službene novine fbih [godina 1, broj 1; 21.7.1994]

7/27/2019 Službene novine FBiH [godina 1, broj 1; 21.7.1994]

http://slidepdf.com/reader/full/sluzbene-novine-fbih-godina-1-broj-1-2171994 1/32

Izdanje na^etvrtak, 21. juli/srpanj 1994. bosanskom jezikuGodina I - Broj 1 S A R A J E V O hrvatskom jeziku

1Na osnovu ~lana IX, 1, (1) i (3) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Herce-govine, na sjednici Ustavotvorne skup{tine odr‘anoj 30. marta 1994. godine, donosi

ODLUKUO PROGLA[ENJU USTAVA FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Progla{ava se Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Herce-govine na sjednici Ustavotvorne skup{tine odr‘anoj 30. marta 1994. godine.

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine stupa na snagu upono} 30. marta 1994. godine.

US broj 1/9430. marta 1994. godine

Sarajevo

Predsjedavaju}iUstavotvornom skup{tinom

Federacije BiH,Mariofil Ljubi}, s. r.

USTAVFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Uvjereni da demokratske institucije temeljene na po{tova-nju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad izme|u sebei svojih zajednica,

odbijaju}i nasilje rata,‘ele}i promovirati mir,‘ele}i podr‘ati individualne slobode i razvoj slobodnog

tr‘i{ta,vo|eni principima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne

deklaracije o ljudskim pravima, Izjavom i principima Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji usvojenim na sjednici u Londonu, kao i odlukama Savjeta sigurnosti Ujedin- jenih naroda koje se odnose na biv{u Jugoslaviju,

zasnovano na suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Repub-like Bosne i Hercegovine,

narodi i gra|ani Bosne i Hercegovine, odlu~ni da osiguraju

punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najvi{estandarde ljudskih prava i sloboda, ovim osnivaju FederacijuBosne i Hercegovine.

I. USPOSTAVLJANJE FEDERACIJE

^lan 1.(1) Bo{njaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno sa

ostalima, i gra|ani Republike Bosne i Hercegovine, ostvaruju}isvoja suverena prava, preoblikuju unutra{nju strukturu teritorija sa ve}inskim bo{nja~kim i hrvatskim stanovni{tvom u RepubliciBosni i Hercegovini u Federaciju Bosne i Hercegovine koja sesastoji od federalnih jedinica sa jednakim pravima i odgovor-nostima.

(2) Odluke o ustavnom statusu teritorije Republike Bosne i

Hercegovine sa ve}inskim srpskim stanovni{tvom bit }e done-sene u toku pregovora o miru na Me|unarodnoj konferenciji obiv{oj Jugoslaviji.

^lan 2.Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jed-

inica (kantona). Metodi i postupci za fizi~ko odre|ivanje granica izme|u kantona utvrdit }e se federalnim propisima. Kantoni }eimati nazive odre|ene isklju~ivo prema gradovima koji susjedi{ta odgovaraju}ih kantonalnih vlasti ili prema regionalnimgeografskim karakteristikama.

^lan 3.Slu‘beno ime Federacije je: Federacija Bosne i Hercegovine.

^lan 4.Glavni grad Federacije je Sarajevo.

^lan 5.

(1) Federacija ima grb, zastavu, himnu i pe~at, kao i drugesimbole o kojima odlu~i Parlament Federacije u skladu sa para-grafom (2) ovog ~lana.

(2) Za prihva}anje simbola potrebna je ve}ina glasova usvakom domu Parlamenta Federacije, uklju~uju}i ve}inu glasova bo{nja~kih delegata i ve}inu glasova hrvatskih delegata u Domunaroda.

^lan 6.(1) Slu‘beni jezici Federacije su bosanski jezik i hrvatski

jezik. Slu‘beno pismo je latinica.(2) Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije

i nastave.(3) Dodatni jezici mogu se odrediti kao slu‘beni ve}inom

glasova svakog doma Parlamenta Federacije, uklju~uju}i ve}inuglasova bo{nja~kih delegata i ve}inu glasova hrvatskih delegata u Domu naroda.



II. LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE

A. OP]E ODREDBE

^lan 1.Budu}i da se principi, prava i slobode utvr|eni instrumentima

u Aneksu ovog ustava, primjenjuju na cijeloj teritoriji RepublikeBosne i Hercegovine, slijede}e odredbe odnose se na Federaciju.

^lan 2.Federacija }e osigurati primjenu najvi{eg nivoa me|u-

narodno priznatih prava i sloboda utvr|enih u aktima nave-denim u Aneksu. Posebno:

(1) Sve osobe na teritoriji Federacije u‘ivaju prava na:a) ‘ivot;b) slobodu, s tim da su hap{enje i pritvaranje dopu{teni samo

u skladu sa zakonom;c) jednakost pred zakonom;d) zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji ko‘e,

polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, politi~kim ili drugim uvjeren- jima, nacionalnom i socijalnom porijeklu;

e) pravi~an krivi~ni postupak;f) zabranu mu~enja, okrutnog ili nehumanog postupanja ilika‘njavanja;

g) privatnost;h) slobodu kretanja;i) azil; j) za{titu obitelji i djece;k) imovinu;l) osnovne slobode: slobodu govora i {tampe; slobodu

mi{ljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu religije, uklju~uju}i pri-vatno i javno vjeroispovijedanje; slobodu okupljanja; sloboduudru‘ivanja, uklju~uju}i slobodu osnivanja i pripadanja sindika-tima i slobodu neudru‘ivanja; slobodu na rad;

m) obrazovanje;n) socijalnu za{titu;o) zdravstvenu za{titu;p) prehranu;

r) uto~i{te; is) za{titu manjina i potencijalno ugro‘enih grupa;(2) Svi gra|ani u‘ivaju:a) pravo na osnivanje i pripadanje politi~kim partijama; ib) politi~ka prava: da u~estvuju u javnim poslovima; da imaju

jednak pristup javnim slu‘bama; da biraju i da budu birani.^lan 3.

Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo slobodnogpovratka u prebivali{ta iz kojih su prognani.

^lan 4.Sve osobe imaju pravo, u skladu sa federalnim i kantonalnim

zakonodavstvom, da im se vrati sva imovina oduzeta u tokuetni~kog progona, kao i na nadoknadu sve imovine koja im nemo‘e biti vra}ena. Sve izjave i obaveze date i preuzete podprisilom, posebno one koje se ti~u odricanja od prava na zemljui drugu imovinu, smatraju se ni{tavnim.

^lan 5.Sticanje i prestanak dr‘avljanstva Federacije Bosne i Herce-

govine utvr|uju se federalnim zakonom, s tim da:a) nijedna osoba ne mo‘e biti li{ena dr‘avljanstva proiz-

voljno, ili na na~in koji bi je ostavio bez dr‘avljanstva; ib) svi gra|ani imaju pravo zadr‘ati i dr‘avljanstvo druge

dr‘ave.^lan 6.

Svi sudovi, organi uprave, institucije koje vr{e javna ovla{}enja i drugi organi federalne vlasti primjenjivat }e ipo{tovati prava i slobode predvi|ene u aktima navedenim uAneksu. Sud za ljudska prava osnovat }e se u skladu sa ~lanomIV. C. 18.

^lan 7.Svi nadle‘ni organi vlasti u Federaciji sara|ivat }e sa svim

me|unarodnim posmatra~kim tijelima za ljudska prava osno-vanim za Bosnu i Hercegovinu kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu.

B. PRVA IMENOVANJA I FUNKCIJE OMBUDSMENA

1. Op}e odredbe

^lan 1.(1) Postoje tri ombudsmena: jedan Bo{njak, jedan Hrvat i

jedan koji predstavlja ostale, koje imenuje Parlament Federacije,u skladu sa zakonom koji }e se donijeti tri godine nakon stupanja na snagu ovog ustava.

(2) Svaki ombudsmen, uz suglasnost Predsjednika Feder-acije, imenuje jednog ili vi{e zamjenika. Oni }e posebno nastojatida imenuju zamjenike u op}inama u kojim nacionalna struktura stanovni{tva ne odra‘ava nacionalnu strukturu kantona kaocjeline. Nadle‘ni organi vlasti }e omogu}iti takva nastojanja.

(3) Trajanje mandata ombudsmena i njihovih zamjenika jed-nako je trajanju mandata predsjednika i sudija Vrhovnog suda.

(4) Svaki ombudsmen imenuje ostalo osoblje u okvirima bud‘eta odobrenog za tu namjenu od Vlade Federacije ili, upo~etku, od Premijera.

^lan 2.(1) Ombudsmeni su du‘ni {tititi ljudsko dostojanstvo, prava

i slobode zajam~ene ovim ustavom, instrumentima navedenim uAneksu i ustavima kantona. Naro~ito }e raditi na otklanjanjuposljedica kr{enja ljudskih prava i sloboda, a posebno posljedica etni~kog progona.

(2) U vr{enju svojih funkcija, ombudsmeni }e raditi u skladusa zakonom i principima morala i pravde.

^lan 3.Svaki ombudsmen samostalno vr{i svoje funkcije, osim ako

ovim ustavom nije druga~ije utvr|eno. Ombudsmeni mogusara|ivati u vr{enju bilo koje od svojih funkcija.

^lan 4.Ombudsmeni su nezavisni u vr{enju svojih funkcija, i nijedna

osoba niti organ vlasti ne mogu se mije{ati u te funkcije.

2. Nadle‘nosti i ovla{}enja ombudsmena^lan 5.

Ombudsmeni mogu ispitivati djelatnosti bilo koje institucijeFederacije, kantona ili op}ina, kao i bilo koje druge institucije iliosobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode,uklju~uju}i provo|enje etni~kog progona ili odr‘avanje njegovihposljedica.

^lan 6.(1) Ombudsmen ima pravo pokretati postupak pred

nadle‘nim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u toku,uklju~uju}i i one pred Sudom za ljudska prava.

(2) Ombudsmen ima pravo tra‘iti pomo} sudske policije,kako je predvi|eno ~lanom IV. C. 8.

^lan 7.

(1) U izvr{avanju svojih funkcija ombudsmen mo‘e is-tra‘ivati sva slu‘bena dokumenta, uklju~uju}i i tajna, kao i sud-ske i upravne spise i zahtijevati saradnju od svake osobe,uklju~uju}i bilo kog slu‘benika, posebno u pribavljanjupotrebnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsmen mo‘eprisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih organa, te mo‘e pristupiti svim mjestima gdje su osobeli{ene slobode zatvorene ili gdje rade i prekontrolirati ih.

(2) Ombudsmen, njegovi zamjenici i svaka osoba koja pro-vodi istragu iz paragrafa (1) ovog ~lana, du‘ni su ~uvati tajnost dobivenih informacija, i pri tome, prema svim dokumentima ispisima postupati u skladu sa va‘e}im propisima, osim u slu~ajupredvi|enom u ~lanu II. B. 8.

3. Izvje{taji ombudsmena

^lan 8.

(1) Svaki ombudsmen podnosi godi{nji izvje{taj Premijeru izamjeniku Premijera, svakom predsjedniku kantona i Konferen-ciji o evropskoj sigurnosti i saradnji.

Broj 1 - Strana 2 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 21. juli/srpanj 1994. godine



(2) Ombudsmen mo‘e, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebneizvje{taje nadle‘nom federalnom, kantonalnom, op}inskom ilime|unarodnom tijelu. Doma}e ustanove du‘ne su odgovoriti u

roku koji odredi ombudsmen.(3) U izvje{taje navedene u paragrafima (1) i (2) ovog ~lana ombudsmen mo‘e uklju~iti bilo koji materijal opisan u ~lanu II.B. 5. i poduzeti mjere za za{titu informacija koje zahtijevajutajnost.

4. Propisi ombudsmena

^lan 9.Svaki ombudsmen pojedina~no ili svi ombudsmeni zajedno

propisat }e organizaciju i na~in obavljanja svojih funkcija. Ti sepropisi objavljuju u slu‘benom glasilu Federacije. Parlament Federacije mo‘e zakonom promijeniti ove propise.

III. PODJELA NADLE@NOSTI IZME\U FEDERALNE IKANTONALNE VLASTI

^lan 1.

U isklju~ivoj nadle‘nosti Federacije su:a) vo|enje vanjskih poslova;b) organiziranje i vo|enje odbrane Federacije i za{tita njenih

granica, uklju~uju}i ustanovljenje zajedni~ke komande armijskihsnaga Federacije, nadzor nad vojnom proizvodnjom i zak-lju~ivanje vojnih sporazuma;

c) dr‘avljanstvo;d) utvr|ivanje ekonomske politike, uklju~uju}i planiranje i

obnovu i politiku kori{}enja zemlji{ta na federalnom nivou;e) ure|ivanje trgovine, uklju~uju}i carine, me|unarodnu

trgovinu i finansije, trgovinu unutar Federacije, prava industri- jskog vlasni{tva, standardizaciju proizvoda, papire od vrijednostii komunikacije;

f) ure|ivanje finansija i finansijskih institucija, uklju~uju}iuspostavljanje i kontrolu monete Federacije, utvr|ivanje mone-tarne i fiskalne politike, i osnivanje centralne banke;

g) suzbijanje me|unarodnog i me|ukantonalnog kriminala,posebno terorizma, neovla{}ene trgovine drogom i organiziranogkriminala kao i saradnju sa Interpolom;

h) dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju i za ostale potrebe;

i) utvr|ivanje energetske politike, uklju~uju}i raspodjeluizme|u kantona i osiguranje i odr‘avanje potrebne infrastrukture;i

j) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti i ustanova i insti-tucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zadu‘ivanjem ili na druge na~ine.

^lan 2.Federalna vlast i kantoni nadle‘ni su za:a) jam~enje i provo|enje ljudskih prava;b) zdravstvo;c) politiku za{tite ~ovjekove okoline;d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu;

e) socijalnu politiku;f) provo|enje zakona i drugih propisa o dr‘avljanstvu;g) imigraciju i azil;h) turizam; ii) kori{}enje prirodnih bogatstava.

^lan 3.(1) U skladu sa potrebama, nadle‘nosti iz ~lana III. 2. mogu

biti ostvarivane zajedni~ki ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.

(2) U pogledu ovih nadle‘nosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi.

(3) U vr{enju ovih nadle‘nosti, kada se radi o zakonima idrugim propisima koji su obavezuju}i na podru~ju cijele Feder-acije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Feder-acije, federalna vlast }e postupiti uzimaju}i u obzir kantonalnenadle‘nosti, razli~ite situacije u pojedinim kantonima i potrebu

za fleksibilno{}u u provo|enju. Federalna vlast, ima pravoutvr|ivati politiku i donositi zakone koji se ti~u svake od ovihnadle‘nosti.

(4) U vr{enju ovih nadle‘nosti, u skladu sa ovim ustavom isvojim kantonalnim ustavom, kantoni }e se obra}ati me|ukan-tonalnom savjetu za koordinaciju rje{avanja me|ukantonalnih

pitanja i za dosljedno rje{avanje pitanja koja se ti~u interesa vannjihovih kantonalnih granica, te provodit }e odluke, u~estvovatiu odlu~ivanju, i, kad je potrebno, predlagati odluke u zakono-davnim tijelima. Kantoni imaju pravo utvr|ivati politiku i pro-voditi zakone koji se ti~u svake od ovih nadle‘nosti.

^lan 4.Kantoni imaju sve nadle‘nosti koje nisu izri~ito povjerene

federalnoj vlasti. Posebno su nadle‘ni za:a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje }e imati

jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama,b) utvr|ivanje obrazovne politike, uklju~uju}i dono{enje

propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja;c) utvr|ivanje i provo|enje kulturne politike;d) utvr|ivanje stambene politike, uklju~uju}i dono{enje pro-

pisa koji se ti~u ure|ivanja i izgradnje stambenih objekata;e) utvr|ivanje politike koja se ti~e reguliranja i osiguranja

javnih slu‘bi;f) dono{enje propisa o kori{}enju lokalnog zemlji{ta, uk-lju~uju}i zoniranje;

g) dono{enje propisa o unapre|enju lokalnog poslovanja idobrotvornih aktivnosti;

h) dono{enje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvod-nju energije i osiguranje njihove dostupnosti;

i) utvr|ivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televiz-ije, uklju~uju}i dono{enje propisa o osiguranju njihovog rada iizgradnji;

j) provo|enje socijalne politike i uspostava slu‘bi socijalneza{tite;

k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvojturisti~kih resursa;

l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zadu‘ivanjem ili drugim sredstvima.

IV. STRUKTURA FEDERALNE VLASTIA. ZAKONODAVNA VLAST FEDERACIJE PARLAMENTFEDERACIJE

1. Predstavni~ki dom

^lan 1.Predstavni~ki dom sastoji se od 140 poslanika.

^lan 2.Mandat poslanika u Predstavni~kom domu je ~etiri godine,

ukoliko se Dom ne raspusti u skladu sa ovim ustavom.

^lan 3.(1) Poslanici u Predstavni~kom domu biraju se demokrat-

skim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije. Svaki bira~ ima pravo glasati za bilo

koju registriranu stranku.(2) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljujeizbornu listu kandidata. Izabrani poslanici u Predstavni~komdomu iz svake stranke osobe su sa vrha liste te stranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za poslanike vr{e se od osoba koje slijede na ostatku liste.

^lan 4.Svaki bira~ sa pravom glasa mo‘e biti poslanik u Pred-

stavni~kom domu.^lan 5.

Predstavni~ki dom bit }e prvi put sazvan najkasnije dvadeset dana nakon objavljivanja rezultata izbora.

2. Dom naroda

^lan 6.

Dom naroda sastoji se od trideset delegata Bo{njaka i trideset delegata Hrvata kao i ostalih delegata ~iji je broj u istom omjeruprema {ezdeset kao {to je i broj poslanika kantonalnih zakono-

^etvrtak, 21. juli/srpanj 1994. godine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 1 - Strana 3



davnih tijela koji se ne izja{njavaju kao Bo{njaci i Hrvati uodnosu na poslanike Bo{njake i Hrvate u kantonalnim zakono-davnim tijelima.

^lan 7.Mandat delegata u Dom naroda je ~etiri godine, ukoliko Dom

ne bude raspu{ten u skladu sa ovim ustavom.^lan 8.

Broj delegata koji se bira za Dom naroda u svakom kantonu je proporcionalan nacionalnoj strukturi stanovni{tva kantona. Uokviru tog broja, procenat delegata Bo{njaka, Hrvata i ostalih izkantona bit }e, {to je mogu}e vi{e, pribli‘an procentu Bo{njaka,Hrvata i ostalih poslanika u zakonodavnom tijelu tog kantona. UDomu naroda bit }e najmanje jedan Bo{njak, jedan Hrvat i jedandelegat ostalih iz svakog kantona koji imaju najmanje jednogtakvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu, a ukupan brojdelegata Bo{njaka, Hrvata i ostalih bit }e u skladu sa ~lanom IV.A. 6. Delegate Bo{njake, Hrvate i ostale iz svakog kantona birajuodgovaraju}i poslanici u zakonodavnom tijelu tog kantona.

^lan 9.Delegati se biraju iz reda poslanika u kantonalnom zakono-davnom tijelu.

^lan 10.Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana

nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela.

3. Op}e odredbe

^lan 11.Svaki dom, iz reda svojih ~lanova, bira predsjedavaju}eg i

zamjenika predsjedavaju}eg Doma, koji ne mogu biti iz istogkonstitutivnog naroda, i donosi svoje poslovnike kojima se moguutvrditi i drugi funkcioneri.

^lan 12.Svaki dom radi javno, osim u izuzetnim slu~ajevima,

predvi|enim njihovim poslovnicima, i objavljuje zapisnik o svojim raspravama i odlukama.^lan 13.

(1) ^lanovi oba doma Parlamenta Federacije ne mogu bitikrivi~no gonjeni niti odgovorni u gra|anskom postupku za bilokoju radnju u~injenu u vr{enju svoje funkcije.

(2) Nijedan ~lan oba doma ne mo‘e biti pritvoren ili li{enslobode od bilo kojeg organa vlasti u Federaciji, bez odobrenja Doma ~iji je ~lan.

^lan 14.^lanovi oba doma bit }e pla}eni kako je utvr|eno zakonom.

Pla}a se ne}e pove}avati ili smanjivati tokom izbornog mandata,osim za prilago|avanje tro{kovima ‘ivota.

^lan 15.Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u

razumnom roku nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odugovla~i sa usva- janjem zakona, on mo‘e sazvati zajedni~ku komisiju koju ~ininajvi{e deset ~lanova iz svakog doma, i koja }e, u roku od deset dana, utvrditi prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma.

^lan 16.(1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u

mogu}nosti donijeti potrebne zakone, on mo‘e, uz suglasnost sa Potpredsjednikom Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s timda nijedan dom ne mo‘e biti raspu{ten u periodu od godinu dana od njegovog prvog sazivanja.

(2) Predsjednik Federacije raspu{ta oba doma kad oni neuspiju donijeti bud‘et Federacije prije po~etka bud‘etske godine.

4. Odlu~ivanje u domovima

^lan 17.

Ukoliko Ustavom nije druga~ije utvr|eno, odluke Parla-menta Federacije zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za pos-lovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose.

^lan 18.Odluke koje se ti~u vitalnih interesa bilo kog od konstitu-

tivnih naroda zahtijevaju saglasnost ve}ine delegata u Domu

naroda, uklju~uju}i ve}inu bo{nja~kih delegata i ve}inu hrvat-skih delegata. Primjena ove odredbe mo‘e se zahtijevati ve}inomglasova bo{nja~kih ili hrvatskih delegata. Ukoliko je ve}ina preostalih delegata protiv primjene ove odredbe, osnovat }e seZajedni~ka komisija bo{nja~kih i hrvatskih delegata radirazrje{enja tog pitanja. Ukoliko Komisija nije u mogu}nostirije{iti to pitanje u roku od jedne sedmice od pozivanja na ovuodredbu, pitanje }e rije{iti Ustavni sud po hitnom postupku.

^lan 19.Ostale odluke donose se prostom ve}inom u svakom domu,

ukoliko nije druga~ije utvr|eno ovim ustavom ili poslovnikomtoga doma.

5. Nadle‘nosti Parlamenta Federacije

^lan 20.(1) Pored ostalih nadle‘nosti utvr|enih u ovom ustavu, Par-

lament Federacije nadle‘an je i za:a) izbor Predsjednika i Potpredsjednika Federacije, kako je

utvr|eno u ~lanu IV. B. 2;b) podno{enje zahtjeva, u skladu sa ~lanom IV. B. 3 (1)

Ustavnom sudu da odlu~i treba li smijeniti Predsjednika ili Pot-predsjednika Federacije;

c) potvr|ivanje imenovanja Vlade Federacije ve}inom gla-sova;

d) dono{enje zakona o vr{enju funkcija federalne vlasti.Zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvr|eno, ali ne ranijenego {to budu objavljeni u slu‘benom glasilu Federacije;

e) davanje saglasnosti za svaku upotrebu vojne sile od straneFederacije, koja mora biti u skladu sa me|unarodnim pravom;

f) davanje ovla{}enja kantonima da zaklju~uju sporazume sa dr‘avama i me|unarodnim organizacijama;

g) davanje smjernica Premijeru u vo|enju vanjskih poslova;h) odobravanje me|unarodnih sporazuma ve}inom glasova;i) finansiranje armije Federacije i odobravanje imenovanja

oficira, kako je utvr|eno u ~lanu IV. B. 8; j) dono{enje bud‘eta Federacije i zakona o oporezivanju i

osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi na~in; ik) vr{enje drugih nadle‘nosti koje su mu povjerene.

^lan 21.Svaki dom mo‘e provoditi istragu i u tu svrhu zahtijevati

svjedo~enja, dokaze i dokumente.

B. IZVR[NA VLAST FEDERACIJE

1. Predsjednik i Potpredsjednik Federacije

^lan 1.Predsjednik Federacije je {ef dr‘ave.

^lan 2.

U izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije Klubbo{nja~kih delegata i Klub hrvatskih delegata u Domu naroda odvojeno kandidiraju po jednu osobu. Izbor za Predsjednika iPotpredsjednika Federacije zahtijeva prihvatanje oba kandidata zajedni~ki, ve}inom glasova u Predstavni~kom domu, a zatimve}inom glasova u Domu naroda, uklju~uju}i ve}inu glasova bo{nja~kih delegata i ve}inu glasova hrvatskih delegata. Ukoliko jedan od domova odbije zajedni~ku kandidacionu listu, klubovi}e ponovo razmotriti kandidaturu za Predsjednika i Potpredsjed-nika Federacije. Izabrane osobe }e naizmjeni~no po jednu godinubiti Predsjednik Federacije, a zatim Potpredsjednik Federacije, uperiodu od ~etiri godine. Predsjednici Federacije, jedan za drugim, ne mogu biti iz istog konstitutivnog narodu.

^lan 3.(1) Predsjednik ili Potpredsjednik Federacije, ukoliko je

prekr{io zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vr{enja te

funkcije, mo‘e biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji pos-tupa prema zahtjevu dvotre}inske ve}ine glasova svakog doma Parlamenta Federacije.




(2) Ukoliko Predsjednik ili Potpredsjednik Federacije umre,bude smijenjen ili prema mi{ljenju Vlade, usvojenom konsen-zusom, trajno nije u mogu}nosti izvr{avati svoje ustavne du‘nosti

koje proizlaze iz njegovog polo‘aja, postupak predvi|en u ~lanuIV. B. 2. provest }e klubovi delegata u Domu naroda u roku odtrideset dana, da bi se popunilo upra‘njeno mjesto do kraja zapo~etog mandata. Predsjednik ili Potpredsjednik Federacijeobavljat }e obje funkcije tokom perioda predvi|enog u prethod-noj re~enici ako, prema mi{ljenju Vlade usvojenom konsen-zusom, ovaj drugi odre|eno vrijeme nije u mogu}nosti izvr{avatisvoje du‘nosti; potrebna saglasnost tra‘it }e se od onogpredsjedavaju}eg doma Parlamenta Federacije koji je pripadnikdrugog konstitutivnog naroda. Ukoliko oba mjesta ostanuupra‘njena, predsjedavaju}i Doma naroda obavljat }e funkcijuPredsjednika Federacije, a predsjedavaju}i Predstavni~kog doma funkciju Potpredsjednika Federacije, za potrebni period.

2. Vlada Federacije

^lan 4.

Vladu Federacije ~ine Premijer, koji je predsjednik Vlade,zamjenik Premijera i ministri, od kojih svaki ima zamjenika.Nijedan zamjenik, uklju~uju}i zamjenika Premijera, ne mo‘e bitiiz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar. ZamjenikPremijera }e biti ministar odbrane ili ministar vanjskih poslova.

^lan 5.(1) Predsjednik Federacije uz saglasnost Potpredsjednika

Federacije imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa Pre-mijerom, ili sa kandidatom za tu funkciju. Imenovanje zahtijeva potvrdu ve}inom glasova poslanika u Predstavni~kom domu.Svako upra‘njeno mjesto popunjava se istim postupkom. Na- jmanje jedna tre}ina ministarskih mjesta bit }e popunjena Hrvatima.

(2) Vlada se mo‘e smijeniti bilo odlukom Predsjednika Fed-eracije, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, ili izglasavan- jem nepovjerenja Vladi ve}inom glasova u svakom od domova.Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera.

^lan 6.(1) Odluke Vlade Federacije koje se ti~u vitalnih interesa bilo

kojeg konstitutivnog naroda, donose se konsenzusom. Na ovuodredbu mo‘e se pozvati jedna tre}ina ministara, osim Premijera i zamjenika Premijera, ukoliko druga~ije ne odlu~i Ustavni sudu hitnoj proceduri koju zatra‘e Premijer ili zamjenik Premijera.U svrhu ispunjenja ove odredbe, odluke Vlade odnose se samona odluke navedene u ~lanovima IV. B. 3. (2), IV. B. 9. i VIII. 1.

(2) Osim pod okolnostima navedenim u ~lanu IV. B. 3. (2),kada Premijer zaklju~i da Vlada ne mo‘e posti}i konsenzus uuvjetima navedenim u paragrafu (1) ovog ~lana, on }e prenijetisporno pitanje na Predsjednika ili Potpredsjednika Federacije, na onoga koji nije iz istog konstitutivnog naroda kao Premijer, radidono{enja odluke bez odlaganja.

3. Podjela izvr{nih nadle‘nosti

^lan 7.Osim ako ovim ustavom nije druga~ije utvr|eno:a) Predsjednik Federacije nadle‘an je za:(I) imenovanje Vlade, {efova diplomatskih misija, oficira u

armiji, sudija federalnih sudova, u skladu sa ~lanovima IV. B. 5,IV. B. 8 i IV. C. 6;

(II) vr{enje funkcije vrhovnog komandanta oru‘anih snaga Federacije,

(III) vo|enje konsultacija u vezi sa imenovanjem om-budsmena i sudija u skladu sa ~lanovima II. B. 1 (2) i IV. C. 6.b);

(IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon nji-hovih dono{enja u skladu sa ~lanovima IV. A. 17 do 19;

(V) potpisivanje i ratificiranje me|unarodnih sporazuma uime Federacije u skladu sa ~lanom IV. B. 7 (d);(VI) primanje i akreditiranje ambasadora; i

(VII) davanje pomilovanja za djela utvr|ena federalnim zak-onima, osim za ratne zlo~ine, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i geno-cida.

b) Potpredsjednik Federacije nadle‘an je za:(I) zamjenjivanje Predsjednika Federacije u uvjetima navedenim u ~lanu IV. B. 3;

(II) saradnju sa Predsjednikom Federacije u onim situacijama u kojima je potrebno da Predsjednik zatra‘i njegovu saglasnost;i

(III) izvr{avanje onih du‘nosti povjerenih od Predsjednika iliParlamenta Federacije.

c) Premijer je nadle‘an za:(I) provo|enje politike i izvr{avanje zakona federalne vlasti,

uklju~uju}i osiguranje izvr{avanja odluka sudova Federacije;(II) predlaganje smjenjivanja Predsjednika Federacije kako

je utvr|eno ~lanom IV. B. 3. (2);(III) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakono-

davstva; i(IV) pripremanje bud‘etskih prijedloga Parlamentu Feder-

acije.

d) Predsjednik Federacije i Premijer zajedni~ki su nadle‘niza vo|enje vanjskih poslova prema smjernicama Parlamenta Federacije prema ~lanu IV. A. 20. (1) (g).

e) Zamjenik Premijera nadle‘an je za:(I) vr{enje du‘nosti ministra odbrane ili ministra vanjskih

poslova;(II) pomaganje Premijeru u provo|enju politike i izvr{avanju

zakona Federacije;(III) odlu~ivanje da li }e se zatra‘iti mi{ljenje Ustavnog suda;

i(IV) vr{enje du‘nosti Premijera kada ovaj nije u mogu}nosti

obavljati svoju funkciju ili kada je mjesto Premijera upra‘njenodok novi Premijer ne preuzme funkciju.

f) Svaki ministar nadle‘an je za:(I) provo|enje federalne politike i izvr{avanje federalnih

zakona iz okvira nadle‘nosti svoga ministarstva ili izvr{avanja zadataka koje mu odredi Premijer;

(II) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima izokvira nadle‘nosti svoga ministarstva ili prema zadatku koji muodredi Premijer;

(III) rukovo|enje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svoga ministarstva;

(IV) izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i dono{enjepropisa u culju omogu}avanja izvr{avanja zakona iz nadle‘nostinjegovog ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, u skladusa ovim ustavom i zakonima Federacije;

(V) pripremanje, obja{njavanje i analiziranje bud‘etskih prijedloga iz nadle‘nosti svog ministarstva ili vr{enje drugihzadataka na zahtjev Premijera;

(VI) odgovaranje na pitanja bilo kojeg doma Parlamenta Federacije iz nadle‘nosti svog ministarstva ili izvr{avanje svakogdrugog zadatka koji mu povjeri Premijer;

(VII) pomaganje Premijeru u provo|enju politike iizvr{avanju zakona Federacije; i

(VIII) odlu~ivanje o odobravanju pokretanja postupka utvr|enog u ~lanu IV. B. 6. (1).g) Svaki zamjenik ministra nadle‘an je za:(I) pomaganje ministru u provo|enju politike i izvr{avanju

zakona Federacije;(II) pomaganje ministru u provo|enju ostalih funkcija

utvr|enih u paragrafu (f) ovog ~lana; i(III) zamjenjivanje ministra ukoliko ovaj nije u mogu}nosti

obavljati svoju funkciju, ili ako je mjesto ministra upra‘njeno,dok novi ministar ne preuzme du‘nost.

^lan 8.Predsjednik Federacije, u saglasnosti sa Potpredsjednikom

Federacije, imenuje {efove diplomatskih misija uz konsultacijusa Premijerom ili kandidatom za Premijera, i imenuje oficire uarmiji. Imenovanje zahtijeva prihva}anje ve}inom glasova svakog doma Parlamenta Federacije pod uvjetom da prihva}anje

imenovanja za ~lanove zajedni~ke komande armije odobri Domnaroda ve}inom glasova delegata Bo{njaka i delegata Hrvata.




^lan 9.Vlada Federacije je ovla{}ena donositi uredbe sa zakonskom

snagom u slu~aju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije

nije u mogu}nosti to u~initi. Svaka uredba imat }e snagu zakona i ne mo‘e derogirati prava i slobode utvr|ene ovim ustavom.Svaka uredba prestat }e va‘iti najkasnije istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, s tim da }e prestati va‘iti odmah poukidanju odlukom Parlamenta ili na kraju desetog dana od njenogobjavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba objavljena. Uredba objavljena dok Federacija upotre-bljava oru‘ane snage u skladu sa ovim ustavom ostat }e na snazido petog dana slijede}e sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje va‘iti, osim ako ne bude potvr|ena ali ni u kom slu~ajune}e va‘iti du‘e od {est mjeseci. Po isteku roka va‘enje uredbese ne mo‘e produ‘avati, uredba se ne mo‘e ponovo donositi nitidjelomi~no mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegovesaglasnosti.

4. Imunitet

^lan 10.Predsjednik Federacije, Potpredsjednik Federacije, Premijer,zamjenik Premijera i ostali ~lanovi Vlade ne mogu biti krivi~nogonjeni niti odgovorni u gra|anskom postupku za bilo kajuradnju u~injenu u vr{enju svoje funkcije.

C. SUDSKA VLAST FEDERACIJE

1. Op}e odredbe o sudovima

^lan 1.(1) Sudsku funkciju u Federaciji vr{e sudovi Federacije

navedeni u paragrafu 2. ovog ~lana, kantonalni sudovi navedeniu ~lanu V. 11. i op}inski sudovi navedeni u ~lanu VI. 7.

(2) Sudovi Federacije su:a) Ustavni sud,b) Vrhovni sud,

c) Sud za ljudska prava.^lan 2.

Svi organi vlasti izvr{avat }e i pomagati u izvr{avanju pre-suda i rje{enja svih sudova navedenih u ovom ustavu.

^lan 3.Ukoliko ovim ustavom nije druga~ije utvr|eno, pravila pos-

tupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju kao iosnovni principi pravi~nosti u postupcima pred sudovima bit }eutvr|eni zakonima Federacije. Zakonodavno tijelo kantona mo‘epropisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju kantonal-nim i op}inskim sudovima. U skladu sa tim pravilima, svaki sudmo‘e utvrditi svoju unutra{nju organizaciju i u vezi sa timdonijeti dopunska pravila.

^lan 4.(1) Sudska vlast u Federaciji samostalna je i nezavisna.(2) Sudovi }e osigurati jednak polo‘aj svim stranama u

sudskim postupcima.(3) Svi sudski postupci javni su, ukoliko, za odre|ene

izuzetne situacije, zakonom nije druga~ije utvr|eno. Sve presude javno se objavljuju.

2. Op}e odredbe o sudovima Federacije

^lan 5.(1) Sudije sudova Federacije bit }e ugledni pravnici najvi{ih

moralnih osobina.(2) Sudije sudova Federacije ne}e biti krivi~no gonjeni niti

odgovorni u gra|anskom postupku za bilo koju radnju u~injenuu vr{enju svoje funkcije.

^lan 6.Ako izri~ito druga~ije nije utvr|eno:

a) jednak je broj sudija Bo{njaka i sudija Hrvata u svakomsudu Federacije. Ostali }e biti odgovaraju}e zastupljeni u svakomtakvom sudu.

b) Sudije sudova Federacije imenuje Predsjednik Federacijeuz saglasnost Potpredsjednika i uz potvrdu ve}ine delegata uDomu naroda.

c) Sudije sudova Federacije bit }e u slu‘bi do dobi od 70godina, ukoliko ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogomsmijenjeni konsenzusom ostalih sudija toga suda. Me|utim, prvesudije imenovane u skladu sa ovim ustavom bit }e u slu‘bi u tokumandata od pet godina, ukoliko ranije ne napune 70 godina, imogu biti ponovo imenovani.

^lan 7.(1) Parlament Federacije zakonom utvr|uje pla}e i druge

uvjete slu‘be za sudije sudova Federacije, koji su jednaki, osim{to se predsjednicima sudova mogu utvrditi dodatne naknade.

(2) Pla}e i druge naknade sudija ne mogu biti umanjenetokom trajanja slu‘be ni u jednom od sudova Federacije.

^lan 8.(1) Osnovat }e se sudska policija radi pomo}i sudovima u

Federaciji u: osiguranju informacija, osiguranju prisustva svje-doka, privo|enju otpu‘enih osoba, odr‘avanju reda u sudnici i

sigurnosti suda te izvr{avanju sudskih naloga.(2) Ukupna nacionalna struktura sudske policije odra‘avat }enacionalnu strukturu stanovni{tva Federacije, a za svaku odlokalnih jedinica odra‘avat }e nacionalnu strukturu stanovni{tva u tom kantonu ili op}ini.

(3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanjesudskom policijom.

(4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila pod kojima sudska policija mo‘e pomagati ombudsmene, na njihov zahtjev,u vr{enju njihovih du‘nosti.

3. Ustavni sud

^lan 9.Ustavni sud sastoji se od devet sudija.

^lan 10.(1) Osnovna funkcija Ustavnog suda je rje{avanje sporova:

a) izme|u kantona;b) izme|u kantona i federalne vlasti;c) izme|u op}ina i njihovih kantona ili federalne vlasti; id) izme|u institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih

institucija federalne vlasti.(2) Ustavni sud:a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Fed-

eracije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jednetre}ine ~lanova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit }eda li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ilizakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom;

b) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera, predsjednika kantona ili jedne tre}ine poslanika u zakonodavnom tijelu kan-tona, utvrdit }e da li su ustav kantona i amandman na ustav,predlo‘eni zakon ili zakon koga je usvojilo to zakonodavnotijelo, u skladu sa ovim ustavom;

c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Fed-

eracije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrdit }e da li jepredlo‘eni ili usvojeni propis koji donosi organ federalne vlastiu skladu sa ovim ustavom;

d) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera ili predsjednika kantona, utvrdit }e da li je predlo‘eni ili usvojeni propis kojidonosi organ kantonalne ili op}inske vlasti u skladu sa ovimustavom.

(3) Ustavni sud odlu~uje i o ustavnim pitanjima koja mupredo~i Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom.

^lan 11.Kad Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni sud, u

toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovaraju}izakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit }e postupak ipredo~iti predmet Ustavnom sudu u skladu sa ~lanom IV. C. 10.(3).




^lan 12.Odluke Ustavnog suda kona~ne su i obavezuju}e, posebno

kada:

a) Sud rje{ava spor u skladu sa ~lanom IV. C. 10. (1). Svestrane u sporu moraju po{tovati tu odluku i pridr‘avati se naredbiSuda izdatih u toku ili na kraju postupka;

b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predlo‘eni zakon ili drugipropis Federacije ili bilo kojeg kantona ili op}ine nije u skladusa ovim ustavom. Taj ili drugi propis ne}e se primjenjivati,odnosno stupiti na snagu, osim ukoliko se ne izmijeni na na~inkoji propi{e Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rje{enja, koja ne mogu biti na snazi du‘e od {est mjeseci.

c) Sud odlu~i o ustavnom pitanju koje mu je predo~eno uskladu sa ~lanom IV. C. 10 (3). Odluka Ustavnog suda bit }eobavezuju}a za sud koji je predo~io pitanje u odnosu na postupaktokom kojeg je to pitanje pokrenuto i imat }e djejstvo utvr|enopod (b).

^lan 13.(1) U svakom postupku koji je u skladu sa ~lanom IV. C. 10.

(1), obje strane u sporu imaju pravo biti zastupljene. Sud mo‘eodobriti drugim dr‘avnim organima, koje smatra zainteresiranimstranama u sporu, da u~estvuju u postupku.

(2) U svakom postupku, koji je u skladu sa ~lanom IV. C. 10.(2) osoba ili osobe koje su zatra‘ile ocjenu ustavnosti imaju pravobiti zastupljene isto kao i predstavnik doma ili zakonodavnogtijela koje je usvojilo taj zakon.

(3) U svakom postupku, koji je u skladu sa ~lanom IV. C. 10.(3), sve strane u postupku, u kojem se pojavilo ustavno pitanje,imaju pravo biti zastupljene.

4. Vrhovni sud

^lan 14.Broj sudija Vrhovnog suda utvr|uje se zakonom Federacije

prema potrebi, s tim da ne mo‘e biti manji od devet sudija.

^lan 15.(1) Vrhovni sud najvi{i je ‘albeni sud Federacije, uklju~uju}i

i odlu~ivanje o ‘albama na odluke kantonalnih sudova u vezi sa pitanjima koja se ti~u Ustava, zakona i drugih propisa Federacijei drugim pitanjima utvr|enim zakonodavstvom Federacije, osimonih iz nadle‘nosti Ustavnog suda ili Suda za ljudska prava.

(2) Vrhovni sud ima i izvorne nadle‘nosti utvr|ene federal-nim zakonima.

^lan 16.Presude Vrhovnog suda kona~ne su i obavezuju}e. Presude,

kao i rje{enja Suda koja se odnose na ‘albe podnijete u skladu sa ~lanom IV. C. 15. (1), posebno su obavezuju}e za strane upostupku kao i za sud na ~ije je odluke ‘alba izjavljena.

^lan 17.U vr{enju izvornih nadle‘nosti iz ~lana IV. C. 15. (2),

Vrhovni sud ima, uz sva ovla{}enja utvr|ena zakonom po kojem

djeluje, ista ovla{}enja koja imaju i drugi prvostepeni sudovi iiste nadle‘nosti u skladu sa zakonima navedenim u ~lanu IV. C.3.

5. Sud za ljudska prava

^lan 18.(1) Sud za ljudska prava sastoji se od trojice sudija, jednog

Bo{njaka, jednog Hrvata i jednog iz ostalih naroda.(2) Ukoliko Sud utvrdi da njegov rad zahtijeva u~e{}e vi{e

sudija radi blagovremenog rje{avanja predmeta, Parlament Fed-eracije u skladu sa zakonom imenovat }e dodatne sudije, a prema gore navedenom omjeru.

^lan 19.Nadle‘nost Suda za ljudska prava odnosi se na svako pitanje

koje se ti~e ustavne ili druge zakonske odredbe, vezano za ljudska

prava ili osnovne slobode ili bilo koje instrumente navedene uAneksu. Sud je nadle‘an za slu~ajeve zapo~ete nakon 1. januara 1991. godine.

^lan 20.Svaka strana u ‘albenom postupku, u kome je neki drugi sud

Federacije ili kantona izrekao presudu bez prava na ‘albu mo‘e,

iz bilo kojeg razloga osim zbog isteka roka za koji je odgovorna strana koja je pokrenula postupak, podnijeti ‘albu na presuduSudu za ljudska prava na osnovu bilo kojeg pitanja iz okvira njegove nadle‘nosti. Sud mo‘e izdavati naredbe ili poduzimatidruge mjere koje smatra odgovaraju}im. Odluke Suda sukona~ne i obavezuju}e.

^lan 21.(1) @alba se mo‘e podnijeti Sudu za ljudska prava i ukoliko

postupak pred nekim drugim sudom Federacije ili kantona neo-pravdano dugo traje.

(2) Sud }e, nakon prethodnog razmatranja da li je postupakpred nekim drugim sudom Federacije ili kantona neopravdanodugo trajao, i da li predmet ‘albe spada u njegovu nadle‘nost,odlu~iti da li }e prihvatiti takvu ‘albu.

(3) Sud mo‘e poduzeti i druge mjere za ubrzanje postupka.^lan 22.

Ustavni sud, Vrhovni sud ili kantonalni sud, na zahtjev bilokoje od strana u ‘albenom postupku pred njim, ili na vlastituinicijativu u odnosu na takvu ‘albu, mo‘e se obratiti Sudu za ljudska prava s pitanjem koje je proiza{lo iz ‘albe, ako je topitanje u vezi sa bilo ~ime iz nadle‘nosti toga suda. Odgovor Suda za ljudska prava obavezuju}i je za sud koji je uputio takvopitanje.

^lan 23.(1) Sud za ljudska prava propisuje svoj postupak i organi-

zaciju.(2) Sudsko vije}e sastavljeno je na na~in utvr|en ~lanom IV.

C. 18. (1).(3) Sud }e dozvoliti pismene i usmene iskaze u svakom

postupku u skladu sa ~lanovima IV. C. 20. do 22.

V. KANTONALNE VLASTI

1. Op}e odredbe^lan 1.

U izvr{avanju svojih nadle‘nosti utvr|enih u ~lanovima III.2. i 4. svaki kanton }e:

a) poduzeti sve potrebne mjere za{tite ljudskih prava i slo-boda utvr|enih u ~lanovima II. A. 1. do 7. i predvi|enih uinstrumentima u Aneksu, i djelovat }e u skladu sa ovim ustavom;

b) izvr{avati svoje nadle‘nosti vode}i ra~una o nacionalnojstrukturi stanovni{tva u svakoj op}ini.

^lan 2.(1) Svaki kanton ovla{}en je da delegira ili prenese svoje

nadle‘nosti na op}ine na svojoj teritoriji ili na federalnu vlast.(2) Svaki kanton mo‘e delegirati svoje nadle‘nosti vezane za

obrazovanje, kulturu, turizam, lokalno poslovanje i dobrotvorneaktivnosti, radio i televiziju op}inama na svojoj teritoriji, a du‘an

je to u~initi prema op}inama ~ije ve}insko stanovni{tvo, ponacionalnoj strukturi, nije stanovni{tvo koje ~ini nacionalnuve}inu u kantonu kao cjelini.

(3) Svaki kanton mo‘e zaklju~ivati sporazume sa dr‘avama i me|unarodnim organizacijama samo uz saglasnost Parlamenta Federacije.

^lan 3.Kantoni sa bo{nja~kom ili hrvatskom ve}inom mogu osnivati

savjete kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezisa pitanjima od zajedni~kog interesa za njihove zajednice i radiobavje{tavanja svojih predstavnika u Domu naroda. Savjetimogu osnovati koordinaciona tijela, kao {to su komisije i radnegrupe, radi razmjene informacija i uskla|ivanja aktivnosti kan-tona u izvr{avanju njihovih nadle‘nosti, ali ne mogu obuhvatativojne ili politi~ke dogovore.

^lan 4.

Svaki kanton ima ustav, kojim se osiguravaju:a) dolje navedene institucije; ib) za{tita prava i sloboda utvr|enih ovim ustavom.




Ustavi kantona moraju biti u skladu sa ovim ustavom.

2. Zakonodavna tijela kantona

^lan 5.(1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od

jednog doma, ~iji je broj poslanika utvr|en u odnosu na nacion-alnu strukturu stanovni{tva, ali koji ne mo‘e biti manji od 30 nitive}i od 50 poslanika.

(2) Poslanici u zakonodavnom tijelu kantona imaju dvo-godi{nji mandat.

(3) Poslanike u zakonodavnom tijelu kantona biraju bira~i na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na cijeloj teritoriji kantona. Svaki bira~ ima pravo glasati za bilokoju od registriranih stranki.

(4) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljujeizbornu listu kandidata. Kantonalni poslanici bit }e birani sa vrha liste te stranke prema broju dobivenih glasova; zamjene za poslanike vr{e se od osoba koje slijede na ostatku liste.

(5) Svaki bira~ mo‘e biti biran za kantonalnog poslanika.(6) Zakonodavno tijelo kantona prvi put bit }e sazvano

najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora.^lan 6.

Zakonodavno tijelo kantona:a) priprema i dvotre}inskom ve}inom usvaja kantonalni us-

tav;b) bira predsjednika kantona, kao {to je utvr|eno ~lanom V.

8;c) bira kantonalne sudije, kao {to je utvr|eno ~lanom V. 11;d) utvr|uje nadle‘nost kantonalnih i op}inskih sudova;e) donosi ostale propise za izvr{avanje kantonalnih

nadle‘nosti; if) usvaja bud‘et kantona i donosi zakone o oporezivanju i na

druge na~ine osigurava potrebno finansiranje.^lan 7.

(1) Svako zakonodavno tijelo kantona bira predsjedavaju-

}eg, izme|u svojih poslanika i donosi poslovnik.(2) Zakonodavno tijelo kantona zasjeda javno, osim u izuzet-nim okolnostima predvi|enim njegovim poslovnikom, i objavljuje izvje{taje o zasjedanjima i odlukama.

(3) Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao {to je u njima utvr|eno, ali ne prije nego {to budu objavljeni.

(4) Krivi~ni postupak ili gra|anska parnica ne mogu bitipokrenuti protiv kantonalnog poslanika, niti kantonalni poslanikmo‘e biti zadr‘an u pritvoru ili ka‘njen na bilo koji drugi na~inzbog izra‘enog mi{ljenja i datog glasa u zakonodavnom tijelu.

(5) Zakonodavno tijelo kantona mo‘e provoditi istrage i u tusvrhu zatra‘iti da mu se predo~e dokumenti i svjedo~enja.

3. Izvr{na vlast kantona

^lan 8.(1) Svaki kanton ima predsjednika koji se bira ve}inom

glasova u zakonodavnom tijelu kantona izme|u kandidata koje

predlo‘e poslanici.(2) Predsjednik kantona ima dvogodi{nji mandat i ne mo‘e

biti biran vi{e od dva puta uzastopno.(3) Predsjednik kantona mo‘e biti smijenjen dvotre}inskom

ve}inom u zakonodavnom tijelu kantona.(4) Ukoliko mjesto predsjednika kantona ostane upra‘njeno,

kantonalno zakonodavno tijelo izabrat }e novog predsjednika uroku od 30 dana. U slu~aju da predsjednik kantona bude privre-meno u nemogu}nosti da obavlja svoju du‘nost, predsjedavaju}ikantonalnog zakonodavnog tijela vr{it }e funkciju predsjednika kantona.

(5) Vladu kantona imenuje predsjednik kantona i potvr|uje je kantonalno zakonodavno tijelo ve}inom glasova. Organizacija kantonalne vlade ure|uje se u skladu sa kantonalnim ustavom,tako da vlada odra‘ava nacionalni sastav stanovni{tva kaocjeline, s tim da u svakom slu~aju osigurava zastupljenost kon-stitutivnih naroda.

^lan 9.Vlada kantona nadle‘na je za:

a) provo|enje kantonalne politike i izvr{avanje kantonalnihzakona, izvr{avanje odluka svakog kantonalnog ili federalnogsuda i vr{enje svake druge nadle‘nosti povjerene kantonu od

federalne vlasti;b) pripremu prijedloga bud‘eta kojeg odobrava kantonalnozakonodavno tijelo;

c) osiguranje saradnje kantonalne vlade i ombudsmena;d) nadzor nad istragom i krivi~nim gonjenjem u vezi sa

kr{enjem kantonalnih zakona, kao i nad kantonalnom policijoma, posebno, osiguranjem po{tovanja odredbi ~lana V. 10; i

e) izvr{avanje drugih nadle‘nosti utvr|enih zakonom ili kan-tonalnim ustavom.

^lan 10.U izvr{avanju svojih nadle‘nosti u odnosu na kantonalnu

policiju, kantonalna vlada }e osigurati da nacionalna struktura policije odra‘ava nacionalnu strukturu stanovni{tva toga kan-tona, s tim da nacionalna struktura policije svake op}ine mora odra‘avati nacionalnu strukturu stanovni{tva te op}ine.

4. Kantonalno sudstvo

^lan 11.(1) Svaki kanton ima sudove koji imaju izvornu nadle‘nost

u stvarima koje ne spadaju u nadle‘nost op}inskih sudova i drugenadle‘nosti utvr|ene zakonom i koji odlu~uju po ‘albama na presude op}inskih sudova,

(2) Kantonalne sudije predla‘e kantonalni predsjednik, izredova uglednih pravnika, a bira ih ve}inom glasova kantonalnozakonodavno tijelo, s tim da nacionalna struktura sudstva ucjelini odra‘ava nacionalnu strukturu stanovni{tva tog kantona.

(3) Kantonalne sudije bit }e u slu‘bi do dobi od 70 godina,ukoliko ne podnesu ostavku ili ne budu smijenjeni konsenzusomsudija Vrhovnog suda. Uvjeti slu‘be bit }e odre|eni kantonalnimzakonima. Pla}e i druge naknade sudija ne mogu biti umanjenetokom njihove slu‘be na sudu kantona.

(4) Svaki kantonalni sud bira svoga predsjednika.

VI. OP]INSKE VLASTI^lan 1.

U vr{enju svojih nadle‘nosti svaka op}ina:a) poduzima sve potrebne mjere u cilju osiguranja za{tite

prava i sloboda utvr|enih u ~lanovima II. A. 1. do 7. i u instru-mentima navedenim u Aneksu;

b) vodi ra~una o nacionalnoj strukturi stanovni{tva u op}ini.^lan 2.

(1) U op}ini se ostvaruje lokalna samouprava.(2) Op}ina ima statut koji mora biti u skladu sa ovim usta-

vom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.^lan 3.

(1) Svaka op}ina ima op}insko vije}e.(2) Mandat ~lanova op}inskog vije}a je dvije godine, s tim

da mandat prvih ~lanova op}inskog vije}a traje jednu godinu.

(3) Op}inske vije}nike biraju, demokratskim putem, bira~ina neposrednim i tajnim izborima na cijelom podru~ju op}ine.Svaki bira~ ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku.Svaka stranka }e dobiti broj vije}ni~kih mjesta srazmjerno pro-centu osvojenih od ukupnog broja va‘e}ih glasova.

(4) Svaki bira~ mo‘e biti biran za op}inskog vije}nika.^lan 4.

Op}insko vije}e:a) priprema i dvotre}inskom ve}inom glasova usvaja statut

op}ine;b) bira op}inskog na~elnika;c) usvaja op}inski bud‘et i donosi propise o oporezivanju i

na druge na~ine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigu-rali kantonalna ili federalna vlast; i

d) donosi druge propise u izvr{avanju op}inskih nadle‘nosti.^lan 5.

(1) Op}insko vije}e stvara uvjete za izbor op}inskog na~el-nika i donosi svoj poslovnik koji mora biti u skladu sa federalnimi kantonalnim zakonodavstvom.




(2) Op}insko vije}e zasjeda javno, osim u izuzetnim okol-nostima predvi|enim u svom poslovniku, i vodi zapisnike odonesenim odlukama.

(3) Op}inski propisi stupaju na snagu kao {to je u njima propisano ali ne prije nego {to budu objavljeni.^lan 6.

Op}inski na~elnik nadle‘an je za:a) imenovanje i smjenjivanje op}inskih slu‘benika;b) provo|enje op}inske politike, izvr{avanje op}inskih pro-

pisa, i delegiranih ili prenesenih nadle‘nosti op}ini od kantonalnei federalne vlasti;

c) osiguranje saradnje op}inskih slu‘benika sa om-budsmenima; i

d) podno{enje izvje{taja op}inskom vije}u i javnosti oprovo|enju op}inske politike i svojim aktivnostima.

^lan 7.(1) Op}ina ima sudove, koji se mogu osnovati u saradnji sa

drugim op}inama. Op}inski sudovi imaju izvornu nadle‘nost za sve gra|anske i krivi~ne stvari, osim ako je ovim ustavom,

kantonalnim ustavom, zakonom Federacije ili zakonom kantona,dio izvorne nadle‘nosti prenesen na neki drugi sud.(2) Op}inske sudove osniva i finansira kantonalna vlast.(3) Sudije op}inskih sudova imenuje predsjednik najvi{eg

kantonalnog suda nakon konsultacija sa op}inskim na~elnikom.(4) Op}inske sudije bit }e u slu‘bi do dobi od 70 godina, osim

ako ne podnesu ostavku ili ne budu smijenjeni konsenzusomsudija najvi{eg kantonalnog suda. Uvjeti slu‘be bit }e odre|enikantonalnim zakonom. Pla}e i ostale naknade sudija ne mogu bitiumanjene tokom slu‘be u op}inskim sudovima u okviru kantona.

VII. ME\UNARODNI ODNOSI

^lan 1.Me|unarodni odnosi Federacije zasnivaju se na me|unarod-

nom subjektivitetu, teritorijalnom integritetu i kontinuitetu Re-publike Bosne i Hercegovine.

^lan 2.Me|unarodni odnosi Federacije zasnivaju se na po{tivanjume|unarodnog prava, obaveza iz me|unarodnih ugovora i na na~elu da se me|unarodni sukobi moraju rje{avati mirnim putem.

^lan 3.Me|unarodni ugovori i drugi me|unarodni sporazumi na

snazi, u odnosu na Federaciju, i op}a pravila me|unarodnogprava, sastavni su dio zakonodavstva Federacije. U slu~aju bilokoje nesaglasnosti izme|u me|unarodnih ugovora i zakono-davstva, prevagnut }e me|unarodni ugovori.

^lan 4.(1) Me|unarodne ugovore i druge sporazume potpisuje i

ratificira, u ime Federacije, Predsjednik Federacije. Oni stupajuna snagu u Federaciji samo ako ih odobri Parlament Federacije,osim kad je zakonom utvr|eno da pojedine vrste me|unarodnihugovora i sporazuma ne zahtijevaju takvo odobrenje.

(2) Predsjednik Federacije mo‘e, po savjetu Premijera, ot-kazati me|unarodne ugovore ili sporazume ukoliko mu todopu{ta me|unarodno pravo, a du‘an je tako postupiti kad tozahtijeva Parlament Federacije.

VIII. AMANDMANI NA USTAV

^lan 1.(1) Amandmane na Ustav mo‘e predlagati Predsjednik Fed-

eracije u saglasnosti sa Potpredsjednikom, Vlada Federacije,ve}ina poslanika u Predstavni~kom domu ili ve}ina bo{nja~kih ihrvatskih delegata u Domu naroda.

(2) Predlo‘eni amandman na Ustav ne}e se kona~no razma-trati ni u jednom od domova Parlamenta Federacije prije isteka roka od dvije sedmice nakon {to su prvi put bili podneseni.

(3) Predlo‘eni amandman usvaja se:a) u Domu naroda prostom ve}inom, uklju~uju}i ve}inu

bo{nja~kih i ve}inu hrvatskih delegata;b) u Predstavni~kom domu dvotre}inskom ve}inomposlanika.

^lan 2.Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinuti niti

umanjiti nijedno od prava i sloboda utvr|enih u ~lanu II. A. 1. do

7. ni promijeniti ovaj ~lan Ustava.IX. USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA IPRIJELAZNA RJE[ENJA

^lan 1.(1) Ustav Federacije usvojit }e i proglasiti Ustavotvorna

skup{tina, koja se sastoji od onih poslanika koji su izabrani na izborima 1990. godine u Skup{tinu Republike Bosne i Herce-govine, a ~iji je mandat jo{ uvijek va‘e}i.

(2) Usvajanje Ustava zahtijeva dvotre}insku ve}inu Usta-votvorne skup{tine, uklju~uju}i konsenzus izme|u ve}ine~lanova delegacije hrvatskog naroda, koja se sastoji od svihposlanika hrvatske nacionalnosti i ve}ine ~lanova delegacijebo{nja~kog naroda, koja se sastoji od svih poslanika bo{nja~kenacionalnosti.

(3) Osvaj ustav stupa na snagu u pono} onog dana kada ga

usvoji Ustavotvorna skup{tina.^lan 2.(1) Ustavotvorna skup{tina:a) usvaja Ustav Federacije u skladu sa ~lanom IX. 1;b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom periodu, Pot-

predsjednika Federacije u prijelaznom periodu i Vladu Federacijeu prijelaznom periodu, kako je utvr|eno u ~lanu IX. 3 (3); i

c) usvaja izborni zakon u prijelaznom periodu, u skladu sa ~lanom IX. 3. (4) i ~lanom IX. 4. (1).

(2) Svi zakoni koje usvoji Ustavotvorna skup{tina ostaju na snazi pet mjeseci nakon {to se Parlament Federacije prvi put sastane, osim ako ih Parlament ne potvrdi.

^lan 3.(1) Do prvog saziva Predstavni~kog doma, njegove funkcije

prema ovom ustavu, vr{i Ustavotvorna skup{tina iz ~lana IX. 1.(1).

(2) Do prvog saziva Doma naroda, njegove funkcije prema ovom ustavu vr{i Ustavotvorna skup{tina. Za odluke koje zahtijevaju odvojeno glasanje bo{nja~kih i hrvatskih delegacija uDomu naroda, glasovi hrvatske i bo{nja~ke delegacije u Usta-votvornoj skup{tini zadovoljavat }e ovaj zahtjev.

(3) ^im ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skup{tina bira Predsjednika i Potpredsjednika Federacije u prijelaznomperiodu, primjenjuju}i na odgovaraju}i na~in odredbe ~lana IV.B. 2. i gore navedene paragrafe (1) i (2). Ovi dr‘avni funkcionerizatim predla‘u Vladu Federacije u preijalaznom periodu,primjenjuju}i na odgovaraju}i na~in odredbe ~lana IV. B. 5. igore navedeni paragraf (1), i imenuju sudije federalnih sudova uprijelaznom periodu, primjenjuju}i na odgovaraju}i na~inodredbe ~lana IV. C. 6. (b). Predsjednik, Potpredsjednik Feder-acije i ~lanovi Vlade Federacije u prijelaznom periodu vr{edu‘nosti odgovaraju}ih stalnih funkcionera u skladu sa ovimustavom, dok ne budu zamijenjeni funkcionerima izabranim ili

imenovanim u skladu sa ~lanom IX. 4. (2).(4) Kantonalna zakonodavna tijela u prijelaznom periodu bit }e izabrana u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovogustava, a sastojat }e se od pet odbornika u svakoj skup{tiniop}ine, koji }e biti izabrani od strane i izme|u odbornika skup{tine op}ine izabranih 1990. godine, ~iji su mandati jo{uvijek va‘e}i. Ova zakonodavna tijela u prijelaznom periodu uroku od deset dana izabrat }e sve druge organe u prijelaznomperiodu u skladu sa ovim ustavom.

(5) ^im ovaj ustav stupi na snagu odbornici u svakojskup{tini op}ine izabrani 1990. godine, ~iji su mandati jo{ uvijekva‘e}i, u najkra}em roku }e izabrati op}inske organe u prijelaznom periodu u skladu sa ovim ustavom.

^lan 4.(1) Izbori za Predstavni~ki dom i Dom naroda odr‘at }e se u

roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog ustava, a za

kantonalna zakonodavna tijela i op}inska vije}a u roku od pet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog ustava. Ovi izbori bit }eure|eni zakonom koji }e usvojiti Ustavotvorna skup{tina




ve}inom glasova, uklju~uju}i ve}inu glasova bo{nja~kihposlanika i ve}inu glasova hrvatskih poslanika, a nadgledat }e ihUjedinjeni narodi i Konferencija o evropskoj sigurnosti i sarad-

nji. (2) U roku od dvije sedmice nakon prvog saziva oba doma Parlamenta Federacije, domovi }e izabrati Predsjednika i Pot-predsjednika Federacije. U roku od dvije sedmice nakon izbora,Predsjednik, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, imenovat }e Vladu Federacije, a Predstavni~ki dom }e razmotriti imeno-vanja Vlade po hitnom postupku.

(3) Nijedna osoba, osu|ena za ratne zlo~ine ili protiv koje jepokrenut sudski postupak zbog po~injenih ratnih zlo~ina, nemo‘e biti izabrana ni na jednu javnu funkciju u Federaciji.

^lan 5.(1) Svi zakoni, drugi propisi i sudska pravila koji su na snazi

u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostat }e na snazi u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim ustavom, doknadle‘ni organi vlasti ne odlu~e druga~ije.

(2) Svi me|unarodni ugovori i sporazumi na snazi u Feder-aciji, na dan stupanja na snagu ovog ustava, ostat }e na snaziukoliko ih ne otka‘e Predsjednik Federacije u skladu sa ~lanomVII. 4. (2).

^lan 6.Sve osobe na dr‘avnoj funkciji u Federaciji na dan stupanja

na snagu ovog ustava, ostat }e na toj funkciji dok ne budurazrije{eni u skladu sa odgovaraju}im zakonom ili dok se ta funkcija ne ukine.

^lan 7.Objavljeni rezultati popisa stanovni{tva iz 1991. godine kor-

istit }e se u prora~unima koji zahtijevaju podatke o stanovni{tvu.

^lan 8.Svi postupci u sudovima, organima i tijelima koja vr{e javna

ovla{}enja na teritoriji Federacije, na dan stupanja na snagu ovogustava, nastavit }e se ili }e se prenijeti na druge sudove, organe i

tijela koja }e biti osnovana prema ovom ustavu, a u skladu sa zakonodavstvom kojim su utvr|ene nadle‘nosti tih sudova, or-gana i tijela.

^lan 9.Slijede}e odredbe koje se odnose na odre|ene prijelazne

me|unarodne aran‘mane primjenjuju se na periode kako slijedi:a) dok Federacija ne usvoji zakone o sudskim postupcima iz

~lana IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu primjenjivati va‘e}ezakone o sudskim postupcima koji nisu u suprotnosti sa ovimustavom.

b) u prijelaznom periodu predsjednik Vrhovnog suda mo‘esklapati aran‘mane sa odgovaraju}im me|unarodnim tijelima,radi obavljanja funkcija koje se povjeravaju sudskoj policiji.

c) prvih pet godina nakon stupanja na snagu ovog ustava,trojicu sudija Ustavnog suda, koji }e biti stranci i koji nisudr‘avljani nijedne susjedne dr‘ave, imenovat }e predsjednikMe|unarodnog suda pravde nakon konsultacija sa Predsjed-nikom i Potpredsjednikom Federacije;

d) (I) Sud za ljudska prava djelovat }e u okviru mehanizma kojeg je ustanovio Savjet Evrope Rezolucijom 93 (6) svojegMinistarskog savjeta, s tim da se ta rezolucija mo‘e mijenjati svedok bude primjenjiva na Federaciju;

(II) Sud za ljudska prava, u po~etku, sastojat }e se od sedamsudija, od kojih }e trojica biti imenovana i obavljati funkciju uskladu sa uvjetima iz ~lana IV. C. 6. Ministarski savjet Savjeta Evrope imenovat }e ~etvoricu sudija ovog suda u skladu sa Rezolucijom 93 (6). Te sudije }e biti stranci, koji ne mogu bitidr‘avljani nijedne od susjednih dr‘ava;

(III) Ako Sud za ljudska prava zaklju~i da njegov rad zahtijeva u~e{}e vi{e sudija da bi se izbjegli nepotrebni zastoji urje{avanju sporova, Predsjednik Federacije }e dogovoriti sa Savjetom Evrope da se imenuju dodatne sudije u skladu sa omjerom doma}ih i stranih sudija utvr|enim u ~lanu IX. 9. d) (II).

e) Za period koji ne mo‘e biti manji od tri godine i u slu~ajudok Parlament Federacije ne donese zakon koji regulira imeno-vanje ombudsmena, njih }e imenovati i razrje{avati Konferencija

o evropskoj sigurnosti i saradnji nakon konsultacija sa Predsjed-nikom i Potpredsjednikom Federacije.

^lan 10.Ovaj ustav }e se primjenjivati u distriktu Sarajevo i op}ini

grada Mostara dok su pod me|unarodnom upravom, akodruga~ije ne odlu~i me|unarodni upravitelj koji ne smije odstu-pati od poglavlja II. o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.Predsjednik Federacije za vrijeme me|unarodne uprave konsul-tirat }e se sa me|unarodnim upraviteljima kako bi se olak{ala potpuna primjena ovog ustava u tim op}inama, kao i neposrednonakon isteka tog perioda.

^lan 11.(1) Skup{tina Republike Bosne i Hercegovine, izabrana

1990. godine nastavlja sa svojim radom prema nadle‘nostima utvr|enim u Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, dok ne budepostignut i proveden kona~an mirovni sporazum za Bosnu iHercegovinu.

(2) Predsjedni{tvo Republike Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Bosne i Hercegovine zadr‘at }e svoje nadle‘nosti uskladu sa Ustavom Republike Bosne i Hercegovine dok ne budepostignut i proveden kona~ni mirovni sporazum za Bosnu iHercegovinu, s tim {to njihove nadle‘nosti ne smiju zadirati uovla{}enja dr‘avnih organa uspostavljena u skladu sa ovim usta-vom.

(3) Dok funkcioneri federacije, kantona i op}ina u prijelaznom periodu ne budu izabrani u skladu sa ~lanom IX. 3.postoje}i administrativni aran‘mani ostat }e na snazi unutar Federacije, osim u op}ini grada Mostara, kojom }e upravljatiuparvitelj Evropske unije u periodu do dvije godine.

ANEKS USTAVA FEDERACIJE BOSNE IHERCEGOVINE

INSTRUMENTI ZA ZA[TITU LJUDSKIH PRAVA KOJIIMAJU PRAVNU SNAGU USTAVNIH ODREDABA

1. Konvencija o sprije~avanju i ka‘njavanju zlo~ina geno-cida, 1948.

2. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, 1948.3. @enevske konvencije I-IV. o za{titi ‘rtava rata, 1949. i

@enevski dopunski protokoli I-II. 1977.4. Evropska konvencija o za{titi ljudskih prava i temeljnih

sloboda, i dopunski protokoli, 1950.5. Konvencija o pravnom statusu izbjeglica, 1951. i dopunski

protokol, 1966.6. Konvencija o nacionalnosti udatih ‘ena, 1957.7. Konvencija o smanjenju broja apatrida, 1961.8. Evropska socijalna povelja, 1961. i dopunski protokol 1.9. Me|unarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne

diskriminacije, 1965.

10. Me|unarodni ugovor o gra|anskim i politi~kim pravima,1966. i pripadaju}i mu dopunski Opcionalni protokoli, 1989.11. Me|unarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kul-

turnim pravima, 1966.12. Me|unarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta disk-

riminacije ‘ena, 1979.13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o eliminiranju svih vrsta

netolerancije i diskriminacije na osnovu vjere ili vjeroispovijesti,1981.

14. Konvencija protiv mu~enja i drugih vrsta okrutnog, ne-humanog ili poni‘avaju}eg postupanja ili ka‘njavanja, 1984.

15. Evropska konvencija o sprije~avanju mu~enja, nehuma-nog ili poni‘avaju}eg postupanja ili ka‘njavanja, 1987.

16. Konvencija o pravima djeteta, 1989.17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u

inozemstvu i ~lanova njihovih obitelji, 1990.18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljud-

skoj dimenziji KESS-a, Poglavlje IV, 1990.19. Preporuke parlamentarne skup{tine Evropskog savjeta opravima manjina, paragrafi 10-13, 1990.




20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba kojepripadaju nacionalnim ili etni~kim, vjerskim ili jezi~kim manji-nama, 1990.

21. Evropska povelja o regionalnim jezicima i jezicima manjina, 1992.

1Na osnovu ~lana IX, 1, (1) i (3) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Herce-govine, na sjednici Ustavotvorne skup{tine odr‘anoj 30. o‘ujka 1994. godine, donosi

ODLUKUO PROGLA[ENJU USTAVA FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Progla{ava se Ustav Federacije Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Herce-

govine na sjednici Ustavotvorne skup{tine odr‘anoj 30. o‘ujka 1994. godine.Ustav Federacije Bosne i Hercegovine stupa na snagu u

pono} 30. o‘ujka 1994. godine.

US broj 1/9430. o‘ujka 1994. godine

Sarajevo



USTAVFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Uvjereni da demokratske institucije temeljne na po{tivanjuljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad izme|u sebe isvojih zajednica,

Odbijaju}i nasilje rata,U ‘elji da pridonesu unapre|enju mira,U ‘elji da promi~u slobodu pojedinca i razvijaju slobodno

tr‘i{te,Vo|eni na~elima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne

deklaracije o ljudskim pravima, Izjavom i na~elima Me|una-rodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji usvojenim na zasjedanjuu Londonu, kao i odlukama Vije}a sigurnosti Ujedinjenih naroda koje se odnose na biv{u Jugoslaviju,

Na temelju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti RepublikeBosne i Hercegovine,

Narodi i gra|ani Bosne i Hercegovine, odlu~ni da osigurajupunu nacionalnu jednakost, demokratske odnose i najvi{e stand-arde ljudskih prava i sloboda, ovim osnivaju Federaciju Bosnei Hercegovine.

I. USPOSTAVA FEDERACIJE

^lanak 1(1) Bo{njaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s

ostalima, i gra|ani Republike Bosne i Hercegovine, ostvaruju}isvoja suverena prava, preoblikuju nutarnji ustroj teritorija sve}inskim bo{nja~kim i hrvatskim pu~anstvom u RepubliciBosni i Hercegovini u Federaciju Bosne i Hercegovine koja sesastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovor-nostima.

(2) Odluke o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne iHercegovine s ve}inskim srpskim pu~anstvom donijet }e setijekom pregovora o miru i na Me|unarodnoj konferenciji obiv{oj Jugoslaviji.

^lanak 2Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jed-

inica (kantona). Metode i postupci fizi~kog odre|ivanja granica

izme|u kantona utvrdit }e se federalnim propisima. Kantoni }ese imenovati isklju~ivo po gradovima sjedi{tima kantonalnihvlasti ili po regionalno-zemljopisnim karakteristikama.

^lanak 3Slu‘beno je ime Federacije: Federacija Bosne i Hercegovine.

^lanak 4Glavni je grad Federacije Sarajevo.

^lanak 5(1) Federacija ima grb, zastavu, himnu i pe~at, kao i druga

znamenja kako odlu~i Parlament Federacije u skladu s to~kom(2) ovog ~lanka.

(2) Za prihva}anje znamenja potrebna je ve}ina glasova usvakom domu Parlamenta Federacije, uklju~uju}i ve}inu glasova bo{nja~kih izaslanika i ve}inu glasova hrvatskih izaslanika uDomu naroda.

^lanak 6(1) Slu‘beni su jezici Federacije bosanski jezik i hrvatski

jezik. Slu‘beno je pismo latinica.(2) Ostali se jezici mogu koristiti kao sredstva komunikacije

i nastave.(3) Dodatni jezici mogu se odrediti kao slu‘beni ve}inom

glasova u svakom domu Parlamenta Federacije, uklju~uju}ive}inu glasova bo{nja~kih izaslanika i ve}inu glasova hrvatskihizaslanika u Domu naroda.

II. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE

A. OP]E ODREDBE

^lanak 1Budu}i da se na~ela, te prava i slobode utvr|ena instrumen-

tima navedenim u Dodatku ovog ustava primjenjuju na cijelojteritoriji Republike Bosne i Hercegovine, slijede}e se odredbeodnose na Federaciju.

^lanak 2Federacija }e osigurati primjenu najvi{e razine me|unarodno

priznatih prava i sloboda utvr|enih u dokumentima navedenimu Dodatku. Osobito:

(1) Sve osobe unutar teritorija Federacije u‘ivaju slijede}a prava:

a) na ‘ivot;b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po

zakonu;c) na jednakost pred zakonom;d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boje ko-

‘e, spola, jezika, vjere ili uvjerenja, politi~kih i drugih stavova,nacionalnog ili socijalnog podrijetla;

e) na pravi~an krivi~ni postupak;f) na zabranu mu~enja, te okrutnog i nehumanog postupka ili

ka‘njavanja;g) na privatnost;h) na slobodu kretanja;i) na azil; j) na za{titu obitelji i djece;

k) na imovinu;l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu mi{-ljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, uklju~uju}i privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu udru‘ivanja;uklju~uju}i slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima; te slo-bodu neudru‘ivanja; slobodu na rad;

m) na izobrazbu;n) na socijalnu za{titu;o) na zdravstvenu za{titu;p) na prehranu;r) na uto~i{te; is) na za{titu manjina i potencijalno ugro‘enih skupina;(2) Svi gra|ani u‘ivaju slijede}a prava:a) na osnivanje i pripadanje politi~kim strankama; ib) na politi~ka prava: sudjelovanja u javnim poslovima;

jednakopravnog pristupa javnim slu‘bama; da biraju i da budubirani.

^lanak 3Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratakdomovima svog podrijetla i obitavanja.




^lanak 4Sve osobe imaju pravo, u skladu s federalnim i kantonalnim

zakonodavstvom, na povrat svekolike imovine koje su li{eni

tijekom etni~kog progona, te na nadoknadu svekolike imovinekoja im se ne mo‘e povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzetepod prisilom, posebice one {to se odnose na odreknu}e od prava na zemlju ili drugi imutak, smatraju se ni{tavnima.

^lanak 5Stjecanje i prestanak dr‘avljanstva Federacije Bosne i Her-

cegovine propisuje federalni zakon, uz slijede}e uvjete:a) nijedna se osoba ne mo‘e li{iti dr‘avljanstva proizvoljno,

ili na na~in koji bi je ostavio bez dr‘avljanstva; ib) svi gra|ani imaju pravo zadr‘ati i dr‘avljanstvo druge

dr‘ave.

^lanak 6Svi sudovi, upravne ispostave tijela koja obna{aju javna

ovla{tenja i druga tijela federalne vlasti primjenjivat }e i po{-tovati prava i slobode predvi|ene u dokumentima navedenim u

Dodatku. Sud za ljudska prava osnovat }e se u skladu s ~lankomIV. C. 18.

^lanak 7Sve mjerodavne vlasti u Federaciji sura|ivat }e sa svim

me|unarodnim promatra~kim tijelima za ljudska prava osnova-nim za Bosnu i Hercegovinu kao i s nadzornim tijelima osnova-nim instrumentima navedenim u Dodatku.

B. PRVA IMENOVANJA I FUNKCIJE OMBUDSMANA

1. Op}e odredbe^lanak 1

(1) Postoje tri ombudsmana: jedan Bo{njak, jedan Hrvat i jedan druge nacionalnosti, koje imenuje Parlament Federacije, uskladu sa zakonom koji donosi tri godine nakon stupanja na

snagu ovog ustava.(2) Svaki ombudsman, uz suglasnost Predsjednika Fede-racije, imenuje jednog ili vi{e zamjenika. Oni posebice nastojeimenovati zamjenike u op}inama s pu~anstvom koje ne odra-‘ava nacionalni sastav kantona u cjelini. Mjerodavne vlasti pot-poma‘u ta nastojanja.

(3) Trajanje mandata ombudsmana i njihovih zamjenika jed-nako je trajanju mandata predsjednika i sudaca Vrhovnog suda.

(4) Svaki ombudsman imenuje dodatno osoblje prema sred-stvima prora~una koja u tu svrhu odobri Vlada Federacije ili na po~etku, Premijer.

^lanak 2(1) Ombudsmani du‘ni su {tititi ljudsko dostojanstvo, prava

i slobode zajam~ene ovim ustavom, instrumentima navedenim uDodatku, te ustavima kantona. Oni posebice djeluju na otkla-njanju posljedica povreda tih prava i sloboda, a osobito pos-ljedica etni~kog progona.

(2) U obna{anju svojih du‘nosti, ombudsmani se morajurukovoditi zakonom i na~elima }udore|a i pravde.

^lanak 3Svaki ombudsman obavlja svoje du‘nosti samostalno, osim

kad je u ovom ustavu druk~ije predvi|eno. Ombudsmani mogusura|ivati u obna{anju bilo koje od svojih du‘nosti.

^lanak 4Ombudsmani su neovisni u obna{anju svojih du‘nosti, i

nijedna se osoba ili dr‘avno tijelo ne smije mije{ati u te du‘nosti.

2. Nadle‘nost i ovlasti ombudsmana

^lanak 5Ombudsmani mogu ispitivati djelatnost bilo koje ustanove

Federacije, kantona ili op}ina, kao i bilo koje druge ustanove ili

osobu koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, uk-lju~uju}i i slu~ajeve u kojima se to ~ini etni~kim progonom iliodr‘avanjem njegovih posljedica.

^lanak 6(1) Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjero-

davnim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u tijeku,

uklju~uju}i i postupke na Sudu za ljudska prava.(2) Kao {to je predvi|eno ~lankom IV. C. 8, Ombudsman ima pravo tra‘iti pomo} sudbene policije.

^lanak 7(1) U obavljanju svojih du‘nosti ombudsman mo‘e

pregledavati sve slu‘bene dokumente, uklju~uju}i i tajne, kao isudske i upravne spise, te zahtijevati suradnju bilo koje osobe,uklju~uju}i i slu‘bene, posebice suradnju u pribavljanju rele-vantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman mo‘eprisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih tijela, te mo‘e stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ilirade osobe li{ene slobode i prekontrolirati ga.

(2) Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe kojeobavljaju ispitivanja prema to~ki (1) ovog ~lanka, du‘ni su ~uvatitajnost dobivenih informacija, te sa svim dokumentima i spisima postupati u skladu s va‘e}im propisima, osim u slu~aju

predvi|enom u ~lanku II. B. 8.3. Izvje{}a ombudsmana

^lanak 8(1) Svaki ombudsman podnosi godi{nje izvje{}e Premijeru i

zamjeniku Premijera, predsjednicima svih kantona i Konfe- ren-ciji o europskoj sigurnosti i suradnji.

(2) Ombudsman mo‘e u bilo koje vrijeme podnijeti posebnoizvje{}e mjerodavnom federalnom, kantonalnom, op}inskom ilime|unarodnom tijelu. Doma}e ustanove du‘ne su odgovoriti uroku koji odredi ombudsman.

(3) U izvje{}a navedena u to~kama (1) i (2) ovog ~lanka ombudsman mo‘e uklju~iti bilo koji materijal opisan u ~lanku II.B. 5 i poduzeti mjere za za{titu informacija koje zahtijevajutajnost.

4. Propisi ombudsmana

^lanak 9Svaki ombudsman sastavlja, ili ombudsmani zajedni~ki sas-tavljaju, propise koji odre|uju njihovu organizaciju i na~ineobavljanja du‘nosti. Propisi se objavljuju u slu‘benom glasiluFederacije. Parlament Federacije mo‘e zakonom promijeniti tepropise.

III. PODJELA OVLASTI IZME\U FEDERALNE IKANTONALNE VLASTI

^lanak 1U isklju~ivoj su ovlasti Federacije:a) vo|enje vanjskih poslova;b) organiziranje i vo|enje obrane Federacije i za{tita njezinih

granica, uklju~uju}i i osnivanje zajedni~kog zapovjedni{tva svihvojnih snaga u Federaciji, nadzor nad vojnom proizvodnjom izaklju~ivanje vojnih sporazuma;

c) dr‘avljanstvo;d) utvr|ivanje gospodarske politike, uklju~uju}i planiranje iobnovu te politiku kori{tenja zemlji{ta na federalnoj razini;

e) dono{enje propisa o trgovini, uklju~uju}i carine, ome|unarodnoj trgovini i financijama, trgovini unutar Federa-cije, pravima vezanim uz industrijsko vlasni{tvo, o stand-ardizaciji proizvoda, vrijednosnim papirima te o komunikaci- jama;

f) dono{enje propisa o financijama i financijskim instituci- jama, uklju~uju}i uspostavu i nadzor nad valutom Federacije,stvaranje monetarne i fiskalne politike, te osnivanje sredi{njebanke;

g) suzbijanje me|unarodnog i me|ukantonalnog kriminala,posebice terorizma, neovla{tene trgovine drogom i organizi-ranog kriminala, te suradnja s Interpolom;

h) dodjela elektronskih frekvencija za radio, televiziju, te udruge svrhe;

i) utvr|ivanje energetske politike, uklju~uju}i raspodjeluizme|u kantona te osiguranje i odr‘avanje potrebne infrastruk-ture; i




j) financiranje djelatnosti federalne vlasti i djelatnosti podpokroviteljstvom federalne vlasti, oporezivanjem, posudbom ilidrugim sredstvima.

^lanak 2Ovlasti su federalne vlasti i kantona slijede}e:a) jam~enje i provedba ljudskih prava;b) zdravstvo;c) ekolo{ka politika;d) komunikacijska i prometna infrastruktura;e) socijalna politika;f) provedba zakona i drugih propisa o dr‘avljanstvu;g) useljavanje i azil;h) turizam; ii) iskori{tavanje prirodnih bogatstava.

^lanak 3(1) Prema potrebama, ovlasti iz ~lanka III. 2 mogu se ispun-

javati zajedni~ki ili zasebno, ili od strane kantona koordiniranood federalne vlasti.

(2) U skladu s tim kantoni i federalna vlast me|usobno se

dogovaraju na trajnoj osnovi glede svojih ovlasti.(3) U ispunjavanju svojih ovlasti, kada je rije~ o zakonima i

propisima koji su obvezuju}i na cijelom podru~ju Federacije, uskladu s ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, feder-alna vlast djeluje po{tuju}i ovlasti kantona, specifi~nu situacijuu pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnost u provedbi.Federalna vlast ima pravo stvarati politiku i donositi zakone gledesvake od ovih ovlasti.

(4) U ispunjavanju ovih ovlasti, u skladu s ovim ustavom isvojim kantonalnim ustavom, kantoni se obra}aju me|ukan-tonalnom vije}u za uskla|ivanje me|ukantonalnih pitanja idosljedno rje{avanje pitanja {to uklju~uju interese koji su izvannjihovih kantonalnih granica, te provode, dopunjavaju i u slu~ajupotrebe razra|uju ili predla‘u odluke u zakonodavnim tijelima.Kantoni imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditizakone glede svake od ovih ovlasti.

^lanak 4Kantonima pripadaju sve ovlasti koje nisu izri~ito dodije-ljene federalnoj vlasti. Posebice su mjerodavni za slijede}e:

a) uspostava i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvenefederalne uniforme s kantonalnim oznakama,

b) stvaranje naobrazbene politike, uklju~uju}i dono{enje pro-pisa o naobrazbi te osiguranje naobrazbe;

c) stvaranje i provedba kulturne politike;d) stvaranje stambene politike, uklju~uju}i dono{enje propisa

o ure|ivanju i izgradnji stambenih objekata;e) stvaranje politike u svezi s reguliranjem i osiguravanjem

javnih slu‘bi;f) dono{enje propisa o kori{tenju lokalnog zemlji{ta, uk-

lju~uju}i zoniranje;g) dono{enje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim

djelatnostima i njihovo unapre|ivanje;h) dono{enje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima

i osiguranje njihove dostupnosti;i) stvaranje politike glede radio i TV postaji, njihove gradnjeuklju~uju}i dono{enje propisa o radio i TV postajama, te osigu-ranje njihova rada;

j) provedba socijalne politike i uspostava slu‘bi socijalneza{tite;

k) stvaranje i provedba politike kantonalnog turizma, razvojturisti~kih resursa;

l) financiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.

IV. USTROJ FEDERALNE VLASTI

A. ZAKONODAVNA VLAST FEDERACIJE PARLAMENTFEDERACIJE

1. Zastupni~ki dom

^lanak 1Zastupni~ki se dom sastoji od 140 zastupnika.

^lanak 2Mandat zastupnika u Zastupni~kom domu traje ~etiri godine,

osim ako se Dom ne raspusti u skladu s ovim ustavom.

^lanak 3(1) Zastupnike u Zastupni~kom domu demokratski biraju

bira~i s pravom glasa na izravnim izborima, na podru~ju cijeleFederacije. Svaki glasa~ ima pravo tajno glasovati jednimglasa~kim listi}em za bilo koju registriranu stranku.

(2) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka du‘na jeobjaviti popis svojih kandidata. Izabrani zastupnici u Zas-tupni~kom domu iz svake stranke osobe su s vrha izborne liste testranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za zastupnikebiraju se izme|u onih koji su na vrhu ostatka liste.

^lanak 4Svaki glasa~ s pravom glasa mo‘e biti zastupnikom u Zas-

tupni~kom domu.

^lanak 5Zastupni~ki se dom saziva prvi put najkasnije dvadeset dana

nakon objave rezultata izbora.

2. Dom naroda

^lanak 6Dom se naroda sastoji od trideset izaslanika Bo{njaka i

trideset izaslanika Hrvata kao i izaslanika drugih naroda ~iji jebroj u istom omjeru prema {ezdeset kao {to je i broj zastupnika kantonalnih zakonodavnih tijela koji se ne izja{njavaju kaoBo{njaci i Hrvati u odnosu na broj bo{nja~kih odnosno hrvat-skih zastupnika u kantonalnim zakonodavnim tijelima.

^lanak 7Mandat izaslanika u Dom naroda traje ~etiri godine, osim ako

se Dom naroda ne raspusti u skladu s ovim ustavom.

^lanak 8

Broj izaslanika koji se bira za Dom naroda u svakom kantonurazmjeran je nacionalnom sastavu pu~anstva kantona. U okvirutog broja, postotak bo{nja~kih, hrvatskih i drugih izaslanika kantona odgovara, {to je vi{e mogu}e, postotku bo{nja~kih,hrvatskih i drugih zastupnika u zakonodavnom tijelu doti~nogkantona. U Domu naroda bit }e najmanje jedan Bo{njak, jedanHrvat i jedan izaslanik drugog naroda iz svakog kantona kojiimaju barem jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnomtijelu, a ukupni broj izaslanika Bo{njaka, Hrvata i drugih bit }eu skladu s ~lankom IV. A. 6.

Bo{nja~ke, hrvatske i druge izaslanike iz svakog kantona biraju odgovaraju}i zastupnici u zakonodavnom tijelu doti~nogkantona.

^lanak 9Izaslanici se biraju iz redova zastupnika u kantonalnom zak-

onodavnom tijelu.

^lanak 10Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon {to su izabrana kantonalna zakonodavna tijela.


Svaki dom bira iz redova svojih ~lanova predsjedatelja izamjenika predsjedatelja Doma, koji ne mogu biti iz istog kon-stitutivnog naroda, i prihva}a svoj pravilnik kojim se mogupredvidjeti i drugi du‘nosnici.

^lanak 12Rad oba doma je javan, osim u iznimnim slu~ajevima,

predvi|enim njihovim pravilnicima, te oni objavljuju zapise osvojim raspravama i odlukama.

^lanak 13

(1) ^lanovi ni jednog ni drugog doma ne}e biti krivi~nogonjeni ni odgovorni u gra|anskom postupku za djela u~injena u vr{enju svoje du‘nosti.




(2) Ni jedan ~lan jednog ili drugog doma ne}e biti pritvorenili uhi}en od bilo kojeg tijela federalne vlasti bez odobrenja Doma ~iji je ~lan.

^lanak 14^lanovi oba doma bit }e pla}eni kako je predvi|eno zak-onom. Pla}a se ne pove}ava niti smanjuje tijekom mandata, osimu svrhu prilagodbe tro{kova ‘ivota.

^lanak 15Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u razum-

nom roku od njihova prihva}anja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odga|a odlu~ivanje o nekomzakonu, on mo‘e sazvati zajedni~ku komisiju, koju sa~injava najvi{e deset ~lanova iz svakog doma, kako bi se u roku od deset dana utvrdio prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma.

^lanak 16.(1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u

mogu}nosti donositi potrebne zakone, on mo‘e, uz suglasnost Dopredsjednika Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, time da se dom ne mo‘e raspustiti u tijeku jedne godine od njegova prvog

saziva.(2) Predsjednik Federacije raspu{ta oba doma kad oni neuspiju usvojiti prora~un Federacije prije po~etka prora~unskegodine.

4. Odlu~ivanje u domovima

^lanak 17Ukoliko Ustav ne predvi|a druk~ije, odluke Parlamenta Fed-

eracije zahtijevaju odobrenje oba doma, osim za pravilnike ideklaracije koje domovi samostalno donose.

^lanak 18Odluke {to su od vitalnih interesa za bilo koji od konstitu-

tivnih naroda zahtijevaju suglasnost ve}ine izaslanika u Domunaroda, uklju~uju}i ve}inu bo{nja~kih izaslanika i ve}inu hrvat-skih izaslanika. Na ovu se odredbu mo‘e pozvati ve}inskimglasovanjem bo{nja~kih ili hrvatskih izaslanika. Ako je ve}ina

preostalih izaslanika protiv pozivanja na ovu odredbu, osniva seZajedni~ka komisija bo{nja~kih i hrvatskih izaslanika radirje{avanja tog pitanja. Ukoliko ga Komisija ne rije{i u roku odtjedan dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje rje{ava Ustavnisud u hitnom postupku.

^lanak 19Druge se odluke donose jednostavnim ve}inskim glasovan-

jem u svakom od domova, osim ako je pravilnikom tog doma iliu ovom ustavu predvi|eno druk~ije.

5. Ovlasti Parlamenta Federacije

^lanak 20(1) Uz ostale ovlasti predvi|ene ovim ustavom, Parlament

Federacije je odgovoran za:a) izbor Predsjednika Federacije i Dopredsjednika Feder-

acije, kako je predvi|eno ~lankom IV. B. 2;

b) tra‘enje u skladu s ~lankom IV. B. 3 (1) od Ustavnog suda da odlu~i treba li smijeniti Predsjednika Federacije ili Do-predsjednika Federacije;

c) potvrda ~lanova Vlade Federacije ve}inskim glasovanjem;d) dono{enje zakona o obna{anju du‘nosti u federalnoj vlasti,

koji stupaju na snagu kako je u njima predvi|eno, ali ne prije no{to su objavljeni u slu‘benom glasilu Federacije;

e) davanje suglasnosti za svaku uporabu vojne sile od straneFederacije, {to mora biti u skladu s me|unarodnim pravom;

f) davanje ovlasti kantonima da sklapaju sporazume sdr‘avama i me|unarodnim organizacijama;

g) davanje uputa Premijeru o vo|enju vanjskih poslova;h) odobrenje me|unarodnih ugovora ve}inskim glasovan-

jem;i) financiranje vojnih snaga Federacije i odobravanje imeno-

vanja ~asnika, kako je utvr|eno ~lankom IV. B. 8 ovog ustava; j) dono{enje prora~una Federacije i dono{enje zakona kojima

se razrezuje porez ili na drugi na~in osigurava potrebno financi-ranje; ik) obna{anje drugih du‘nosti koje su mu dodijeljene.

^lanak 21Svaki dom mo‘e provoditi istragu i u tu svrhu pribavljati

svjedo~enja, dokaze i dokumente.

B. IZVR[NA VLAST FEDERACIJE

1. Predsjednik i Dopredsjednik Federacije

^lanak 1Predsjednik Federacije je dr‘avni poglavar.

^lanak 2Pri izboru Predsjednika i Dopredsjednika Federacije Klub

bo{nja~kih izaslanika i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda kandidiraju zasebno po jednu osobu. Izbor Predsjednika i Do-predsjednika Federacije moraju zajedno odobriti ve}inom gla-sova Zastupni~ki dom a onda Dom naroda, uklju~uju}i ve}inuglasova bo{nja~kih izaslanika i ve}inu glasova hrvatskihizaslanika. Ukoliko jedan od domova odbije zajedni~ku kandi-dacijsku listu, klubovi moraju ponovo razmotriti kandidaturuPredsjednika i Dopredsjednika Federacije. Izabrane osobe }enaizmjence, po godinu dana, biti Predsjednik Federacije, a potomDopredsjednik Federacije, tijekom ~etvorogodi{njeg razdoblja.Susljedni predsjednici Federacije ne mogu pripadati istom kon-stitutivnom narodu.

^lanak 3(1) Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije mogu se smi-

jeniti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parla-menta Federacije, odnosno po zahtjevu dvije tre}ine ~lanova svakog doma, uz obrazlo‘enje da je doti~ni du‘nosnik prekr{ioprisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu du‘nost.

(2) Ako Predsjednik ili Dopredsjednik Federacije umre, budesmijenjen ili je po mi{ljenju Vlade, usvojenom konsenzusom,trajno nesposoban ispunjavati svoje ustavne du‘nosti, u roku odtrideset dana pokre}e se postupak predvi|en ~lankom IV. B. 2 odstrane klubova izaslanika u Domu naroda da bi se popuniloispra‘njeno mjesto do kraja mandata. Predsjednik ili Dopredsjed-

nik Federacije obna{a jednu i drugu du‘nost u roku predvi|enomu prethodnoj re~enici ili dotle dok je, po mi{ljenju ~lanova Vladeusvojenom konsenzusom, drugi privremeno nesposobanobna{ati svoje du‘nosti; potrebna suglasnost tra‘it }e se od onogpredsjedatelja doma Parlamenta Federacije koji je pripadnik dru-gog konstitutivnog naroda. Ako se oba polo‘aja isprazne, za potrebito }e razdoblje predsjedatelj Doma naroda obavljatidu‘nost Predsjednika Federacije, a predsjedatelj Zastupni~kogdoma du‘nost Dopredsjednika Federacije.

2. Vlada Federacije^lanak 4

Vlada se Federacije sastoji od Premijera, koji je predsjednikVlade, zamjenika Premijera i ministara, od kojih svaki ima zamjenika. Nijedan zamjenik, uklju~uju}i zamjenika Premijera ne mo‘e biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar.Zamjenik Premijera obavlja du‘nost ministra obrane ili ministra vanjskih poslova.

^lanak 5(1) Predsjednik Federacije, u suglasnosti s Dopredsjednikom

Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija s Pre-mijerom ili s kandidatom za taj polo‘aj. Za imenovanje je potre-bno odobrenje ve}ine Zastupni~kog doma. Svako nepopunjenomjesto popunjava se istim postupkom. Najmanje jedna tre}ina ministarskih mjesta bit }e popunjena Hrvatima.

(2) Vlada se mo‘e smijeniti bilo odlukom Predsjednika Fed-eracije, uz suglasnost Dopredsjednika Federacije, bilo ve}inskimizglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom Domu.Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog Premijera.

^lanak 6(1) Odluke Vlade Federacije koje se ti~u vitalnih interesa bilo

kojeg konstitutivnog naroda, donose se konsenzusom. Na ovuodredbu mo‘e se pozvati jedna tre}ina ministara, osim Premijera i zamjenika Premijera, ukoliko druk~ije ne odredi Ustavni sud u




hitnom postupku koji zatra‘e Premijer ili zamjenik Premijera. Usvrhu ispunjenja ove odredbe, odluke Vlade odnose se samo na odluke navedene u ~lancima IV. B. 3 (2), IV. B. 9 i VIII. 1.

(2) Osim u okolnostima opisanim u ~lanku IV. B. 3, (2), kada Premijer zaklju~i da Vlada ne mo‘e posti}i konsenzus u uvjetima opisanim u to~ki (1) ovog ~lanka, on }e prenijeti sporno pitanjePredsjedniku ili Dopredsjedniku Federacije, onome koji ne pri-pada istom konstitutivnom narodu kojem pripada Premijer, radidono{enja odluke bez odlaganja.

3. Raspodjela izvr{nih ovlasti

^lanak 7Osim ako ovim ustavom nije druk~ije utvr|eno:a) Predsjednik je Federacije odgovoran za:(I) imenovanje Vlade, {efova diplomatskih misija, vojnih

du‘nosnika, sudaca federalnih sudova, u skladu s ~lancima IV.B. 5, IV. B. 8 i IV. C. 6;

(II) poslove u svojstvu vrhovnog zapovjednika oru‘anihsnaga Federacije;

(III) vo|enje konzultacija u svezi s imenovanjem om-budsmana i sudaca u skladu s ~lankom II. B. 1 (2) i IV. C. 6. b);(IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon nji-

hova dono{enja u skladu s ~lankom IV. A. 17 do 19;(V) potpisivanje i ratificiranje me|unarodnih sporazuma u

ime Federacije u skladu s ~lankom IV. B. 7 (d);(VI) primanje i akreditiranje veleposlanika; i(VII) davanje pomilovanja za krivi~na djela utvr|ena feder-

alnim zakonima, osim u slu~ajevima ratnih zlo~ina, zlo~ineprotiv ~ovje~nosti i genocida.

b) Dopredsjednik je Federacije odgovoran da:(I) zamjenjuje Predsjednika Federacije u okolnostima

navedenim u ~lanku IV. B. 3;(II) djeluje zajedno s Predsjednikom Federacije u onim si-

tuacijama kad se od Predsjednika tra‘i da postupa u suglasju snjim; i

(III) obna{a one du‘nosti koje mu dodijeli Predsjednik ili

Parlament Federacije.c) Premijer je odgovoran da:(I) provodi politiku i izvr{ava zakone federalne vlasti uz

obvezu da se brine o provedbi sudskih odluka sudova Federacije;(II) predla‘e smjenjivanje Predsjednika Federacije kako je

utvr|eno ~lankom IV. B. 3 (2);(III) podnosi prijedloge i preporuke glede zakonodavstva; i(IV) izra|uje prijedloge prora~una Parlamentu Federacije.d) Predsjednik Federacije i Premijer zajedni~ki su odgovorni

za vo|enje vanjskih poslova prema temelju smjernica Parlamenta Federacije po ~lanku IV. A. 20 (1) (g).

e) Zamjenik Premijera odgovoran je da:(I) obna{a du‘nosti ministra za obranu ili ministra vanjskih

poslova;(II) poma‘e Premijeru u provedbi politike i izvr{avanju zak-

ona Federacije;

(III) odlu~uje da li }e se tra‘iti mi{ljenje Ustavnog suda; i(IV) obna{a du‘nost Premijera kad to ovaj ne mo‘e ili kad jemjesto ispra‘njeno sve dok novi Premijer ne preuzme du‘nost

f) Svaki je ministar odgovoran da:(I) provodi federalnu politiku i izvr{ava federalne zakone u

okviru ovlasti svojega ministarstva ili kako mu odredi Premijer;(II) podnosi prijedloge i preporuke glede zakona u okviru

ovlasti svojega ministarstva ili kako mu odredi Premijer;(III) koordinira i nadzire, te upravlja radom svojega ministar-

stva;(IV) izdaje upute, instrukcije, direktive i donosi propise glede

provedbe zakona koji se odnose na njegovo ministarstvo i u svezisa zada}ama {to mu ih dodijeli Premijer, a u skladu s ovimustavom i zakonima Federacije;

(V) priprema, obja{njava i analizira prijedlog prora~una usvezi s ovlastima svojeg ministarstva ili obavlja druge zada}e {tomu ih Premijer stavi u du‘nost;

(VI) odgovara na pitanja bilo kojeg doma Parlamenta Feder-acije iz djelokruga svojeg ministarstva ili izvr{ava svaku druguzada}u koju mu povjeri Premijer;

(VII) poma‘e Premijeru u provedbi federalne politike iizvr{enju federalnih zakona; i

(VIII) odlu~uje da li }e odobriti pokretanje postupka

predvi|enog u ~lanku IV. B. 6 (1).g) Svaki je zamjenik ministra odgovoran da:(I) poma‘e ministru u provedbi politike i primjeni zakona

federalne vlasti;(II) poma‘e ministru u obna{anju drugih du‘nosti opisanih u

to~ki (F) ovog ~lanka; i(III) obna{a du‘nost ministra ukoliko to ministar nije u stanju

ili ako je mjesto ispra‘njeno, sve dok novi ministar ne preuzmedu‘nost.

^lanak 8Predsjednik Federacije, u suglasju s Dopredsjednikom Fed-

eracije, imenuje {efove diplomatskih misija u konzultaciji s Pre-mijerom ili s kandidatom za Premijera, te imenuje ~asnike vojnihsnaga. Za ta je imenovanja potrebno odobrenje ve}ine svakogdoma Parlamenta Federacije pod uvjetom da je za prihva}anjeimenovanja ~lanova zajedni~kog zapovjedni{tva vojnih snaga uDomu naroda potrebna ve}ina glasova izaslanika Bo{njaka i

izaslanika Hrvata.^lanak 9

Vlada Federacije je ovla{tena donositi uredbe sa zakonsokmsnagom u slu~aju opasnosti po zemlju ukoliko Parlament Feder-acije nije u stanju djelovati. Ovakva }e uredba imati snaguzakona, te ne smije umanjiti prava i slobode utvr|ene Ustavom.Svaka uredba prestaje va‘iti najkasnije krajem tridesetog dana nakon njena progla{enja, osim ako odmah ne prestane va‘itinegativnom odlukom Parlamenta ili krajem desetog dana nakonnjena progla{enja, ukoliko Parlament Federacije zasjeda u vrijeme kada se uredba progla{ava. Uredba progla{ena dok Feder-acija upotrebljava oru‘ane snage u skladu s ovim ustavom ostajena snazi do petog dana idu}e sjednice Parlamenta Federacije itada prestaje va‘iti, ukoliko nije odobrena, ali ni u kojem slu~ajudu‘e od {est mjeseci. Nakon prestanka va‘enja uredba se neprodu‘ava i ne obnavlja niti djelomice mijenja mimo odluke

Parlamenta Federacije i njegove suglasnosti.4. Imunitet

^lanak 10Predsjednik Federacije, Dopredsjednik Federacije, Premijer,

zamjenik Premijera te ostali ~lanovi Vlade ne mogu biti krivi~nogonjeni niti odgovorni u gra|anskom postupku za bilo kakva djela u~injena u vr{enju svoje du‘nosti.

C. SUDBENA VLAST FEDERACIJE

1. Op}e odredbe glede sudova

^lanak 1(1) Sudbene funkcije u Federaciji obavljaju sudovi Feder-

acije navedeni u to~ki (2) ovog ~lanka, kantonalni sudovinavedeni u ~lanku V. 11 i op}inski sudovi navedeni u ~lanku VI.7.

(2) Sudovi su Federacije:a) Ustavni sud,b) Vrhovni sud,c) Sud za ljudska prava.

^lanak 2Sva tijela vlasti izvr{avaju sve presude i naloge svih sudova

navedenih u ovom ustavu, te poma‘u u njihovoj provedbi.^lanak 3

Ako ovim ustavom nije druk~ije odre|eno, pravilnici kakvibudu potrebni za osiguranje jedinstvenosti postupka i osnovnihna~ela pravi~nosti postupaka u sudovima utvrdit }e se zakonima Federacije. Kantonalno zakonodavno tijelo mo‘e propisatidopunska pravila za ravnanje sudovima doti~nog kantona iop}inskim sudovima. Podlije‘u}i tim pravilima, svaki se sudmo‘e sam organizirati i donijeti dopunska pravila.

^lanak 4(1) Sudbena vlast u Federaciji obavlja se neovisno i samo-stalno.




(2) Sudovi osiguravaju jednak tretman svim strankama usudskim postupcima.

(3) Sudski postupci su otvoreni ako za odre|ena iznimna

stanja nije zakonski druk~ije odre|eno. Presude se objavljuju javno.

2. Op}e odredbe glede sudova Federacije

^lanak 5(1) Suci sudova Federacije trebaju biti istaknuti pravnici

najvi{ih moralnih kvaliteta.(2) Suci sudova Federacije ne}e biti krivi~no gonjeni niti

odgovorni u gra|anskom postupku za bilo kakva djela u~injena u vr{enju svoje du‘nosti.

^lanak 6Ako se izri~ito ne odredi druk~ije:a) Pri sudovima Federacije jednak je broj sudaca Bo{njaka i

Hrvata. Ostali tako|er trebaju biti na odgovaraju}i na~in zastu-pljeni pri svakom takvom sudu.

b) Suce sudova Federacije imenuje Predsjednik Federacije u

suglasju s Dopredsjednikom Federacije i uz potvrdu ve}ineizaslanika u Domu naroda.c) Suci sudova Federacije obna{aju du‘nost do dobi svoje

70-te godine, osim ako prije ne daju ostavku ili ne budu srazlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca istog suda.Me|utim, prvi suci izabrani po ovom ustavu obna{aju du‘nost na rok od pet godina, ako ranije ne navr{e 70 godina ‘ivota, i mogubiti ponovo imenovani.

^lanak 7(1) Parlament Federacije zakonom osigurava pla}e i druge

uvjete slu‘be za suce sudova Federacije, koji su jednaki, osim {tose za predsjednika svakog pojedinog suda mogu odrediti posebnidodaci.

(2) Pla}a i drugi dodaci za suca ne mogu se umanjivatitijekom razdoblja njegova obna{anja du‘nosti na jednom odsudova Federacije.

^lanak 8(1) Ustanovljuje se sudbena policija radi pomo}i sudovima uFederaciji u osiguranju informacija i nazo~nosti svjedoka,privo|enja optu‘enih osoba, u odr‘avanju reda u sudnici i sigur-nosti suda, te izvr{avanju sudskih naloga.

(2) Ukupni nacionalni sastav sudbene policije treba odra‘avati ukupni nacionalni sastav pu~anstva Federacije, a za svaku od lokalnih jedinica sastav doti~nog kantona ili op}ine.

(3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanjesudbenom policijom.

(4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila po kojima sudbena policija mo‘e pomagati ombudsmanu, na njegovzahtjev, u obavljanju njegovih du‘nosti.

3. Ustavni sud^lanak 9

Ustavni sud sastoji se od devet sudaca.^lanak 10

(1) Poglavita je funkcija Ustavnog suda rje{avanje sporova:a) izme|u kantona;b) izme|u kantona i federalne vlasti;c) izme|u op}ine i njezina kantona ili federalne vlasti; id) izme|u ustanova federalne vlasti ili pak unutar pojedine

ustanove federalne vlasti.(2) Ustavni sud:a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Dopredsjednika Fed-

eracije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jednetre}ine ~lanova bilo kojeg od domova Parlamenta Federacije,utvr|uje je li neki prijedlog zakona koji je usvojen u jednomdomu Parlamenta ili pak prijedlog zakona koji je usvojen u oba doma, u skladu s ovim ustavom;

b) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera, kantonalnogpredsjednika ili jedne tre}ine zastupnika zakonodavnog tijela

doti~nog kantona, utvr|uje je li prijedlog zakona ili zakon koji jeusvojen u tom zakonodavnom tijelu, uklju~uju}i kantonalni ustavi njegove eventualne amandmane, u skladu s ovim ustavom;

c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Dopredsjednika Fed-eracije, Premijra ili zamjenika Premijera, utvr|uje je li predlo‘eniili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo federalne vlasti, u

skladu s ovim ustavom;d) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera ili pak doti~nogkantonalnog predsjednika, utvr|uje je li neki predlo‘eni ili usvojeni propis koji je donijelo neko tijelo kantonalne ili op}inskevlasti u skladu s ovim ustavom.

(3) Ustavni sud tako|er odlu~uje o ustavnim pitanjima koja mu predo~i Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili pak nekikantonalni sud a koja se jave tijekom postupka pred doti~nimsudom.

^lanak 11Kad Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili neki kantonalni

sud procijene, tijekom aktualnog postupka pred doti~nim sudom,da odgovaraju}i zakon nije u skladu s ovim ustavom, zaustavit }e postupak i predo~iti to pitanje Ustavnom sudu u skladu s~lankom IV. C. 10 (3).

^lanak 12

Odluke Ustavnog suda kona~ne su i obvezuju}e, osobito ako:a) Sud odlu~uje o nekom sporu iz ~lanka IV. C. 10 (1). Svestranke u sporu pokoravaju se toj odluci i pridr‘avaju se svihnaloga koje Sud izda tijekom postupka ili po njegovu dovr{etku.

b) Sud utvrdi da neki zakon ili pak prijedlog zakona ili drugipropis Federacije, nekog od kantona ili op}ina nije u skladu sovim ustavom, takav zakon ili drugi propis ne}e se primjenjivatii ne stupa na snagu, ukoliko se ne izmijeni na na~in koji odrediSud, ili pak dok Sud ne odredi neke prijelazne mjere, koje nemogu biti na snazi du‘e od {est mjeseci.

c) Sud odlu~uje u nekom ustavnom pitanju predo~enom po~lanku IV. C. 10 (3), njegova odluka obvezuju}a je za sud koji je predo~io doti~no pitanje u svezi s postupkom tijekom kojega se ono javilo, te ima isti u~inak kao u (b).

^lanak 13(1) U bilo kojem postupku prema ~lanku IV. C. 10 (1) imaju

pravo biti zastupljene obje stranke u sporu. Sud mo‘e dopustitisudjelovanje u sporu i drugim tijelima vlasti za koja dr‘i da ih setaj spor ti~e.

(2) U bilo kojem postupku prema ~lanku IV. C. 10 (2) imajupravo biti zastupljene osoba ili osobe koje su podnijele Suduzahtjev za utvr|ivanje ustavnosti jednako kao i predstavnik doma ili zakonodavnog tijela koje je usvojilo doti~ni zakon.

(3) U bilo kojem postupku prema ~lanku IV. C. 10 (3) imajupravo biti zastupljene sve stranke u postupku tijekom kojega se javilo sporno ustavno pitanje.

4. Vrhovni sud^lanak 14

Broj sudaca Vrhovnog suda prema potrebi utvr|uje se zak-onom Federacije, ali nije manji od devet.

^lanak 15

(1) Vrhovni sud najvi{i je ‘albeni sud Federacije, uklju~uju}ii odlu~ivanje o ‘albama na odluke kantonalnih sudova gledepitanja koja se odnose na Ustav, zakone i propise Federacije idruga pitanja predvi|ena zakonodavstvom Federacije, osim onihiz djelokruga Ustavnog suda ili Suda za ljudska prava.

(2) Vrhovni sud tako|er ima takvu izvornu nadle‘nost kakvumu osigurava zakonodavstvo Federacije.

^lanak 16Presude Vrhovnog suda kona~ne su i obvezuju}e. Presude

kao i svi nalozi Suda glede priziva prema ~lanku IV. C. 15 (1)posebice su obvezuju}e za stranke u postupku kao i za sud na ~iju je odluku ‘alba bila ulo‘ena.

^lanak 17Kad Vrhovni sud obavlja poslove iz svoje izvorne

nadle‘nosti prema ~lanku IV. C. 15 (2), on ima, dodatno

ovlastima {to ih zakonodavstvo izri~ito daje, iste ovlasti kao idrugi prvostepeni sudovi prema zakonima spomenutim u ~lankuIV. C. 3.




5. Sud za ljudska prava

^lanak 18

(1) Sud za ljudska prava sastoji se od tri suca, jednogBo{njaka, jednog Hrvata i jednog pripadnika drugog naroda.(2) Ako Sud zaklju~i da njegov posao iziskuje sudjelovanje

vi{e sudaca radi pravodobnog rje{avanja slu~ajeva, Parlament Federacije zakonski }e imenovati dodatni broj sudaca, a u skladus gore navedenim razmjerom.

^lanak 19Ovlasti Suda za ljudska prava obuhva}aju sva pitanja {to se

odnose na ustavne ili druge zakonske odredbe, u svezi s ljudskimpravima ili temeljnim slobodama ili u svezi s bilo kojim odinstrumenata navedenih u Dodatku. Sud je mjerodavan za slu~ajeve pokrenute nakon 1. sije~nja 1991. godine.

^lanak 20Svaka strana nekog priziva u kojem je neki drugi sud Feder-

acije ili kantona izrekao presudu bez prava na ‘albu i koja nijepredmetom bilo kojeg drugog ‘albenog suda, iz razloga koji se

ne odnosi na istek vremenskog roka za koji je vezana strana {topokre}e ‘albu, mo‘e se na takvu presudu ‘aliti Sudu na osnovisvakog pitanja u nadle‘nosti Suda. Sud mo‘e izdati naloge ilipru‘iti drugu pomo} po svojem naho|enju. Odluka Suda kona~na je i obvezatna.

^lanak 21(1) @alba se mo‘e uputiti i na Sud ukoliko je rije~ o postupku

s neopravdano dugim zastojem pri bilo kojem drugom suduFederacije ili kantona.

(2) Sud odlu~uje ho}e li prihvatiti takvu ‘albu nakon prelimi-narnog razmatranja je li se postupak pri drugom sudu neo-pravdano odu‘io i je li predmet ‘albe u njegovu nadle{tvu.

(3) Sud mo‘e poduzeti druge mjere u cilju osiguranja ekspe-ditivnosti postupka.

^lanak 22

Ustavni sud, Vrhovni sud Federacije ili bilo koji kantonalnisud mogu na zahtjev bilo koje ‘albene strane u postupku prednjim, ili na vlastitu inicijativu u svezi s takvom ‘albom uputitiSudu za ljudska prava neko pitanje koje se javi u svezi s ‘albom,ukoliko je takvo pitanje u svezi bilo kojeg predmeta iz djelokruga toga suda. Odgovor Suda obvezatan je za sud koji upu}uje takvopitanje.

^lanak 23(1) Sud za ljudska prava sam utvr|uje svoj poslovnik i

ustrojstvo.(2) Svako sudbeno vije}e mora imati sastav kakav je za Sud

propisan u ~lanku IV. C. 18 (1).(3) Sud }e omogu}avati pismene i usmene iskaze u svakom

postupku u skladu s ~lancima IV. C. 20. do 22.

V. KANTONALNE VLASTI


Svaki kanton pri provedbi obveza opisanih u ~lancima III. 2i 4:

a) Poduzima sve potrebne mjere za{tite ljudskih prava isloboda navedenih u ~lancima II. A. 1 do 7 i predvi|enih uinstrumentima u Dodatku, te djeluje u skladu s ovim ustavom;

b) Izvr{ava svoje obveze vode}i ra~una o nacionalnom sas-tavu pu~anstva u svakoj op}ini.

^lanak 2(1) Svaki kanton mo‘e prenijeti svoje ovlasti na op}ine na

svom teritoriju ili na federalnu vlast.(2) Svaki kanton mo‘e na op}ine na svom teritoriju prenijeti

ovlasti u svezi s naobrazbom, kulturom, turizmom, lokalnimposlovanjem i karitativnom djelatno{}u te radiom i televizijom,

a du‘an je to u~initi ako glede nacionalnog sastava ve}inskopu~anstvo te op}ine nije ve}insko pu~anstvo u kantonu kaocjelini.

(3) Svaki kanton mo‘e zaklju~ivati sporazume s dr‘avama ime|unarodnim organizacijama samo uz privolu Parlamenta Fed-eracije.

^lanak 3Kantoni s bo{nja~kim ili hrvatskim ve}inskim pu~anstvom

mogu osnovati vije}a kantona u cilju uskladbe politike i djelat-nosti u pitanjima od zajedni~kog interesa za njihove zajednice,te radi izvje{}ivanja svojih predstavnika u Domu naroda. Vije}a mogu osnovati koordinacijska tijela, kao {to su odbori i radneskupine, radi razmjene informacija i uskla|ivanja djelatnostipojedinih kantona u provedbi njihovih ovlasti ali ne mogu uk-lju~ivati vojne i politi~ke dogovore.

^lanak 4Svaki kanton ima ustav koji osigurava:a) dolje spomenute institucije; ib) za{titu prava i sloboda utvr|enih u ovom ustavu.Ustavi kantona moraju biti u skladu s ovim ustavom.

2. Kantonalna zakonodavna tijela

^lanak 5(1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma ~iji se broj zastupnika odre|uje razmjerno nacion-alnom sastavu pu~anstva, ali ne mo‘e biti manji od 30 niti ve}iod 50.

(2) Zastupnici u kantonalnom zakonodavnom tijelu biraju sena rok od dvije godine.

(3) Zastupnike u kantonalnom zakonodavnom tijelu demok-ratskim putem biraju glasa~i s pravom glasa na izravnim izborima na cijelom teritoriju kantona. Svaki glasa~ ima pravo tajnogglasovanja za bilo koju od registriranih stranaka.

(4) Prije izbora, svaka registrirana stranka du‘na je objavitipopis svojih kandidata. Kantonalni zastupnici iz redova svakestranke biraju se me|u osobama koje su na vrhu izborne listedoti~ne stranke; zamjene za zastupnike biraju se izme|u onih kojisu na vrhu ostatka liste.

(5) Svaki glasa~ s pravom glasa mo‘e biti biran za zastupnika u kantonalnom zakonodavnom tijelu.

(6) Kantonalno zakonodavno tijelo prvi put }e se sazvatinajkasnije deset dana nakon objave rezultata izbora.

^lanak 6Kantonalno zakonodavno tijelo:a) priprema i dvotre}inskom ve}inom glasova odobrava kan-

tonalni ustav;b) bira predsjednika kantona, kako je predvi|eno ~lankom V.

8;c) bira kantonalne suce, kako je predvi|eno ~lankom V. 11;d) pobli‘e odre|uje nadle‘nosti kantonalnih i op}inskih

sudova;e) donosi druge propise potrebne za provedbu ovlasti kan-

tona;f) odobrava prora~un kantona i donosi zakone o ubiranju

poreza, te na drugi na~in osigurava potrebno financiranje.

^lanak 7(1) Svako kantonalno zakonodavno tijelo bira predsjedatelja

izme|u svojih zastupnika i donosi poslovnik.(2) Kantonalno zakonodavno tijelo vije}a javno, osim u

izvanrednim slu~ajevima predvi|enim njegovim poslovnikom, a izvje{}a o vije}anju i odlukama objelodanjuje.

(3) Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao {to je u njima utvr|eno, ali ne prije no {to su objavljeni.

(4) Zastupnika u kantonalnom zakonodavnom tijelu ne mo‘ese pozvati na krivi~nu ili gra|ansku odgovornost, pritvoriti nitina drugi na~in ka‘njavati za izre~eno mi{ljenje ili glas koji je daou tom zakonodavnom tijelu.

(5) Kantonalna zakonodavna tijela mogu voditi istrage i u tusvrhu zahtijevati pribavljanje dokaza u vidu isprava i iskaza svjedoka.




3. Kantonalna izvr{na vlast

^lanak 8(1) Svaki kanton ima svog predsjednika koji se bira ve}inom

glasova u zakonodavnom tijelu doti~nog kantona me|u kandida-tima {to ih predla‘u zastupnici.

(2) Predsjednik kantona bira se na dvije godine i ne mo‘e bitiizabran vi{e od dva puta zaredom.

(3) Dvotre}inskom ve}inom glasova kantonalno zakono-davno tijelo mo‘e smijeniti predsjednika kantona.

(4) Ako se mjesto kantonalnog predsjednika isprazni, zak-onodavno tijelo kantona bira novog predsjednika u roku od 30dana. U slu~aju da kantonalni predsjednik privremeno nije umogu}nosti obna{ati du‘nost, umjesto njega obna{a jepredsjedatelj kantonalnog zakonodavnog tijela.

(5) Vladu kantona imenuje predsjednik kantona i odobrava kantonalno zakonodavno tijelo ve}inom glasova. O organizacijikantonalne vlade odlu~uje se u skladu s kantonalnim ustavom,time da }e vlada odra‘avati nacionalni sastav pu~anstva kaocjeline, ali u svakom slu~aju osiguravati zastupljenost svakog

konstitutivnog naroda. ^lanak 9Kantonalna vlada odgovorna je za:a) provedbu kantonalne politike i ostvarivanje kantonalnih

zakona, izvr{avanje odluka bilo kojeg kantonalnog ili federalnogsuda te svih obveza koje doti~nom kantonu dodijeli federalna vlast;

b) pripremu prijedloga prora~una na odobravanje zakono-davnom tijelu kantona;

c) osiguranje suradnje kantonalne vlade s ombudsmanima;d) nadzor istrage i krivi~nog postupka u svezi s kr{enjem

kantonalnog zakona, kao i nadzor nad kantonalnom policijom,posebice u smislu udovoljavanja odredaba ~lanka V. 10; i

e) obavljanje drugih du‘nosti utvr|enih zakonom ili kan-tonalnim ustavom.

^lanak 10Pri obavljanju du‘nosti u svezi s kantonalnom policijom,

kantonalna vlada osigurava da nacionalni sastav policijeodra‘ava nacionalni sastav pu~anstva u tom kantonu, pod uvje-tom da nacionalni sastav policije svake op}ine mora odra‘avatinacionalni sastav pu~anstva u njoj.

4. Kantonalno sudstvo^lanak 11

(1) Svaki kanton ima sudove kojih je nadle‘nost prizivna uodnosu na op}inske sudove, a prvostepena u predmetima kojinisu u nadle‘nosti tih sudova, odnosno kako je predvi|eno zak-onom.

(2) Kantonalne suce predla‘e predsjednik kantona, me|uvrsnim pravnicima, a bira ih ve}inom glasova kantonalno zak-onodavno tijelo, i to na takav na~in da nacionalni sastav sudstva u cjelini odra‘ava nacionalni sastav pu~anstva u tom kantonu.

(3) Kantonalni suci obna{aju du‘nosti do 70-te godine ‘ivota,

ukoliko ne podnesu ostavku ili ih se ne smijeni konsenzusomsudaca Vrhovnog suda. Uvjete obna{anja du‘nosti odre|uje kan-tonalno zakonodavstvo. Tijekom njihova mandata ne mo‘e im sesmanjiti pla}a ni drugi dodaci.

(4) Svaki kantonalni sud bira svog predsjednika.

VI. OP]INSKA VLAST^lanak 1

U obna{anju svojih du‘nosti svaka op}ina:a) poduzima sve potrebite korake u cilju osiguranja za{tite

prava i sloboda navedenih u ~lancima II. A. 1 do 7 i u instrumen-tima u Dodatku;

b) vodi ra~una o nacionalnom sastavu svojega pu~anstva.^lanak 2

(1) U op}ini se ostvaruje lokalna samouprava.(2) Op}ina ima statut uskla|en s ovim ustavom, kantonalnim

ustavom te sa kantonalnim zakonima.^lanak 3

(1) Svaka op}ina ima op}insko vije}e.

(2) Mandat ~lanova op}inskog vije}a traje dvije godine, time{to mandat prvih ~lanova op}inskog vije}a traje godinu dana.

(3) Op}inske vije}nike na demokratski na~in biraju glasa~i

na izravnim izborima na cijelom podru~ju op}ine. Svaki glasa~ima pravo na jedan tajni glas za bilo koju registriranu stranku.Svakoj stranci dodjeljuje se broj mandata u razmjeru s postotkomosvojenih glasova od ukupnog broja va‘e}ih glasa~kih listi}a.

(4) Svaki punopravni glasa~ mogu}i je kandidat za obna{anjedu‘nosti op}inskog vije}nika.

^lanak 4Op}insko vije}e:a) izra|uje i dvotre}inskom ve}inom izglasava op}inski

statut;b) izabire na~elnika op}ine;c) odobrava op}inski prora~un i donosi propise i uredbe o

ubiranju poreza, te op}enito osigurava ona potrebita financijska sredstva {to ih ne pribavlja kanton ili federalna vlast;

d) donosi druge propise i uredbe potrebite u izvr{avanjuobveza op}ine.

^lanak 5(1) Op}insko vije}e organizira izbor predsjednika op}ine, teutvr|uje poslovnik podlo‘an federalnom i kantonalnom zakono-davstvu.

(2) Op}insko vije}e zasjeda javno, osim u iznimnim okol-nostima predvi|enom u njegovom poslovniku, te vodi zapisnikeo donesenim odlukama.

(3) Op}inski propisi stupaju na snagu kao {to je u njima propisano ali ne prije nego {to se objave.

^lanak 6Odgovornost op}inskog na~elnika:a) postavljanje i smjenjivanje op}inskih du‘nosnika;b) provedba op}inske politike i izvr{avanje op}inskih propisa

kao i obna{anje svih du‘nosti {to ih na op}inu prenose kantonalna i federalna vlast;

c) osiguranje suradnje op}inskih du‘nosnika s om-

budsmanima;d) podno{enje izvje{}a op}inskom vije}u i javnosti o

provedbi op}inske politike i svoje djelatnosti.

^lanak 7(1) Op}ina ima sudove, koji se mogu osnovati i u suradnji s

drugim op}inama. Op}inski su sudovi izvorno nadle‘ni za svegra|anske i krivi~ne slu~ajeve, osim u opsegu u kojem je izvorna nadle‘nost prenesena nekom drugom sudu po ovom ustavu ilikantonalnom ustavu, po zakonu Federacije ili kantona.

(2) Op}inske sudove osniva i financira kantonalna vlast.(3) Suce op}inskih sudova imenuje predsjednik najvi{eg

kantonalnog suda nakon konzultacija s op}inskim na~elnikom.(4) Op}inski suci obna{aju svoju du‘nost do dobi od 70

godina, ukoliko ne daju ostavku ili budu smijenjeni konsenzusomsudaca najvi{eg kantonalnog suda. Uvjeti njihove slu‘beutvr|uju se kantonalnim zakonom. Tijekom slu‘be u op}inskimsudovima kantona pla}a i ostale naknade ne}e im se smanjivati.

VII. ME\UNARODNI ODNOSI

^lanak 1Me|unarodni odnosi Federacije temelje se na me|unarod-

nom subjektivitetu teritorijalnom integritetu i kontinuitetu Re-publike Bosne i Hercegovine.

^lanak 2Me|unarodni odnosi Federacije temelje se na po{tovanju

me|unarodnog prava, obveza iz me|unarodnih ugovora te na na~elu da se me|unarodni sporovi moraju rje{avati mirnimputem.

^lanak 3Me|unarodni ugovor i drugi sporazumi koji su na snazi glede

Federacije, te op}a pravila me|unarodnog prava ~ine dio zakono-davstva Federacije. U slu~aju nesuglasja me|unarodnog ugovora i zakonodavstva, prevladava me|unarodni ugovor.




^lanak 4(1) Me|unarodne ugovore i druge sporazume potpisuje i

ratificira u ime Federacije Predsjednik Federacije. Oni u Feder-

aciji stupaju na snagu jedino ako ih odobri Parlament Federacije,osim kad je zakonom utvr|eno da za odre|ene vrste me|unarod-nih ugovora i sporazuma nije potrebno to odobrenje.

(2) Predsjednik Federacije, na savjet Premijera, mo‘e ot-kazati me|unarodne ugovore ili sporazume ukoliko to dopu{ta me|unarodno pravo, a du‘an je to u~initi ako tako zahtijeva Parlament Federacije.

VIII. AMANDMANI NA USTAV

^lanak 1(1) Amandmane na Ustav mo‘e predlagati Predsjednik Fed-

eracije u suglasnosti s Dopredsjednikom, Vlada Federacije, Zas-tupni~ki dom ve}inom glasova ili Dom naroda ve}inom glasova bo{nja~kih i hrvatskih izaslanika.

(2) O prijedlogu amandmana na Ustav ne mo‘e se voditikona~na rasprava ni u jednom domu Parlamenta Federacije prijeisteka roka od dva tjedna nakon {to je prvi put iznesen.

(3) Predlo‘eni amandman usvaja se:a) u Domu naroda, obi~nom ve}inom, {to uklju~uje ve}inu

bo{nja~kih izaslanika i ve}inu hrvatskih izaslanika;b) u Zastupni~kom domu, dvotre}inskom ve}inom zastup-

nika.^lanak 2

Nikakav amandman na Ustav ne mo‘e ukinuti ni umanjitibilo koje pravo ili slobodu navedenu u ~lanku II. A. 1 do 7 nitiizmijeniti ovaj ~lanak.

IX. PRIHVA]ANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA TEPRIJELAZNE MJERE

^lanak 1(1) Ustavotvorna skup{tina sastavljena od zastupnika izabra-

nih na izborima 1990. u Skup{tinu Republike Bosne i Herce-

govine s jo{ uvijek va‘e}im mandatom, prihvatit }e i proglasitiUstav Federacije.(2) Za prihva}anje Ustava potrebna je dvotre}inska ve}ina u

Ustavotvornoj skup{tini uklju~uju}i konsenzus izme|u ve}ineposlanstva hrvatskog naroda, sastavljenog od svih zastupnika hrvatskog naroda, i ve}ine poslanstva bo{nja~kog naroda, sas-tavljenog od svih zastupnika bo{nja~kog naroda.

(3) Ovaj Ustav stupa na snagu u pono} onog dana kad ga prihvati Ustavotvorna skup{tina.

^lanak 2(1) Ustavotvorna skup{tina:a) prihva}a Ustav Federacije u skladu s ~lankom IX. 1;b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju,

Dopredsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju i Vladu Fed-eracije u prijelaznom razdoblju, kako je utvr|eno prema odred-bama ~lanka IX. 3 (3); te

c) usvaja izborni zakon za prijelazno razdoblje, u skladu s~lankom IX. 3 (4) i ~lankom IX. 4 (1).

(2) Svi zakoni koje usvoji Ustavotvorna skup{tina ostaju na snazi tek do isteka pet mjeseci nakon {to je po prvi put sazvanParlament Federacije, osim ako ih Parlament ne potvrdi.

^lanak 3(1) Do prvog saziva Zastupni~kog doma, njegove funkcije po

ovom ustavu obavlja Ustavotvorna skup{tina iz ~lanka IX. 1 (1).(2) Do prvog saziva Doma naroda, njegove funkcije po ovom

ustavu obavljat }e Ustavotvorna skup{tina. Kod odlu~ivanja za koje je izri~ito potrebno zasebno glasovanje bo{nja~kih i hrvat-skih izaslanika u Domu naroda, glasovanja poslanstva Bo{njaka i Hrvata u Ustavotvornoj skup{tini ispunit }e taj zahtjev.

(3) ^im ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skup{tina bira Predsjednika Federacije i Dopredsjednika Federacije u prijelaznom razdoblju, primjenjuju}i na odgovaraju}i na~inodredbe ~lanka IV. B. 2 zajedno s to~kama (1) i (2). Ti du‘nosnici

u prijelaznom razdoblju, primjenjuju}i odredbe ~lanka IV. B. 5zajedno s to~kom (1), kao i suce sudova Federacije u prijelaznomrazdoblju, potom imenuju Vladu Federacije u prijelaznom

razdoblju, primjenjuju}i odredbe ~lanka IV. C. 6 (b). PredsjednikFederacije i Dopredsjednik Federacije u prijelaznom razdoblju te~lanovi Vlade Federacije u prijelaznom razdoblju obavljaju funk-

cije odgovaraju}ih stalnih du‘nosnika po ovom ustavu sve dokse ne zamijene du‘nosnicima biranim ili imenovanim u skladu s~lankom IX. 4 (2).

(4) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog ustava ustanovljuju se kantonalna zakonodavna tijela u prijelaznomrazdoblju, koja se sastoje od pet odbornika u svakoj op}inskojskup{tini koje izme|u sebe biraju odbornici svake takveskup{tine izabrani na izborima 1990. godine, s jo{ uvijek va‘e}immandatom. Ta zakonodavna tijela u preijalznom razdoblju u rokuod 10 dana biraju sva druga tijela u prijelaznom razdoblju uskladu s ovim ustavom.

(5) im ovaj ustav stupi na snagu, odbornici u svakoj op}in-skoj skup{tini izabrani 1990. godine, s jo{ uvijek va‘e}im man-datom, u najkra}em mogu}em roku biraju tijela u prijelaznomrazdoblju u skladu s ovim ustavom.

^lanak 4

(1) Izbori za Zastupni~ki dom i Dom naroda odr‘avaju se uroku od {est mjeseci nakon stupanja na snagu ovog ustava, a za kantonalna zakonodavna tijela i op}inska vije}a u roku od pet mjeseci nakon stupanja na snagu ovog ustava. Tim izborima ravna zakon koji treba usvojiti Ustavotvorna skup{tina ve}inomglasova, uklju~uju}i ve}inu glasova bo{nja~kih zastupnika ive}inu glasova hrvatskih zastupnika, a nadziru ih Ujedinjeninarodi i Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji.

(2) U roku od dva tjedna nakon {to se po prvi put sazove svakiod domova Parlamenta Federacije, domovi biraju Predsjednika iDopredsjednika Federacije. U roku od dva tjedna nakon toga izbora, Predsjednik Federacije, u suglasju s DopredsjednikomFederacije, imenuje Vladu Federacije, a Zastupni~ki dom pohitnom postupku razmatra imenovanja Vlade.

(3) Na javne du‘nosti u Federaciji ne biraju se osobe osu|eneza ratne zlo~ine ili one protiv kojih je pokrenut sudski postupakzbog ratnih zlo~ina.

^lanak 5(1) Svi zakoni, drugi propisi i pravosudni poslovnici na snazi

u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostaju na snaziu mjeri u kojoj se ne kose s ovim ustavom, ukoliko mjerodavnotijelo vlasti ne odredi druk~ije.

(2) Svi me|unarodni ugovori i sporazumi na snazi u Feder-aciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostaju na snazi ukolikoih ne opozove Predsjednik Federacije prema ~lanku VII. 4. (2).

^lanak 6Sve osobe na nekoj dr‘avnoj funkciji u Federaciji na dan

stupanja na snagu ovog ustava zadr‘avaju tu funkciju dok nebudu razrije{ene u skladu s odgovaraju}im zakonom, ili pak dokse ta funkcija ne ukine.

^lanak 7Objavljeni }e se rezultati popisa pu~anstva iz 1991. godine

na odgovaraju}i na~in koristiti za sva izra~unavanja koja zahtijevaju demografske podatke.^lanak 8

Svi aktualni postupci pred sudovima ili upravnim tijelima {todjeluju na podru~ju Federacije na dan stupanja na snagu ovogustava nastavljaju se ili ih se prenosi na druge sudove ili tijela koja se imaju ustanoviti prema ovom ustavu a u skladu sa zakonodavstvom koje odre|uje ovlasti tih sudova i tijela.

^lanak 9Slijede}e odredbe u svezi s odre|enim prijelaznim

me|unarodnim aran‘manima primjenjuju se na razdoblja navedena kako slijedi:

a) Dok Federacija ne usvoji propise predvi|ene ~lankom IV.C. 3, sudovi u Federaciji mogu primjenjivati propise koji se nekose s ovim ustavom.

b) Tijekom prijelaznog razdoblja predsjednik Vrhovnog suda

mo‘e sklapati aran‘mane s odgovaraju}im me|unarodnim tijelima radi obavljanja funkcija koje se ovime dodjeljuju sudskojpoliciji.




c) Tijekom prvih pet godina nakon stupanja Ustava na snagutrojicu sudaca Ustavnog suda, iz redova stranaca koji nisudr‘avljani nijedne susjedne dr‘ave, imenovat }e predsjednik

Me|unarodnog suda pravde nakon konzultacija s Predsjednikomi Dopredsjednikom Federacije.d) (I) Sud za ljudska prava djelovat }e u okviru mehanizma

kojega je ustanovilo Vije}e Europe Rezolucijom 93 (6) svojega Ministarskog odbora, s tim da se ta rezolucija mo‘e mijenjati svedok bude primjenjiva na Federaciju.

(II) Sud za ljudska prava u po~etku se treba sastojati od sedamsudaca, od kojih }e trojica biti imenovana i obna{ati du‘nost uskladu s odredbama ~lanka IV. C. 6. Ministarski odbor Vije}a Europe imenuje ~etvoricu sudaca u skladu s Rezolucijom 93 (6).Ti suci }e biti stranci koji nisu dr‘avljani nijedne susjedne dr‘ave.

(III) Ukoliko Sud za ljudska prava zaklju~i da mu je za radpotrebno sudjelovanje vi{e sudaca kako bi se izbjeglo nepotrebnozavla~enje predmeta, Predsjednik Federacije dogovara s Vije}emEurope imenovanje dodatnih sudaca, u skladu s omjeromdoma}ih i inozemnih sudaca navedenim u ~lanku IX. 9. d) (II).

e) Tijekom razdoblja ne manjeg od tri godine i u slu~aju dok

Parlament Federacije ne donese zakon u svezi s imenovanjima ombudsmana, njih imenuje i razrje{ava Konferencija o europskojsigurnosti i suradnji nakon konzultacija s Predsjednikom i Do-predsjednikom Federacije.

^lanak 10Ovaj ustav primjenjuje se u distriktu Sarajevo i op}ini grada

Mostara dok su pod me|unarodnom upravom, ako druk~ije neodlu~i me|unarodni upravitelj koji ne smije odstupati od po-glavlja II. o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Predsjed-nik Federacije tijekom razdoblja me|unarodne uprave konzultira se s me|unarodnim upraviteljem glede olak{avanja puneprimjene ovog ustava u tim op}inama ~im se to razdoblje okon~a.

^lanak 11(1) Skup{tina Republike Bosne i Hercegovine izabrana 1990.

godine nastavlja raditi s odgovornostima navedenim u Ustavu

Republike Bosne i Hercegovine, dok se ne postigne i provedekona~ni mirovni sporazum glede Bosne i Hercegovine.(2) Predsjedni{tvo Republike Bosne i Hercegovine i Vlada

Republike Bosne i Hercegovine zadr‘avaju svoje ovlasti u skladus Ustavom Republike Bosne i Hercegovine dok se kona~ni mi-rovni sporazum ne postigne i provede, s tim da te ovlasti ne smijuutjecati na bilo kakve ovlasti dr‘avnih tijela uspostavljenih ovimustavom.

(3) Dok se ne izaberu federacijski, kantonalni i op}inskidu‘nosnici u prijelaznom razdoblju u skladu s ~lankom IX. 3sada{nji administrativni aran‘mani ostat }e na snazi u okviruFederacije, osim u op}ini grada Mostara kojom }e upravljatiuparvitelj Europske unije kroz dvije godine.

DODATAK USTAVU FEDERACIJE BOSNE IHERCEGOVINE

INSTRUMENTI ZA ZA[TITU LJUDSKIH PRAVA KOJIIMAJU PRAVNU SNAGU USTAVNIH ODREDABA

1. Konvencija o sprije~avanju i ka‘njavanju zlo~ina genocida iz 1948.

2. Op}a deklaracija o ljudskim pravima iz 1948.3. @enevske konvencije I-IV. o za{titi ‘rtava rata iz 1949. i

@enevski dopunski protokoli I-II. iz 1977.4. Europska konvencija o za{titi ljudskih prava i temeljenih

sloboda iz 1950. te Protokol uz nju.5. Konvencija u svezi s pravnim statusom izbjeglica iz 1951.

te dopunski protokoli iz 1966.6. Konvencija o nacionalnosti udanih ‘ena iz 1957.7. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dr‘avljanstva iz

1961.8 Europska socijalna povelja iz 1961. i Protokol 1 u dodatku.9. Me|unarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne

diskriminacije iz 1965.10. Me|unarodni ugovor o gra|anskim i politi~kim pravima iz 1966. i dodatni Opcionalni protokoli iz 1989.

11. Me|unarodni ugovor o gospodarskim, socijalnim i kul-turnim pravima iz 1966.

12. Me|unarodna konvencija o ukidanju svih oblika disk-

riminacije ‘ena iz 1979.13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije temeljene na vjeri ili uvjerenju iz1981.

14. Konvencija protiv mu~enja i drugog okrutnog, nehuma-nog ili poni‘avaju}eg postupanja ili ka‘njavanja iz 1984.

15. Europska konvencija o sprije~avanju mu~enja i nehuma-nog ili poni‘avaju}eg postupanja ili ka‘njavanja iz 1987.

16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u

inozemstvu i ~lanova njihovih obitelji iz 1990.18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljud-

skoj dimenziji KESS-a, Dio IV. iz 1990.19. Preporuke parlamentarne skup{tine Vije}a Europe o

pravima manjina, to~ke 10-13. iz 1990.20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje su

pripadnici nacionalnih ili etni~kih, vjerskih ili jezi~nih manjina

iz 1992.21. Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima iz 1992.




2Na osnovu ~lana IX. 1. (1), a u vezi sa ~lanom VIII. 1. (3) i

IX. 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Usta-votvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine, na sjedniciodr‘anoj 23. juna 1994. godine, donosi

ODLUKUO PROGLA[ENJU AMANDMANA I. NA USTAV

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

IProgla{ava se Amandman I. na Ustav Federacije Bosne i

Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skup{tina FederacijeBosne i Hercegovine na sjednici odr‘anoj 23. juna 1994. godine.

IIAmandman I. na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ~ini

sastavni dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i stupa na snagu u pono} 23. juna 1994. godine.

IIIOvu odluku objaviti u "Slu‘benim novinama Federacije

BiH".

US broj 9/9423. juni 1994. godine

Sarajevo



Na osnovu ~lana VIII. 1. (3), a u vezi sa ~lanovima IX. (1) iIX. 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Usta-votvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine je na 3.sjednici odr‘anoj 23. juna 1994. godine usvojila

AMANDMAN I.NA USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza ~lana V. 11.dodaje se novi ~lan V. 12, koji glasi:

"5. Kantoni sa posebnim re‘imom - Srednjobosanski iNeretvanski, ~iji }e se kona~ni nazivi utvrditi federalnim zak-onom, u skladu sa ~lanom I. 2. Ustava Federacije Bosne i Herce-govine.

^lan 12.U kantonima sa posebnim re‘imom primjenjuju se ~lanovi

V. 1. do 11, Ustava Federacije, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog amandmana:

(1) Kantoni }e delegirati svoje nadle‘nosti iz ~lana V. 2. (2)ako to op}ina zahtijeva. Svaka op}ina }e ostvarivati lokalnusamoupravu u skladu sa ~lanom VI. 2.

(2) Odluke koje se ti~u vitalnih interesa bilo kog od konsti-tutivnih naroda u kantonu zahtijevaju saglasnost ve}ineposlanika u zakonodavnom tijelu kantona, uklju~uju}i ve}inubo{nja~kih poslanika i ve}inu hrvatskih poslanika. Primjena oveodredbe mo‘e se zahtijevati ve}inom glasova bo{nja~kih ilihrvatskih poslanika. Ukoliko je ve}ina preostalih poslanika protiv primjene ove odredbe, osnovat }e se zajedni~ka komisija bo{nja~kih i hrvatskih poslanika radi razrje{enja tog pitanja.Ukoliko komisija nije u mogu}nosti da to pitanje razrije{i u rokuod sedam dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje }e po hitnompostupku rije{iti najvi{i sud kantona, ukoliko je to pitanje uisklju~ivoj nadle‘nosti kantona. Ukoliko to pitanje nije u isk-lju~ivoj nadle‘nosti kantona, odluku donosi najvi{i sud kantona,uz mogu}nost ‘albe Ustavnom sudu Federacije.

(3) Kanton sa posebnim re‘imom ima predsjednika izamjenika predsjednika kantona.

a) Zamjenik predsjednika kantona bit }e biran u skladu sa

~lanom V. 8. U izboru predsjednika i zamjenika predsjednika kantona, klub hrvatskih poslanika i klub bo{nja~kih poslanika uzakonodavnom tijelu kantona odvojeno kandidiraju po jednu

osobu. Izbor za predsjednika i zamjenika predsjednika kantona zahtijeva prihva}anje oba kandidata zajedni~ki, ve}inom glasova bo{nja~kih poslanika i ve}inom glasova hrvatskih poslanika.

Ukoliko zajedni~ka kandidatura ne dobije potrebnu ve}inu,klubovi }e ponovo razmotriti kandidaturu za predsjednika izamjenika predsjednika kantona;

b) Izabrane osobe }e naizmjeni~no po jednu godinu bitipredsjednik, a zatim zamjenik predsjednika kantona, u perioduod dvije godine. Predsjednici kantona sa posebnim re‘imom nemogu biti istovremeno iz istog konstitutivnog naroda;

c) Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona ne mo‘evr{iti tu funkciju vi{e od dva uzastopna dvogodi{nja mandata;

d) Predsjednik i zamjenik predsjednika kantona mogu bitismijenjeni dvotre}inskom ve}inom glasova zakonodavnog tijela kantona, uklju~uju}i ve}inu glasova bo{nja~kih poslanika ive}inu glasova hrvatskih poslanika u zakonodavnom tijelu kan-tona;

e) Ukoliko predsjednik ili zamjenik predsjednika umre, budesmijenjen ili, prema mi{ljenju vlade kantona usvojenom konsen-zusom, trajno nije u mogu}nosti izvr{avati svoje ustavne du‘nosti

koje proizilaze iz njegovog polo‘aja, postupak predvi|en gorn- jim paragrafom (3) a) provest }e u roku od trideset dana Klubposlanika koji je kandidirao osobu koja se zamjenjuje da bi sepopunilo upra‘njeno mjesto do kraja zapo~etog mandata.Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona obavljat }e objefunkcije tokom perioda predvi|enog u prethodnoj re~enici ako,prema mi{ljenju vlade kantona usvojenom konsenzusom, ovajdrugi odre|eno vrijeme nije u mogu}nosti izvr{avati svojedu‘nosti. Ukoliko oba mjesta ostanu upra‘njena predsjedavaju}ikantonalnog zakonodavnog tijela obavljat }e obje funkcije za potrebni period.

(4) Vladu kantona sa posebnim re‘imom:a) Imenuje predsjednik kantona, uz saglasnost zamjenika

predsjednika kantona. Imenovanje zahtijeva potvrdu dvotre}in-skom ve}inom glasova u zakonodavnom tijelu kantona;

b) ^ine jednak broj ~lanova iz reda bo{nja~kog i hrvatskognaroda, kao i odre|en broj ~lanova koje ~ine ostali, imenovanih

i prihva}enih kako je predvi|eno u ovom paragrafu pod a).(5) U ustavu kantona sa posebnim re‘imom bit }e sadr‘aneodredbe kojima }e se otkloniti blokada u odlu~ivanju zakono-davnog tijela kantona prilikom dono{enja prijeko potrebnih zak-ona."

2Na osnovu ~lanka IX. 1. (1), a u svezi sa ~lancima VIII. 1.

(3) i IX. 3 (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine, na sjed-nici odr‘anoj 23. lipnja 1994. godine, donosi

ODLUKUO PROGLA[ENJU AMANDMANA I NA USTAV


IProgla{ava se Amandman I na Ustav Federacije Bosne i

Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna skup{tina FederacijeBosne i Hercegovine na sjednici odr‘anoj 23. lipnja 1994.godine.

IIAmandman I na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ~ini

sastavni dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i stupa na snagu u pono} 23. lipnja 1994. godine.


BiH".

US broj 9/9423. lipnja 1994. godine

Sarajevo






Na temelju ~lanka VIII. 1. (3), a u svezi sa ~lancima IX. (1)i IX. 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Usta-votvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici

odr‘anoj 23. lipnja 1994. godine usvojila jeAMANDMAN I.

NA USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEU Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza ~lanka V. 11,

dodaje se novi ~lanak V. 12, koji glasi:"5. Kantoni s zasebnim re‘imom - Srednjobosanski i

Neretvanski, ~ija }e se kona~na imena ustanoviti federalnimzakonom, sukladno ~lanku I. 2. Ustava Federacije Bosne i Her-cegovine.

^lanak 12U kantonima Srednjebosanski i Neretvanski, s zasebnim

re‘imom primjenjuju se ~lanci V. 1. do 11. Ustava Federacije,ukoliko se ne kose s odredbama ovog amandmana:

(1) Kantoni }e delegirati svoje nadle‘nosti iz ~lanka V. 2 (2)

ako to op}ina zahtijeva. Svaka }e op}ina ostvarivati lokalnusamoupravu u skladu s ~lankom VI. 2. (1).(2) Odluke {to su od vitalnog interesa za bilo koji od konsti-

tutivnih naroda u kantonu zahtijevaju suglasnost ve}ine zastup-nika u zakonodavnom tijelu kantona, uklju~uju}i ve}inuhrvatskih zastupnika i ve}inu bo{nja~kih zastupnika. Primjena seove odredbe mo‘e zahtijevati ve}inom glasova hrvatskih ilibo{nja~kih zastupnika. Ako je ve}ina preostalih zastupnika protiv primjene ove odredbe, osniva se zajedni~ka komisija hrvatskih i bo{nja~kih zastupnika radi rje{enja tog pitanja. Uk-oliko komisija nije u mogu}nosti rije{iti u roku od tjedan dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje }e po hitnom postupkurije{iti najvi{i sud kantona, ako je to pitanje u isklju~ivojnadle‘nosti kantona. Ukoliko to pitanje nije u isklju~ivojnadle‘nosti kantona, odluku }e donijeti najvi{i sud kantona, uzmogu}nost ‘albe Ustavnom sudu Federacije.

(3) Kanton ima: pored predsjednika kantona i zamjenika

predsjednika kantona.a) Zamjenik predsjednika kantona bira se u skladu s ~lankomV. 8. Pri izboru predsjednika i zamjenika predsjednika kantona,klub hrvatskih zastupnika i klub bo{nja~kih zastupnika u zakono-davnom tijelu kantona zasebno kandidiraju po jednu osobu. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika kantona zahtijeva zajedni~ko prihva}anje oba kandidata, ve}inom glasova u zakono-davnom tijelu kantona, uklju~uju}i ve}inu glasova hrvatskihzastupnika i ve}inu glasova bo{nja~kih zastupnika. Ukoliko zajedni~ka kandidatura ne dobije potrebnu ve}inu, klubovi }eponovo razmotriti kandidaturu predsjednika i zamjenika predsjednika kantona;

b) Izabrane }e osobe naizmjenice po godinu dana bitipredsjednik, a potom zamjenik predsjednika kantona u razdobljudo dvije godine. Predsjednici kantona s zasebnim re‘imom nemogu pripadati istom konstitutivnom narodu;

c) Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona ne mo‘e biti

izabran vi{e od dva puta zaredom u tijeku dva dvogodi{nja mandata;d) Predsjednik i zamjenik predsjednika kantona mogu se

smijeniti dvotre}inskom ve}inom glasova u zakonodavnom tijelukantona, uklju~uju}i ve}inu glasova hrvatskih zastupnika ive}inu glasova bo{nja~kih zastupnika u zakonodavnom tijelukantona;

e) Ako predsjednik ili zamjenik predsjednika umre, budesmijenjen ili je po mi{ljenju vlade kantona, usvojenom konsen-zusom, trajno nesposoban ispunjavati svoje ustavne du‘nosti {toproisti~u iz njegova polo‘aja, postupak predvi|en gornjomto~kom (3) a) provest }e u roku od trideset dana klubovi zastup-nika da bi se popunilo ispra‘njeno mjesto do kraja zapo~etogmandata. Predsjednik ili zamjenik predsjednika kantona obna{at }e obje du‘nosti u roku predvi|enom u prethodnoj re~enici ako,po mi{ljenju vlade kantona usvojenom koncenzusom, onaj drugiodre|eno vrijeme nije u mogu}nosti obavljati svoje du‘nosti.

Ako se oba polo‘aja isprazne, za potrebito }e razdobljepredsjedatelj kantonalnog zakonodavnog tijela obavljati objedu‘nosti.

4. Vladu kantona s zasebnim re‘imom imenuje predsjednikkantona, uz suglasnost zamjenika predsjednika kantona. Imeno-vanje zahtijeva potvrdu dvotre}inskom ve}inom glasova u zak-

onodavnom tijelu kantona;b) Vlada kantona s zasebnim re‘imom se sastoji od jednakogbroja ~lanova iz reda hrvatskog i bo{nja~kog naroda, kao iodre|enog broja ~lanova koji predstavljaju ostale, imenovanih iodobrenih gornjom to~kom 4. a).

5. U ustavu kantona s zasebnim re‘imom bit }e sadr‘aneodredbe kojima }e se otkloniti blokada u odlu~ivanju zakono-davnog tijela kantona prilikom dono{enja prijeko nu‘nih zak-ona."

3Na osnovu ~lana XI. 3. (1) i (2) i ~lana IV. 20. (1) h) Ustava

Federacije Bosne i Hercegovine i ~l. 41. stav 1. i 2. stav 2.Poslovnika Ustavotvorne skup{tine Federacije Bosne i Herce-govine, a u vezi sa ~lanom 154. stav 2. Poslovnika Skup{tineRepublike Bosne i Hercegovine - Pre~i{}eni tekst, Ustavotvorna

skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine na II sjedniciSkup{tine odr‘anoj 30. maja/svibnja 1994. godine, donijela je

ODLUKUO PRIHVATANJU SPORAZUMA O PROVO\ENJUUSTAVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

^lan 1.Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine pri-

hvata u cijelosti i obezbje|uje sprovo|enje Sporazuma oprovo|enju Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojeg su uime bo{nja~kog naroda i u ime hrvatskog naroda potpisali 11.maja/svibnja 1994. godine u Be~u - Republika Austrija gospoda Haris Silajd‘i} i Kre{imir Zubak, ovla{teni predstavnici Usta-votvorne skup{tine Federacije Bosne i Hercegovine.

^lan 2.

Sporazum iz ~lana 1. ove odluke nalazi se u prilogu oveodluke i ~ini njen sastavni dio.^lan 3.

Ustavotvorna skup{tina, Predsjednik i Potpredsjednik Feder-acije i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u prijelaznomperiodu stara}e se za izvr{avanje ove odluke.

^lan 4.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se

u "Slu‘benim novinama Federacije BiH".US broj 6/94

30. maja/svibnja 1994.godine

Sarajevo



U skladu s odlukama Ustavotvorne skup{tine FederacijeBosne i Hercegovine, ovla{teni predstavnici, na sastankuodr‘anom u Be~u od 7. do 11. 05. 1994., zaklju~ili su slijede}i

SPORAZUMI.

Ustavotvornoj skup{tini BiH bit }e predlo‘eno da prvipredsjednik Federacije u prijelaznom razdoblju od 6 mjesecibude kandidat iz reda hrvatskog naroda, a dopredsjednik Feder-acije u istom razdoblju iz reda bo{nja~kog naroda.

Istekom razdoblja od 6 mjeseci, du‘nost predsjednika obavljat }e predstavnik iz reda bo{nja~kog naroda, a du‘nost dopredsjednika predstavnik iz reda hrvatskog naroda.

Prvi predsjednik Federacije nakon isteka prijelaznog perioda birat }e se iz reda bo{nja~kog naroda.

II.

Pri rekonstrukciji Vlade osigurat }e se da du‘nost premijera obavlja predstavnik iz reda bo{nja~kog naroda, a du‘nost zamjenika premijera predstavnik iz reda hrvatskog naroda.




Zamjenik premijera Vlade bit }e na ~elu Ministarstva obrane.Predlo‘it }e se Zakon o Vladi Federacije BiH tako da Vladu

Federacije sa~injavaju: predsjednik, dopredsjednik, 11 resornih

ministara i 4 ministra bez portfelja.Ministri iz reda bo{nja~kog naroda bit }e na ~elu slijede}ihministarstava:

- Ministarstva unutra{njih poslova;- Ministarstva vanjskih poslova;- Ministarstva prometa i komunikacija;- Ministarstva energetike i industrije;- Ministarstva prostornog ure|enja, resursa i okoli{a;- Ministarstva izbjeglica i socijalne politike;- Ministarstva obrazovanja, znanosti i kulture.

Ministri iz reda hrvatskog naroda bit }e na ~elu:- Ministarstva obrane (dopredsjednik Vlade);- Ministarstva financija;- Ministarstva pravde;- Ministarstva trgovine;

- Ministarstva zdravlja.Od 4 ministra bez portfelja, jedan }e biti iz reda hrvatskog

naroda.

III.Teritorij Federacije utvr|en je na temelju zajedni~ki usvo-

jenih kriterija koji su prilo‘eni uz ovaj sporazum.Sastavni dio ovog sporazuma ~ine mape s ozna~enim terito-

rijem Federacije i ozna~enim podru~jima kantona.

IV.U Federaciji BiH uspostavit }e se dva kantona s posebnim

re‘imom, i to Srednjobosanski i Neretvanski kantoni (radni naz-ivi kantona).

Sukladno prednjem, predla‘u se izmjene u Ustavu Feder-acije, tako da ovi kantoni, analogno rje{enjima u Federacijiosiguravaju ravnopravnost konstitutivnih naroda Federacije BiH.

Usagla{eni tekst prijedloga izmjena Ustava Federacije BiHsastavni je dio ovog sporazuma.

Sve op}ine u kantonima s posebnim re‘imom imat }enadle‘nosti iz ^lanka V, 1, 2 (2) Ustava Federacije BiH, akotakav status zatra‘e.

Predsjednici ova dva kantona ne mogu istovremeno biti iz~istog konstitutivnog naroda.

VPotpisnici sporazuma obvezuju se odmah pristupiti uspostavi

op{tinskih tijela vlasti u skladu s Ustavom Federacije BiH.Tamo gdje postoji opravdan interes, na temelju jedinstvenih

kriterija utvr|enih u skladu s Ustavom, omogu}it }e se konstitui-ranje i izmjena granica op}ina (npr. Usora).

VI.Uspostavit }e se paritentna komisija za tra‘enje nestalih

osoba. VII.Potpisnici su suglasni da }e Ustavotvornoj skup{tini Feder-

acije BiH predlo‘iti da sukladno ovom sporazumu doneseodgovaraju}e akte iz svoje nadle‘nosti.

Potpisnici sporazuma izra‘avaju zahvalnost predstavnicima Vlade SAD i Ambasadi SAD u Be~u na dobrim uslugama ipomo}i u tijeku pripreme ovog sporazuma.

U Be~u, 11. svibnja 1994.

Kre{imir Zubak, s. r. Dr Haris Silajd‘i}, s. r.

NA^ELA KONSTITUIRANJA KANTONA

1. Kantoni su oblik teritorijalne organizacije dr‘ave BiH.2. Kantoni su federalne jedinice i oblik decentralizacijedr‘ave.

3. Kantoni }e se imenovati isklju~ivo po gradovima-sjedi{tima kantonalnih vlada ili po regionalno-zemljopisnimkarakteristikama.

4. Kantoni su zajedni~ki ‘ivotni prostor konstitutivnihnaroda i gra|ana koji tu ‘ive.5. Kantoni se teritorijalno organiziraju na etni~kom, ekonom-

sko-funkcionalnom, prirodno-geografskom i komunikacijskomna~elu.

6. Podru~ja kantona ~ine op}ine u kojima su, prema ob- javljenim podacima o popisu stanovni{tva 1991. godine, ve}inustanovni{tva ~inili Bo{njaci i Hrvati.

7. Granice rubnih op}ina mogu se korigirati isklju~ivanjem,odnosno uklju~ivanjem, podru~ja naseljenih mjesta s ve}inskimbo{nja~kim, odnosno hrvatskim stanovni{tvom u odgovaraju}ikanton.

8. Op}ine ~ije ve}insko stanovni{tvo nije stanovni{tvo koje~ini ve}inu u kantonu kao cjelini imat }e poseban status u skladus Ustavom Federacije.

9. Granice izme|u kantona ne mogu se mijenjati bezdono{enja odluke u Parlamentu Federacije po kriterijima

dono{enja odluka od vitalnog interesa za jedan narod.10. Za precizno odre|ivanje i ozna~avanje granica na temeljugornjih na~ela ustanovit }e se Zajedni~ka parlamentarna (mje{ovita) komisija bo{nja~kog i hrvatskog naroda, koja }esvoje odluke donositi konsenzusom.

11. Na granicama izme|u kantona ne postoji grani~na kon-trola.

NAPOMENA:Posebnim sporazumom-aneksom ovog dokumenta regulirat

}e se pitanje podru~ja koja dosad nisu bila organizirana u op}inea postoje razlozi za konstituiranje op}ine radi ostvarivanja prava iz Gl. V. ~l. 2.2 Ustava Federacije.

U Be~u, 8. svibnja 1994.

Kre{imir Zubak, s. r. Dr Haris Silajd‘i}, s. r.

KRITERIJI ZA ODRE\IVANJE TERITORIJA FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE

Teritorij Federacije utvr|uje se na osnovu sljede}ih kriterija:1. Teritorij Federacije, prema ~lanku 1. poglavlja I stava

Federacije BiH ~ine podru~ja s ve}inskim bo{nja~kim i hrvat-skim stanovni{tvom.

2. Ova podru~ja op}ine u kojima su, prema objavljenimpodacima o popisu stanovni{tva 1991. g., ve}inu stanovni{tva ~inili Bo{njaci i Hrvati.

3. Granice podru~ja iz to~ke 2. u rubnim op}inama korigirajuse isklju~ivanjem podru~ja naseljenih mjesta s ve}inskimsrpskim stanovni{tvom, odnosno uklju~ivanjem podru~ja

naseljenih mjesta s ve}inskim bo{nja~kim i hrvatskimstanovni{tvom iz susjednih op}ina.4. Temeljni interes odre|ivanja podru~ja Federacije je da se

u njega obvezno uklju~e podru~ja s ve}inskim bo{nja~kim ihrvatskim stanovni{tvom u Isto~noj Bosni - uz rijeku Drinu - uBosanskoj Posavini i u Zapadnoj Bosni.

NAPOMENA:

a) Kao poseban tehni~ki projekt pripremit }e se prijedlogmogu}ih koridora kao mogu}a osnovica za nastavak mirovnihpregovora.

b) Mjesta s ve}inskim bo{nja~kim i hrvatskim stanovni{tvomizvan podru~ja Federacije bit }e predmet nastavka mirovnihpregovora.

c) Podrazumijeva se da }e se, uz pomo} i odgovornost me|unarodne zajednice, izbjeglice, prognanici i raseljena lica

vratiti u mjesta svog stanovanja na cijelom teritoriju RepublikeBiH. To je neodvojivi dio ukupnog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu.




Sastavni dio ovih kriterija je zemljovid Federacije.

Kre{imir Zubak, s. r. Dr Haris Silajd‘i}, s. r.U Ameri~kom veleposlani{tvu u Be~u, 08. svibnja 1994.

4Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Fed-

eracije Bosne i Hercegovine, donosim




UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O VLADI


Progla{ava se Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovinekoji je donijela Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Her-cegovine na sjednici od 31. maja/svibnja 1994. godine.

Broj 01-27/9412. jula/srpnja 1994. godine

SarajevoPredsjednik

Federacije BiH,Kre{imir Zubak, s. r.

ZAKON

O VLADI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OP]E ODREDBE

^lan 1.Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:

Vlada Federacije) je izvr{ni organ Federacije Bosne i Herce-govine (u daljem tekstu: Federacija), koja vr{i izvr{nu vlast Federacije, ako odre|ene izvr{ne kompetencije nisu UstavomFederacije predvi|ene za Predsjednika Federacije, odnosno Pot-predsjednika Federacije.

Do postizanja i primjene kona~nog mirovnog sporazuma oBosni i Hercegovini, Vlada Republike Bosne i Hercegovinerekonstruisana u skladu sa Ustavom Federacije vr{it }e i funkcijuVlade Federacije.

Kada Vlada Republike Bosne i Hercegovine obavlja funkcijuVlade Federacije odlu~uje u skladu sa djelokrugom i po postupkupredvi|enom Ustavom Federacije.

U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana Vlada Federacije odlu~ujena odvojenim sjednicama.

^lan 2.Premijer, zamjenik Premijera, ministri, njihovi zamjenici i

Vlada Federacije u cjelini za svoj rad odgovorni su ParlamentuFederacije.

^lan 3.Vlada Federacije zastupa Federaciju kao pravno lice, ako

Ustavom Federacije i zakonom nije druga~ije odre|eno.Vlada Federacije upravlja imovinom u vlasni{tvu Federacije,

ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

^lan 4.Vlada Federacije ure|uje svoj rad, unutra{nju organizaciju,

kao i djelokrug i ovla{}enja slu‘bi koje obrazuje.

^lan 5.Sjedi{te Vlade Federacije je u Sarajevu.

II - SASTAV VLADE^lan 6.

Vladu ~ine Premijer, zamjenik Premijera, jedanaest ministara koji rukovode ministarstvima i ~etiri ministra bez portfelja.

Zamjenik Premijera je ministar odbrane ili ministar vanjskihposlova.

^lan 7.Vlada Federacije stupa na du‘nost nakon davanja sve~ane

izjave u Ustavotvornoj skup{tini Federacije.

^lan 8.Vlada Federacije imenuje i razrje{ava sekretara Vlade Feder-

acije.Sekretar Vlade Federacije odgovara za svoj rad Vladi Feder-acije, Premijeru i zamjeniku Premijera.

III - PRAVA I DU@NOSTI PREMIJERA, ZAMJENIKAPREMIJERA I ^LANOVA VLADE FEDERACIJE

^lan 9.Premijer je predsjednik Vlade i rukovodi radom Vlade i

odgovoran je za njen rad, osigurava jedinstvo u izvr{avanjuposlova iz djelokruga Vlade, ostvaruje saradnju sa drugim or-ganima Federacije i organima kantona, kao i sa drugim organima i organizacijama i usmjerava djelovanje Vlade kao cjeline i~lanova Vlade pojedina~no, te vr{i i druge poslove utvr|eneUstavom Federacije.

Premijer potpisuje akte Vlade Federacije.^lan 10.

Zamjenik Premijera poma‘e Premijeru u obavljanju njegovihposlova i vr{i i druge poslove utvr|ene Ustavom Federacije.

Zamjenik Premijera zamjenjuje Premijera u slu~aju njegoveodsutnosti ili u drugim slu~ajevima kada Premijer nije umogu}nosti da obavlja du‘nost, kao i u slu~aju upra‘njenja mjesta Premijera, dok novi Premijer ne preuzme du‘nost.

Premijer, u okviru svojih ovla{}enja, mo‘e pojedina

ovla{}enja prenijeti na zamjenika Premijera.^lan 11.

^lanovi Vlade mogu pokrenuti inicijativu za dono{enje zak-ona i drugih propisa, predlo‘iti razmatranje i pretresanje pojed-inih pitanja iz nadle‘nosti Vlade kao i predlo‘iti utvr|ivanjestavova Vlade, te imaju i druga prava i du‘nosti utvr|ena Usta-vom.

IV - NA^IN RADA VLADE

^lan 12.Vlada Federacije radi na sjednici.Vlada Federacije mo‘e odlu~ivati ako sjednici prisustvuje

vi{e od polovice ~lanova Vlade.Vlada Federacije odluke donosi ve}inom glasova prisutnih

~lanova, ako Ustavom Federacije nije druga~ije odre|eno.^lan 13.

Odluke Vlade Federacije koje se ti~u vitalnih interesa bilokojeg konstitutivnog naroda, donose se konsenzusom. Na ovuodredbu mo‘e se pozvati jedna tre}ina ministara, osim Premijera i zamjenika Premijera, ukoliko druga~ije ne odlu~i Ustavni sudFederacije u hitnoj proceduri koju zatra‘e Premijer ili zamjenikPremijera. U svrhu ispunjenja ove odredbe, odluke Vlade Feder-acije odnose se samo na odluke navedene u ~lanovima IV. B. 3(2), IV. B. 9 i VIII. 1. Ustava Federacije.

^lan 14.Za davanje prijedloga i mi{ljenja o pitanjima iz svoje

nadle‘nosti, Vlada Federacije mo‘e osnivati stalna i povremena radna tijela (savjete, urede, komitete, odbore, komisije i dr.).

Sastav i nadle‘nost radnih tijela iz stava 1. ovog ~lana ure|ujese Poslovnikom Vlade ili aktom o osnivanju.

^lan 15.

Za dono{enje rje{enja u upravnom postupku i odlu~ivanje odrugim pojedinim pitanjima iz nadle‘nosti Vlade, Vlada Feder-acije mo‘e osnovati jednu ili vi{e komisija ~ije ~lanove imenujeiz redova ~lanova Vlade.

^lan 16.Vlada Federacije donijet }e poslovnik o svom radu u roku od

30 dana od dana svoga konstituiranja.Pojedina pitanja iz stava 1. ovog ~lana, ukoliko nisu ure|ena

Poslovnikom Vlade Federacije ure|uju se zaklju~kom Vlade.^lan 17.

Vlada Federacije osigurava javnost svog rada.

V - AKTI VLADE

^lan 18.Vlada Federacije, u ostvarivanju svojih ovla{}enja utvr|enim

Ustavom Federacije, donosi uredbe sa zakonskom snagom,

uredbe, odluke, rje{enja i zaklju~ke.Vlada Federacije donosi uredbe sa zakonskom snagom uskladu sa Ustavom Federacije.




^lan 19.Uredbom se ure|uju najva‘nija pitanja iz nadle‘nosti Vlade

Federacije, bli‘e ure|uju odnosi za sprovo|enje zakona, osnivaju

stru~ne i druge slu‘be Vlade i utvr|uju na~ela za unutra{njeustrojstvo federalnih organa dr‘avne uprave.Odlukom se ure|uju pojedina pitanja ili propisuju mjere

Vlade, daje saglasnost ili potvr|uju akti drugih organa ili organi-zacija, te odlu~uje o drugim pitanjima o kojima se ne odlu~ujeuredbom.

Rje{enjem se odlu~uje o imenovanjima i razrje{enjima, kaoi o drugim pojedina~nim pitanjima iz nadle‘nosti Vlade.

Zaklju~kom se utvr|uju stavovi o pitanjima od zna~aja za provo|enje utvr|ene politike, ure|uju unutra{nji odnosi u Vladii odre|uju zadaci federalnim organima dr‘avne uprave islu‘bama Vlade.

^lan 20.Uredbe sa zakonskom snagom, uredbe i odluke objavljuju se

u "Slu‘benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", a ostali akti Vlade, ako je to u njima navedeno.

VI - STRU^NE I DRUGE SLU@BE VLADE^lan 21.

Stru~ne i druge slu‘be Vlade Republike Bosne i Hercegovineobavljaju stru~ne, tehni~ke i druge poslove za Vladu Federacije,ako Vlada Federacije ne odlu~i druga~ije.

^lan 22.Sekretar Vlade uskla|uje rad svih stru~nih slu‘bi u

obavljanju poslova za potrebe Vlade i odgovoran je za njihov rad.

VII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 23.Poslovnik Vlade Republike Bosne i Hercegovine i drugi

propisi koji se odnose na njeno unutarnje organiziranje i funk-cioniranje, koji su na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona,ukoliko nisu u suprotnosti sa Ustavom Federacije i ovim zak-

onom, primjenjiva}e se kao propisi Vlade dok se ne donesePoslovnik o radu Vlade Federacije.^lan 24.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu‘be-nim novinama Federacije BiH".

US broj 7/9431. maja/svibnja 1994.

godineSarajevo

Predsjedavaju}iUstavotvornom Skup{tinom


5Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Fed-

eracije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O SLU@BENIMNOVINAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEProgla{ava se Zakon o Slu‘benim novinama Federacije

Bosne i Hercegovine, koji je donijela Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici od 31. maja/svibnja 1994. godine.

Broj 01-28/9414. jula/srpnja 1994.

SarajevoPredsjednik

Kre{imir Zubak, s. r.

ZAKONO SLU@BENIM NOVINAMA FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE^lan 1.

Ovim zakonom ure|uje se na~in objavljivanja zakona, drugihpropisa, op}ih i drugih akata organa Federacije Bosne i Herce-govine (u daljem tekstu: Federacija) u slu‘benom glasilu Feder-acije.

^lan 2.Slu‘beno glasilo Federacije su Slu‘bene novine Federacije

Bosne i Hercegovine.^lan 3.

Slu‘bene novine Federacije Bosne i Hercegovine izlaze na bosanskom i hrvatskom jeziku.

^lan 4.Naslovna strana Slu‘benih novina Federacije Bosne i Herce-

govine, sadr‘i naziv Slu‘bene novine Federacije Bosne i Herce-govine ispisan latinicom, grb Federacije, godinu izla‘enja, rednibroj, dan, mjesec i godina izla‘enja i mjesto izla‘enja novina.

^lan 5.U Slu‘benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine

objavljuju se:1. Zakoni, drugi propisi, op}i i drugi akti, koje donosi Parla-

ment Federacije, Predsjednik Federacije, Vlada Federacije, min-istri i drugi organi Federacije, Ombudsmen, sudovi Federacije,kao i akti o ratifikaciji me|unarodnih ugovora sa tekstom tihugovora koje ratificiraju nadle‘ni organi Federacije.

U Slu‘benim novinama Federacije Bosne i Hercegovineobjavljuju se i drugi akti organa iz prethodnog stava, ako je to utim aktima odre|eno;

2. Akti zajedni~ke komande armijskih snaga Federacije za koje to odredi zajedni~ka komanda;

3. Propisi i drugi akti centralne banke, koji imaju karakter op}ih akata, kao i op}i akti preduze}a, ustanova i drugih pravnihlica, ako je zakonom ili propisom Vlade Federacije, kojima seure|uje odgovaraju}a oblast odre|eno da se ti akti objavljuju uSlu‘benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine;

4. Oglasi, objave, dra‘be, registracije, amortizacije i drugevrste objava ako je to odre|eno zakonom ili propisom VladeFederacije ili odlukom suda ili drugog nadle‘nog organa.

Zakoni, drugi propisi, op}i i drugi akti iz ta~ke 1. ovog ~lana,objavljuju se u Slu‘benim novinama Federacije Bosne i Herce-govine u tekstu koji je utvrdio organ, koji je donio taj propisodnosno op}i akt.

U Slu‘benim novinama Federacije Bosne i Hercegovinemogu se objavljivati i propisi koje donose organi kantona, ako toodlu~i nadle‘ni organ kantona.

^lan 6.Sekretar Vlade Federacije stara se o objavljivanju zakona,

drugih propisa, op}ih i drugih akata iz ~lana 5. ovog zakona uSlu‘benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.

Slu‘bene novine Federacije Bosne i Hercegovine izlaze popotrebi u skladu sa zahtjevom sekretara Vlade Federacije.

Sekretar Vlade Federacije dostavlja izdava~u Slu‘benihnovina Federacije Bosne i Hercegovine spisak zakona, drugihpropisa, op}ih i drugih akata sa izvornim tekstovima tih propisa i akata radi objavljivanja u Slu‘benim novinama FederacijeBosne i Hercegovine.

^lan 7.Izdava~ Slu‘benih novina Federacije Bosne i Hercegovine

du‘an je osigurati da se, prije objavljivanja zakona, drugih pro-pisa, op}ih i drugih akata u Slu‘benim novinama FederacijeBosne i Hercegovine podaci iz tih propisa i akata, kao i podaci uvezi s tim propisima odnosno aktima, ~uvaju kao slu‘bena tajna.

^lan 8.Slu‘bene novine Federacije Bosne i Hercegovine izdaje pre-duze}e koje izdaje "Slu‘beni list RBiH".




^lan 9.Dok se ne usvoji grb Federacije naslovna strana Slu‘benih

novina Federacije Bosne i Hercegovine bit }e bez grba.

^lan 10.Dok se ne budu stvorili materijalno-tehni~ki uvjeti Slu‘bene

novine Federacije Bosne i Hercegovine }e se {tampatinaizmjeni~no na bosanskom i hrvatskom jeziku.

^lan 11.Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu‘be-

nim novinama Federacije BiH".US broj 8/94


Sarajevo



6Na osnovu ~lana IV. A. 20. (1) a, Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Herce-govine, na sjednici 31. maja/svibnja 1994. godine, donijela je

ODLUKUO IZBORU PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE UPRELAZNOM PERIODU

IZa Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine u pre-

laznom periodu izabran je KRE[IMIR ZUBAK.II

Za Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine u pre-laznom periodu izabran je dr EJUP GANI].


BiH".US broj 10/94


Sarajevo



7Na osnovu ~lana IV. A. 20. (1) a, Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Herce-govine, na sjednici 23. juna/lipnja 1994. godine, donijela je

ODLUKUO POTVR\IVANJU IMENOVANJA VLADE


IPotvr|uje se imenovanje Vlade Federacije Bosne i Herce-govine u sastavu:

1. dr HARIS SILAJD@I], premijer Vlade2. dr JADRANKO PRLI], ministar odbrane i zamjenik

premijera 3. BAKIR ALISPAHI], ministar unutra{njih poslova

JOZO LEUTAR, zamjenik ministra 4. dr IRFAN LJUBIJANKI], ministar vanjskih poslova

VLADISLAV POGAR^I], zamjenik ministra 5. NEVEN TOMI], ministar finansija

dr IZUDIN KE[ETOVI], zamjenik ministra 6. MATE TADI], ministar pravde

IZET MUHAMEDAGI], zamjenik ministra 7. mr FARUK SMAILBEGOVI], ministar energetike

i industrijeIVAN [ANTI], zamjenik ministra

8. IBRAHIM KOLUDER, ministar prometa i komunikacija ADAM D@OJI], zamjenik ministra

9. MUNEVER IMAMOVI], ministar prostornogure|enja, resursa i za{tite okoliceBERISLAV BULJAN, zamjenik ministra

10. dr NIKOLA GRABOVAC, ministar trgovineD@EMAL ABARAVDI], zamjenik ministra 11. MUHAREM CERO, ministar za izbjeglice i

socijalnu politikuMARTIN RAGU@, zamjenik ministra

12. dr BO@O LJUBI], ministar zdravstva dr IBRAHIM RAMI], zamjenik ministra

13. dr ENES KARI], ministar obrazovanja, nauke,kulture i sporta IVO ANDRI]-LU@ANSKI, zamjenik ministra

14. dr STIJEPO ANDRIJI], ministar bez portfelja 15. dr HASAN MURATOVI], ministar bez portfelja 16. dr IZET @IGI], ministar bez portfelja 17. NEDJELJKO DESPOTOVI], ministar bez portfelja.

IIOva odluka se objavljuje u "Slu‘benim novinama Federacije

BiH".US broj 11/94

23. juna/lipnja 1994. godineSarajevo



8Na osnovu ~lana 3. Ustavnog zakona o izmjenama i dopu-

nama Ustava Republike Bosne i Hercegovine, Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici sazvanojpovodom usvajanja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,odr‘anoj 30. marta/o‘ujka 1994. godine, donijela je

POSLOVNIK

USTAVOTVORNE SKUP[TINE ZA DONO[ENJEUSTAVA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

^lan 1.Ovim poslovnikom bli‘e se ure|uje na~in rada Ustavotvorne

skup{tine Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Us-tavotvorna skup{tina) i postupak za dono{enje Ustava FederacijeBosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije).

Pored odredaba ovog poslovnika, u radu Ustavotvorneskup{tine primjenjuju se i odgovaraju}e odredbe Poslovnika Skup{tine Republike Bosne i Hercegovine ("Slu‘beni list SRBiH", br. 8/91 i 32/91) i ("Slu‘beni list RBiH", broj 20/93),ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim poslovnikom.

I - PREDSJEDAVANJE USTAVOTVORNOJ SKUP[TINI

^lan 2.Sjednicu Ustavotvorne skup{tine otvara i njome predsjedava

predsjednik ili potpredsjednik Skup{tine Republike Bosne i Her-cegovine.

II - VERIFIKACIJA MANDATA POSLANIKA

^lan 3.Ustav Federacije usvaja i objavljuje Ustavotvorna skup{tina

sastavljena od poslanika izabranih na izborima 1990. godine uSkup{tini Republike Bosne i Hercegovine, a ~iji je mandat jo{uvijek va‘e}i.

Verifikaciju mandata poslanika iz prethodnog stava vr{iVerifikaciona komisija.

Verifikacionu komisiju bira Ustavotvorna skup{tina iz reda poslanika.

Verifikaciona komisija ima 7 ~lanova, koji izme|u sebe

biraju predsjednika i zamjenika predsjednika. Tri ~lana biraju seiz reda bo{nja~kog naroda, tri iz reda hrvatskog naroda, a jedaniz reda ostalih poslanika u Ustavotvornoj skup{tini.




^lan 4.Verifikacona komisija vr{i uvid u dokumenta o sprovedenim

izborima za poslanike u Skup{tinu Republike Bosne i Herce-

govine 1990. godine, materijala o verifikaciji njihovih mandata na konstituiraju}oj sjednici Skup{tine Republike Bosne i Herce-govine odr‘anoj 20. 12. 1990. godine i akata koji se odnose na prestanak mandata poslanika u Skup{tini Republike Bosne iHercegovine.

^lan 5.Ustavotvorna skup{tina pretresa izvje{taj Verifikacione

komisije i utvr|uje ukupan broj poslanika iz ~lana 3. stav 1. ovogposlovnika i liste poslanika po nacionalnoj pripadnosti.

Glasanje o izvje{taju vr{i se u cjelini.U slu~aju da je mandat poslanika sporan glasanje o svakom

spornom mandatu vr{i se posebno.

^lan 6.Ustavotvorna skup{tina mo‘e odlo‘iti dono{enje odluke o

verifikaciji mandata pojedinog poslanika i zaklju~iti da se pre-

thodno izvr{e potrebna provjeravanja. Odlaganje odluke mo‘e seizvr{iti najkasnije do slijede}e sjednice Ustavotvorne skup{tine.Poslanik za koga je odlo‘eno dono{enje odluke o verifikaciji

mandata ima pravo da prisustvuje sjednici Ustavotvorneskup{tine, bez prava odlu~ivanja.

III - RAD USTAVOTVORNE SKUP[TINE

a) Utvr|ivanje kvoruma i u~e{}e u radu

^lan 7.Nakon izvr{ene verifikacije mandata poslanika u smislu

odredaba ~lana 3. do 6. ovog poslovnika, predsjedavaju}i sjedni-com Ustavotvorne skup{tine utvr|uje da li postoji kvorum za radi o tome obavje{tava poslanike.

Ako postoji kvorum sjednica Ustavotvorne skup{tine nas-tavlja sa radom.

Kvorum za sjednicu Ustavotvorne skup{tine ~ine najmanjedvije tre}ine poslanika Ustavotvorne skup{tine.

^lan 8.U radu sjednice Ustavotvorne skup{tine mogu da u~estvuju:

predsjednik i ~lanovi Predsjedni{tva Republike Bosne i Herce-govine, predsjednik i ~lanovi Vlade Republike Bosne i Herce-govine.

U radu sjednice Ustavotvorne skup{tine mogu da u~estvujui drugi gosti koje pozove predsjedavaju}i u dogovoru sa predsjed-nicima klubova poslanika u Ustavotvornoj skup{tini.

Kada Ustavotvorna skup{tina nakon usvajanja Ustava Feder-acije izabere prelaznog predsjednika Federacije, prelaznog pot-predsjednika Federacije i prelaznu Vladu, u radu sjedniceUstavotvorne skup{tine u~estvuju prelazni predsjednik Feder-acije, prelazni potpredsjednik Federacije i prelazna Vlada.

^lan 9.Poslanik, odnosno u~esnik sjednice Ustavotvorne skup{tine

mo‘e da govori po{to zatra‘i i dobije rije~ od predsjedavaju}eg.Prijave za u~e{}e u raspravi mogu da se podnose do zavr{etka

pretresa.Predsjedavaju}i daje rije~ poslanicima po redu kojim su se

prijavili.^lan 10.

Poslaniku koji ‘eli da govori o povredi poslovnika ili onepridr‘avanju utvr|enog dnevnog reda predsjedavaju}i dajerije~ ~im je ovaj tra‘i. Govor tog poslanika ne mo‘e trajati du‘eod pet minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavaju}i dajeobja{njenje.

Ako poslanik tra‘i rije~ da bi ispravio navod koji je neta~noizlo‘en i koji mo‘e biti povod nesporazuma ili koji izaziva potrebu obja{njenja, predsjedavaju}i }e dati rije~ ~im se zavr{i

govor onog koji je izazvao potrebu obja{njenja. Poslanik se u tomslu~aju mora ograni~iti na ispravku, odnosno obja{njenje, a tajgovor ne mo‘e trajati du‘e od pet minuta.

^lan 11.Poslanik, odnosno u~esnik u raspravi mo‘e da govori samo

o pitanju o kojem se raspravlja po utvr|enom dnevnom redu, a

ako se udalji od dnevnog reda predsjedavaju}i }e ga upozoriti,odnosno oduzeti mu rije~ ako se i poslije upozorenja ne pridr‘ava dnevnog reda.

b) Tok sjednice^lan 12.

Sjednica Ustavotvorne skup{tine utvr|uje dnevni red na predlog predsjedavaju}eg.

Poslije usvajanja dnevnog reda prelazi se na pretres pojedinihpitanja po utvr|enom dnevnom redu.

^lan 13.Pretres o Prijedlogu ustava Federacije obuhvata odvojeno

op{ti pretres i pretres u pojedinostima.Pretres drugih pitanja je jedinstven, ako Ustavotvorna

skup{tina druga~ije ne odlu~i.U toku op{teg pretresa raspravlja se u na~elu i mogu da se

iznose mi{ljenja, tra‘e obja{njenja i pokre}u pitanja u pogledudatih rje{enja.U toku pretresa u pojedinostima raspravlja se po dijelovima

predlo‘enog teksta, ako Ustavotvorna skup{tina druga~ije neodlu~i.

Pretres zaklju~uje predsjedavaju}i kada utvrdi da vi{e nema govornika.

c) Podno{enje Prijedloga ustava Federacije i amandmana

^lan 14.Prijedlog ustava Federacije podnose ve}ina poslanika

bo{nja~kog naroda i ve}ina poslanika hrvatskog naroda u Usta-votvornoj skup{tini.

^lan 15.Amandmane na Prijedlog ustava Federacije mogu podnijeti

ve}ina hrvatskih odnosno bo{nja~kih poslanika u Ustavotvornojskup{tini.

Amandman se podnosi u pismenom obliku sa obrazlo‘enjemi potpisom poslanika koji ga podnese. Amandman se dostavlja svim poslanicima i drugim u~esnicima u radu Ustavotvorneskup{tine.

^lan 16.Na Prijedlog ustava Federacije ne mo‘e se podnijeti amand-

man na odredbe kojim su utvr|ena prava i slobode u PoglavljuII ta~. A. Prijedloga ustava Federacije.

Ukoliko prijedlog iz prethodnog stava bude podnesen on }ese odbaciti.

^lan 17.O podnesenom amandmanu izja{njava se Ustavotvorna

skup{tina.Ustavotvorna skup{tina izja{njava se o amandmanu i mo‘e

ga usvojiti dvotre}inskom ve}inom poslanika Ustavotvorneskup{tine i ve}inom glasova ~lanova delegacije bo{nja~kog

naroda koja se sastoji od svih poslanika bo{nja~ke nacionalnostii delegacije hrvatskog naroda koja se sastoji od svih poslanika hrvatske nacionalnosti u Ustavotvornoj skup{tini.

d) Odlu~ivanje^lan 18.

Na sjednici Ustavotvorne skup{tine koja odlu~uje o usva- janju Ustava Federacije odluka se donosi dvotre}inskomve}inom poslanika Ustavotvorne skup{tine ~iji je ukupan brojutvr|en po odredbama ~lana 3. do 5. ovog poslovnika.

Odlu~ivanje iz prethodnog stava uklju~uje konsenzusizme|u poslanika delegacija iz stava 2. ~lana 17. ovog pos-lovnika.

^lan 19.Glasanje je javno ako se na sjednici Ustavotvorne skup{tine

Federacije Bosne i Hercegovine ne utvrdi obaveza tajnog

glasanja. ^lan 20.Javno glasanje vr{i se dizanjem ruke ili poimeni~no.




Glasanje dizanjem ruke poslanici vr{e tako {to se, na pozivpredsjedavaju}eg, istovremeno izja{njavaju ko je za prijedlog, ko je protiv prijedloga i da li se ko uzdr‘ao od glasanja.

Poimeni~no glasanje vr{i se ako predsjedavaju}i ocjeni da jeto potrebno da bi se otklonile sumnje u ta~nost rezultata glasanja.Poimeni~no glasanje vr{i se tako {to se svaki pozvan poslanik

izja{njava za ili protiv prijedloga, ili se uzdr‘ava od glasanja.Kad prozivanje bude zavr{eno, ponovno se pozivaju

poslanici za koje u spisku nije ozna~eno da su glasali.^lan 21.

Po zavr{enom glasanju predsjedavaju}i utvr|uje i objavljujerezultate glasanja, kao i da li je pitanje o kome su glasali pri-hva}eno ili odbijeno.

^lan 22.Odluke na sjednicama delegacija bo{nja~kog odnosno hrvat-

skog naroda donose se prostom ve}inom uz shodnu primjenuodredaba ~l. 18. do 21. ovog poslovnika.

Delegacije iz prethodnog stava rade po odredbama ovogposlovnika, a mogu donijeti i svoj poslovnik.

IV - POTPISIVANJE AKATA KOJI BUDU DONESENI NASJEDNICI USTAVOTVORNE SKUP[TINE

^lan 23.Dokumenta koja donosi Ustavotvorna skup{tina potpisuje

predsjedavaju}i sjednicom Ustavotvorne skup{tine.

V - ZAVR[NA ODREDBA

^lan 24.Ovaj poslovnik stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e

se u "Slu‘benim novinama Federacije BiH".US broj 2/94

30. marta/o‘ujka 1994.godine

Sarajevo

Predsjedavaju}iUstavotvornom Skup{tinom


9Na osnovu ~lana 3, st. 3. i 4. Poslovnika Ustavotvorne

skup{tine za dono{enje Ustava Federacije Bosne i Hercegovineusvojenog na sjednici Ustavotvorne skup{tine Federacije BiH 30.marta/o‘ujka 1994. godine, Ustavotvorna skup{tina FederacijeBosne i Hercegovine na sjednici odr‘anoj 30. marta/o‘ujka 1994.godine, donijela je

ODLUKUO IZBORU VERIFIKACIONE KOMISIJE

USTAVOTVORNE SKUP[TINE FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE

IU Verifikacionu komisiju Ustavotvorne skup{tine Federacije

Bosne i Hercegovine izabrani su:1. CERO MUHAREM, iz reda Bo{nja~kog naroda,2. SEDLAREVI] MUSTAFA, iz reda Bo{nja~kog naroda,3. SMAJI] AIDA, iz reda Bo{nja~kog naroda,4. KUDI] MILE, iz reda Hrvatskog naroda,5. HRKA^ FRANO, iz reda Hrvatskog naroda,6. GRUBI[I] NIKO, iz reda Hrvatskog naroda,7. LUKA^ PREDRAG, iz reda ostalih naroda.

IIOva odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se

u "Slu‘benim novinama Federacije BiH".

USTAVOTVORNA SKUP[TINAFEDERACIJE BiH

US broj 5/9430. marta/o‘ujka 1994.

godineSarajevo



10Na osnovu ~l. 4. i 5. Poslovnika Ustavotvorne skup{tine za

dono{enje Ustava Federacije Bosne i Hercegovine usvojenog na sjednici Ustavotvorne skup{tine Federacije BiH 30. marta/o‘ujka 1994. godine, Verifikaciona komisija Ustavotvorne skup{tineFederacije BiH, podnosi

IZVJE[TAJO VERIFIKACIJI MANDATA POSLANIKA U

USTAVOTVORNOJ SKUP[TINI FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINEI

Verifikaciona komisija Ustavotvorne skup{tine FederacijeBiH odr‘ala je svoj sastanak i konstatovala da Ustavotvorna skup{tina Federacije BiH ima 160 poslanika sa va‘e}im manda-tom.

Verifikaciona komisija konstatuje da je od toga Bo{njaka 95,Hrvata 48 i 17 iz reda ostalih naroda.

Sjednici Ustavotvorne skup{tine Federacije BiH prisustvuje123 poslanika. Od toga Bo{njaka 76, Hvata 40 i 7 iz reda ostalihnaroda.

Verifikaciona komisija je konstatovala da Ustavotvornojskup{tini Federacije prisustvuje potrebna dvotre}inska ve}ina poslanika - zastupnika, kao i apsolutna ve}ina poslanika Bo{njaka i zastupnika Hrvata ~ime su se stvorili svi uslovi da Ustavotvorna skup{tina Federacije mo‘e punova‘no odlu~ivati i

donijeti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.Verifikaciona komisija u sastavu: predsjednik Sedlarevi}Mustafa, zamjenik Mile Kudi}, ~lanovi Cero Muharem, Aida Smaji}, Frano Hrka~, Niko Grubi{i} i Predrag Luka~.

IIOvaj izvje{taj objavit }e se u "Slu‘benim novinama Feder-

acije BiH".USTAVOTVORNA SKUP[TINA

FEDERACIJE BiH


godineSarajevo

Predsjednik Verifikacione komisijeUstavotvorne skup{tine Federacije

BiH,Mustafa Sedlarevi}, s. r.

Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu ~lana 5. Poslovnika Ustavotvorne skup{tine za dono{enjeUstava Federacije Bosne i Hercegovine donesenog na sjedniciUstavotvorne skup{tine Federacije BiH, od 30. marta 1994.godine i Izvje{taja Verifikacione komisije Ustavotvorneskup{tine Federacije Bosne i Hercegovine, usvojenog na sjedniciUstavotvorne skup{tine 30. marta/o‘ujka 1994. godine, utvrdila je

LISTU POSLANIKAUSTAVOTVORNE SKUP[TINE FEDERACIJE BOSNE I

HERCEGOVINE PO NACIONALNOJ PRIPADNOSTI

I

Lista poslanika pripadnika bo{nja~kog naroda

1. AHMETOVI] SMAIL BO[NJAK BR^KO2. AJANOVI] EKREM BO[NJAK TE[ANJ




3. ALAJMOVI] SENAHID BO[NJAK OLOVO4. ALIÎ] AHMET BO[NJAK DOBOJ5. ALIÎ] SALIH BO[NJAK MAGLAJ

6. BAJRAMOVI]SAFEDIN BO[NJAK SARAJEVO

7. BI]IROVI] HASAN BO[NJAK TUZLA8. BEGI] KASIM BO[NJAK SARAJEVO9. BEGI] NIHAD BO[NJAK KAKANJ

10. BEGI] SADIK BO[NJAK SREBRENICA11. BEKTA[ ENVER BO[NJAK VISOKO12. BIÂKÎ] EDHEM BO[NJAK SARAJEVO13. BRODLIJA KEMAL BO[NJAK KAKANJ14. BUREK SALIH BO[NJAK TUZLA15. CERO MUHAREM BO[NJAK VITEZ16. ]EMAN KIRSAD BO[NJAK TE[ANJ,

JELAH17. DUDO UZEIR BO[NJAK SARAJEVO18. \APO MIRSAD BO[NJAK BR^KO

19. EFENDI] HAD@O BO[NJAK GORA@DE20. FILIPOVI]

MUHAMED BO[NJAK SARAJEVO21. HADROVI] AVDIJA BO[NJAK SARAJEVO22. HAD@I] ADEM BO[NJAK GRADAÂC23. HAD@I] HASAN BO[NJAK BANOVI]I24. HAD@IEFENDI] BO[NJAK ZVORNIK,

SALIH DIVI^25. HAJDUK SEAD BO[NJAK KONJIC26. HAJRULAHOVI]

HASE BO[NJAK CAZIN27. HIDI] SAFET BO[NJAK B. PETROVAC28. HOD@I] EJUB BO[NJAK GRAÂNICA29. IBRAHIMPA[I] ADEM BO[NJAK BIHA]30. IDRIZBEGOVI] AZRA BO[NJAK BUGOJNO31. ISLAMOVI] MESUD BO[NJAK B. LUKA32. ISLAMOVI]

MUHAMED BO[NJAK ZENICA33. ISOVI] SAFET BO[NJAK SARAJEVO34. JAHI] BAJRO BO[NJAK KONJIC35. JUNUZOVI] BEHREM BO[NJAK VOGO[]A36. KADI] NAIM BO[NJAK SARAJEVO37. KADI] RASIM BO[NJAK SARAJEVO38. KADI] ZIJAD BO[NJAK B. LUKA39. KARI] FAHRUDIN BO[NJAK SREBRENIK,

LIPJE40. KARI] MUNIR BO[NJAK TRAVNIK41. KAVAZBA[I]

MEHMED BO[NJAK VLASENICA

42. KONJICIJA ABDULAH BO[NJAK SARAJEVO43. KRESO ENVER BO[NJAK MOSTAR44. KUPUSOVI]

MUHAMED BO[NJAK SARAJEVO45. LJUBIJANKI] IRFAN BO[NJAK BIHA]46. MALI]BEGOVI]

ZIJAD BO[NJAK @EPÊ47. MARU[I] NAIM BO[NJAK ZAVIDOVI]I48. MEHAD@I] RASEMA BO[NJAK S. MOST49. MUHAMEDAGI] IZET BO[NJAK B. NOVI50. MILJKOVI] NURIJA BO[NJAK V. KLADU[A51. MLA]O D@EVAD BO[NJAK BUGOJNO52. MUFTI] NEDIM BO[NJAK SREBRENIK53. MUJAD@I] MIRZA BO[NJAK PRIJEDOR54. MUHI] EDIN BO[NJAK JAJCE

55. MUHI] MUHAMED BO[NJAK KLADANJ56. MUMINOVI] ALIJA BO[NJAK TUZLA

57. MURI] HAZIM BO[NJAK V. KLADU[A58. MURVAT MUHAMED BO[NJAK JABLANICA59. MUSTAFI] IBRAN BO[NJAK SREBRENICA,

POTOÂRI60. MUSI] RU@DIJA BO[NJAK JANJA61. OKANOVI] SALEM BO[NJAK LUKAVAC,

POLJICE62. PAMUK MUSTAFA BO[NJAK SARAJEVO63. PA[I] MUHAMED BO[NJAK TUZLA64. RAMI] IBRAHIM BO[NJAK BR^KO65. RA[Î] RIJAD BO[NJAK GORA@DE66. RANÎ] HAZIM BO[NJAK KALESIJA,

VUKOVIJE G.67. RED@I] HARIZ BO[NJAK @IVINICE68. RE[IDBEGOVI] TARIK BO[NJAK GRAÂNICA69. SAL INOVI]

BEDRUDIN BO[NJAK ZENICA70. SARAÊVI]

MUHAMED BO[NJAK SARAJEVO71. SEDLAREVI]

MUSTAFA BO[NJAK SARAJEVO72. SEJMENOVI] BO[NJAK PRIJEDOR,

MEVLUDIN TRNOPOLJE73. SELIMBEGOVI]

SENIT BO[NJAK ROGATICA74. SINANOVI] OMER BO[NJAK @IVINICE75. SMAJI] AIDA BO[NJAK MAGLAJ76. SMAJILBEGOVI] BO[NJAK BREZA,

SENAD SMAILBEGOVI]I77. SU[I] MEHMEDALIJA BO[NJAK ZAVIDOVI]I78. [ABI] ENVER BO[NJAK JAJCE79. [AHINOVI] VEHID BO[NJAK VISOKO80. [AHINPA[I] SENAD BO[NJAK FOÂ81. [A[KINOVI]

MUSTAFA BO[NJAK DERVENTA82. [EHOVI] MUSTAFA BO[NJAK TUZLA83. [EPO ISMET BO[NJAK VI[EGRAD84. [UTKOVI] SAMIR BO[NJAK D. VAKUF85. TABAKOVI] IBRAHIM BO[NJAK B. LUKA86. TOKI] SAFET BO[NJAK GRADAÂC,

SARAJEVO87. TOKI] SEJFUDIN BO[NJAK SARAJEVO88. TOPÎ] ABDULAH BO[NJAK G. VAKUF89. TOPI] EJUB BO[NJAK BIHA]90. TOSUNBEGOVI]

D@EVAD BO[NJAK KALESIJA91. TURALI] EKREM BO[NJAK TE[ANJ

92. UZUNOVI] FAIK BO[NJAK ZENICA93. VELAD@I] MIRSAD BO[NJAK V. KLADU[A94. VELAGI] JUSO BO[NJAK HAD@I]I95. VELEDAR NAZIF BO[NJAK VISOKO

II

Lista poslanika pripadnika hrvatskog naroda

1. BAGARI] IVAN HRVAT TOMISLAVGRAD,MESIHOVINA

2. BARA^VJEKOSLAV HRVAT ZENICA

3. BASTA FRANJO HRVAT DOBOJ4. BENDER IVAN HRVAT NEUM5. BO[NJAK ANTE HRVAT ÎTLUK6. BO[NJAK-MIJATOVI]

NEVENKA HRVAT FOJNICA




7. ]OSI] ZDENKO HRVAT LI[TICA,BUKOVO

8. ]O[KOVI] PEJO HRVAT B. LUKA

9. DODIG RADOSLAV HRVAT LJUBU[KI10. FRANKOVI] HRVAT KISELJAK,

MARKO GROMILJAK11. GRUBI[I] NIKO HRVAT GRUDE12. HRKA^ FRANO HRVAT POSU[JE13. HUDI] ANTON HRVAT DOBOJ14. IVKI] IVICA HRVAT B. [AMAC,

H. TI[INA15. JUKI] PERICA HRVAT @EPÊ,

GALIJA[NICA16. JURI[I] MARKO HRVAT GRADAÂC17. JURKI] STJEPAN HRVAT LIVNO18. JURKOVI] MATE HRVAT ÂPLJINA19. KURI] MILE HRVAT PROZOR20. LUÎ] IVICA HRVAT LJUBI[KI

21. LJUBI] MARIOFIL HRVAT LI[TICA22. MANDI] NIKOLA HRVAT MOSTAR23. MARI] JURAJ HRVAT STOLAC24. MARKOVI]

AN\ELKO HRVAT STOLAC25. MARKOVINA ROKO HRVAT MOSTAR26. MIKI] STJEPAN HRVAT OD@AK27. NURKI] [TEFICA HRVAT ORA[JE28. OBRDALJ

TOMISLAV HRVAT SARAJEVO29. PAND@I] VLADO HRVAT GRUDE30. PELIVAN MARINKO HRVAT LIVNO31. PETROVI] ILIJA HRVAT PROZOR,

RUMBOCI32. PETROVI] FRANO HRVAT TRAVNIK33. PRSKALO MARKO HRVAT BUGOJNO34. PRSKALO MIRKO HRVAT SARAJEVO35. RAVLIJA PETAR HRVAT VARE[36. SKOPLJAKOVI] HRVAT N. TRAVNIK,

IVO BUÎ]I37. STANI] IKO HRVAT DERVENTA38. [ABANOVI] MESUD HRVAT DERVENTA39. [ARI] IVAN HRVAT TOMISLAVGRAD40. [IMI] ANTO HRVAT OD@AK

41. TOMI]-OBRDALJVINKO HRVAT JAJCE

42. VASILJ PERO HRVAT TUZLA

43. VI[TICA MARIJAN HRVAT B. LUKA44. VLA[I] DAMJAN HRVAT MOSTAR45. VRBI] FRANJO HRVAT ZAVIDOVI]I46. VUKOJA MATO HRVAT KRE[EVO47. ZEC JOSIP-NENAD HRVAT TRAVNIK48. @IVKOVI] IVO HRVAT ORA[JE

III

Lista poslanika pripadnika ostalih naroda

1. AGAÊVI] RUSMIR JUGOSLOVEN TRAVNIK2. BJELOBRK BORO JUGOSLOVEN SARAJEVO3. BORKOVI] RATKO SRBIN B. GRADI[KA4. DODIK MILORAD SRBIN LAKTA[I

5. GOSTI] URO[ SRBIN DOBOJ6. LAZOVI] MIRO SRBIN VOGO[]A7. LUKA^ PREDRAG SRBIN SARAJEVO8. MALE[EVI] KRSTAN SRBIN B. LUKA9. MIJATOVI]-LJUJI]

TATJANA SRPKINJA SARAJEVO10. PANTI] MILENKO JUGOSLOVEN B. BROD11. PETEK MIRJAN JUGOSLOVEN TUZLA12. PIRIJA OSMAN JUGOSLOVEN MOSTAR13. POPOVI] GORAN SRBIN B. LUKA14. RADO[ LUKA JUGOSLOVEN KAKANJ15. RAJNER IGOR JUGOSLOVEN TUZLA16. SPASOJEVI] MILAN SRBIN BIJELJINA17. STOJANOVI]

DRAGICA JUGOSLOVENKA BIJELJINA

IVOva lista objavi}e se u "Slu‘benim novinama Federacije

BiH".

USTAVOTVORNA SKUP[TINAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


godineSarajevo

Predsjedavaju}iUstavotvornom skup{tino


S A D R @ A J

1 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (bosanski jezik) 1

1 Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik) 11

2 Amandman I na Ustav Federacije Bosne i Herce-govine (bosanski jezik) 21

2 Amandman I na Ustav Federacije Bosne i Herce-govine (hrvatski jezik) 22

3 Odluka o prihvatanju sporazuma o provo|enju Us-tava Federacije Bosne i Hercegovine 22

4 Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine 25

5 Zakon o Slu‘benim novinama Federacije Bosne iHercegovine 26

6 Odluka o izboru predsjednika i potpredsjednika Fed-eracije Bosne i Hercegovine u prelaznom periodu 27

7 Odluka o potvr|ivanju imenovanja Vlade FederacijeBosne i Hercegovine 27

8 Poslovnik Ustavotvorne skup{tine za dono{enje Us-tava Federacije Bosne i Hercegovine 27

9 Odluka o izboru Verifikacione komisije Usta-votvorne skup{tine Federacije Bosne i Hercegovine 29

10 Lista poslanika Ustavotvorne skup{tine FederacijeBosne i Hercegovine po nacionalnoj pripadnosti 29




T A R I F A I

Organi, organizacije, zajednice i pojedinci koji dostavljaju oglase radi objavljivanja u "Slu‘benom listu RBiH", na ime objavepla}aju po propisanoj tarifi i to:

1. OGLA[AVANJE NEVA@E]IM LI^NIH ISPRAVA I DOKUMENATA- svjedo~anstva, radne knji‘ice, knji‘ice za povla{tenu vo‘nju, ~ekovne karte,

~ekovi i druge isprave DEM 1,50Za lica iz ta~ke I uz primjenu ta~ke III Odluke o osloba|anju od pla}anja odre|enih komunalnih usluga ("Slu‘beni list RBiH", broj14/94) ova tarifa iznosi 0,50 DEM (pripadnik oru‘anih snaga, ratni vojni invalid i porodica palog borca)- izgubljena invalidska knji‘ica DEM 0,50

2. OGLASI REDOVNIH SUDOVA- progla{enje umrlim, dokazivanje smrti,ostavinski i parni~ni postupak DEM 8,003. SLU@BENE OBJAVE- upis u sudski registar i brisanje iz sudskog registra po jednom redu kucanom na ma{iniDEM 1,00- ogla{avanje neva‘e}ih pe~ata, {tambilja, ~ekova i ostale slu‘bene objave po jednom redukucanom na ma{ini DEM 1,00

Za sve vrste oglasa uplate se vr{e UNAPRIJED na ‘iro-ra~un broj:a) dinarsko poslovanje 10100-603-1396b) uplate u stranim sredstvima pla}anja u korist deviznog ra~una za obavljanje doma}eg platnog prometa otvoren kod Slu‘bedru{tvenog knjigovodstva u RBiH Filijale Sarajevo 10100-603-280c) ili u gotovu na blagajni "Slu‘benog lista RBiH" Sarajevo, ulica Magribija 3.Uplatnica treba da bude ~itko popunjena sa naznakom svrhe uplate. Ova tarifa se primjenjuje od 1. avgusta 1994. godine.Tarifa (za dinarsko poslovanje) se napla}uje u dinarskoj protuvrijednosti po tr‘i{nom kursu DEM koji primjenjuju poslovne bankeu mjestu gdje se vr{i uplata.d) Za Okrug Tuzla uplata se vr{i u korist ‘iro-ra~una 12200-601-29408 "PRINTCOM" grafi~ki in‘injering D. O. O. Tuzla.

T A R I F A II

Pravna lica sa sjedi{tem u Republici i inozemstvu i fizi~ka lica sa prebivali{tem u inozemstvu (~lan 13. Uredbe sa zakonskomsnagom o deviznom poslovanju - "Slu‘beni list RBiH, broj 10/94), pla}aju: akontaciju pretplate na "Slu‘beni list RBiH", za IIIkvartal 1994. godine DEM 30,00; USD 17,60; GBP 11,80; CHF 25,60; ATS 210,30; za slu‘bene objave po jednom redu kucanomna ma{ini DEM 1,50; USD 0,90; GBP 0,60; CHF 1,30; ATS 10,50.Uplate iz inozemstva vr{iti preko ra~una Narodne banke Bosne i Hercegovine kod slijede}ih inozemnih banaka: Deutsche bankAG, Frankfurt/Main ra~un broj 9359316 DEM i USD, Barclaya Bank PLC London ra~un broj60867888 GBP, Union Bank of Switzerland Zürich ra~un broj 6010905 J CHF, Creditanstalt Bankverein Wien ra~un broj 0101-66007/00 ATS, Credit LyonnaisParis ra~un broj 9100-23 107 U FRF. Svrha doznake: U korist ra~una 7230-7/0080 Ministarstvo finansija ("Slu‘beni list RBiH) za pretplatu - oglas - slu‘benu objavu

Izdava~: Novinsko-izdava~ka organizacija Slu‘beni list RBiH - Sarajevo, Ulica Magribija 3 - Po{tanski fah 3 - Direktor i odgovorni urednik Mehmedalija Huremovi} - Telefoni - direktor: 663-470, fax 663-470 - Redakcija, Ra~unovodstvo i Pretplata: 663-471, Poslovnica, Bra~e Vuji~i}a 21, telefon 657-441

- Za svaki broj posebno se utvr|uje cijena. @iro ra~un 10100-603-1396 - Grafi~ka priprema: NIO Slu‘beni list RBiH Sarajevo - [tampa: »OKO« dd sa p. o. Sarajevo - Za {tampariju Rasim Rapa - Reklamacije za neprimªene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.Upisan u evidenciju javnih glasila pod brojem 414/94. Na osnovu mi{ljenja Ministarstva informacija broj 04-198/94 pla}a se samo porez po stopi od 3%.


službene novine fbih [godina 1, broj 1; 21.7.1994]

Documents