 145

Veliko Korenovo Vel. Korenovo kbr 3”.

»lanak 107.

»lanak 107. mijenja se i glasi:

“(1) Evidentirani arheoloπki lokaliteti prema Konzer-

vatorskoj podlozi su:

Bjelovar1. ©etaliπte dr. Ivπe LeboviÊa, prostor izmeu

trænice i Narodne knjiænice, keramika, sluËajni

nalaz, eneolitik, lasinjska kultura

2. ©eπiÊeva πuma, prostor uz potok Bjelovacku,

kamena sjekira, neolitik- bronËano doba sluËajni

nalaz

3. Trg Eugena Kvaternika, kameni artefakt, sluËa-

jni nalaz, neolitik - bronËano doba

4. Bjelovacka, na pola puta izmeu ©eπiÊeve

πume i mlina u Lugu, uz korito potoka, naselje,

antika, 2 st., sluËajni nalaz,

5. Bjelovacka - πuma Lug (izvan obuhvata GUP-

a)

6. Crkva sv. Terezije, centar grada, kameni spome-

nik - stela, antika, 2 st., sluËajni nalaz,

7. Trg Antuna Gustava Matoπa, centar grada - va-

trogasno spremiπte, antika, staklo - lakrimarij

- nekropola, sluËajni nalaz,

8. Nove Plavnice, πuma Bedenik, u blizini antiËke

ceste, novac, oruæje, antika, car Hadrijan, 2 st.,

sluËajni nalaz

9. Trg Stjepana RadiÊa, centar grada, kuÊa Be-

dekoviÊ, graevinski materijal, antika, sluËajni

nalaz

10. Ulica Vladimira Nazora, centar grada, trag an-

tiËke ceste, sluËajni nalaz

11. ugao Ulice Petra PreradoviÊa, mjesto nalaza je

na uglu ulica Petra PreradoviÊa i Jurja Haulika,

keramika, srednji vijek, 15 st.

Veliko Korenovo 12. kuÊa SlavujeviÊ, uz cestu Bjelovar - »azma,

grob - prilog; novac, antika, sluËajni nalaz

Zvijerci (izvan obuhvata GUP-a)13. Grmovi Gradiπte, srednji vijek, lokalitet je

poznat od 1900 godine, veÊim dijelom

uniπteno

Ædralovi 14. kuÊa J. HorvatiÊ, keramika, neolitik, starËevaËka

kultura sluËajni nalaz

Brezovac 15. Poloæaj posjeda i utvrde Brezovch,lLokalitet je

smjeπten na poËetku sela na obali potoka Bjelo-

varcke

(2) Detaljniji opis evidentiranih graevina i

arheoloπkih lokaliteta iz Ëlanaka 106. i 107.

vidljiv je u Konzervatorskoj podlozi”.

»lanak 108.

»lanak 108. mijenja se i glasi:

“Evidentirani dijelovi vrijednog krajolika prema

Konzervatorskoj podlozi su:

- ©uma Kreπevina, izmeu Ædralova i Brezovca

- ©uma Lug,

- ©uma Bedenik, zapadno od Hrgovljana.

Stranica 32 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

- PodruËje izmeu tokova potoka Plavnice i Jelinca

- PodruËje uz korito Plavnice, jugozapadno od na-

selja Stare Planice

- PodruËje prema πumi Velika Rajzbuπka,

- Pod njive, prostor rasadnika, povijesna lokaci-

ja bivπe RO “Bjelovarski vrt”,

- PodruËje izmeu korita Bjelovacke i Novoseljana,

- PodruËje u vizuri izmeu Hrgovljana i potoka

Plavnice

- PodruËje oko korita Bjelovacke izmeu Brezovca

i Slavonske ceste”.

»lanak 109.

»lanak 109. mijenja se i glasi:

“Ovim GUP-om su oznaËena evidentirana spomen

podruËja Barutane i πume Lug za koje se odreuje

odræavanje i oËuvanje prirodnih, pejsaænih i povijesnih

karakteristika”.

»lanak 110.

»lanak 110. mijenja se i glasi:

“Uvjeti oËuvanja i smjernice za zahvate u granicama

zaπtite povijesnog naselja

(1) Najuæa povijesna jezgra treba zadræati stambeno-

poslovni karakter.

(2) Pri formiranju novih graevinskih Ëestica tre-

ba voditi raËuna o povijesnoj parcelaciji i tipoloπkim

obiljeæjima koje defi niraju predmetni prostor.

(3) Interpolacije i nova izgradnja unutar zateËenih

povijesnih struktura trebaju biti produæetak izvorne pros-

torne koncepcije i karakteristiËnog mjerila izgradnje.

(4) Tlocrtne i visinske gabarite, te oblikovanje

graevina potrebno je uskladiti s urbanim kontekstom i

neposrednom izgradnjom.

(5) KarakteristiËno mjerilo izgradnje za pojedine

predjele grada ovisi o tipologiji povijesnih struktura koji

ga defi niraju.

(6) Obiljeæja neintegrirane recentne izgradnje ne

smatraju se parametrom usklaenja.

(7) Urbana pravila kao πto su poloæaj, oblikovanje i

gabariti izgradnje, formiranje, izgraenost i iskoriπtenost

Ëestice utvruju se uvjetima zaπtite kulturnih dobara.

(8) U sluËaju rekonstrukcije, urbana pravila odreuju

se temeljem tlocrtne povrπine postojeÊe izgradnje i odo-

brenom katnoπÊu.

(9) Katnost novih graevina unutar kulturno-pov-

ijesne cjeline moæe biti maksimalno P+2 uz moguÊnost

izgradnje podruma i potkrovlja.

(10) Za podruËje blokova koji omeuju Trg Eu-

gena Kvaternika date su detaljne propozicije u sklopu

vaæeÊeg urbanistiËkog plana ureenja izraenog na os-

novu izmjene i dopune konzervatorske dokumentacije.

(11) Za podruËje koje uglavnom obuhvaÊa sav preo-

stali dio kvadratne izvorne jezgre s proπirenim dijelom

do Ulice Tomaπa G. Masaryka i Ulice 108. puka,

obavezna je izrada urbanistiËkog plana ureenja kako bi

se optimalno uskladili zahtjevi za oËuvanjem povijesne

izgradnje i moguÊnosti zamjenske i nove izgradnje, te

regulacijskih zahvata. Na tom prostoru treba teæiti da

nova izgradnja svojim sadræajem i kapacitetom ostane

u granicama kapaciteta koji moæe prihvatiti kulturno-

povijesna jezgra.

(12) Blok omeen ulicama Trg Stjepana RadiÊa,

Ivana viteza Trnskog, Augusta ©enoe i Antuna Branka

©imiÊa u kojem je smjeπten pogon tvornice “Koestlin”

predlaæe se za cjelovitu regulaciju uz prenamjenu i pr-

ezentaciju starog manufakturnog pogona, te usklaivanje

sa moguÊom novom izgradnjom.

(13) Blok ulica Augusta ©enoe - Jurja Haulika - Ante

TrumbiÊa - Matice hrvatske predlaæe se za regulaciju

radi obnove, prenamjene i prezentacije kompleksa starog

vojnog zatvora, te odgovarajuÊeg arhitektonsko- urban-

istiËkog rjeπenja preostalog dijela bloka.

(14) Za blokove navedene u stavku 12. i 13. ovog

Ëlanka predlaæe se raspisivanje urbanistiËko-arhitekton-

skog natjeËaja.

(15) Prostor kompleksa trænice na ©etaliπtu dr. Ivπe

LeboviÊa i zapadne insule potrebno je takoer cjelovito

regulirati.

(16) Kompleks Sokolskog doma predvia se zadræati

u postojeÊoj sportsko-rekreacijskoj namjeni uz potrebu

preoblikovanja vanjskih povrπina u cilju usklaivanja s

arhitektonskim vrijednostima matiËne zgrade.

(17) Prostor u zoni æeljezniËkog i autobusnog

kolodvora, a s obzirom na izrazitu frekventnost pros-

tora i znaËaja lokacije u dodiru s reprezentativnim

urbanim potezima (ulicama Tomaπa G. Masaryka i

Matice hrvatske) na samom istoËnom ulazu u zaπtiÊenu

kulturno-povijesnu cjelinu potrebno je prestrukturirati i

urbano unaprijediti uz poπtivanje zateËenih povijesnih

graevina.

(18) Kompleks stare plinare predvia se za re-

vitalizaciju adekvatnom namjenom i hortikulturnim

ureenjem, uz respektiranje neposredne blizine starog

gradskog groblja.

(19) Posebnu paænju treba posvetiti obnovi i odræa-

vanju gradskog zelenila sa akcentom na autohtone i

povijesne vrste urbanog zelenila. U sklopu obnove

predvia se hortikulturno definiranje sjeverne strane

Trga Stjepana RadiÊa.

(20) Prilikom rekonstrukcije gradskih ulica potrebno

je u najveÊoj mjeri zadræati postojeÊe drvorede, te ih

zasaditi tamo gdje su posjeÊeni, uklonjeni ili oπteÊeni.

Posebnu paænju treba pokloniti usklaivanju parkiraliπta

i urbanog zelenila.

(21) S obzirom na konfi guraciju terena, te povijesne

prilaze gradu, prilikom bilo kakvih zahvata nove izgrad-

nje veliku vaænost imaju unutraπnje i vanjske vizure.

IstiËu se vizure u prilazu s ulicama ZagrebaËkom, Krste

Frankopana i Slavonskom cestom. S obzirom na nave-

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 33

deno potrebno je voditi raËuna o visinskim gabaritima nove izgradnje u vizurnim pravcima”.

»lanak 111.

»lanak 111. mijenja se i glasi:“S obzirom na valorizaciju urbane strukture Bjelovara

i sustav stupnjevane zonske zaπtite povijesno - urbane strukture utvruju se slijedeÊi reæimi i modaliteti zaπtite i konzervatorske smjernice prema zonama odreenim kartografskim prikazom br. 4.1. i 4.3.

1. Zona A (potpuna zaπtita povijesnih struk-tura)

1.1. Sustavom mjera zaπtite u ovoj zoni, uvjetu-ju se mjere potpune zaπtite povijesne matrice, graevinske strukture i supstance te arhitekton-sko-stilskih oblika.

1.2. Na podruËju zone strogo se kontrolira unoπenje novih struktura i sadræaja stranih ili neprikladnih saËuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima.

1.3. Prilagoavanje postojeÊih povijesnih funkcija i sadræaja suvremenim potrebama moæe se prihva-titi uz minimalne fi ziËke intervencije u povijesne strukture.

1.4. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i pr-ezentacije.

1.5. OpÊe konzervatorske smjernice i uvjeti:- Odræavanje, popravci i obnova graevina - Restitucija i rekonstrukcija graevine ili dijelova

graevine Ëije je povijesno stanje (izgled i obra-da proËelja, pokrov, gabariti i sliËno) naruπeno neadekvatnim zahvatima

- Adaptacije i prenamjene povijesnih zgrada ili njihovih dijelova u mjeri u kojoj ne naruπavaju postojeÊi arhitektonsko - urbanistiËki integritet objekta i okoliπa, te kojima se osigurava bolje odræavanje zgrade

- Uklanjanje neodgovarajuÊe, nekvalitetne i de-gradirane gradnje u dvoriπtima

- Iznimno se dopuπta dogradnja, izgradnja novih ili zamjenskih graevina, pomoÊnih objekata u duhu organizacije i prostornih moguÊnosti pojedine

Ëestice- Ureenje i odræavanje javnih povrπina u skladu

sa karakterom povijesno stilskog okruæenja (park, drvoredi, urbana oprema)

1.6. Zakonom propisanom postupku (konzervator-ski uvjeti, miπljenja, suglasnost) podlijeæu:

- Svi graevinski i obrtniËki zahvati na pojedi-naËnim graevinama

- Urbana oprema (javna rasvjeta, reklame, ograde i sliËno)

- Namjena i prenamjena graevina - Interpolacija i nova izgradnja - Hortikulturno i parterno ureenje prostora Ëestica

(dvoriπta)

- Ureenje javnih povrπina

2. Zona B (djelomiËna zaπtita povijesnih struk-tura)

2.1. Sustavom mjera zaπtite u ovoj zoni, uvjetuje

se obavezno oËuvanje povijesne matrice, za-

teËene kvalitetne povijesne izgradnje, te oËuvanje

tipoloπkih karakteristika izgradnje vezane uz

povijesnu urbanu matricu

2.2. Na podruËju zone moguÊe su intervencije u smislu

prilagoavanja funkcija i sadræaja suvremenim

potrebama, ali bez bitnih fi ziËkih izmjena saËu-

vanih elemenata povijesnih struktura

2.3. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukci-

je, interpolacije, rekompozicije i integracije u

cilju povezivanja povijesnih s novim struktura-

ma i sadræajima koji proizlaze iz suvremenih

potreba

2.4. OpÊe konzervatorske smjernice i uvjeti - Odræavanje, popravci i obnova graevina

- Restitucija i rekonstrukcija graevine ili dijelova

graevine Ëije je povijesno stanje (izgled i obra-

da proËelja, pokrov, gabariti i sliËno) naruπeno

neadekvatnim zahvatima

- Ureenje i odræavanje javnih povrπina u skladu

sa karakterom povijesno stilskog okruæenja

- Rekompozicija, kreativno preoblikovanje ili

uklanjanje objekata i dijelovaobjekata koji bitno

naruπavaju arhitektonsko - urbanistiËki sklad

povijesne jezgre

- Interpolacija nove izgradnje na Ëesticama gdje je

to moguÊe radi upotpunjavanja prostorne slike,

uliËne fronte i sliËno. Uvjet za poπtivanje bitnih

odrednica povijesno - urbanog i graditeljskog

okruæenja, te kvalitetno arhitektonsko rjeπenje

- Nova izgradnja moguÊa je ako pri tome ne

ugroæava integritet bliskih povijesnih graevina

ili urbani ambijent - dogradnje, prigradnje ob-

jekata u oblicima u kojima ne naruπavaju pos-

tojeÊi arhitektonsko urbanistiËki integritet objekta

i okoliπa ili ih kreativno nadopunjuju

- Prenamjena i adaptacija povijesnih zgrada ili

njihovih dijelova dozvoljavaju se u onoj mjeri

u kojoj osiguravaju bolje uvjete odræavanja i pr-

ezentacije zgrade, te ukoliko ne naruπavaju bitne

graditeljske karakteristike

- MoguÊe su opseænije urbanistiËko - arhitekton-

ske regulacije pojedinih blokova ili poteza gdje

je doπlo do znaËajnije degradacije povijesne

strukture uz obaveznu prethodnu urbanistiËku

dokumentaciju.

2.5. Zakonom propisanom postupku ( konzer-vatorski uvjeti, miπljenja, suglasnosti ) pod-lijeæu:

- Svi graevinski i obrtniËki zahvati na pojedi-

naËnim graevinama

Stranica 34 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

- Urbana oprema (javna rasvjeta, reklame, ograde i sliËno)

- Namjena i prenamjena graevina - Interpolacija i nova izgradnja - Ureenje javnih povrπina

3. Zona C (zona ambijentalne zaπtite)3.1. Ova zona sadræi prostorne i graevne strukture

koje Ëine prostorni okvir i zaokruæuju povijesno gradsko podruËje.

3.2. Unutar prostornih mea ove zone uvjetuje se am-bijentalna zaπtita koja se primjenjuje u dijelovima kulturno-povijesne cjeline s prorijeenim pov-ijesnim strukturama ili bez znaËajnijih primjer-aka povijesne izgradnje, a osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama “A” i “B”

3.3. Na podruËju ove zone prihvatljive su sve potrebne intervencije uz pridræavanje osnovnih naËela zaπtite kulturno-povijesne cjeline.

3.4. Pri radovima na ureenju prostora prihvatljive su metode obnove postojeÊih struktura i izgrad-nja novih uz uvjet oËuvanja ambijentalnih kara-kteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i har-moniËnog sklada cjeline.

3.5. Na podruËju ove zone prihvatljive su metode obnove postojeÊih struktura i izgradnja novih uz obavezno oËuvanje ambijentalnih karakteristika kulturno povijesne cjeline.

3.6. OpÊe konzervatorske smjernice i uvjeti - Zaπtita saËuvane povijesne matrice i kvalitetne

graevinske strukture - Zaπtita kvalitetnih vizura, odnosno ekspozicije

vrijednosti zona A i B - Zahvati na povijesnoj graevinskoj strukturi koji

ne naruπavaju njene bitne karakteristike - Zadræavanje prihvatljivih gabarita postojeÊe

izgradnje - Zamjenska izgradnja umjesto nekvalitetne pos-

tojeÊe - Nova izgradnja, ukoliko ne ugroæava elemente

viπih stupnjeva zaπtite 3.7. Zakonom pripisanom postupku (konzerva-

torski uvjeti, miπljenja, suglasnosti) podlijeæu dijelovi zone unutar granice zaπtite kulturno - povijesne cjeline:

- Zahvati na pojedinaËnim povijesnim graevinama i kompleksima

- Sve novogradnje ( kontrole lokacija i gabarita ) - Poviπenje postojeÊih objekata - Ureenje javnih povrπina.”

Uvjeti oËuvanja i smjernice za zahvate u prostor-noj i graevinskoj strukturi izvan zona zaπtite

»lanak 112.»lanak 112. mijenja se i glasi:

“Kontaktne zone izvan granica zaπtite kulturno-

povijesne cjeline

(1) RijeË je o podruËjima na koja se i danas ���������� izvorni prostorni koncept vojnog grada, a nalaze se

u neposrednom kontaktu sa granicom zaπtite povijesnog

naselja. To su vojna zona uz Ulicu ZagrebaËku; prostor

bivπeg vojnog poligona sada samo djelomiËno izgraen

sportskim, upravnim i mjeπovito stambeno poslovnim i

pogonskim sadræajima uz kontaktnu zonu ulica Istarske

i Andrije Hebranga; neizgraeni prostor pored sports-

kih sadræaja zapadno od Ulice Silvija Strahimira Kran-

jËeviÊa. Svojim prostornim obiljeæjima pogotovo vojni

kompleks uz Ulicu ZagrebaËku omoguÊuju Ëitljivost

prilaza povijesnoj jezgri, kao i njezino obodno od-

tereÊenje relativno guste, uglavnom prigradske stambene

izgradnje. Karakter njihove preteæne neizgraenosti,

odnosno rahle izgraenosti treba oËuvati, a veÊ postojeÊe

sportsko rekreativne sadræaje unaprijediti.

(2) Kod moguÊe prenamjene vojnog kompleksa treba

zadræati karakter postojeÊe prostorne strukture ukljuËivπi

i maksimalno oËuvanje elemenata prirodnog krajolika i

umjetno formiranog (Borik). Eventualnu buduÊu moguÊu

izgradnju koncipirati kao paviljonski tip, udaljenu od

regulacijskog pravca ZagrebaËke ceste.

(3) U ulicama Andrije Hebranga i Istarskoj trebalo

bi zadræati karakter katne obiteljske izgradnje i odræavati

karakteristiËan visoki drvored uz sjeverni prilaz gradu.

(4) U zoni kompleksa Paromlina sa potezom ulica

Ferde LivadiÊa, Mirka BogoviÊa i Zagorske, u prvom

redu πtite se vizure sa Ulice Zagorske na zelenilo i

prostor Borika, a isto tako u ulici Mirka BogoviÊa πtiti

se prilaz povijesnom ozelenjenom prostoru πetaliπta na

Trgu Stjepana RadiÊa. Stambenu obiteljsku izgradnju

trebalo bi ograniËiti na P + 1 + Po.

(5) Kompleks paromlina koji zajedno sa kompleksom

“Franck” predstavlja simbol razvoja bjelovarske indus-

trije poËetkom 20. stoljeÊa, trebalo bi, ovisno o realnim

moguÊnostima regulacije i djelomiËne prenamjene, u

jednom svom segmentu ukljuËiti (saËuvani izvorni

prostor radionica i drugih izvornih pomoÊnih objekata) u

muzejsku, prosvjetnu ili drugu kompatibilnu namjenu.

(6) Zona juæno od granice starog groblja i industri-

jskog kolosijeka sa potezom Ulice braÊe Diviπ i indus-

trijskim pogonima do æeljezniËke pruge u konfi guraciji

grada izrazito je eksponirana kao uostalom i cijela is-

toËna industrijska zona, te u izravnom prostornom

kontaktu sa grobljem predstavlja degradirajuÊi element

ne samo za kontemplativni i spomeniËki karakter starog

groblja veÊ i za potez Ulice Josipa JelaËiÊa. Ulicom Jo-

sipa JelaËiÊa se pristupa defi niranom urbanom prostoru

Ulice Antuna MihanoviÊa i kompleksa bolnice, te visoko

valoriziranom prostoru prvog stupnja zaπtite ©etaliπta

dr. Ivπe LeboviÊa. Neposredni dio uz groblje nuæno je

regulirati i hortikulturno urediti kako bi se unaprijedila

slika prostora zaπtiÊenog povijesnog prostora.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 35

(7) Na podruËju djelomiËno izgraenom (ulice Gr-

gura Ninskog, Dimitrija Demetra, Vladimira VidriÊa,

Janka DraπkoviÊa), a omeenom sa istoka æeljezniËkom

prugom, mjeπovite stambeno pogonsko servisne izgrad-

nje, relativno ujednaËene niæe VP do P+1 izgradnje bez

znaËajnih urbanih i tipoloπkih obiljeæja potrebno je ok-

virno zadræati karakter obiteljske izgradnje i uz poæeljnu

prenamjenu pogonskih i servisnih sadræaja.

(8) PostojeÊa prostorna koncepcija i unutraπnjost in-

sule omeene ulicama Krste Frankopana, Ivana Gorana

KovaËiÊa i Tome BakaËa u naËelu je prihvatljiva

uz potrebu hortikulturnog i prostornog sreivanja, te

moguÊnosti novije izgradnje uz Ulicu Tome BakaËa,

prilagoene visinom karakteristiËnoj obiteljskoj izgrad-

nji”.

»lanak 113.

»lanak 113. mijenja se i glasi:

“Zona zaπtite krajolika (1) Ovom zonom zaπtiÊuje se neposredan ureeni ili

prirodni okoliπ zaπtiÊenih vrijednosti pojedinih prostora

i oko naselja.

(2) Unutar granice zaπtiÊene kulturno-povijesne

cjeline nisu utvrena podruËja ovog stupnja zaπtite, a na

ostalom podruËju utvruju se slijedeÊe zone vrijednog

prirodnog i kultiviranog krajolika:

- ©uma Kreπevina, izmeu Ædralova i Brezovca

- ©uma Lug,

- ©uma Bedenik,

- PodruËje izmeu tokova potoka Plavnice i Jelinac

- PodruËje uz korito Plavnice, jugozpadno od nase-

lja Stare Plavnice

- PodruËje prema πumi Velika Rajzbuπka,

- Pod njive, prostor rasadnika, povijesna lokacija

- PodruËje izmeu korita Bjelovacke i Novoseljana

- PodruËje u vizuri izmeu Hrgovljana i potoka

Plavnice

- PodruËje oko korita Bjelovacka izmeu Brezovca

i Slavonske ceste.

(3) PodruËja iz stavka 2. ovog Ëlanka potrebno je u

najveÊoj moguÊoj mjeri oËuvati i πtititi provoenjem

ove Odluke.

(4) Kod planiranja cestovnih koridora nastojati trasu

voditi rubnim zonama.

(5) U podruËju iz stavka 2. ovog Ëlanka moguÊe je

predvidjeti sportsko - rekreativne sadræaje bez invazivne

prateÊe izgradnje, a u zoni rasadnika bivπeg “Bjelovar-

skog vrta” mogu se rekonstruirati postojeÊe ili graditi

nove graevine samo u funkciji osnovne namjene.

(6) U kartografskom prikazu br. 4.3 oznaËene su

i planirane zone posebnih uvjeta koriπtenja i zaπtite

zona park πume P© i zaπtiÊeni krajolik ZK, a prema

PPBBÆ”.

»lanak 114.

»lanak 114. mijenja se i glasi:

“ Zona istraæivanja odnosno arheoloπka zona(1) Zona istraæivanja odnosno arheoloπka zona

obuhvaÊa utvreni ili potencijalni areal arheoloπkih nal-

aza. Unutar granice zaπtiÊene kulturno -povijesne cjeline

ne utvruju se zone arheoloπkih istraæivanja buduÊi da

su na tom podruËju utvreni samo pojedinaËni pokretni

arheoloπki nalazi. Njihova zaπtita regulirana je Zakonom

o zaπtiti kulturnih dobara. Obzirom na znaËaj ovog

prostora kroz povijest do danas, evidentiran je relativno

mali broj arheoloπkih lokaliteta. Potencijalna moguÊnost

postojanja i drugih arheoloπkih nalaza je velika, stoga

su potrebna sustavna istraæivanja. Upravo zbog stupnja

neistraæenosti, arheoloπki se lokaliteti svrstavaju u grupu

ugroæenih i najmanje zaπtiÊenih kulturnih dobara. Dvije

su razine zaπtite arheoloπkih lokaliteta.

1.1. Registrirani arheoloπki lokaliteti i zone, odnosno

oni koji su u postupku registracije kao Stare Plavnice -

Gradine i Novoseljani

- zaπtiÊeni su zakonom i svako djelovanje na njima

ili u njihovoj neposrednoj blizini mora imati doz-

volu nadleænog Konzervatorskog odjela Ministar-

stva kulture

- u postupku ishoenja lokacijske dozvole treba

obaviti arheoloπka istraæivanja

- pod prethodno navedenim reæimom su i πire zone

oko navedenih lokaliteta.

1.2. Evidentirani lokaliteti, kao i za neistraæene, a za

koje postoje indicije potrebno je:

- provesti pokusna arheoloπka sondiranja, kako bi se

mogle odrediti granice zaπtite lokaliteta

- prioritetna istraæivanja provoditi na podruËjima

koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastruk-

turnih sustava

- radi njihove identifikacije potrebno je obaviti

detaljno kartiranje i dokumentiranje, na temelju

istraænih radova i rekognosciranja

- na svim rekognosciranim podruËjima, prije

graevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili

drugih objekata, treba provesti arheoloπke istraæne

radove i sondiranja, radi utvrivanja daljnjeg

postupka”.

»lanak 115.

»lanak 115. mijenja se i glasi:

“Ostale prostorno povijesne vrijednosti - smjer-nice za oËuvanje

(1) Na promatranom podruËju osim dominantne

zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline, elemente prostorne

strukture Ëine naselja Ëiji se razvoj zasniva na jezgri

povijesne matrice i na logiËnom tradicionalnom odnosu

prema prirodnom okoliπu, kao u koriπtenju tako i u

graevnom razvoju.

Stranica 36 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

(2) Izvorna longitudinalna shema, zadræana je, uz

πirenje naselja po istoj koncepciji u naseljima Stare

Plavnice, Nove Plavnice, Veliko Korenovo, Hrgovljani,

a πirenjem prigradskog juænog graevinskog podruËja

grada, dio Velikih i Malih Sredica inkorporirano je u

tu strukturu.

(3) Naselja Brezovac, Novoseljani, Ædralovi, Trojst-

veni Markovac i Zvijerci kao i IvanovËani djelomiËno

se i razgranato πire i spajaju pa se tek njihovim sagleda-

vanjem sa izvornim pripadajuÊim prirodnim okruæenjem

moæe razaznati osnovna povijesna struktura promatra-

nog podruËja.

(4) Unutar prirodnog i kultiviranog krajolika uz i oko

naselja Hrgovljani, Stare Plavnice, Brezovac, Ædralovi,

Novoseljani, Zvijerci ne treba planirati veÊe graevinske

zone u cilju oËuvanja kontaktnih zona prirodnog i kulti-

viranog krajolika u neposrednom kontaktu s naseljima.

(5) Graevna struktura prethodno navedenih naselja

je uglavnom nova, jednokatna bez saËuvanih tipoloπkih

obiljeæja. Povijesna tradicijska izgradnja saËuvana je

samo u manjoj mjeri u Starim Plavnicama dok je manji

broj primjeraka karakteristiËne prigradske arhitekture

s poËetka 20. stoljeÊa sa stilskim obiljeæjima tog doba

joπ uvijek saËuvano u Starim Plavnicama, Velikim Sre-

dicama i Hrgovljanima. Uz rijetke izuzetke ta izgradnje

je graevinski degradirana a neka i napuπtena.

(6) Potrebno je etnoloπki i arhitektonski dokumenti-

rati evidentirane objekte tradicijske arhitekture.

(7) Evidentirane objekte treba u najveÊoj mjeri saËu-

vati, uz zahvate sanacije adaptacije i primjerene dograd-

nje do propisane visine koristeÊi elemente i obiljeæja

tradicijske izgradnje (poloæaj na Ëestici, pravokutni

tlocrt, tlocrt u kljuË, pokrov).

(8) Ako zbog dotrajalosti doe do ruπenja evidenti-

ranih objekata potrebno ih je prethodno snimiti i arhi-

tektonski dokumentirati”.

Uvjeti zaπtite pojedinaËnih kulturnih dobara izvan zone zaπtite

»lanak 116.

»lanak 116. mijenja se i glasi:

“(1) Novoseljani - Parohijsku crkvu sv. Ilije s gro-

bljem sa zaπtiÊenim neposrednim okoliπem potrebno je

graevinski sanirati prema konzervatorskim uvjetima. Ne

dozvoljava se izgradnja u zoni zaπtite kulturnog dobra.

(2) Brezovac - Kapelu Vavedenja Gospodnjeg s

grobljem treba odræavati.

2.1 Unutar zaπtiÊenog neposrednog okoliπa i pripada-

juÊe kontaktne zone ne dozvoljava se nikakva izgradnja

osim prateÊih sadræaja na groblju.

(3) Nove Plavnice - Kapelu sv. Florijana i Sebasti-

jana treba odræavati.

3.1. Zbog blizine novije okolne izgradnje naruπen je

njezin prostorni integritet”.

Popis kulturno povijesnih vrijednosti, lokaliteta i graevina za koje je potrebna izrada dodatne de-taljne projektne (planske) dokumentacije

»lanak 117.

»lanak 117. mijenja se i glasi: “(1) Kulturno povijesne vrijednosti, lokaliteti i

graevine za koje je potrebna izrada dodatne detaljne projektne (planske) dokumentacije su:

1.1. Kompleks Paromlina - obavezna je izrada provedbenog dokumenta prostornog ureenja uz kon-zervatorsku dokumentaciju

1.2. Kompleks stare plinare - izrada projekta obnove i prenamjene uz obaveznu izradu konzervatorske doku-mentacije

1.3. Zapadna strana ©etaliπta dr. Ivπe LeboviÊa - prostor trænice zapadne insule - urbanistiËko-arhitek-tonsko rjeπenje ili provedbeni dokument prostornog ureenja uz konzervatorske smjernice

1.4. Blok ulica Trg Stjepana RadiÊa, Ivana viteza Trnskog, Augusta ©enoe, Antuna Branka ©imiÊa - urbanistiËko-arhitektonsko rjeπenje ili provedbeni doku-ment prostornog ureenja uz konzervatorske smjernice

1.5. Blok ulica Augusta ©enoe, Ante TrumbiÊa i Matice hrvatske - urbanistiËko-arhitektonsko rjeπenje ili provedbeni dokument prostornog ureenja uz konzerva-torske smjernice.”

9. POSTUPANJE S OTPADOM

9.1. Komunalni otpad

»lanak 118.

»lanak 118. mijenja se i glasi: “(1) Na cijelom podruËju Grada Bjelovara rijeπeno je

zbrinjavanje komunalnog otpada na ureeno odlagaliπte komunalnog otpada “Doline” .

(2) Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tip-izirane posude za otpad.

(3) Na graevinskoj Ëestici mora biti osiguran pros-tor za smjeπtaj posuda za otpad i isto mora biti prikazano u projektnom rjeπenju s odgovarajuÊim pristupom.

(4) Korisni dio komunalnog otpada treba organizira-no sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, PET ambalaæa i drugo koje treba postaviti na odgovara-juÊa mjesta te odvoziti na daljnju obradu.

(5) PostojeÊa “divlja” odlagaliπta moraju se sanirati, a djelovanjem komunalnih redara i mjesnih odbora mora se uspostaviti potrebna kontrola i spreËavanje nastanka novih “divljih” odlagaliπta”.

9.2. Neopasni tehnoloπki otpad

»lanak 119.

»lanak 119. mijenja se i glasi:

“(1) Na podruËju Grada Bjelovara vrπi sa samo sku-

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 37

pljanje, predobrada i privremeno skladiπtenje neopasnog

tehnoloπkog otpada, a konaËno zbrinjavanje je izvan

Grada Bjelovara.

(2) Nije predviena termiËka obrada neopasnog

tehnoloπkog otpada.

(3) PostojeÊe lokacije i nove lokacije s navedenom

namjenom moraju biti izgraene uz poπtivanje svih za-

konom propisanih uvjeta i mjera zaπtite okoliπa, moraju

biti povezane pristupnim putovima s prometnicama,

ograene propisnom ogradom i osigurane sredstvima

protupoæarne zaπtite. Uz ogradu se mora saditi æivica,

Ëempresi ili sliËno, a minimalno 20 % Ëestice moraju

biti ureene zelene povrπine.

(4) Skladiπte otpada mora biti tako opremljeno da se

sprijeËi rasipanje ili prolijevanje otpada, πirenje praπine,

buke, mirisa i drugih emisija.

(5) Podloga za privremeno odlaganje otpada mora

biti izgraena od nepropusnog materijala da omoguÊi

sakupljanje otpada i da osigura odvodnju oborinskih

voda uz obavezan predtretman. Maksimalna izgraenost

Ëestice je 50 %.

(6) Investitori stambenih, gospodarskih i drugih

graevina duæni su prilikom gradnje, rekonstrukcije i

koriπtenja graevina predvidjeti zbrinjavanje komu-

nalnog i neopasnog tehnoloπkog otpada u skladu sa

vaæeÊim propisima i odlukama.

(7) Izvan graevinskog podruËja naselja Bjelovar,

kao ni na zaπtiÊenom ili vrijednom poljoprivrednom

zemljiπtu blizu vodotoka, u vrijednom prirodnom ili

kultiviranom krajoliku unutar obuhvata ove Odluke nije

dozvoljena lokacija graevina za sakupljanje, skladiπtenje

i obradu neopasnog tehnoloπkog otpada”.

»lanak 120.

»lanak 120. mijenja se i glasi:

“(1) Na podruËju Grada Bjelovara organizirano je

skupljanje i odvoz æivotinjskih leπina koji se privremeno

skupljaju u sabiraliπtu u Brezovcu. Æivotinjske leπine

odvoze se na uklanjanje izvan Bjelovara.

(2) Ukoliko lokacija iz stavka 1. ovog Ëlanka neÊe

moÊi zadovoljiti propisane uvjete Grad Bjelovar i pravna

osoba nadleæna za skupljanje i odvoz æivotinjskih leπina

moraju pristupiti izboru nove lokacije izvan naselja za

koju Êe se izraditi Elaborat zaπtite okoliπa. Elaboratom

Êe se odrediti utjecaj na okoliπ i mjere zaπtite okoliπa za

namjeravani zahvat”.

»lanak 121.

»lanak 121. mijenja se i glasi:

“(1) Na postojeÊim i novim lokacijama namijenjenim

za sakupljanje neopasnog tehnoloπkog otpada dozvoljena

je gradnja graevina u funkciji skupljanja i predobrade

istog, u skladu sa zakonskim propisima i uz poduzimanje

svih mjera zaπtite okoliπa.

(2) Graevine iz stavka 1. ovog Ëlanka moraju se

izvesti sukladno propisima zaπtite na radu i zaπtite od

poæara.

(3) Nije predviena obrada spaljivanjem”.

»lanak 122.

»lanak 122. mijenja se i glasi:

“Sav neopasni otpad izuzev drvnog, graevinskog

otpada i otpadne πljake iz peÊi za lijevanje s podruËja

Grada Bjelovara odvozi se u druge gradove i opÊine na

preradu i konaËno zbrinjavanje”.

9.3. Opasni tehnoloπki otpad

»lanak 123.

»lanak 123. mijenja se i glasi:

“(1) Postupanje s opasnim tehnoloπkim otpadom

opisano je u Ëlanku 17. ove Odluke.

(2) Graevine u kojima se vrπi prikupljanje i privre-

meno skladiπtenje, te obrada do odreenog stupnja saku-

pljenog opasnog otpada moraju udovoljavati zakonskim

propisima.

(3) Graani i pravne osobe su duæni sakupljati opasni

otpad koji nastaje u njihovim domaÊinstvima (otpadno

ulje, fi ltri ulja, akumulatori, baterije sliËno) i predavati

ga ovlaπtenim sakupljaËima opasnog otpada.”

»lanak 124.

»lanak 124. mijenja se i glasi:

“Za moguÊe druge vrste opasnog otpada osim otpada

navedenog u Ëlanku 17. ove Odluke lokacije za priku-

pljanje i obradu mogu biti odreene na temelju posebne

studije”.

»lanak 125.

»lanak 125. mijenja se i glasi:

“S otpadom se mora postupati na naËin da se izb-

jegne:

- opasnost za ljudsko zdravlje

- opasnost za biljni i æivotinjski svijet

- oneËiπÊenje okoliπa, vode, tla, zraka iznad pro-

pisanih graniËnih vrijednosti

- nekontrolirano odlaganje i spaljivanje

- nastajanje eksplozije ili poæara

- stvaranje buke i neugodnih mirisa

- pojavljivanje i razmnoæavanje πtetnih æivotinja i

biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama.”

10. MJERE SPRE»AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI©

»lanak 126.

»lanak 126 mijenja se i glasi:

“(1) Pravne i fi ziËke osobe koje u svom tehnoloπkom

Stranica 38 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

procesu ili obavljanju drugih radnji proizvode, skladiπte,

prerauju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s

opasnim i πtetnim tvarima na podruËju Grada Bjelovara,

duæni su postupiti u skladu s zakonima i podzakonskim

aktima koji propisuju tu materiju.

(2) Procjena utjecaja na okoliπ

2.1. Za zahvate u prostoru utvrene posebnim propi-

som obavezno se izrauje Procjena utjecaja na okoliπ.

2.2. U sluËaju da se na relativno malom prostoru

planira viπe istovrsnih zahvata (niz) Ëije su pojedinaËne

veliËine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granica pro-

pisanih popisom zahvata koji Ëini sastavni dio Pravilni-

ka o procjeni utjecaja na okoliπ, za iste je obavezna

provedba postupka procjene utjecaja na okoliπ.

(3) Zaπtita zraka

3.1. Pri planiranju novih lokacija ili programa indus-

trijske i zanatske proizvodnje moraju se u planiranom

prostoru odobravati tehnologije ËiπÊe proizvodnje, Ëime

Êe se izbjeÊi neËista i zastarjela tehnologija, a time i

postiÊi bolja kvaliteta zraka podruËja naselja Bjelovar.

3.2. MoguÊe izvore oneËiπÊavanja zraka nuæno je is-

pravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i druge

zone, uzimajuÊi osobito u obzir uËestali smjer i inten-

zitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenog

podruËja.

3.3. Na postojeÊim industrijskim ili zanatskim proiz-

vodnim pogonima i drugim djelatnostima koji se nalaze

u okruæju stambenih zona ili mogu utjecati na bliæi ili

dalji okoliπ, zbog svojeg negativnog utjecaja na kvalitetu

zraka, mora se pristupiti ugradnji dodatnih ureaja za

proËiπÊavanje zraka (cikloni, praπne komore, vreÊasti

fi ltri) izmjena tehnologija, prenamjena i drugo.

3.4. Radi smanjenja negativnog utjecaja prometa

na kvalitetu zraka, nuæno je osigurati bolju protoËnost

prometnog sustava i unaprijediti javni gradski promet,

te izgraditi mreæu biciklistiËkih staza.

(4) Zaπtita vode

4.1. Radi zaπtite podzemnih i povrπinskih voda

odreuju se dvije osnovne skupine zaπtitnih mjera:

- mjere zabrane i ograniËenja izgradnje na osjetlji-

vim podruËjima

- mjere za spreËavanje i smanjivanje oneËiπÊenja

4.2. Mjere zabrane i ograniËenje izgradnje na os-

jetljivim podruËjima odnose se prvenstveno na zaπtitu

moguÊih novootkrivenih izvoriπta vode za piÊe

4.3. Mjere za sprjeËavanje i smanjenje oneËiπÊenja

voda obuhvaÊaju slijedeÊe postupke:

- planiranje i daljnju izgradnju sustava javne odvodnje

- planiranje, rekonstrukciju i dogradnju ureaja za

proËiπÊavanje otpadnih voda

- smanjenje optereÊenja iz tehnoloπkih procesa

- ugradnja predtretmana otpadnih voda na mjestu

nastanka prije ispuπtanja u gradsku kanalizaciju.

- zamjenu postojeÊih tehnologija s ËiπÊim tehnolo-

gijama

- uvoenje agrotehniËkih mjera za smanjenje one-

ËiπÊenja

- saniranje “divljih” odlagaliπta otpada

4.4. Poljoprivredna proizvodnja mora biti prilagoena

uvjetima zaπtite uvoenjem kontrole uporabe koliËina i

vrsta zaπtitnih sredstava i gnojiva, te orijentirana na

proizvodnju zdrave hrane.

4.5. ZnaËajni naglasak mora se staviti na zaπtitu

vodnih eko - sustava, tj. vodnog krajolika, πireg veg-

etacijskog pojasa uz rijeke i potoke, te treba preispitati

nuænost izvoenja novih regulacija i hidrotehniËkih zah-

vata u tom pojasu.

(5) Zaπtita tla

5.1. Pri obradi neizgraenih povrπina gdje god je mo-

guÊe i dopuπteno moraju se upotrebljavati materijali koji

ne ograniËavaju i ne spreËavaju procjeivanje oborinskih

voda u tlo.

5.2. U svrhu zaπtite tla od zagaivanja moraju se

poduzimati sve mjere na spreËavanju zagaenja zraka

i voda, treba rijeπiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih

voda, sanirati “divlja” odlagaliπta otpada i sprijeËiti

nastajanje novih, a u poljoprivrednoj proizvodnji uvesti

kontrolu uporabe koliËina i vrsta zaπtitnih sredstava i

gnojiva.

5.3. Na kartografskom prikazu br. 11 oznaËene su

lokacije napuπtenih eksploatacijskih prostora (vaenje

gline) od kojih su neke lokacije veÊ davno napuπtene i

ucrtane na temelju podataka iz starih karata.

5.4. Kod zahvata u prostoru na svim tim lokacijama

ovisno o vrsti zahvata odredit Êe se potrebne mjere

sanacije.

(6) Zaπtita od buke

6.1. Graevine i postrojenja koja mogu biti izvor

prekomjerne buke moraju se graditi na odgovarajuÊoj

udaljenosti od stambenih, druπtvenih, rekreacijskih zona

i drugih tihih djelatnosti, a u odreenim sluËajevima i

izvan naselja.

6.2. PostojeÊe graevine koje proizvode buku veÊu

od dopuπtene (propisane zakonom) ne mogu se dalje

πiriti, a sanacijom buku moraju svesti u dopuπtene ok-

vire.

6.3. Grad Bjelovar raspolaæe sa:

a) ”Strateπkom kartom buke industrijskih pogona

grada Bjelovara”, 1/2008,

b ”Strateπkom karte buke æeljezniËkog prometa”,

11/2007,

c) ”Kartom buke na podruËju grada Bjelovara - ce-

stovni promet”, 12/2006, izraenom po Brodar-

skom institutu d.o.o. Zagreb, a s izraæenim gra-

niËnim vrijednostima koje se moraju primijeni-

ti prilikom izdavanja akata kojim se odobrava

graenje sukladno propisima.

6.4. Pri projektiranju i graenju novih graevina

moraju biti predviene potrebne tehniËke mjere za

provedbu zaπtite od buke.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 39

(7) Otpad

Mjere postupanja s otpadom obraene su u poglavlju

9. ove Odluke.

(8) ©ume

8.1. Prilikom defi niranja trasa za infrastrukturne zah-

vate koji ne mogu izbjeÊi πumu moraju se maksimalno

zaπtititi πume, a za iskrËenu πumu bilo bi svrhovito

osigurati zamjensku povrπinu i poπumiti je.

8.2. Potrebno je poπtivati odredbe davanja suglasnos-

ti i uvjeta ureenja prostora prema Zakonu o πumama

o gradnji objekata u πumi i uz πumu prema Planu koji

je sastavni dio ove Odluke, odnosno prema zakonima i

podzakonskim aktima koji propisuju tu materiju”.

»lanak 127.

»lanak 127. mijenja se i glasi:

“Mjere zaπtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

(1) Ovom Odlukom odreene su zone gradnje

skloniπta osnovne zaπtite, zone gradnje skloniπta dopun-

ske zaπtite, te zone gradnje zaklona (kartografski prikaz

br. 4.5).

(2) Stupanj zaπtite skloniπta odreuje se ovisno o

zoni gradnje zgrade, te njenom kapacitetu i namjeni.

(3) Skloniπta se moraju graditi unutar odreenih

zona, kod gradnje πkola, bolnica, hotela, aËkih domova

i domova umirovljenika sa viπe od 75 korisnika i zapos-

lenika, poslovnih graevina sa viπe od 75 zaposlenih

u jednoj smjeni, te stambenih, stambeno poslovnih i

poslovnih graevina s viπe od 1500 m2 GBP.

(4) Ne moraju se graditi skloniπta kod gradnje

skladiπta, proizvodnih ili sliËnih objekata s manje od 15

zaposlenih u jednoj smjeni i ako nema veÊeg okupljanja

drugih korisnika.

(5) Mogu se graditi javna skloniπta koja mogu biti

na posebnim Ëesticama ili u sklopu drugih Ëestica ili

graevina.

(6) Lokacija i kapacitet javnih skloniπta odreeni su

zakonima i podzakonskim aktima koji propisuju pred-

metnu materiju.

(7) Kod gradnje skloniπta obavezno treba odrediti

mirnodopsku namjenu koja mora biti prilagoena os-

novnoj namjeni prostora i uvjetima koriπtenja zone u

kojoj se nalazi.

(8) Zakloni se grade u okviru slobodnih neizgraenih

zona - prvenstveno zelenih povrπina, a po planovima

izgradnje koje donosi Gradsko vijeÊe.

(9) U dijelu naselja koji Êe se ureivati na temelju

provedbenih dokumenata prostornog ureenja potrebno

je rezervirati zelene povrπine koje se u sluËaju potrebe

mogu koristiti za izgradnju zaklona, a u postojeÊim

dijelovima grada treba Ëuvati neizgraene povrπine za

istu svrhu.

(10) S obzirom na seizmiËku aktivnost projektiranje,

izvoenje i koriπtenje svih graevina mora biti sukladno

zakonskim propisima i uz sva potrebna prethodna ispi-

tivanja.

(11) Zabranjeno je graenje ili koriπtenje zemljiπta

na naËin da se mogu pojaviti kliziπta ili erozije tla.

(12) Zaπtita od poplava u podruËju naselja izvedena

je ili Êe se izvesti nasipima, kanalima ili obrambenim

zidovima sukladno planovima nadleænih tijela.

(13) Zbog oËuvanja vodnog reæima nije dozvoljeno:

- obavljati radnje kojima se moæe ugroziti stabilnost

nasipa i drugih vodnogospodarskih objekata

- u inundacijskom podruËju i na udaljenosti manjoj

od 20 m od noæice nasipa podizati graevine,

ograde i druge graevine osim zaπtitnih vodnih

graevina

- obavljati ostale aktivnosti koje nisu odreene

zakonom i podzakonskim aktima koji propisuju

predmetnu materiju

- kod gradnje graevina prometne i komunalne in-

frastrukture moraju se osigurati svi nuæni uvjeti

za postizanje uËinkovitih mjera zaπtite od poæara

sukladno posebnim propisima

- mjere zaπtite postiÊi Êe se i daljnjom gradnjom

prometnica, poveÊanjem broja ulazno izlaznih

cestovnih pravaca, naËinom gradnje i gustoÊom

izgraenosti, oËuvanjem prirodnog okruæenja i

neizgraenih povrπina izmeu urbaniziranih di-

jelova grada

(14) Prema seizmoloπkim kartama Geofi ziËkog za-

voda “PMF-a” iz Zagreba, a prema PPBBÆ i PPUG

za povratni period od 50 do 1000 godina na podruËju

Bjelovarsko-bilogorske æupanije moæe se oËekivati

potres maksimalnog intenziteta od 6 do 8 stupnjeva po

MSC skali

(15) BuduÊi da su postojeÊe karte nedovoljno pre-

cizne, za Grad Bjelovar potrebno je sukladno zakonskim

propisima izraditi seizmiËko mikrozoniranje. Do tada se

koriste poznati podaci. Za povratni period 100 do 200

godina na podruËju Grada Bjelovara moguÊi intenzitet

potresa je 7o do 8o seizmiËnosti po MSC skali, a za

povratni period od 500 godina oËekuje se 8 stupanj.

OznaËena granica izmeu 7 i 8o kod povratnog perioda

od 100-200 godina je orjentaciona, preuzeta iz PPUG-a

Bjelovara, kao i linija seizmotektonski aktivnog pod-

ruËja”.

11. MJERE PROVEDBE PLANA

11.1. OBVEZA DONO©ENJA PROVEDBENIH DOKUMENATA PROSTORNOG URE–E- NJA

»lanak 128.

»lanak 128. mijenja se i glasi:

“(1) U grafiËkom prilogu 4.4. PodruËja primjene

planskih mjera zaπtite odreene su zone obveznog

Stranica 40 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

donoπenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja (urbanistiËki plan ureenja ili detaljni plan ureenja).

(2) PodruËja za koje se propisuje obveza donoπenja navedenih dokumenata iz stavka 1. ovog Ëlanka su pod-ruËja gdje se oËekuje izgradnja novih prometnica, urbana komasacija ili rekonstrukcija urbanog sadræaja.

(3) Dinamika, fi nanciranje i naËin izrade provedbenih dokumenata prostornog ureenja odreeni su zakonskim propisima.

(4) Kod izrade provedbenih dokumenata prostornog ureenja moguÊa su odstupanja od ove Odluke odreenih trasa prometne i komunalne infrastrukture.

(5) Kod izrade provedbenih dokumenata prostornog ureenja moguÊa su manja odstupanja od ovom Odlu-kom odreenih vrijednosti (visine graevina, izgraenosti i iskoriπtenosti Ëestica, udaljenosti od mea i sliËno, ali ne viπe od 20% odreenih vrijednosti).

(6) Kod izrade provedbenih dokumenata prostornog ureenja moæe se odrediti viπi prostorni standard od onog odreenog u ovoj Odluci.

(7) Do donoπenja provedbenih dokumenata pros-tornog ureenja iskljuËivo na izgraenim Ëesticama moguÊe je:

a) odræavanje graevina,b) rekonstrukcije u postojeÊim gabaritima (uz mo-

guÊnost zamjene ravnog krova kosim krovom bez nadozida),

c) zamjene dotrajalih graevina novima.(8) Do donoπenja provedbenih dokumenata pros-

tornog ureenja samo u rubno oznaËenoj zoni uz pro-metnice moguÊa je izgradnja ili rekonstrukcija objekata samo na izgraenim Ëesticama.

8.1. Ova zona je omeena prometnicom s jedne i crvenom crtkanom linijom s druge strane.

8.2. Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije objekata moraju biti zadovoljene odredbe ovog prostornog plana za odreeno podruËje.

(9) Do izrade detaljnog plana ureenja stam-benog naselja kralja Petra Kreπimira IV dozvoljava se rjeπavanje imovinsko-pravnih odnosa (parcelacija), izgradnja prometnica i komunalne infrastrukture na temelju arhitektonsko-urbanistiËkog rjeπenja za cijelo naselje.

(10) Neizgraene graevne Ëestice koje se nalaze u zoni obveze donoπenja provedbenih dokumenata prostor-nog ureenja ne mogu se izgraivati sve do donoπenja

istih, a u cilju osiguranja koridora prometne i komunalne infrastrukture.

(11) Iznimno, graevine izgraene bez potrebnih odobrenja, koje se nalaze u zoni obveze donoπenja provedbenih dokumenata prostornog ureenja, mogu se

zadræati: a) ako se mogu legaliziratib) ukoliko po namjeni i ostalim uvjetima nisu pro-

tivne odredbama ove Odluke ili provedbenom

planu ureenja

c) ukoliko je moguÊe osigurati koridor ulice mini-

malne πirine 9 m.

(12) Na graevinama iz stavka 11. ovog Ëlanka

dozvoljene su, do donoπenja provedbenih dokumenata

prostornog ureenja, samo sanacije i rekonstrukcije u

postojeÊim gabaritima.

(13) UrbanistiËki plan ureenja obavezno se donosi

za srediπnji dio zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline.

(14) Do donoπenja provedbenog urbanistiËkog plana

u podruËju zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline moguÊi

su zahvati u prostoru sukladno zakonskim propisima,

odredbama ove Odluke i uz obvezno izdavanje konzer-

vatorskih uvjeta. Konzervatorskom dokumentacijom i

grafi Ëkim prilogom ove Odluke odreene su smjernice

za regulaciju pojedinih zona oko povijesnih graevina.

(15) Do izrade provedbenih urbanistiËkih planova

moguÊa je i izgradnja regionalne, magistralne ili glavne

gradske prometne i komunalne infrastrukture uz suglas-

nost Grada Bjelovara.

(16) Ukoliko se Ëestice ne nalaze unutar oznaËenog

podruËja (crvena crtkana linija i javna prometnica na

koju parcela ima pristup, na grafiËkom prilogu 4.4.

PodruËja primjene planskih mjera zaπtite) nije moguÊe

poveÊanje dubine Ëestice do donoπenja provedbenog

dokumenta prostornog ureenja”.

11.2. MJERE URE–ENJA I ZA©TITA ZEMLJI©TA

»lanak 129.

»lanak 129. mijenja se i glasi:

“(1) Mjere ureenja zemljiπta

1.1. Hidromelioracija - na podruËju grada ne planiran-

ju se mjere ureenja zemljiπta hidromelioracijom.

1.2. Poπumljavanje

- ureenje zemljiπta poπumljavanjem na pros-

toru πuma ureuje se osnovama gospodarenja

πumama i programom za gospodarenje πumama

i to za gospodarske πume, zaπtitne πume i πume

posebne namjene.

- ureenje zemljiπta poπumljavanjem izvan

povrπina πuma provodi se temeljem potreba

zaπtite okoliπa i krajobraznog ureenja.

- poπumljavanje Êe se vrπiti autohtonim vrstama

vegetacije.

(2) Zaπtita zemljiπta

2.1. PostojeÊu parcelaciju i strukturu kultura

neizgraenih dijelova kultiviranog i prirodnog krajo-

braza treba oËuvati u najveÊoj mjeri.

2.2. Nije dozvoljena gradnja graevina ni za potrebe

poljoprivrede izvan graevinskog podruËja, u zoni

vrijednog, prirodnog i kultiviranog krajolika izmeu

gradskog tkiva i prigradskih naselja, a graevine in-

frastrukture, ako ih nije moguÊe izmjestiti moraju se

izvesti uz maksimalno oËuvanje zemljiπta i krajobraza

(kartografski prikaz 4.3.) OËuvanjem krajobraza i prirod-

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 41

nih vodotoka Ëuva se bioloπka raznolikost, ekoloπki sustavi i staniπta.

2.3. Ozelenjavanje Êe se provoditi na prostorima koji su u zaπtitnoj funkciji izmeu razliËitih namjena, te na podruËjima sanacije starih gliniπta i prostorima nepodob-nim za druge namjene

2.4. Zemljiπta uz infrastrukturne graevine ureuju se sukladno tehniËkim i sigurnosnim propisima za pojedine infrastrukturne graevine i to ozelenjavanjem, poπumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

2.5. Konzervatorskom dokumentacijom odreene su mjere sanacije i zaπtite ugroæenih i oπteÊenih di-jelova zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline, povijesnih graevina, arheoloπkih zona te vrijednih vizura.

(3) Zaπtita od buke3.1. Za podruËja ugroæena bukom provodit Êe se

mjere prevencije i sanacije na svim razinama sukladno zakonskim odredbama s ciljem zaπtite od buke, kako slijedi:

- izvori buke ne smiju se smjeπtavati na prostore gdje neposredno ugroæavaju ljude i æivotinje (stambena namjena), te remete rad u mirnijim djelatnostima (uz πkole, predπkolske ustanove, bolnice, vjerske graevine i drugo)

- djelatnosti πto proizvode buku premjestiti Êe se iz podruËja navedenih u alineji 3.1. na podruËja gdje ne postoje djelatnosti koje treba πtititi od buke

- za zaπtitu od buke koristit Êe se prirodne i um-jetne barijere, postojeÊi zakloni ili Êe se osigu-rati prostor za iste

- mjere prevencije provest Êe se za svaku namjer-avanu gradnju uz podruËje ili unutar podruËja ugroæenog bukom (projektom dani dokazi o razinama buke)

- pri projektiranju graevina i namjena s izvorima buke (promet, gospodarsko-proizvodna namjena i sliËno) predvidjet Êe se moguÊe uËinkovite mjere za spreËavanje nastanka ili otklanjanje negativnog djelovanja buke na okolni prostor.

4. Prilagoen okoliπ

4.1. U cilju unapreenja kvalitete æivljenja i boljih uvjeta æivota u Gradu Bjelovaru treba prilikom gradnje i ureivanja paziti da javne graevine, javne povrπine, radna mjesta, sredstva javnog prijevoza i sredstva javnog komuniciranja budu pristupaËna za sve graane bez

obzira na dob, invaliditet i smanjenu pokretljivost.”

11.3. REKONSTRUKCIJA GRA–EVINA »IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NA- MJENI

»lanak 130.

»lanak 130. mijenja se i glasi:

“(1) Povrπine kojima je ovom Odlukom promijenjena

namjena na kojima su izgraene legalizirane stambene,

stambeno poslovne i gospodarske graevine za iste se

moæe do privoenja planiranoj namjeni izdati akt za

rekonstrukciju za poboljπanje uvjeta æivota i rada, kako

slijedi:

I. Za stambene, odnosno stambeno - poslovne i gospodarske graevine

1. Obnova, sanacija i zamjena oπteÊenih i dotraja-

lih konstruktivnih i drugih dijelova graevina,

kroviπta, stropa, potkrovlja, poda, stolarije i sliËno

u postojeÊim gabaritima.

2. Dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih pros-

tora, tako da s postojeÊim ne prelazi ukupno 75 m2

bruto povrπine svih etaæa, s time da se ne poveÊa

broj stanova.

3. PrikljuËak na graevine i ureaje komunalne in-

frastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija

koje ne zadovoljavaju sigurnosne propise

4. Dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica)

s ulaznim predprostorom uz postojeÊe stambene

graevine koje nemaju iste izgraene u svom

sastavu ili na postojeÊoj graevinskoj parceli i to

u najveÊoj povrπini od 12 m2 bruto po stanu.

5. Adaptacija manjih pomoÊnih graevina uz pos-

tojeÊe stambene ili stambeno-poslovne graevine

(spremiπta, drvarnica) neophodnih za njihovo

koriπtenje ili gradnja novih ako su postojeÊi do-

trajali ili ako se radi o novogradnji koja ih nema

u sklopu ili u zasebnoj graevini, tako da se moæe

adaptirati ili graditi do najviπe 10 m2 bruto po

stanu ili poslovnom prostoru.

6. Adaptacija postojeÊeg gospodarskog prostora

ili tavana u stambeni dio, ukoliko preostali dio

gospodarskog prostora zadovoljava potrebe

za koriπtenje postojeÊe stambene ili stambeno

poslovne graevine, tako da adaptirani dio s pos-

tojeÊim stambenim prostorom ne prelazi ukupno

75 m2 bruto povrπine svih etaæa, s time da se ne

poveÊava broj stanova u graevini.

7. Postava novog kroviπta, bez nadozida kod

graevina s dotrajalim ravnim krovom ili s na-

dozidom ako se radi o poveÊanju stambenog

prostora, do ukupno 75 m2 bruto povrπine.

8. Sanacija postojeÊih ograda i potpornih zidova radi

sanacije terena (kliziπta).

9. Izvoenje prikljuËaka na infrastrukturu (elektriËna

energija, vodovod, kanalizacija, plin, telefon), te

prenamjena i funkcionalna preinaka graevina

vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom

da novoplanirana namjena ne pogorπava stanje

Ëovjekove okoline i svojim koriπtenjem ne utjeËe

na zdravlje ljudi u okolnim prostorima.

Stranica 42 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

II. Graevine druge namjene (poslovne graevine, javne, komunalne i prometne graevine, te prateÊe graevine):

1. obnova i sanacija oπteÊenih i dotrajalih konstruk-

tivnih dijelova graevina.

2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremiπta i

sliËno do najviπe 10 m2 izgraenosti za graevine

do 100 m2 bruto izgraene povrπine, odnosno do

5% ukupne bruto izgraene povrπine za graevine

veÊe od 100 m2.

3. prenamjena i funkcionalna preinaka graevina

vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom

da novoplanirana namjena ne pogorπava stanje

Ëovjekove okoline i svojim koriπtenjem ne utjeËe

na zdravlje ljudi u okolnim prostorima, ali samo

unutar postojeÊih gabarita.

4. izmjena ureaja i instalacija vezanih za promjenu

tehnoloπkih rjeπenja, s time da se graevine ne

mogu dograivati izvan postojeÊih gabarita.

5. prikljuËak na graevine i ureaje komunalne in-

frastrukture.

6. dogradnja i zamjena graevina i ureaja komu-

nalne infrastrukture i rekonstrukcija javno promet-

nih povrπina.

7. gradnja postojeÊih ograda i potpornih zidova radi

sanacije terena (kliziπta).

(2) Graevine za uzgoj i tov æivotinja, graene na

temelju uvjeta ureivanja prostora izdanim prije stupanja

na snagu ove Odluke, mogu se rekonstruirati u opsegu

koji je potreban za normalno obavljanje njihove djelat-

nosti u skladu s odredbama ove Odluke i zakonskim

propisima”.

»lanak 131.

»lanak 131. mijenja se i glasi:

“(1) Na izgraenim graevinskim Ëesticama na

kojima su legalno izgraene graevine van granica

graevinskog podruËja, gdje se ovom Odlukom ne

previa se ruπenje u svrhu realizacije drugih zahvata,

moæe se odobriti:

1.1. rekonstrukcija postojeÊih stambenih ili stambeno

poslovnih graevina, na naËin da se zadovolje uvjeti

stanovanja prema odredbama “Odluke o najveÊem stan-

dardu opremljenosti stana”.

1.2. ukoliko je postojeÊa graevina dotrajala, te nije

moguÊa njena sanacija, moæe se iznimno odobriti grad-

nja nove graevine, uz ruπenje postojeÊe, iste veliËine ili

veÊe, u skladu sa prethodnim stavkom

1.3. uz stambenu graevinu moæe se odobriti i rekon-

strukcija postojeÊe gospodarske graevine iste veliËine

ili gradnja nove graevine iste veliËine na naËin da

ne prelazi 50 % bruto razvijene povrπine stambene

graevine

1.4. na graevinskim Ëesticama iz stavka 1. ovog

Ëlanka dozvoljava se i obavljanje zanatske ili proizvodne

djelatnosti u stambenoj graevini, uz uvjet da ta djelat-

nost nije πtetna na okoliπ i da postoje ostali uvjeti za

njeno obavljanje, s tim da ukupna izraenost graevne

Ëestice ne prelazi 30 %.

(2) Na graevne Ëestice unutar posebnog reæima

zaπtite, a na kojima su postojeÊe legalne graevine

a nisu obuhvaÊene granicama graevinskih podruËja,

moæe se odobriti rekonstrukcija stambenih i gospodar-

skih graevina unutar postojeÊih gabarita, a ukoliko je

graevina dotrajala, iznimno se moæe odobriti grad-

nje nove graevine, maksimalne veliËine kao postojeÊa

graevina uz uvjete Ministarstva kulture”.

»lanak 132.

»lanak 132. mijenja se i glasi:

“ I Kiosci (1) Kiosci su montaæno-demontaæni objekti koji se

postavljaju kao privremeni objekti sukladno zakonskim

propisima i gradskim odlukama. Uvjeti i mjerila post-

avljanja kioska:

1.1. Kiosci se postavljaju na javno-prometnim

povrπinama na naËin da ne ugroæavaju kolni promet i

promet pjeπaka.

1.2. Nije dozvoljena postava kioska na raskrπÊa,

kolne ulaze, cestovne prikljuËke i sliËno ako je time

naruπena preglednost odnosno ugroæena sigurnost sudi-

onika u prometu.

1.3. Maksimalna bruto povrπina jednog kioska je

12 m2.

1.4. Kiosci se mogu koristiti kao prodajni ili usluæ-

no-prodajni prostor za prodaju tiska, duhana, prijevoznih

karata, suvenira, voÊa, povrÊa, bezalkoholnih piÊa, cvi-

jeÊa, izradu kljuËeva, usluæivanje brze hrane (iskljuËuju

se ostali oblici ugostiteljske djelatnosti) i sliËno.

1.5. Namjenom kioska ne smije se stimulirati oku-

pljanje i zadræavanje ljudi (dio ugostiteljskog objekta sa

sjedeÊim mjestima i sliËno), niti potreba za parkiraliπnim

prostorom.

1.6. Kiosci se ne smiju postavljati u veÊim skupi-

nama ili u nizu od pet kioska.

1.7. Uz uvjet cjelovitog arhitektonsko-urbanistiËkog

rjeπenja moguÊa je postava i veÊeg niza ili skupina ki-

oska od navedenog u podtoËki 1.6. ovog Ëlanka.

1.8. Oblik i veliËina kioska mora se uklopiti kvalite-

tom i naËinom izvedbe u urbani izgled naselja.

1.9. Prilikom odabira tipa kioska preporuËa se isti ili

sliËan tip za cijelo naselje.

(2) Unutar zaπtiÊene kulturno-povijesne cjeline,

urbana pravila za kioske odreuju se uvjetima zaπtite

kulturnih dobara, odnosno odgovarajuÊim provedbenim

dokumentom prostornog ureenja.

II Urbana oprema(1) Autobusne nadstreπnice moguÊe je postavljati na

svim autobusnim stajaliπtima.

Broj 3 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Stranica 43

1.1. Nadstreπnice se postavljaju na javno-prometnim

povrπinama na naËin da ne ugroæavaju kolni promet i

promet pjeπaka.

1.2. Prilikom odabira tipa nadstreπnice preporuËa se

isti ili sliËan tip za cijelo naselje.

(2) Reklamni panoi se mogu postavljati na javno

prometnim povrπinama na naËin da ne ugroæavaju kolni

promet i promet pjeπaka.

2.1. Postavom reklamnih panoa ne smiju biti naruπeni

uvjeti koriπtenja javnih povrπina i graevina (svjetlosno

zagaenje, nemoguÊnost koπnje, nemoguÊnost postave ili

odræavanja komunalne infrastrukture i sliËno).

2.2. Reklamni panoi moraju biti izraeni i postavljeni

sukladno zakonskim propisima i gradskim odlukama.

(3) Unutar zaπtiÊene kulturno-povijesna cjeline, ur-

bana pravila odreuju se uvjetima zaπtite kulturnih do-

bara, odnosno odgovarajuÊim provedbenim dokumentom

prostornog ureenja.

(4) Propisuje se obveza izrade studija i smjernica

kojima se utvruju uvjeti za oblikovanje i postavljanje

urbane opreme (reklama, osvjetljenja, nadstreπnica i

tenda, klupa, koπeva i drugog za urbano podruËje za

zaπtiÊenu kulturno-povijesnu cjelinu.”

III. PRIJELAZNE I ZAVR©NE ODREDBE

Iza Ëlanka 137. dodaju se novi Ëlanci 138., 139.,

140., 141. i 142. koji glase:

»lanak 138.

(1) Odluka o donoπenju Generalnog urbanistiËkog

plana Grada Bjelovara (“Sluæbeni glasnik Grada Bjelo-

vara”, broj 7/04) primjenjivat Êe se u postupcima izda-

vanja upravnih akata pokrenutih prije stupanja na snagu

ove Odluke.

(2) Lokacijski uvjeti zahvata u prostoru utvreni

vaæeÊim lokacijskim dozvolama izdanima na temelju

Odluke o donoπenju Generalnog urbanistiËkog plana

grada Bjelovara vaæe dok traje vaæenje tih lokacijskih

dozvola”.

»lanak 139.

(1) Provedbeni dokumenti prostornog ureenja u

podruËju obuhvata Generalnog urbanistiËkog plana

Grada Bjelovara uskladit Êe se s ovom Odlukom u roku

od pet godina od njezina stupanja na snagu.

(2) Za podruËja za koja su izraeni provedbeni

dokumenti prostornog ureenja vrijede uvjeti ureenja

utvreni tim planovima.

»lanak 140.

Ova Odluka izraena je u 6 (πest) izvornika ovjerenih

peËatom Gradskog vijeÊa Grada Bjelovara.

»lanak 141.

Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanis-

tiËkog plana Grada Bjelovara Ëuvaju se u Dokumentaciji

prostora.

»lanak 142.

Ova Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o

donoπenju Generalnog urbanistiËkog plana Grada Bjelo-

vara stupa na snagu osmog dana od dana objave u

“Sluæbenom glasniku Grada Bjelovara”, a primjenjuje

se od 1. svibnja 2009. godine”.

Klasa : 350-01/06-01/15

Ur.broj: 2103/01-01-09-160

Bjelovar, 16. oæujka 2009.

PREDSJEDNICA

GRADSKOG VIJEΔA

Lidija Novosel, prof. v.r.

Stranica 44 SLUÆBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 3

GRADSKO VIJEΔE GRADA BJELOVARA

332. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donoπenju Generalnog urbanistiËkog plana Grada Bjelovara

Stranica

1

SADRÆAJ

Sluæbeni glasnik Grada Bjelovara • IzdavaË: Grad Bjelovar, Ulica Trg Eugena Kvaternika 2, 43000 Bjelovar,

tel. 043/244 370 • Glavna i odgovorna urednica: Verica Burulic • Pretplata za 2009. godinu iznosi 300,00

kuna i uplaÊuje se na æiro-raËun broj 2402006-1802400001 - Tisak: TISKARA HORVAT d.o.o. Bjelovar •

Poπtarina plaÊena u poπti 43000 Bjelovar.