sluge i sluŠkinje 5 fedra...ovom predstavom su završili trilogiju, ali planiraju nastaviti sa...

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 1

46. Teatarski festival FEDRA 2018. BILTEN br.5 utorak, 17.07.2018.

SLUGE I SLUŠKINJE

Sinoć je publika poslije predstave bila baš zadovoljna. Dvije dame, pored mene, ne kriju zadovoljstvo.

„Prava lijepa amaterska predstava“, kaže jedna. „Da“, veli druga, „ujednačeni, razigrani, raspjevani...“

„Bez nekih velikih pretenzija. Kolektivna igra, lijepo ispričano.“

Kad bi na pravom smaku svijeta bilo pjesme kao na „Smaku svita“, ljudi se ne bi plašili.

Možda bi, čak, s pjesmom na usnama umirali.

Ne tvrdim, pretpostavljam. Robert Pehar se prilagodio mogućnostima ansambla, razigrao ih i uveselio našu

publiku.

Poslije predstave kiša. Kaže onaj jedan u kafani: „Sve će sagnjit od ove mokrine.“

Danas sunce. Možda i ne pogodi onaj iz kafane.

Večeras Trebinje.

Gradsko pozorište.

Željko Milošević. Darko, Vesna i Jefimija.

Predviđam odličnu predstavu.

( Sad bi onaj Željo rekao: „Odlična, nego. A, šta ću ja, kad mi ne znamo podbaciti.“) :)

Idemo dalje.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 2


OKRUGLI STO

“SMAK SVITA“ Reditelj: Robert Pehar

Amar Ferizović je poželio dobrodošlicu mladom ansamblu iz Gradnića i prepustio

reditelju da nam iznese svoje utiske o radu sa njima. Robert Pehar je pojasnio da smo večeras imali priliku vidjeti njihov drugi

zajednički projekat, ne računajući radionice. Priča o fra Didaku je historijski tačna, ali nisu željeli ići u dokumentaristiku, već prikazati sudbine ljudi i snagu čovjeka u tim vremenima. Ovom predstavom su završili trilogiju, ali planiraju nastaviti sa

glumom. Njemu u teatru nedostaje zdrave energije, previše se okreće didaktičkom i upravo radi toga mu je fascinantno da je našao ovakvu ekipu u

malom mjestu kao što su Gradnići. Mišljenja je da je naša zemlja prepuna talenata, ali o njima niko ne vodi računa. Baviti se teatrom kao uzvišenošću je nešto najgore što se teatru može desiti. Ovi mladi glumci su teatar shvatili kao

igru i lako iznošenje emocija na sceni je produkt te neopterećenosti. Moderatora je zanimalo šta se to dopalo selektoru u ovoj igri.

Prema riječima Bertolta Brechta diletantizam je oponašanje profesionalizma, a amaterizam mora izgraditi svoju umjetnost. Upravo taj uspješno izvedeni amaterizam je ponukao Seada Đulića da ih uvrsti u osam predstava. Ovi glumci

žive ono što rade. Iskoristili su sve potencijale mjesta u kojem žive i uz dva

uspješna saradnika dobili kvalitetnu predstavu.

Slađana Zrnić je pohvalila izuzetan pedagoški rad sa mladim ljudima, jer smatra da u ovom pravcu treba ići amatersko pozorište. Suosjećala je sa likovima i

njihovim nesretnim sudbinama. Sugerisala im je da na kraju predstave nema potrebe da dječak ustaje iz kreveta kad je već zaspao, jer publika razumije ko je

prošlost, a ko sadašnjost, za šta je odgovornost preuzeo reditelj uz pojašnjenje da se radi o ključnoj sceni i da je iz tih razloga želio isključiti mogućnost zabune. Posebno je pohvalila što su se u posljednjoj numeri uspjeli izboriti sa matricom,

bez obzira na početno kašnjenje.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 3


OKRUGLI STO

Aldin Omerović nije krio zadovoljstvo što je prisustvovao lijepom kolektivnom pozorišnom činu sa svim segmentima, počevši od uspješnog dramskog teksta, preko vješte režije, do zaigrane glumačke igre i uigranog ansambla. Dijeli

Slađanino mišljenje da amatersko pozorište treba ići u ovom pravcu, posebno jer smo svjedoci da se danas sa djecom često radi pogrešno.

Reditelj predstave smatra da je amaterizam potreban da bi profesionalizam funkcionisao. Imao je sreću da ga je upravo selektor još davno naučio koliko je bitan individualni pristup, što dolazi do izražaja u kolektivnoj igri i daje razliku

između diletantizma i amaterizma. Naglašava da onaj koji se bavi pozorištem mora u tome uživati, ne treba opterećivati stvari koje su jednostavne.

Enesu Salkoviću se posebno dopalo što se svaki član ansambla ponašao maksimalno profesionalno, kao da je upravo on glavni akter predstave, a u tome

se ogleda njihova veličina i značaj. Suština glume je igra, što su oni večeras potvrdili, te im je od srca česititao na fascinantno ispunjenom zadatku. Predložio je organizatorima da u budućnosti pokušaju osigurati prisustvo svih glumaca na

svakom okruglom stolu. Senad Milanović je čestitao ansamblu na uspješnoj predstavi, bez prisutnih

elemenata diletantizma, a čestitkama se pridružila i Senada Milanović. Posebno mu se dopao način na koji su iskoristili scenografiju. Zanimalo ga je zašto se nisu odlučili za naslov „Život“, umjesto „Smak svita.“

Reditelj je pojasnio da je to odluka Dragana Komadine, a sve s ciljem da se naglasi apsurdnost situacije u Slavoniji u koju se prije dolazilo po spas, a iz koje

se danas bježi. Za kraj je pohvalio mladog glumca koji je igrao lik Tomislava

Galića i uspješno zamijenio svog prethodnika sa nekoliko odrađenih proba.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 4


MEDIJI O NAMA

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 5


KNJIGA UTISAKA

“SMAK SVITA“

Predstava počela i završila odlično. M.Đ.

Emotional performance.The acting was very realistic. Dina K.

Oduševljen.

J.K. Predivno izvedena predstava, jako emocionalna.

Nur R.

Odlična predstava. Mirsada

Emotivno, očaravajuće, podsjetnik na loše dane, ali da se može zajedno sve prebroditi.

Amra

Odlična predstava, gluma i odabir muzike. A.T.

Predstava mi se jako dopala, gledala sam i ranije dvije, a ova mi je i suze na oči natjerala. Anica

Zemlja je ovo za svu našu djecu, samo je trebamo gledati očima djeteta! Vernesa

Ona curica jako lijepo pjeva.

Tomislav je pravi navijač. Edin Huskić

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 6


ŠTA NAM PUBLIKA KAŽE

“SMAK SVITA“

Predstava mi se jako svidjela, jako me dojmila i imala je neku zanimljivu , tako da kažem, u vitalnom smislu redoslijed retrospektivne priče, koju ja do sada nisam

viđala u pozorištu. Gluma mi je bila solidna s obzirom da se radi o amaterima. Predstava mi se jako svidjela, a ujedno i sama tematika je bila zanimljiva, tako da

u poređenju s drugim predstavama, ova predstava se ubraja u jednu od boljih. Edina Bevrnja Hočkić

U predstavi mi se najviše dopalo njihovo pjevanje, stvarno imaju izvandredne glasove. Šta reći osim svaka čast.

E.H.

Ovo pozorište gledamo prvi put u Bugojnu i pravo su osvježenje. Jedna od boljih predstava na ovom festivalu sa veoma jakom porukom.

Odlična poveznica između prošlosti i sadašnjosti. Posebno mi se svidjelo pjevanje i

sve čestitke za glumce.

Tema koja nama možda i nije toliko bliska, ali su nam je svojom izvedbom približili. Sve pohvale za mlade glumce, koji su donijeli nešto novo u naš grad svojim prvim

izvođenjem.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 7


ČETVRTI DAN DRUŽENJA

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 8


ČETVRTI DAN DRUŽENJA

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 9


DANAS U POSJETI REDAKCIJI

Ekipa BHRT-a, Harisa Alagić, Armin Misimović i Mario Šego su nas posjetili i

zabilježili radnu atmosferu. Upoznali smo ih sa našim svakodnevnim radnim

zadacima i pokazali im kako nastaje naš bilten.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 10


PREDSTAVLJAMO GLUMCE

Ime i prezime? Andrijana Zubac

Gdje i kada ste rođeni? 1976. godine u Mostaru Kada ste počeli da se bavite glumom?

Pa to traje već od 2011. godine u našoj dramskoj skupini koja djeluje pri Kulturno-umjetničkom

društvu, dakle ne tako davno, iako mi je gluma uvijek bila draga i simpatična, ali nisam se nikad okušala nešto posebno. Sasvim slučajno sam ušla

ovu priču, nisam očekivala da će to ići ovako sve dalje i dalje. Kada smo napravili našu prvu

predstavu mislili smo to je to, ali mi idemo dalje, radimo nove predstave i ja se tu osjećam dobro.

Starija sam od svih njih, to su sve djeca, omladina, studenti. U predstavi sada igraju i mojih troje djece. Da li ste osvajali neke nagrade na festivalima?

Jesmo. Mi smo na festivalima uvijek prepoznati i bilo je nagrada i pojednačnih i cjelokupnih. Zaista smo

zadovoljni. Koja Vam je profesija? Radim kao medicinska sestra u bolnici u Mostaru.

Koju muziku slušate? Sve što je dobro. Kad je fešta može i narodna :D

Imate li simpatiju? Imam, muž mi je simpatija. Planovi za godišnji odmor?

Svakako, dobro bi bilo malo zaplivati... Životni moto?

Voli i radi!

Ime i prezime? Martina Pehar

Kada i gdje ste rođeni? 08.07.2002. godine u Mostaru. Kada ste se počeli baviti glumom?

Prije sedam godina sam dobila poziv da mijenjam glumicu u tadašnjoj predstavi „U godinama gladi“.

Inače, ideš u srednju školu? Završila sam prvi razred gimnazije.

Kakvu muziku slušaš? Stranu, zabavnu... Imaš li simpatiju?

Da! :D Kako se vidiš u budućnosti?

Vidim se na daskama za nekih 10 godina. Planovi za raspust?

Volontirat ću u staračkom domu.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 11


RAZGOVOR SA...

ROBERT PEHAR

Robert Pehar je glumac Hrvatskog

n a r o d n o g k a z a l i š t a M o s t a r , profesionalac koji već nekoliko godina

radi i sa amaterskom teatarskom grupom KUD „Didak“ iz Gradnića. Ovo je drugo gostovanje ove teatarske skupine

u Bugojnu. Koji su vaši prvi utisci poslije večerašnjeg igranja predstave „Smak

svita“ po tekstu Dragana Komadine? I možete li nam više reći o samom procesu rada sa ovim mladim ljudima.

Bio sam za vrijeme predstave u tonskoj kabini, pratio tehničke dijelove i igru, tako da

nisam imao osjećaj kako publika reaguje na predstavu, kako je prihvaća. Čuo sam tu i tamo neku reakciju, ali u svakom slučaju

nisam mogao da imam punu sliku o tome kako je tekla interakcija između publike i

glumaca. Međutim, kraj predstave je sve rekao, aplauz i povici „bravo“ iz publike, što

odavno nisam čuo u kazalištu, dovoljno govore o tome kako je predstava prošla.

Uistinu sam zadovoljan i sretan, prije svega, zbog ovih mladih ljudi koji su izveli tekst Dragana Komadine. Posebno želim istaknuti to da je lagano raditi sa

kazališnom grupom KUD „Didak“ Gradnići. Kod njih vlada jedna posebna vrsta discipline koja danas fali u mnogim teatarskim sredinama, pri tome mislim posebno na profesionalne teatre. Ova teatarska skupina jednostavno ima tu

disciplinu zbog kućnog odgoja. Dakle, nikad mi niko nije zakasnio na probu ili ako nije mogao doći, da mi bar tri dana prije to nije javio, nikada nisam imao potrebe

podviknuti na probi. Fascinira me da je dovoljno samo jednom ili dvaput reći im nešto da bi oni to i uradili na sceni. Na okruglom stolu su kritike bile jako dobre i od stručnog žirija i od

publike. Iskreno vjerujem ovim mladim ljudima sa kojima sam radio, ali nisam očekivao baš ovako dobre reakcije. Do sada nisam imao priliku da

čujem stručna mišljenja o predstavi od ljudi, mojih kolega, koje respektiram i poznajem, tako da sam na svoj način baš sretan, prije svega

zbog ovih mladih ljudi, entuzijasta, koji dolaze iz jednog malog mjesta, a koji su u stanju napraviti jedan teatarski čin onako kako to najbolje može dati amaterizam. Šta Vas kao profesionalca pokreće da radite sa

amaterima prenoseći im svoje znanje?Ja sam rastao u jednom takvom okruženju, u Mostarskom teatru mladih. Tamo sam više naučio neke stvari nego

kasnije u mojoj profesionalnoj karijeri, te neke ljudske odnose, te neke teatarske istine koje teatar traži u koje treba hrabro uploviti i sebi reći da se to može. Odazvao sam se na njihov poziv, prije svega, iz čiste radoznalosti, a onda znate

kako to već biva, oni su se „zagrizli“ u mene ja u njih i sve ostalo je teklo nekim svojim prirodnim tokom. Ono što želim i što sam sebi postavio kao cilj u radu sa

ovim ljudima je da se oni osamostale, da u doglednoj budućnosti budu u stanju da sami naprave jedan teatarski čin, teatarsku predstavu.Tada ću biti zadovoljan i

moći sebi reći da sam, na neki način, kompletirao ovaj svoj rad.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 12


INTERVJU SA SENADOM MILANOVIĆEM

Senad Milanović je nedavno

diplomirao na Akademiji

scenskih umjetnosti u Banjoj

Luci. Za Senada možemo reći da

je istinski dijete FEDRE, što zbog

činjenice da je od malih nogu

kročio na scenu našeg Teatra, a i

zbog činjenice da je sin Senade i

Nedžada Milanovića koji

godinama učestvuju i doprinose

radu Teatra FEDRA. Imao sam

priliku da gledam tvoju

diplomsku predstavu „Trg

ratnika“, koju si odigrao prije

sedam dana. Svečani trenutak

ispunjen emocijama i ponosom.

Kakve te emocije prožimaju

poslije završene akademije?

Moram priznati da još nisam

posložio emocije. Sve je to bilo prije

nekih sedam dana. Sam studij na

Akademiji je iziskivao trud i napor,

ali ono što je u svemu tome dobro

jeste to da radiš na sebi, kopaš po

sebi. To su, zapravo, neke stvari

koje su najzanimljivije, pored toga

učiš zanat, kako se radi radnja, kako

se vjeruje u okolnosti, ali kažem,

ono što je najinteresantnije je

istraživanje vlastite unutrašnjosti.

Kako sva ta iskustva koja si

doživljavao ranije pretočiti na scenu.

Te četiri godine su, zapravo,

upoznavanje samog sebe, pogotovo

na prvoj godini glume gdje svaku

situaciju koju radiš igraš samoga sebe. Tako radiš na sebi, upoznaješ svoje nedostatke i

onda ih kroz rad ostale godine ispravljaš.

Kada je u pitanju naš Festival, pošto si upoznat sa njegovim radom, reci nam neko

svoje generalno mišljenje, sada kao profesionalni glumac?

O Festivalu sve najbolje. Drago mi je, kako godine prolaze, što se u njegov rad uključuje

sve više mladih ljudi, što nam daje nadu da će on još dugo trajati. Sviđa mi se što stariji sve

više i više daju prostora mladim ljudima. Pohvalio bih okrugle stolove, mislim da su ovo

najbolji okrugli stolovi na kojima sam bio, a bio sam i na nekim profesionalnim festivalima.

Nigdje nisu tako otvoreni i konstruktivni razgovori, kao ovdje kod nas. Žiri, zaista, ukazuje

na nedostatke, jer mislim da o nedostacima treba pričati. Pozorište je živa materija, ne

možeš dati kritiku filmskom reditelju u smislu da je on ne može ispraviti, dok pozorišnom

čovjeku možeš, zato što je može popraviti. Uvijek se nešto može doraditi.

Kakvi su tvoji planovi i na čemu trenutno radiš?

Igram u dvije predstave Studentskog pozorišta „Vlado Zeljković“, a to su „Kralj Ibi“ i „Plava

ptica“. Također, igram jednu predstavu ispred UDAS-a, radimo „Slučajna smrt jednog

anarhiste“. Igram i u Dječijem pozorištu. Imam svoju monodramu „Iz tri ugla“, te u

Gradskom pozorištu Jazavac „Vitez iz Vilsonove“. Ovih dana sam počeo sa novim projektom

u saradnji sa Željkom Miloševićem iz Trebinja, a radi se o predstavi „Toksini“. Ono što mi je

najvažnije je to da imam posla i da radim, jer mislim da je to jako bitno za mladog, tek

diplomiranog glumca.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 13


VEČERAS... Pozorišna dvorana

20, 30 sati

GRADSKO POZORIŠTE TREBINJE

SLUGE (Prema drami „Služavke“ Žan Žene)

Adaptacija i režija: Željko Milošević

Igraju:

Vesna Đurić (Solanž)

Darko Kurtović (Žan)

Jefimija Ot (Gazdarica)

Kostim, scena i šminka: Milica Jeremić

Autor muzike: Božidar Bobo Vučur

Montaža zvuka: Zoran Begenišić

Izrada kostima: „Star“ s.p. Trebinje

Scenska dorada dekora: Dragan Milićević

Vizuelni identitet: Jovan Vidaković

Tehnička podrška: Mitar Milićević

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 14


O POZORIŠTU

Trebinje ima bogatu pozorišnu tradiciju. U jednom istorijskom momentu, tačnije pedesetih godina XX vijeka, tu je djelovalo i profesionalno Narodno pozorište. Pozorišno stvaralaštvo, sa redovnim radom, nastavlja se pod okriljem KUD-a „Vaso

Miskin Crni“ sve do 1992. godine. U ovom periodu, tadašnji trebinjski amateri, Momo Brkić, a nešto kasnije i Nataša Ninković, donose Trebinju najznačajnije

nagrade tog vremena, Zlatne maske za glumačka ostvarenja, dobijene na Saveznom festivalu dramskih amatera Jugoslavije. Zanimljivo je pomenuti da se u drugoj polovini osamdesetih godina, na izvjestan način stvara i dešava trebinjski

kult pozorišta. Intezivira se pozorišni život grada. Značajno se umnožava produkcija, a pored pozorišta pri KUD-u V. Miskin, intezivno djeluju nezavisne

trupe Rinocervus i Virus, okupljajući veliki broj entuzijasta i postavljajući značajan broj dramskih dijela. Igraju se predstave najrazličitih žanrova, priređuju raznovrsni, u to vrijeme nazivani kolažni programi, kao i programi poetskog i

neverbalnog teatra, muzičko scenski performansi, poetski matinei… Dok se predstave, performansi uopšte programi izvode, pored Doma kulture i Doma

omladine, u galeriji Veritas, bašti restorana Bežigrad, Begovoj kući, gradskom parku, kupalištu Banje i drugim prostorima. Ni sa nesrećnim događajima devedesetih godina nije u potpunosti utihnuo glas pozorišta u Trebinju. U tim,

ratnim godinama, aktivno radi pozorišna trupa“ Pozorište Slovo“, a u skladu sa mogućnostima organizuju se i gostovanja. „Slovo“ stvara i u poratnim godinama, a

u stvaralaštvu im se pridružuje Kulturna scenu Male stvari koja početkom XXI vijeka i postepenim gašenjem „Pozorišta Slovo“, u periodu do formiranja Gradskog

pozorišta, potpuno preuzima i veoma uspješno djeluje ostvarujući do tada najveće i najznačajne uspjehe trebinjskog amaterskog pozorišnog stvaralaštva. Rezultat njihovog rada naročito se ogleda u predstavi Don Kihot (Mihail Bulgakov), u režiji

Miroslava Trifunovića, koja uz četiri nagrade osvaja i Zlatnu masku za najbolju predstavu 2007. godine na Festivalu Festivala (nasljednik Festivala dramskih

amatera Jugoslavije), kao i do tada prvoj pobjedi nekog trebinjskog pozorišta na BiH festivalu FEDRA, 2008. godine, sa predstavom Uho, oko, obraz, trtica… (Muza Pavlova), u režiji Željka Miloševića. Gradsko pozorište Trebinje je osnovano 2009.

godine pri JU Centru za informisanje i kulturu, a od 2013. godine djeluje u okviru JU Kulturni centar Trebinje. Gradsko pozorište Trebinje, s obzirom na kratak vijek

postojanja pod ovim imenom, dobitnik je više prestižnih nagrada među kojima su i pobjedničke nagrade na republičkim i regionalnim amaterskim festivalima. Najznačajniji uspjeh, kada su nagrade u pitanju, ostvaren je sa predstavom Ševa ili

slavuj (Efraim Kišon) u režiji Željka Miloševića, koja je osvojila pet Zlatnih maski, a ovjenčala se i onom najznačajnijom, Zlatnom maskom za najbolju predstavu u

cjelini 2009. godine, na Festivalu Festivala. Od 2014. godine, na temeljima bogate istorije i novih iskustava, te velikog entuzijazma, pored amaterske, Gradsko pozorište stvara i organizaciono sazrijeva pa se pored amaterske nastoji razvijati i

profesionalna scena. U tom pravcu i cilju razvoja i postepenog ustoličenja profesionalne scene, koju Trebinje sigurno zaslužuje, od 2014. godine do danas u

produkciji Gradskog pozorišta realizovana su četiri profesionalna pozorišna projekta, a nadamo se uskoro i novim poduhvatima. Svakako, Gradsko pozorište ne odustaje i dalje će poklanjati veliku pažnju i njegovati i dramski amaterizam kao

polazišnu osnovu rada i stvaralaštva, a to potvrđuju rezultati ostvareni u prošloj godini na festivalu FEDRA: Najbolja predstava, najbolja režija, glumica, epizodna i

debitantska uloga; te po dvije glumačke nagrade zlatne maske, odnosno nagradae Raša Plaović za najboljeg glumca i glumicu na 60. Festivalu festivala i 10. REPASSAGE festivalu.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 15


O PREDSTAVI „SLUGE“

Ova drama obrađuje temu zla u današnjem vremenu, s čim je ono

povezano, koliko čovjek osjeća potrebu sa zlom i koliko se s njim

može identifikovati. To je komad koji govori i o zamjeni identiteta kod glavnih aktera– sluga. Predstavom

se pokušala napraviti paralela između vremena kada je nastajao

tekst i današnjice.

O REDITELJU

Diplomirani je komunikolog. Studirao je žurnalistiku na sarajevskom univerzitetu do 1992. godine, te

opštu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu univerziteta u Sarajevu.

Do sada je režirao 28 predstava po tekstovima Nušića, Stefanovskog, Romčevića, B. Srbljanović, Borhesa, Bulgakova, Joneska, Koljade, Muze Pavlove,

Mrožeka, Marka Kamelotija i drugih, te 20 predstava za djecu. Radio je i kao asistent režije sa rediteljima

Dimitrijem Jovanovićem, Miroslavom Trifunovićem, Sašom Latinović, Sašom Volićem i Filipom Gajićem. Kao akter na sceni iza sebe ima gotovo 40 premijera,

a igrao je i nekoliko manjih uloga u TV i filmskim ostvarenjima, a idejni je tvorac, scenarista i voditelj

TV serijala „Hercologija“ Herceg TV i kviza „Galiot“ Skay sat TV Herceg Novi. Selektovao, bio član i predsjedavao u više žirija

pozorišnih festivala amaterskog i profesionalnog nivoa.

Dobitnik je više nagrada na domaćim i međunarodnim festivalima, kako za glumačka tako i za rediteljska i scenografska ostvarenja, kao inagrade za pedagoški rad u oblasti scenskih umjetnosti „Grozdanin kikot“ za 2016. godinu,

koju međunarodni žiri Centra za dramski odgoj BiH godišnje dodjeljuje pozorišnim pedagozima zemalja eks-ju regiona.

Suosnivač je jedne od prvih nezavisnih scena u BiH „Alternative RHINOCERVUS“ koja je u periodu 1086 – 1088. okupljala gotovo stotinu mladih iz različitih oblasti

umjetničkog izraza i priredila oko 30 kulturnih događaja. Autor je sedam drama od čega pet za djecu; tri su objavljene u knjizi „Nježni snovi“ u izdanju „Zadužbina Petar Kočić“ Banja Luka- Beograd, a poezija mu je

objavljivana u više listova i časopisa, dok su neke pjesme prevođene na makedonski, slovenački i albanski jezik. Osnivač je Kulturne scene „Male stvari“ u

okviru koje 2006. godine pokreće i interdisciplinarni fest „Dani Malih stvari“, festival profesionalnog pozorišnog stvaralaštva malih formi/ malih scena. Radi u JU Kulturni centar Trebinje kao upravnik Gradskog pozorišta Trebinje.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 16


KLOŠARENILO

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 17


EDO VON KORJENIĆ, VON OVO VON ONO

NA OBALAMA MAKOVE RIJEKE

TUŽAN DAN ZA SUNČANE SONATE

Kada nekome ujutro daš rame

za plakanje do večeri se ugušiš

u svojim suzama.

BEZ SVIH BRIGA SVIJETA Tmuran dan i krevet

drag.

RAZGOVOR ŽIVOTA I SMRTI Pitao život smrt što ti vidiš lijepo

u životu tebe

pitala smrt život što ti vidiš lijepo

u životu sebe.

NA OBALI MAKOVE RIJEKE Netko čeka

brodara netko grobara.

TUŽBALICA

Oči moje u čijoj glavi ste bile

i u što ste se zagledale

sad se nagledajte

u što ste se zagledale.

GDJE CVJETA NAJNESRETNIJE CVIJEĆE

Na najljepšim

balkonima.

KUCAO SAM NA DVOJA VRATA

RAJA Jedna na zemlji

druga na nebu na prvim je pisalo

zabranjeno

za umjetnike i pjesnike na drugim

samo za pčele.

GOSPODIN BEZ ŠEŠIRA

Gospodine gospodine

zaboravili ste šešir

nisam

lijepa djevojko zaboravio sam

vjetar.

MOLITVA ZA DUŠE IZ DRUGIH VREMENA

Nikad ne osuđujte

duše izgubljene koje se traže

iz drugih vremena u ovom svijetu teatra

ne spaljujte

vještice i vješce što samo žele

da se prepoznaju i ponovo budu

zajedno.

ZALJUBLJENO DRVEĆE

Dva zaljubljena drveta na kamenu

srastu

jedno za drugo

Dvije zaljubljene duše

kao dva kamena

obrastu mahovinom

jer ne znaju da se

zakotrljaju.

EDIN VON KORJENIĆ VON

BUGOJNO

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 18


RECEPT ZA SMIJEH UZ UPUTSTVO

Kaže: Bili Mujo i Haso u prirodi…

Šetaju.

Kad ono Haso pita Muju: “Bolan Mujo, šta bi ti napravio da je sad smak svijeta?”

A Mujo ko iz topa: “Ma ja bih ti uzeo ženu i djecu, spakovo se i pravac Njemačka.”

UPUTSTVO

U jednoj kući na planini živjelo ih je devetero. Pet žena i četiri muškarca. Sve jedno

drugome do uha. Otac najviši, pa majka njemu do uha, pa najstarija kćerka njoj do uha, i

sve tako. Ponekad se zaigraju u kući i onda zapjevaju- U kući nam ima muha, ja sam tebi

sve do uha... Veseli bili, radosni. Brali su šumske jagode i pravili vijence od njih. Šetali su

livadama, mirisali travu, igrali se ganje, čiji je babo jači i još dosta drugih igara. Jedan

dan naprasno odluče da negdje odsele. I, zapute se. Siđu sa planine, kad tamo pustinja.

Nepregledna. Vidi pijeska i koji je. Mogli bi sto kuća omalterisati. Hajmo dalje. Hajde.

Upeklo sunce, zemlja gori. Haj pjevajte. I zapjevaše od muke. Tri livade, nigdje hlada

nema. Kaže najmlađi- Aj, umrijet ću ti, umrijet ću ti, majko moja stara. Svi pođoše

kukati. Povraća mi se na ovoliko puno pijeska. Bljuje mi se na ovoliko puno sunca.

Odjednom otac reče- Kuda idemo, porodico moja? Stoj! U vrstu po veličini! Nadesno,

ravnaj se! Mir-no! Nalijevo krug! I vratiše se svojoj kući.

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 19


OBAZIRANJA

FEDRO: Viru ti ljubim, lipo oni odigraše. FEDRINICA: U potpunosti stojim iza svake tvoje izgovorene riječi.

FEDRO: Slušaj, ako se bilo šta sumnjivo krije iza tvojih izgovorenih riječi, bit ću primoran na sankcije.

FEDRINICA: Kakve sankcije, bolan, nisam ti ja država da mi uvodiš sankcije, a nisi ni ti Amerika.

FEDRO: Sankcije se mogu uvesti i čovjeku. FEDRINICA: Uh, što me prepade, ali mi je sad lakše.

FEDRO: Što ti je lakše?

FEDRINICA: Kažeš čovjeku, ne kažeš ženi. FEDRO: Eto, samu sebe stavljaš u drugi plan, a onda Fedro kriv, Fedro ovakav,

Fedro onakav. FEDRINICA: Ako kažem da je žena žena, ne kažem da žena nije čovjek.

FEDRO: Kažeš, rekla si čovjek, a ne žena. FEDRINICA: Dobro, šta si se uzrujao, zašto dozvoljavaš da tvoje tijelo tako burno

reaguje?

FEDRO: Da završimo ovaj polunapeti dijalog. Ženo, ovo je zemlja za nas. FEDRINICA: Hvala ti na ekaveovskom zaključku.

FEDRO: Je li ti žao onog momka u predstavi što je umro od viška hrane? FEDRINICA: Kako mi neće biti žao, žao mi je svakoga.

FEDRO: Nije, vala, ni imo ragbeta, navalio na hranu...

FEDRINICA: Kako te, bolan, nije sramota, ono je historijska činjenica. Mislim, to da su djeca umirala, a fra Didak ih spašavao.

FEDRO: Gdje je bio neke godine da spasi Zulfu? FEDRINICA: Što Zulfu?

FEDRO: Znaš da je umro jer se prejeo vruće halve. Valjda se vruća halva

skamenila u njemu i sve zaštopalo.

FEDRINICA: Žao mi i njega. (sebi u njedra) Odoh odmah zakuhat halvu, nećeš li

je vruću pojest...

Bugojno, 13.07.-20.07.2018. 20


DIREKTOR FESTIVALA:

Mirza Idrizović

IZVRŠNI PRODUCENT FESTIVALA: Senada Milanović PR FESTIVALA:

Amar Ferizović

REDAKCIJA BILTENA:

Nedžad Milanović, urednik

Vedrana Kisić-Alagić, tehnički urednik

Suad Velagić

Edna Supur

Hamira Sultanović Karadža

Husein Šljivo, fotograf

SARADNICI:

Almir Mujagić Ermina Musić Amel Ugarak Anes Telbiz Edvin Supur Emina Sijamija Ajla Kurtović Melisa Mekić Azra Huskić Imran Ferizović Lejla Jusufbegović Mirza Idrizović Sajra Talargić

TEHNIČKA EKIPA:

Senad Imamović Struja

Edin Ćatić Bato

Azem Duraković

Jusuf Hozić Caci

Sejdin Mustafica

Mahmut Ždralović

ŽIRI PUBLIKE:

Edin Korjenić

Nihada Hadžić

Maida Starčević

Jasenka Herceg

Sead Karadža

Mirjana Gvozdenović

Lamija Mlaćo

Boris Jokić

Tidža Čaušević

Dženana Bevrnja

Marija Udiljak

Senad Jusić Čupo

DIZAJN-PLAKAT-NASLOVNICA:

Antonio Džolan

SELEKTOR:

Sead Đulić

STRUČNI ŽIRI:

Slađana Zrnić

Aldin Omerović

Enes Salković

MODERATOR OKRUGLIH

STOLOVA:

Amar Ferizović

ORGANIZACIONI ODBOR:

Hasan Ajkunić - predsjednik

Senada Milanović

Suad Velagić

Edin Ćatić Bato

Ermina Musić

Nedžad Milanović

Sead Karahodžić

Antonio Džolan

Vahid Duraković

Hamira Sultanović Karadža

Vedrana Kisić-Alagić

UREDNIK I INTERNET STRANICE:

Edin Ćatić Bato

VANJSKI SARADNICI:

Maida May

Edo Korjenić

VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:

POLICIJA 122– VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ-124 PORTIRNICA KSC-a 030/509-722– AUTOBUSNA STANICA 030/251-789-MOTEL GENEX

030/254-023-DIREKTOR FESTIVALA 061/977-321-IZVRŠNI PRODUCENT FESTIVALA 061/426-588 UREDNIK BILTENA 061/796-877

Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a)

sluge i sluŠkinje 5 fedra...ovom predstavom su završili trilogiju, ali planiraju nastaviti sa...

Documents