službene novine fbih [godina 3, broj 9; 30.6.1996]

8/6/2019 Službene novine FBiH [godina 3, broj 9; 30.6.1996]

http://slidepdf.com/reader/full/sluzbene-novine-fbih-godina-3-broj-9-3061996 1/40

153Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanak 7a Ustava

Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O

IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I

DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE

Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona ofederalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave koji je donijela Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Herce-govine na sjednici od 12. lipnja 1996. godine

Br: US-01-400/9628. lipnja 1996. godine

SarajevoPredsjednik

Kre{imir Zubak, v. r.

ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

FEDERALNIM MINISTARSTVIMAI DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE

^lanak 1.U Zakonu o federalnim ministarstvima i drugim tijelima

federalne uprave ("Slu‘bene novine Federacije BiH", br. 8/95 i

2/96), u ~lanku 1. u tre}em redu iza rije~i: "ministarstva" dodajuse rije~i: "federalne uprave i federalne upravne organizacije".^lanak 2.

^lanak 2. mijenja se i glasi:"Funkciju federalne uprave u Federaciji vr{e ministarstva,

federalne uprave i federalne upravne organizacije.U sastavu ministarstava se mogu osnovati uprave i upravne

organizacije.Federalne upravne organizacije i upravne organizacije u sas-

tavu ministarstava imaju svojstvo pravne osobe".^lanak 3.

U ~lanku 3. u to~ki 1. iza rije~i "obrane", zarez se zamijenjujecrticom i dodaju rije~i: "Federalno ministarstvo odbrane".

U to~ki 2) iza rije~i: "poslova" zarez se zamjenjuje crticom idodaju rije~i: "Federalno ministarstvo unutra{njih poslova".

U to~ki 4) iza rije~i: "financija", zarez se zamjenjuje crticomi dodaju rije~i: "Federalno ministarstvo finansija".

U to~ki 5) rije~: "energetike" zamjenjuje se rije~ju "energije".

U to~ki 9) iza rije~i: "{porta", zarez se zamjenjuje crticom idodaju rije~i: "Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kul-ture i sporta".

^lanak 4.U ~lanku 4. u stavku 1. u prvom redu iza rije~i: "obrane"

dodaje se crtica i rije~i: "Federalno ministarstvo odbrane", a na kraju to~ka se zamjenjuje crticom i dodaje rije~: "odbrane".

U stavku 2. iza rije~i: "obrane" dodaje se crtica i rije~i:"Ministarstva odbrane", a u drugom redu iza rije~i: "namjene"

zarez i rije~i: "Uprava za pitanje boraca i invalida domovinskograta" bri{u se.^lanak 5.

U ~lanku 5. u prvom redu iz rije~i "poslova" dodaje se crtica i rije~i: "Federalno ministarstvo unutra{njih poslova", a na krajuto~ka se zamjenjuje crticom i dodaju rije~i: "unutra{njih pos-lova".

^lanak 6.U ~lanku 7. u stavku 1. u prvom redu iza rije~i "financija",

dodaje se crtica i rije~i: "Federalno ministarstvo finansija", a na kraju to~ka se zamjenjuje crticom i dodaje rije~: "finansija".

U stavku 2. iza rije~i: "financija" dodaje se crtica i rije~i:"Ministarstva finansija".

^lanak 7.U ~lanku 8. u stavku 1. u prvom i ~etvrtom redu rije~:

"energetike" zamjenjuje se rije~ju: "energije".Iza stavka 1. dodaje se novi st. 2. i 3. koji glase:"U sastavu Ministarstva energije, rudarstva i industrije je

Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente.Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente vr{i stru~ne

i druge poslove koji se odnose na: standarde, tehni~ke normativekvaliteta; unifikaciju i tipizaciju proizvoda, roba i usluga;provo|enje sistema atestiranja, homologije i znaka kvaliteta;sistem mjernih jedinica i kontrolu mjera plemenitih kovina;za{titu pronalazaka, tehni~kih unapre|enja, ‘igova, oznaka pori- jekla proizvoda, uzoraka i modela, kao i druge poslove utvr|enezakonom".

^lanak 8.U ~lanku 12. u prvom redu iza rije~i: "{porta" dodaje se crtica

i rije~i: "Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i

sporta", a na kraju to~ka se zamjenjuje crticom i dodaje rije~"sporta".

Iza stavka 1. dodaju se st. 2. i 3. koji glase:

Godina III - Broj 9 Nedjelja 30. lipnja/ juna 1996.S A R A J E V O

Akontacija za II kvartaluklju~ena u pretplati

"Slu‘benog lista RBiH"



"U sastavu Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kul-ture i {porta - Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kul-ture i sporta je Pedago{ki zavod.

Pedago{ki zavod vr{i poslove unapre|ivanja, odgojno-obra-zovnog rada i druge stru~ne poslove utvr|ene zakonom".

^lanak 9.Iza ~lanka 15. dodaje se podnaslov 2. Federalne uprave i

federalne upravne organizacije i ~l. 15a, 15b, 15c, 15d, 15e, 15f,15g i 15g koji glase

"2. Federalne uprave i federalne upravne organizacije

^lanak 15a.Federalne uprave i federalne upravne organizacije su:1) Federalna uprava za pitanje boraca i invalida domovin-

skog rata - Federalna uprava za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata,

2) Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne pos-

love,3) Federalni zavod za statistiku,4) Federalni meteorolo{ki zavod,5) Arhiv Federacije,6) Federalni zavod za programiranje razvoja,7) Federalna direkcija robnih rezervi.

^lanak 15b.Federalna uprava za pitanja boraca i invalida domovinskog

rata - Federalna uprava za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata, vr{i upravne, stru~ne i druge posloveutvr|ene zakonom koji se odnose na: utvr|ivanje jedinstvenepolitike i pripremanje sistemskih propisa kojim se regulirajuosnovna socijalno-statusna pitanja vojnih invalida, obiteljipoginulih boraca i nezaposlenih boraca i boraca drugih oslo-bodila~kih ratova i u~esnika oslobodila~kih pokreta i za{titu

ratnih i mirnodopskih vojnih invalida; za{titu ~lanova obiteljipoginulih, nestalih i umrlih boraca, kao i umrlih ratnih i umrlihvojnih invalida; upravni i financijski nadzor izvr{avanja zakona i drugih propisa iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite sukladno sa Ustavom i zakonom; rukovo|enje organizacionim jedinicama federalne uprave u kantonima i op}inama; daje mi{ljenje na propise koje pripremaju drugi organi, a odnose se na socijalno-statusna prava ovih kategorija; osiguravanje sredstava za finan-ciranje prava propisanih federalnim zakonima i drugimfederalnim propisima, utvr|uje na~ine isplate i uskla|ivanja mjese~nih nov~anih primanja; izgradnju, ure|enje i odr‘avanjespomen obilje‘ja, grobalja boraca i strati{ta nevinih ‘rtava; kon-trolu namjenskog tro{enja sredstava i vo|enje propisanih eviden-cija iz nadle‘nosti ove uprave.

Borcima, ratnim invalidima i mirnodopskim vojnim in-validima iz stavka 1. ovog ~lanka, podrazumijevaju se dosada{njipripadnici Armije Republike Bosne i Herceogvine, pripadniciHVO i policije na teritoriji Federacije, kao i borci NOR-a od1941. do 1945. godine.

^lanak 15c.Federalna uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove

vr{i upravne i druge stru~ne poslove iz nadle‘nosti Federacijekoji se odnose na: premjer, uspostavljanje i obnovu katastara nekretnina: katastar komunalnih ure|aja osim poslova koji suzakonom dati u nadle‘nosti kantona i op}ina; kartografiranjeteritorije Federacije; geodetsko-kartografske poslove od zna~aja za obranu; vo|enje tehni~ke arhive originala planova i karata osnovnih geodetskih radova i drugih podataka dobivenih vr{enjem geodetskih radova; komasaciju zamlji{ta i premjeravanjezemlji{ta za posebne potrebe; vlasni~ko-pravne i druge stvarno-pravne odnose na nekretninama; pravni re‘im dr‘avne svojine na

nekretninama; evidenciju na nekretninama i pravima na nek-retnine; imovinsko-pravne poslove u svezi sa nekretninama na kojima Federacija ima pravo vlasni{tva i davanje prijedloga za

reprivatizaciju imovine i inspekcijski nadzor nad poslovima premjera i katastra nekretnina, katastra zemlji{ta i katastra komu-nalnih ure|aja.

^lanak 15d.Federalni zavod za statistiku vr{i stru~ne i druge poslove iz

nadle‘nosti Federacije koji se odnose na statisti~ka ista‘ivanja uFederaciji, a naro~ito na: prikupljanje, obradu i publikovanjestatisti~kih podataka; utvr|ivanje jedinstvene metodologije sta-tisti~kih istra‘ivanja; jedinstvene statisti~ke standarde; razvijanjestatisti~kog informacionog sustava kao djela jedinstvenog sus-tava informiranja; uvo|enje i vo|enje administrativnih i sta-tisti~kih registara (prostornih jedinica, stanovni{tva, poduze}a,samostalnih radnji i dr.); evidencije propisane zakonom,razmjenjivanje statisti~kih podataka sa drugim dr‘avama ime|unarodnim organizacijama proisteklih iz obveza utvr|enihme|unarodnim ugovorima.

^lanak 15e.

Federalni meteorolo{ki zavod vr{i stru~ne i druge poslove iznadle‘nosti Federacije koji se odnose na: razvoj i funkcioniranjemeteorolo{ke, hidrolo{ke i seizmolo{ke djelatnosti i kvaliteta ‘ivotne sredine; istra‘ivanje atmosfere, vodenih resursa, kvaliteta ‘ivotne sredine (zraka, vode i tla) i seizmolo{kih procesa; priku-pljanje, obra|ivanje i objavljivanje podataka iz djelokruga odinteresa za Federaciju i vr{enje drugih poslova u oblasti me-teorologije, hidrologije, kvaliteta ‘ivotne sredine i seizmologije.

^lanak 15f.Arhiv Federacije Vr{i stru~ne i druge poslove iz nadle‘nosti

Federacije koji se odnose na: evidentiranje, preuzimanje,sre|ivanje, obradu, za{titu i kori{tenje ukupne arhivske gra|e iregistarskog materijala; izradu metodskih uputstava, standarda inormativa za arhivsku djelatnost; razvoj arhivske djelatnosti uFederaciji; mjere osiguranja i za{tite arhivske gra|e; stru~ni

nadzor nad ~uvanjem i za{titom registarskog materijala i arhivskegra|e i odabiranje arhivske gra|e iz registarskog materijala;izdavanje uvjerenja, potvrda i drugih zvani~nih isparava o ~injenicama i dokazima koji se nalaze u gra|i koju ~uva; stru~nousavr{avanje radnika arhivske slu‘be i na~uno-istra‘iva~ki pub-licisti~ki rad u arhivskoj djelatnosti i me|unarodnu arhivskusuradnju.

^lanak 15g.

Federalni zavod za programiranje razvoja vr{i istra‘iva~ke,stru~no-analiti~ke i druge poslove iz nadle‘nosti Federacije kojise odnose na: programiranje razvoja; analizu faktora imogu}nosti privrednog razvoja i njihovu prezentaciju na doma}em i stranom tr‘i{tu; kreiranje strategije i programa raz-voja i izradu mjera razvojne i ekonomske politike; analizu iprogramiranje unapre|ivanja strukturnih odnosa u privrednom i

dru{tvenom razvoju (sektorsko, vlasni~ko, organizaciono i drugioblici strukturnih odnosa); programiranje kori{tenja, valorizacijei za{tite prirodnih resursa i mjera za njihovo ostvarivanje; izradumakro-ekonomskih bilansa, proporcija i globalnih agregata rasta;izradu materijalnih bilansa zemlje; analiziranje odnosa u oblastiraspodjele, koncipiranje programa nau~no-istra‘iva~kog rada odzna~aja za privredni razvoj i ekonomsku politku; programiranjerazvoja dru{tvenih djelatnosti u skladu sa strategijom privrednograzvoja; regionalni razvoj i sistem njegovog podsticanja i surad-nju sa institucijama koje se bave pitanjima razvoja u zemlji iinozemstvu.

^lanak 15h.Federalna direkcija robnih rezervi vr{i stru~ne i druge pos-

love koji se odnose na: nabavku, razmje{taj, zanavljanje, ~uvanjei kori{tenje robnih rezervi Federacije; provo|enje mjera radi

intervencija na tr‘i{tu, bilansiranje roba za potrebe rezervi Fed-eracije i suradnju sa organima za robne rezerve u kantonima,op}inama i poduze}ima".

Broj 9 - Strana 284 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Nedjelja, 30. lipnja/juna 1996. godine



^lanak 10.U ~lanku 16. stavak 1. u ~etvrtom redu rije~: "energetike"

zamjenjuje se rije~ju: "energije", a u petom redu iza rije~i:"{porta" dodaje se crtica i rije~i: "Federalnog ministarstva obra-zovanja, nauke, kulture i sporta".

^lanak 11.Iza ~lanka 16. dodaje se novi ~lanak 16. koji glasi:

"^lanak 16a.Sjedi{te federalnih uprave i federalnih upravnih organizacije

(u daljem tekstu: federalne upravne organizije) iz ~lanka 15a.ovog zakona je u Sarajevu".

^lanak 12.Iza ~lanka 22. dodaje se nova glava IIIa. Rukovo|enje i

unutarnje ustrojstvo federalnih upravnih organizacija" i ~l. 22a,22b, 22c, 22d i 22e, koji glase:

"IIIa. RUKOVO\ENJE I UNUTARNJE USTROJSTVO

FEDERALNIH UPRAVNIH ORANIZACIJA^lanak 22a.

Federalnom upravnom organizacijom rukovodi direktor.Direktora i zamjenika direktora postavlja Vlada Federacije

na usugla{en prijedlog Premijera i zamjenika Premijera.Direktor i zamjenik direktora ne mogu biti iz istog konstitu-

tivnog naroda.^lanak 22b.

U rukovo|enju pojedinim poslovima, direktoru poma‘u ruk-ovode}i radnici.

Sukladno pravnilniku o unutarnjem ustrojstvu u federalnojupravnoj organizaciji mogu se postavljati pomo}nici direktora.

^lanak 22c.Pomo}nik direktora neposredno rukovodi odre|enim po-

dru~jem rada ili odre|enom organizacionom jedinicom i vr{idruge poslove koje mu odredi direktor.^lanak 22d.

Pomo}nika direktora postavlja i razrje{ava Vlada Federacijena prijedlog direktora.

Savjetnike i radnike sa posebnim ovla{tenjima postavlja irazrje{ava direktor.

^lanak 22e.Unutarnje ustrojstvo federalne upravne organizacije utvr|uje

se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu.Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu obrazuju se unutarnje

organizacione jedinice, odre|uje njihov djelokrug, utvr|uju ruk-ovode}i djelatnici i djelatnici sa posebnim ovla{tenjima, utvr|ujeraspored poslova, uvjeti za obavljanje poslova i ure|uju druga pitanja u svezi sa organizacijom i rukovo|enjem federalne

upravne organizacije.Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu donosi direktor uz pre-thodnu suglasnost Vlade Federacije.

U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijet }e se pravilnici o unutarnjem ustrojstvu federalnihupravnih organizacija i zaposliti odgovaraju}e osoblje".

^lanak 13.U ~lanku 25. stavak 1. u drugom redu na kraju to~ka se

zamjenjuje zarezom i dodaju rije~i: ", a federalne upravne organi-zacije danom postavljenja direktora".

^lanak 14.Iza ~lanka 25. dodaju se novi ~l. 25a i 25b. koji glase:

"^lanak 25a.Vlada Federacije }e u sporazumu sa Vladom Republike

Bosne i Hercegovine, urediti pitanja koja se odnose na radnike,

opremu, inventar i druge stvari, arhivu, akte, predmete, drugudokumentaciju i sredstva za rad iz nadle‘nosti republi~kih uprava i republi~kih upravnih organizacija, ~ije poslove sukladno ovom

zakonu preuzimaju nadle‘ne federalne uprave i federalneupravne organizacije.

^lanak 25b.Pedago{ki zavod iz ~lanka 8. stavak 2. i 3. Zakona, funkcioni-rat }e sukladno ovom zakonu do osnivanja odgovaraju}ih organa u kantonu, a najkasnije do 31.12.1996. godine."

^lanak 15.^lanak 26. bri{e se.

^lanak 16.Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu‘be-

nim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}i

Ustavotvornom skup{tinomMariofil Ljubi}, v. r.

154Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanak 7a Ustava Fed-

eracije Bosne i Hercegovine, donosimUKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O POMILOVANJUProgla{ava se Zakon o pomilovanju koji je donijela Usta-

votvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine na sjedniciod 12. lipnja 1996. godine.


SarajevoPredsjednik


ZAKONO POMILOVANJU

^lanak 1.Pomilovanje za krivi~na djela predvi|ena zakonom Feder-

acije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: federalni zakon), dajese sukladno odredbama ovog zakona.^lanak 2.

Pomilovanje daje Predsjednik Federacije Bosne i Herce-govine uz suglasje Potpredsjednika Federacije Bosne i Herce-govine.

^lanak 3.Predsjednik uz suglasje Potpredsjednika Federacije daje

pomilovanje sukladno odredbama ovog zakona i kad je kantonprenio svoju nadle‘nost za davanje pomilovanja PredsjednikuFederacije glede krikvi~nih djela predvidenih kantonalnim zak-onom.

Predsjednik uz suglasje Potpredsjednika Federacije dajepomilovanje sukladno ovom zakonu i kada je sud za vi{e

krivi~nih djela predvidjenih u zakonu Bosne i Hercegovine ifederalnom zakonu izrekao jednu kaznu, ako krivi~no djelopredvi|eno u zakonu Bosne i Hercegovine nije upravljeno protivosnova dru{tvenog ure|enja i sigurnosti Bosne i Hercegovine iliprotiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava.

Predsjednik uz suglasje Potpredsjednika Federacije dajepomilovanje sukladno ovom zakonu i kad je sud za vi{e krivi~nihdjela predvi|enih u federalnom zakonu i kantonalnom zakonuizrekao jednu kaznu.

^lanak 4.Pomilovanje se ne mo‘e dati za krivi~na djela genocida,

ratnog zlo~ina i zlo~ina protiv ~ovje~nosti.^lanak 5.

Pomilovanjem se:1. daje oslobo|enje od krivi~nog gonjenja ili potpuno ili

djelimi~no osloba|anje od izvr{enja kazne, zamjenjujeizre~ena kazna bla‘om kaznom ili uvjetnom osudom, iliodre|uje brisanje osude,

Nedjelja, 30. lipnja/juna 1996. godine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 9 - Strana 285



2. ukida ili odre|uje kra}e trajanje izre~ene mjere sigurnostizabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du‘nosti, zabrane javnog istupanja, zabrane upravljanja motornim vozilomu~iniocu koji je voza~ po zanimanju ili protjerivanjestranaca iz zemlje,

3. ukidaju odre|ene pravne posljedice osude ili odre|ujenjihovo kra}e trajanje.

^lanak 6.

U slu~aju da se pomilovanjem zamijeni izre~ena kazna uvjet-nom osudom primjenjuju se odgovaraju}e odredbe Krivi~nogzakona Federacije Bosne i Hercegovine o uvjetima za izricanjeuvjetne osude, njenom dejstvu i opozivanju, s tim {to se uzuvjetnu osudu ne odre|uje za{titni nadzor niti se uvjetnoosu|enom nala‘e ispunjenje posebnih obveza.

^lanak 7.Brisanje osude pomilovanjem nije ograni~eno visinom

izre~ene kazne niti vrstom krivi~nog djela za koje je izre~ena

osuda.Brisanje osude ima isto dejstvo kao brisanje osude po

Krivi~nom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine.^lanak 8.

Postupak za pomilovanje pokre}e se na molbu osu|ene osobeili po slu‘benoj du‘nosti.

Molbu za pomilovanje mo‘e podnijeti i bra~ni drug osu|eneosobe, srodnik osu|ene osobe u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac, usvojenik, hranilac ili staralac.

Ako je izre~ena smrtna kazna, a molba za pomilovanje nijepodnosena, postupak za pomilovanje pokre}e se po slu‘benojdu‘nosti.

Postupak za pomilovanje kojim se daje oslobo|enje odkrivi~nog gonjenja pokre}e se samo po slu‘benoj du‘nosti.

^lanak 9.Postupak za pomilovanje po slu‘benoj du‘nosti pokre}e min-

istar pravde.

^lanak 10.

Molba za pomilovanje predaje se sudu koji je izrekao presuduu prvom stepenu.

Ako je molba za pomilovanje predata drugom tijelu ili us-tanovi za izvr{enje krivi~nih sankcija, to tijelo odnosno ustanova dostavit }e molbu bez odlaganja sudu iz stavka 1. ovog ~lanka.

Osoba koja se nalazi na izdr‘avanju kazne upu}uje molbu za pomilovanje sudu iz stavka 1. ovog ~lanka preko uprave ustanoveza izvr{enje krivi~nih sankcija u kojoj izdr‘ava kaznu.

^lanak 11.Ako osoba koja se nalazi na izdr‘avanju kazne uputi molbu

za pomilovanje preko ustanove za izvr{enje krivi~nih sankcija ukojoj izdr‘ava kaznu, ta ustanova }e prilikom dostavljanja molbesudu prilo‘iti podatke koji su od zna~aja za rje{avanje molbe a naro~ito zapa‘anja uprave ustanove za izvr{enje krivi~nih sank-cija o li~nim osobinama osu|enog i mi{ljenje o tome u kojoj mjeri je izdr‘ani dio kazne uticao na prevaspitanje osu|enog.

Podatke i mi{ljenje iz stavka 1. ovog ~lanka uprava ustanoveza izvr{enje krivi~nih sankcija dostavit }e i kad to zatra‘i sud ilidrugo nadle‘no tijelo vlasti po ovom zakonu.

^lanak 12.

Molba za pomilovanje ne mo‘e se podnijeti prije pra-vosna‘nosti presude.

Molba za pomilovanje mo‘e se ponoviti po isteku jednegodine od dana donosene odluke o ranijoj molbi, a ako je izre~ena kazna zatvora kra}a od jedne godine - po isteku {est mjeseci.

Ako je pomilovanje dato u postupku pokrenutom poslu‘benoj du‘nosti, rokovi iz stavka 2. ovog ~lanka, ra~unaju seod dana dono{enja odluke o davanju pomilovanja.

^lanak 13.Sud }e rje{enjem odbaciti molbu za pomilovanje ako je

molbu podnijela neovla{tena osoba, ako je molba podnesena prijeisteka roka predvi|enog u ~lanku 12. ovog zakona, ili ako molba po zakonu nije dozvoljena.

Glede ‘albe protiv rje{enja o odbacivanju molbe za pomilovanje odgovaraju}e }e se primjenjivati odredbe o ‘albiprotiv rje{enja donesenog u krivi~nom postupku.

^lanak 14.

Tijela dr‘avne vlasti, poduze}a i druge pravne osobe iz stavka 2. ~lanka 15. ovog zakona du‘ni su bez odlaganja postupiti popredmetima pomilovanja.

^lanak 15.

Molbu za pomilovanje sud dostavlja Federalnom ministar-stvu pravde zajedno sa svojim mi{ljenjem o opravdanosti molbe.

Sud mo‘e, povodom molbe za pomilovanje, tra‘iti od tijela dr‘avne vlasti, poduze}a i drugih pravnih osoba podatke potre-bne za rje{avanje molbe za pomilovanje.

Ako se molitelj poziva na ~injenice ili okolnosti koje mogubiti od zna~aja za odlu~ivanje, sud }e prije dostavljanja molbe za pomilovanje izvr{iti potrebna provjeravanja i izvje{taj o tomeprilo‘iti molbi.

Mi{ljenje iz stavka 1. ovog ~lanka sud daje u vije}u sas-tavljenom od jednog suca i dvojice sudaca porotnika.

^lanak 16.

Federalno ministarstvo pravde mo‘e, povodom molbe za pomilovanje, tra‘iti od tijela dr‘avne vlasti, poduze}a i drugih

pravnih osoba podatke potrebne za rje{avanje molbe za pomilovanje.

Kada razmotri i ocijeni navode u molbi za pomilovanje, ministar pravde dostavlja molbu zajedno sa svojim prijedlogom za davanjepomilovanja Predsjedniku i Potpredsjedniku Federacije.

^lanak 17.

Predsjednik uz suglasje Potpredsjednika Federacije mo‘e,izuzetno, davati pomilovanje i bez prethodno sprovedenog pos-tupka po odredbama ovog zakona.

^lanak 18.

Ministar pravde mo‘e u dogovoru sa predsjednikomVrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i federalnimtu‘iteljem, obrazovati zajedni~ku komisiju za pripremanje pri-

jedloga za pomilovanje.^lanak 19.

Predsjednik uz suglasje Potpredsjednika Federacije davat }epomilovanja sukladno odredbama ovog zakona i za krivi~na djela iz nadle‘nosti kantona dok kanton ne donese svoj krivi~ni zakon.

^lanak 20.

Ministar pravde donijet }e uputstvo o postupanju sudova iustanova za izvr{enje krivi~nih sankcija u svezi predmeta pomilovanja.

^lanak 21.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju}iUstavotvornom skup{tinom

Mariofil Ljubi}, v. r.






O PROGLA[ENJU ZAKONA O AMNESTIJI

Progla{ava se Zakon o amnestiji koji je donijela Usta-votvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine na sjedniciod 12. lipnja 1996. godine.

Br: 01-402/9628. lipnja 1996. godine

SarajevoPredsjednik


ZAKONO AMNESTIJI

^lanak 1.

Daje se amnestija svim osobama koje su do 14. prosinca 1995. godine u~inile krivi~no djelo protiv osnova dru{tvenogure|enja i sigurnosti Bosne i Hercegovine - Glava XV, protivoru‘anih snaga - Glava XX preuzetog Krivi~nog zakona SFRJ,pozivanje na otpor iz ~lana 201, {irenje la‘nih vijesti iz ~lana 203.i nedozvoljeno dr‘anje oru‘ja i eksplozivnih materijala iz ~lana 213. predvi|eno u odgovaraju}em krivi~nom zakonu koji seprimjenjuje na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Federacija), kao i krivi~no djelo neodazivanja pozivu i izbjegavanje vojne slu‘be onesposobljavanjem ili obma-nom i samovoljno udaljenje i bjekstvo iz oru‘anih snaga predvi|eno u ~lanu 8. Zakona o primjeni Krivi~nog zakona Republike Bosne i Hercegovine i Krivi~nog zakona ("Slu‘benilist RBiH", br. 6/92, 11/92 i 21/92), ako je tim zakonom ili drugimodgovaraju}im zakonom koji se primjenjuje na teritoriji Feder-acije predvi|eno ka‘njavanje ovih osoba za to krivi~no djelo.

^lanak 2.Ako protiv osoba iz ~lanka 1. ovog zakona nije pokrenut

krivi~ni postupak, postupak se ne}e ni pokrenuti, a ako je postu-pak u toku - obustavit }e se.

Ako je osobi iz ~lanka 1. ovog zakona pravomo}no izre~ena kazna zatvora, osobodit }e se od izvr{enja te kazne u cjelini ili udjelu koji nije izvr{en.

^lanak 3.

Rje{enje o primjeni amnestije donosi sud pred kojim jekrivi~ni postupak u toku, odnosno koji je sudio u prvom stupnju,po slu‘benoj du‘nosti ili na prijedlog okrivljene, ili osu|eneosobe ili osobe koja u korist okrivljene osobe mo‘e izjaviti ‘albu.

Rje{enje iz stavka 1. ovog ~lanka sud je du‘an donijeti u rokuod tri dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno uroku od tri dana od prijema prijedloga.

^lanak 4.

Protiv rje{enja o primjeni amnestije ‘albu mogu izjavititu‘itelj, okrivljeni i njegov branitelj, osu|eni i osoba koja u korist okrivljenog mo‘e izjaviti ‘albu u slu~aju da je ona podnijela prijedlog za davanje amnestije.

@alba protiv rje{enja o primjeni amnestije ne zadr‘ava izvr{enje rje{enja.

^lanak 5.

Ako se osoba na koju se odnosi rje{enje o primjeni amnestijenalazi u pritvoru ili na izdr‘avanju kazne zatvora, sud }e odreditida se odmah pusti na slobodu.

^lanak 6.

Na dostavljanje pismena, ra~unanje rokova i postupak po ‘albiodgovaraju}e se primjenjuju odredbe odgovaraju}eg zakona okrivi~nom postupku koji se primjenjuje na teritoriju Federacije.

^lanak 7.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavlji-

vanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}i



eracije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNAMAZAKONA O FEDERALNOM TU@ITELJSTVU

Progla{ava se Zakon o dopunama Zakona o federalnomtu‘iteljstvu koji je donijela Ustavotvorna skup{tina FederacijeBosne i Hercegovine na sjednici od 12. lipnja 1996. godine.


SarajevoPredsjednik


ZAKONO DOPUNAMA ZAKONA O

FEDERALNOM TU@ITELJSTVU^lanak 1.

U Zakonu o Federalnom tu‘iteljstvu ("Slu‘bene novine Fed-eracije BiH", broj 2/95), iza ~lanka 41. dodaju se novi ~l. 41a,41b, 41c, 41d, 41e, 41f, 41g, 41h, 41i. i 41j, koji glase:

"^lanak 41a.Predmete iz dosada{nje nadle‘nosti republi~kih javnih

tu‘iteljstava na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Federacija), a za koje su nadle‘na tu‘iteljstva na teritoriju Federacije i u kojima ne bude zavr{en postupak u roku15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona preuzet }eFederalno tu‘iteljstvo.

^lanak 41b.Do osnivanja i po~etka rada tu‘iteljstva u kantonima, feder-

alno tu‘iteljstvo }e voditi postupak u svim predmetima izdosada{nje nadle‘nosti republi~kih javnih tu‘iteljstava na teri-torji Federacije.

^lanak 41c.Republi~kim javnim tu‘iteljstvima i njihovim zamjenicima

u republi~kim javnim tu‘iteljstvima na teritoriju Federacije kojine budu imenovani za fedealnog tu‘itelja i njegove zamjenikepripadaju prava predvi|ena zakonom o redovnim sudovima kojise primjenjuju na teritoriju Federacije.

^lanak 41d.Djelatnike republi~kih javnih tu‘iteljstava na teritoriju Fed-eracije koji se petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovogzakona zateknu na radu u ovim tu‘iteljstvima preuzet }e Feder-alno tu‘iteljstvo.

^lanak 41e.Nautro{ena nov~ana sredstva, inventar i drugu imovinu s

kojom bude raspolagala republi~ka javna tu‘iteljstva na teritorijuFederacije petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovogzakona preuzet }e Federalno tu‘iteljstvo.

Federalno tu‘iteljstvo }e preuzeti i registraturski materijal iarhivsku gra|u iz nadle‘nosti Federcije koja se, petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, budu na{la u republi~kim javnim tu‘iteljstvima iz stavka 1. ovog ~lanka.

^lanak 41f.

Okru‘na vojna tu‘iteljstva ustupit }e predmete iz svojedosada{nje nadle‘nosti u kojima ne bude zavr{en postupak u rokuod 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona mjesno




nadle‘nim vi{im javnim tu‘iteljstvima, odnosno mjesnonadle‘nim osnovnim javnim tu‘iteljstvima.

^lanak 41g.Okru‘ni vojni tu‘itelj i njegovi zamjenici nastavit }e vr{ititu‘iteljsku funkciju u vi{em javnom tu‘iteljstvu iz ~lanka 41f.ovog zakona.

^lanak 41h.Djelatnike okru‘nog vojnog tu‘iteljstva koji se petnaestog

dana od dana stupanja na snagu ovog zakona zateknu na radu utom tu‘iteljstvu preuzet }e na rad vi{e ili osnovno javnotu‘iteljstvo, srazmjerno opsegu preuzetih poslova.

^lanak 41i.Okru‘na vojna tu‘ila{tva ustupit }e vi{em ili osnovnom

javnom tu‘iteljstvu iz ~lanka 41f. ovog zakona neutro{ena nov~ana sredstva i opremu, registraturski materijal i arhivskugra|u, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

^lana 41j.

Federalni tu‘itelj i vi{i javni tu‘itelj i osnovni javni tu‘iteljiz ~lanka 41h. izvr{it }e privremeni raspored preuzetih djelatnika,a nakon dono{enja pravilnika o unutra{njoj organizacijitu‘iteljstva - kona~an raspored djelatnika.

Djelatnici koji ne budu raspore|eni na poslove i zadatkesukladno stavku 1. ovog ~lanka ostvaruju svoja prava iz radnogodnosa po Zakonu o radnim odnosima djelatnika u tijelima uprave koji se primjenjuju na teritoriju Federacije."


nim novinama Federacije BiH".





UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O PREKR[AJIMA

KOJIMA SE POVRE\UJU FEDERALNI PROPISIProgla{ava se Zakon o prekr{ajima kojima se povre|uju

federalni propisi koji je donijela Ustavotvorna skup{tina Feder-acije Bosne i Hercegovine na sjednici od 12. aprila 1996. godine.


SarajevoPredsjednik


ZAKON

O PREKR[AJIMA KOJIMA SE POVRE\UJUFEDERALNI PROPISI

Dio prvi

ODGOVORNOST I KA@NJAVANJE ZA PREKR[AJE

Glava I

OP]E ODREDBE

^lan 1.Ovim zakonom utvr|uju se op}i uvjeti odgovornosti i sank-

cije koje se propisuju za prekr{aje odre|ene u federalnim pro-pisima i ure|uje prekr{ajni postupak koji vode federalni organi.

^lan 2.Prekr{aji odre|eni u federalnim propisima (u daljem tekstu:

prekr{aji) jesu povrede javnog poretka utvr|ene federalnim zak-onom i drugim federalnim propisima za koje se predvi|ajuprekr{ajne kazne i za{titne mjere.

^lan 3.Za prekr{aje se ne odgovara ako prije nego {to je u~injen nije

bilo predvi|en federalnim propisom kao prekr{aj, niti se mo‘eizre}i kazna ili druga sankcija koja nije bila unaprijed propisana.Ako je poslije u~injenog prekr{aja izmijenjen federalni pro-

pis o prekr{aju, primjeni}e se propis koji je bla‘i za u~inioca.^lan 4.

Prekr{aji se mogu propisivati federalnim zakonom i uredbomili odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljemtekstu: Vlada).

^lan 5.Za prekr{aj predvi|en federalnim propisom kazni}e se ako je

u~injen na teritoriji Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljemtekstu: Federacija) ili ako je u~injen na doma}em brodu ilivazduhoplovu dok se nalazi van teritorije Federacije.

Pod teritorijom Federacije podrazumijeva se suhozemna teri-torija, obalno more i vodene povr{ine unutar njenih granica, kao

i vazdu{ni prostor nad njima.Za prekr{aj u~injen u inozemstvu kazni}e se samo ako je toodre|eno federalnim zakonom.

U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana mo‘e se, pod uvjetomuzajamnosti, ustupiti gonjenje za prekr{aj stranoj dr‘avi u kojoju~inilac prekr{aja koji je strani dr‘avljanin ima prebivali{te.

^lan 6.Prekr{aj mo‘e biti izvr{en ~injenjem i ne~injenjem.Prekr{aj je izvr{en ne~injenjem kada je u~inilac propustio

~injenje koje je bio du‘an da izvr{i.^lan 7.

Prekr{aj je izvr{en u vrijeme kad je u~inilac radio ili biodu‘an da radi, bez obzira na to kad je posljedica nastupila.

^lan 8.Prekr{aj je izvr{en kako u mjestu gdje je u~inilac radio ili bio

du‘an da radi, tako i u mjestu u kome je posljedica nastupila, akopropisom o prekr{aju nije druga~ije odre|eno.

Glava II

ODGOVORNOST ZA PREKR[AJE

^lan 9.Nije odgovoran za prekr{aj u~inilac koji u vrijeme izvr{enja

prekr{aja nije mogao shvatiti zna~aj svoje radnje (~injenja iline~injenja) ili nije mogao upravljati svojim postupcima, uslijedtrajne ili privremene du{evne bolesti, privremene du{evneporeme}enosti ili zaostalog du{evnog razvoja.

Okolnost da je prekr{aj u~injen pod uticajem alkohola iliopojnih druga ne isklju~uje odgovornost u~inioca.

^lan 10.

Za odgovornost je dovoljan nehat u~inioca, ako propisom oprekr{aju nije odre|eno da }e se u~inilac kazniti samo ako jeprekr{aj u~injen sa umi{ljajem.

Odredbe krivi~nog zakona koji se primjenjuje na teritorijiFederacije o umi{ljaju i nehatu shodno se primjenjuje i na prekr{aje.

^lan 11.Nije odgovoran ako u~ini prekr{aj pod uticajem sile, prijetnje

ili prinude, ili ako je u vrijeme izvr{enja prekr{aja pogre{noshvatio da postoje okolnosti prema kojima bi, da su postojale,njegova radnja bila dozvoljena.

^lan 12.Nepoznavanje propisa kojim se predvi|a prekr{aj ne izvin-

java.^lan 13.

Nije prekr{aj ona radnja koja je u~injena u nu‘noj odbrani.Nu‘na je ona odbrana koja je neophodno potrebna da u~inilac

od sebe ili drugog odbije istovremeni protivpravni napad.




^lan 14.Nije prekr{aj ona radnja koja je u~injena u krajnjoj nu‘di.

Krajnja nu‘da postoji ako je radnja u~injena radi toga da u~inilac od sebe ili drugog otkloni istovremenu neskrivljenuopasnost koja se na drugi na~in nije mogla otkloniti i ako pri tomeu~injeno zlo nije ve}e od onog koje je prijetilo.

^lan 15.Ako je u~inilac prekora~io granice nu‘ne odbrane, odnosno

krajnje nu‘de mo‘e se bla‘e kazniti, a ako je to prekora~enjeu~injeno pod osobito olak{avaju}im okolnostima ne}eodgovarati za prekr{aj.

^lan 16.Ko s umi{ljajem drugog podstrekne ili mu pomogne da u~ini

prekr{aj kazni}e se kao da ga je sam u~inio.S obzirom na prirodu prekr{aja, kao i na na~in i okolnosti po

kojima je izvr{eno podstrekavanje ili pomaganje i stepen odgo-vornosti podstreka~a i pomaga~a, podstreka~ i pomaga~ mogu se

bla‘e kazniti.Ako je podstrekavanje ili pomaganje izvr{eno pod osobitoolak{avaju}im okolnostima ili ako do izvr{enja prekr{aja nijedo{lo, podstreka~ i pomaga~ ne}e odgovarati za prekr{aj.

^lan 17.Za poku{aj prekr{aja u~inilac je odgovoran samo je to feder-

alnim zakonom predvi|eno.^lan 18.

Pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu mogu bitiodgovorni za prekr{aj samo ako je to propisom o prekr{ajupredvi|eno.

Federacija, kanton i op}ina i njihovi organi, i drugi organi nemogu biti odgovorni za prekr{aj.

Federalni zakonom se mo‘e propisati da za prekr{aj odgovara odgovorno lice u organu Federacije, kantona i op}ina, i u drugom

dr‘avnom organu. ^lan 19.Pravno lice je odgovorno za prekr{aj ako je do izvr{enja

prekr{aja do{lo radnjom ili propu{tanjem du‘nog nadzora odstrane organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugoglica koje je bilo ovla{teno da postupa u ime pravnog lica.

^lan 20.Pravno lice koje se nalazi pod ste~ajem odgovorno je za

prekr{aj, bez obzira na to da li je prekr{aj u~injen prije otvaranja ili u toku ste~ajnog postupka, ali mu se ne mo‘e izre}i nov~ana kazna nego samo za{titna mjera oduzimanja predmeta i oduzi-manja imovinske koristi.

^lan 21.Odgovornost odgovornog lica postoji ako je do izvr{enja

prekr{aja do{lo njegovom radnjom ili njegovim propu{tanjem

du‘nog nadzora.Odgovornim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice

kome su u preduze}u (dru{tvu) ili drugom pravnom licu povjer-eni odre|eni poslovi koji se odnose na upravljanje, poslovanje iliproces rada, kao i lice koje u organu Federacije, kantona i op}ineili drugom dr‘avnom organu obavlja odre|ene du‘nosti.

^lan 22.Odgovornost odgovornog lica za prekr{aj ne prestaje zato {to

mu je prestao radni odnos u pravnom licu ili organu Federacije,kantona i op}ine ili drugom dr‘avnom organu, niti zato {to jenastala nemogu}nost ka‘njavana pravnog lica uslijed njegovogprestanka.

^lan 23.Odgovornost odgovornog lica za prekr{aj ne postoji ako je

ono postupalo na osnovu nare|enja drugog odgovornog lica ili

organa upravljanja ili ako je preduzelo sve radnje koje je na osnovu zakona, drugog propisa ili op}eg akta bilo du‘no da preduzme da bi sprije~ilo izvr{enje prekr{aja.

^lan 24.Ako druga~ije nije odre|eno u federalnom propisu kojim je

predvi|en prekr{aj, strano pravno lice i strano odgovorno licekaznit }e se za prekr{aj ako je prekr{aj u~injen na teritorijiFederacije i ako strano pravno lice ima sjedi{te, odnosno pred-stavni{tvo u Federaciji.

^lan 25.Lice koje je u krivi~nom postupku ili u postupku za privredne

prestupe pravosna‘no ogla{eno krivim za djelo koje ima iobilje‘je prekr{aja ne}e se kazniti za prekr{aj.

Glava III

PREKR[AJNE SANKCIJE

1. Kazne

^lan 26.Za prekr{aj se mo‘e propisati samo nov~ana kazna.

Pod uvjetom predvi|enim ovim zakonom, u~iniocu prekr{aja mo‘e se umjesto nov~ane kazne izre}i ukor.

^lan 27.Nov~ana kazna za pojedinca mo‘e se propisati u iznosu od

10 do 500 DEM.Za prekr{aje pravnih lica, kao i za prekr{aje imalaca radnje,

federalnim propisom mo‘e se propisati nov~ana kazna od 100DEM do 5.000 DEM, a za odgovorno lice do 1.000 DEM.

Federalnim propisom mo‘e se za prekr{aje koji predstavljajute‘u povredu federalnih propisa propisati za pravno lice, kao i za imaoce radnje, nov~ana kazna do 10.000 DEM, a za odgovornolice - do 2.000 DEM, a za pojedinca do 1.000 DEM.

Za prekr{aje iz stava 3. ovog ~lana mo‘e se u srazmjeri i sa visinom pri~injene {tete ili neizvr{ene obaveze propisati nov~ana kazna, najvi{a do dvadesetostrukog iznosa pri~injene {tete,

neizvr{ene obaveze ili vrijednosti robe ili druge stvari koja jepredmet prekr{aja.

Nov~ana kazna koja se napla}uje na licu mjesta mo‘e sefederalnim propisom utvrditi u fiksnom iznosu, i to: za pravnolice i imaoca radnje do 500 DEM, a za odgovorno lice i drugogpojedinca - do 100 DEM.

Do osnivanja Centralne banke Bosne i Hercegovine iutvr|ivanja valute Bosne i Hercegovine, kod izricanja i pla}anja prekr{ajnih kazni primjenjivat }e se te~aj dinara koji utvr|uje iobavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine, ako se pla}anjevr{i u protuvrijednosti valute Bosne i hercegovine.

Pod imaocem radnje, u smislu ovog zakona, smatra se fizi~kolice koja obavlja neku od zakonom dozvoljenih djelatnosti.

^lan 28.U rje{enju o prekr{aju odre|uje se rok pla}anja nov~ane

kazne, koji ne mo‘e biti kra}i od 15 dana niti du‘i od tri mjeseca od dana pravosna‘nosti rje{enja.

U opravdanim slu~ajevima federalni organ koji je doniorje{enje o prekr{aju u prvom stepenu mo‘e dozvoliti da senov~ana kazna isplati u otplatama. U tom slu~aju federalni organ}e odrediti na~in ispla}ivanja i rok isplate koji ne mo‘e biti du‘iod {est mjeseci, ako federalnim zakonom nije druga~ijeodre|eno.

^lan 29.Ako ka‘njeni u odre|enom roku ne plati nov~anu kaznu koju

je izrekao federalni organ, kazna }e se naplatiti prinudno.Ako se nov~ana kazna ne mo‘e prinudno naplatiti, zami-

jeni}e se kaznom zatvora. O zamjeni nov~ane kazne u kaznuzatvora nadle‘ni federalni organ koji je izrekao kaznu donije}ese posebno rje{enje.

Nov~ana kazna ne mo‘e se zamijeniti kaznom zatovra odgo-vornom licu, kao ni mla|em oficiru, oficiru ili vojnom slu‘benikuu aktivnoj slu‘bi oru‘anih snaga Federacije.




^lan 30.Pri zamjeni nov~ane kazne kaznom zatovra ra~unaju se

svakih zapo~etih 50 DEM u jedan dan zatvora, ali tako da kazna zatvora ne mo‘e biti du‘a od 30 dana.Ako je napla}en jedan dio nov~ane kazne, ostatak }e se

srazmjerno zamijeniti kaznom zatovra uz ograni~enja predvi|ena u stavu 1. ovog ~lana.

Izvr{enje kazne zatvora kojom je zamijenjena nov~ana kazna prekinu}e se, ako ka‘njeni plati ostatak nov~ane kazne.

^lan 31.Iznosi napla}enih nov~anih kazni za prekr{aje unose se u

bud‘et Federacije.^lan 32.

Nov~ana kazna odmjerava se u granicama odre|enim pro-pisom u kome je prekr{aj predvi|en, uzimaju}i u obzir sveokolnosti koje uti~u da nov~ana kazna bude ve}a ili manja (ote‘avaju}e ili olak{avaju}e okolnosti), a naro~ito te‘inu u~in-

jenog prekr{aja, okolnosti pod kojima je prekr{aj u~injen, stepenodgovornosti, li~ne prilike u~inioca i njegovo dr‘anje poslijeu~injenog prekr{aja.

Pri odmjeravanju nov~ne kazne uze}e se u obzir i imovnostanje u~inioca, odnosno ekonomsko stanje pravnog lica.

Ako federalnim zakonom nije druk~ije predvi|eno, kaoote‘avaju}a okolnost za prekr{aj ne mo‘e se uzeti nov~ana kazna ni za{titna mjera ranije izre~ena za prekr~aj, ako je od dana pravosna‘nosti rje{enja o prekr{aju proteklo vi{e od dvije godine.

^lan 33.Ako se pri odmjeravanju kazne utvrdi da prekr{aj nije te‘e

prirode, a postoje olak{avaju}e koje ukazuju da }e se i sa bla‘omnov~anom kaznom posti}i svrha ka‘njavanja, propisana nov~ana kazna mo‘e se ubla‘iti tako da }e se izre}i nov~ana kazna ispodnajmanje mjere kazne koja je propisana za taj prekr{aj, ali ne

ispod najmanje zakonske mjere te kazne.^lan 34.Ako postoje okolnosti koje znatno umanjuju odgovornost

u~inioca, tako da se mo‘e o~ekivati da }e se ubudu}e klonitivr{enja prekr{aja i bez izricanja propisane nov~ane kazne,umjesto nov~anu kazne mo‘e se izre}i ukor.

Ukor se mo‘e izre}i i ako se prekr{aj sastoji u neispunjavanjupropisane obaveze ili je prekr{ajem nanesena {teta, a u~inilac jeprije dono{enja rje{enja o prekr{aju ispunio propisanu obavezu,odnosno otklonio ili nadoknadio nanesenu {tetu.

^lan 35.Ne}e se kazniti u~inilac prekr{aja ako je prekr{aj prema

okolnostima pod kojima je u~injen malog zna~aja i ako nijeproizrokovao posljedice ili su posljedice neznatne.

Ne}e se kazniti za prekr{aj pravno lice, ako je prekr{aj otkrio

i prijavio organ tog pravnog lica, ili radnici u tom pravnom licu.^lan 36.

Ako je u~inilac jednom radnjom ili sa vi{e radnji u~inio vi{eprekr{aja po kojima nije doneseno rje{enje o prekr{aju, a postu-pak se vodi pred istim organom, utvrdi}e se prethodno nov~ana kazna za svaki prekr{aj i izre}i jedna ukupna nov~ana kazna koja je jednaka zbiru pojedinih utvr|enih kazni, s tim da ukupna nov~ana kazna ne mo‘e pre}i dvostruki iznos najve}e mjerenov~ane kazne.

Ako za jedan od vi{e prekr{aja utvr|ena nov~ana kazna na osnovu ~lana 27. stav 4. ovog zakona, za taj iznos }e se uve}atiukupna nov~ana kazna koja je za ostale prekr{aje utvr|ena prema stavu 1. ovog ~lana.

2. Za{titne mjere

^lan 37.Federalnim zakonom mogu se uz nov~anu kaznu za prekr{aj

propisati slijede}e za{titne mjere:

1) oduzimanje predmeta;2) zabrana obavljanja samostalne djelatnosti;

3) zabrana upravljanja motornim vozilima;4) udaljenje stranca sa teritorije Federacije.Za{titne mjere iz stava 1. ta~. 1. i 4. ovog ~lana mogu se, pod

uvjetima predvi|enim ovim zakonom, izre}i i kad nisu propisaneza prekr{aj.

Za{titne mjere mogu se izre}i i ako nov~ana kazne za prekr{ajnije izre~ena, samo ako je takva mogu}nost predvi|ena u feder-alnom zakonu.

Federalnim zakonom mogu se predvidjeti i druge za{titnemjere ako to zahtijeva posebno priroda prekr{aja, ali se one moguizricati samo uz nov~anu kaznu za prekr{aj.

^lan 38.Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni izvr{enju

prekr{aja ili su nastali izvr{enjem prekr{aja mogu se oduzeti akosu svojina u~inioca prekr{aja, odnos ako njima raspola‘e pravno

lice - u~inilac prekr{aja.Predmeti iz stava 1. ovog ~lana mogu se oduzeti i kad nisu

svojina u~inioca prekr{aja ili njima ne raspola‘e pravno lice -u~inilac prekr{aja ako to zahtijevaju interesi op}e bezbjednosti,~uvanja ‘ivota i zdravlja ljudi, sigurnost robnog prometa ilirazlozi javnog morala, kao i u drugim slu~ajevima predvi|enimzakonom. Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo tre}ih lica na naknadu {tete od u~inioca.

Organ koji je donio rje{enje o prekr{aju odre|uje da li }e seoduzeti predmeti uni{titi, prodati ili predati zainteresiranom or-ganu, odnosno pravnom licu.

Novac dobijen prodajom predmeta koji je svojina u~inioca prekr{aja, odnosno prodajom predmeta kojima raspola‘e pravnolice - u~inilac prekr{aja unosi se u bud‘et Federacije.

Ako su prodati predmeti koji nisu svojina u~inioca prekr{aja

ili njima ne raspola‘e pravno lice - u~inilac prekr{aja, novac sepredaje licu ~ija su svojina ti predmeti, odnosno pravnom licukoje raspola‘e tim predmetima. Ako je to lice nepoznato i ne javise ni za jednu godinu od dana prodaje, novac dobijen od prodajetakvih predmeta unosi se u bud‘et Federacije.

^lan 39.Zabrana obavljanja samostalne djelatnosti sastoji se u privre-

menoj zabrani u~iniocu prekr{aja da obavljaju zanatsku ili drugudjelatnost za koju se izdaje dozvola nadle‘nog organa.

Ako federalnim zakonom kojim se odre|uje prekr{aj nisuposebno propisani uvjeti za izricanje mjere iz stava 1. ovog ~lana,ta mjera se mo‘e izre}i u~iniocu prekr{aja ~ije bi dalje bavljenjesamostalnom djelatno{}u bilo opasno po ‘ivot ili zdravlje ljudiili koji je zloupotrijebio samostalnu djelatnost za izvr{enjeprekr{aja.

Za{titna mjera iz stava 1. ovog ~lana mo‘e se izre}i u trajanjuod tri mjeseca do jedne godine. Vrijeme trajanja izre~ene mjerete~e od dana pravosna‘nosti rje{enja o prekr{aju.

^lan 40.Zabrana upravljanja motornim vozilom sastoji se u zabrani

upravljanja motornim vozilom odre|ene vrste ili kategorije.Ako federalnim zakonom kojim se propisuje prekr{aj nisu

propisani uvjeti za izricanje mjere iz stava 1. ovog ~lana, ta mjera mo‘e se izre}i u~iniocu prekr{aja koji je u~inio te‘u povredupropisa o bezbjednosti saobra}aja ili ~ije ranije kr{enje tih propisa pokazuje da je opasno da u~inilac prekr{aja upravlja motornimvozilom odre|ene vrste ili kategorije. Pri odlu~ivanju da li }e seizre}i ova mjera uze}e se u obzir i to da li je u~inilac voza~motornog vozila po zanimanju.

Za{titna mjera iz stava 1. ovog ~lana mo‘e se izre}i u trajanju

od 30 dana do jedne godine. Ako federalnim zakonom kojim sepropisuje prekr{aj nije druga~ije odre|eno, vrijeme trajanja izre~ene mjere te~e od dana pravosna‘nosti rje{enja o prekr{aju.




^lan 41.Udaljenje stranca sa teritorije Federacije mo‘e se izre}i

strancu koji je ka‘njen za prekr{aj zbog koga je nepo‘eljannjegov dalji boravak u Federaciji.Za{titna mjera iz stava 1. ovog ~lana mo‘e se propisati u

trajanju od {est mjeseci do tri godine. Vrijeme trajanja izre~enemjere te~e od dana pravosna‘nosti rje{enja o prekr{aju.

Glava IV

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENEIZVR[ENJEM PREKR[AJA

^lan 42.Niko ne mo‘e zadr‘ati imovinsku korist pribavljenu

prekr{ajem.Imovinska korist oduze}e se rje{enjem o prekr{aju kojim je

utvr|eno izvr{enje prekr{aja. Imovinska korist unosi se u bud‘et Federacije.

U pogledu na~in oduzimanja imovinske koristi i za{titeo{te}enog lica shodno }e se primjenjivati odgovaraju}e odredbekrivi~nog zakona koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Glava V

ZASTARJELOST

^lan 43.Prekr{ajni postupak ne mo‘e se voditi ako protekne jedna

godina od dana kad je prekr{aj u~injen.Rok zastarjelosti gonjenja za carinske, poreske, devizne i

spoljnotrgovinske prekr{aje iza prekr{aje protiv bezbjednostivazdu{nog saobra}aja je tri godine.

^lan 44.Izre~ena nov~ana kazna i za{titna mjera ne mogu se izvr{iti

ako je od dana pravosna‘nosti rje{enja o prekr{aju protekla jedna

godina.^lan 45.

Zastarijevanje gonjenja i zastarijevanje izvr{enja nov~anekazne, odnosno za{titne mjere za prekr{aje ne te~e za vrijeme za koje se gonjenje, odnosno izvr{enje ne mo‘e preduzeti po feder-alnom zakonu.

Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadle‘nog organa koja se preuzima radi gonjenja u~inioca prekr{aja, ili radiizvr{enja nov~ane kazne, odnosno za{titne mjere.

Sa svakim prekidom zastarijevanje po~inje ponovo da te~e,ali zastarjelost u svakom slu~aju nastaje kad protekne dvaput onoliko vremena kazne, odnosno za{titne mjere.

Glava VI

POSEBNE ODREDBE O ODGOVORNOSTI I

KA@NJAVANJU MALOLJETNIKA^lan 46.

Za prekr{aj nije odgovoran maloljetnik koji u vrijemeizvr{enja prekr{aja nije navr{io 16 godina (dijete i mla|i maloljet-nik).

Maloljetniku koji je u vrijeme izvr{enja prekr{aja navr{io 16godina, a nije navr{io 18 godine (stariji maloljetnik) izri~e se ukor ili nov~ana kazna, kao i za{titna mjera iz ~lana 37. stav 1. ta~. 1,3. i 4. ovog zakona.

Ukor se izri~e ako je dovoljno da se zbog u~injenog prekr{aja stariji maloljetnik samo prekori. Pri izricanju ukora ukaza}e sestarijim maloljetniku na {tetnost njegovog postupka i predo~i}emu se da u slu~aju ponovnog izvr{enja prekr{aja mo‘e prema njemu biti izre~ena nov~ana kazna.

Starijem maloljetniku ne mo‘e se izre}i nov~ana kazna u ve}em

iznosu od polovine iznosa propisane nov~ane kazne za prekr{aj, kaoni ukupna kazna za prekr{aje u sticanju u ve}em iznosu od polovinedvostrukog iznosa najve}e mjere nov~ane kazne.

Starijem maloljetniku ne mo‘e se nov~ana kazna zamijenitikaznom zatvora u trajanju du‘em od 15 dana.

^lan 47.Federalnim zakonom i propisom Vlade mo‘e se odrediti da }e se roditelj, usvojilac, odnosno staralac maloljetnika koji jeu~inio prekr{aj kazniti ako je u~ininjeni prekr{aj posljedica nji-hovog propu{tanja du‘nog staranja o maloljetniku, a umogu}nosti su da takav nadzor obavljaju.

Dio drugi

PREKR[AJNI POSTUPAK

Glava VII

OSNOVNE ODREDBE

^lan 48.Odredbe ovog zakona o prekr{ajnom postupku primjenjuje

federalni organi kad vode prekr{ajni postupak.^lana 49.Federalni organ koji vodi prekr{ajni postupak du‘an je da

istinito i potpuno utvrdi ~injenice koje su va‘ne za dono{enjerje{enja. On je du‘an da sa jednakom bri‘ljivo{}u ispita kakookolnosti koje terete okrivljenog tako i okolnosti koje mu idu ukorist.

^lan 50.Prije dono{enja rje{enja o prekr{aju, okrivljenom }e se pru‘iti

mogu}nost da se izjasni o onome {to mu se stavlja na teret (~lan106.), osim ako se donosi rje{enje po skra}enom postupku.

Ako uredno pozvani okrivljeni ne do|e na saslu{anje i neopravda izostanak, a njegovo saslu{anje nije nu‘no za utvr|ivanje pravog stanja stvari, rje{enje o prekr{aju mo‘e sedonijeti i bez saslu{anja okrivljenog.

^lan 51.Protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu spro-vodi se jedinstven prekr{ajni postupak, osim ako postoje zakon-ski razlozi da se vodi postupak samo protiv jednog od njih.

^lan 52.U prekr{ajnom postupku federalni organ koji vodi postupak

du‘an je da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedina~no i u vezi sostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zaklju~akda li je neka ~inejnica dokazana.

^lan 53.Federalni organ koji vodi prekr{ajni postupak stara}e se da

neznanje i neukost okrivljenog i drugih lica koja u~estvuju upostupku ne budu na {tetu prava koja im po zakonu pripadaju upostupku.

^lan 54.

Federalni organ koji vodi prekr{ajni postupak du‘an je da nastojida postupak sprovede bez odugovla~enja i da onemogu}i svakuzloupotrebu prava koja pripadaju licima koja u~estvuju u postupku.

^lan 55.Prekr{ajni postupak vodi se na jednom od jezika koji su u

slu‘benoj upotrebi u Federaciji.Okrivljeni, svjedoci i druga lica koja u~estvuju u postupku

imaju pravo da pri izvo|enju pojedinih radnji u prekr{ajnompostupku ili na usmenom pretresu upotrebljavaju svoj jezik. Akose prekr{ajni postupak, odnosno usmeni pretres ne vodi na jezikutog lica, obezbijedi}e se usmeno prevo|enje onoga {to ono,odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pismenog dokaznogmaterijala.

O pravu na prevo|enje pou~i}e se lice iz stava 2. ovog ~lana, kojese mo‘e odre}i tog prava ako zna jezik na kome se vodi postupak. U

zapisniku }e se zabilje‘iti da je data pouka i izjava u~esnika.Prevo|enje obavlja tuma~, koga odredi federalni organ koji

vodi postupak.




U prekr{ajnom postupku slu‘beno pismo je latinica.^lan 56.

Svi organi du‘ni su da ukazuju pravnu pomo} federalnomorganu koji vodi prekr{ajni postupak.^lan 57.

Prekr{ajni postupak ne}e se voditi niti }e se izricati kazna za prekr{aj protiv lica koja u‘ivaju diplomatski imunitet.

^lan 58.Ako primjenjivanje propisa o prekr{aju zavisi od prethodnog

rje{enja nekog pravnog pitanja za ~ije je rje{enje nadle‘an drugiorgan, federalni organ koji vodi prekr{ajni postupak mo‘e samrije{iti to pitanje, a mo‘e odgoditi dono{enje rje{enja ako se potom pitanju ve} vodi postupak pred drugim organom. Rje{enjeprethodnog pitanja u prekr{ajnom postupku ima dejstvo samo za predmet o kome se u tom postupku rje{avalo.

O pitanju postojanja krivi~nog djela i krivi~ne odgovornostiu~inioca, federalni organ koji vodi prekr{ajni postupak vezan je

pravosna‘nom presudom krivi~nog suda kojom je okrivljeniogla{en krivim za krivi~no djelo.Glava VIII

ORGANI ZA VO\ENJE PREKR[AJNOG POSTUPKA

1. Nadle‘nost

^lan 59.Za vo|enje prekr{ajnog postupka u prvom stepenu nadle‘ni

su federalni organi uprave, svaki iz svog djelokruga (u daljemtekstu: federalni organ), ako federalnim zakonom nije druk~ijeodre|eno.

Federalni organ uprave koji ima podru~ne organizacione jedinice mo‘e odrediti da prekr{ajni postupak u prvom stepenuvodi podru~na organizaciona jedinica federalnog organa (udaljem tekstu: organizaciona jedinica).

Federalni organ nadle‘an je da vodi prekr{ajni postupak i za vojno lice, osim ako je ono u~inilo prekr{aj na mjestu koje je podkontrolom vojnih organa ili u drugim slu~ajevima odre|enimfederalnim zakonom.

^lan 60.O ‘albi na rje{enje o prekr{aju koje je donio federalni organ

u prvom stepenu rje{ava u drugom stepenu Federalno vrije}e za prekr{aje (u daljem tekstu: Federalno vrije}e).

Federalno vije}e zauzima na~elne stavove o pravnim pitanjima radi jedinstvenog primjenjivanja propisa o prekr{ajima,prati pojave i probleme u oblasti prekr{aja iz svoje nadle‘nosti io tome obavje{tava Vladu i druge nadle‘ne federalne organe idaje inicijative za dono{enje i za izmjenu federalnih propisa.

Fedralno vije}e obavlja i druge poslove odre|ene federalnimzakonom.

^lan 61.Ako je funkcioner koji rukovodi federalnim organom

odredio da prekr{ajni postupak u prvom stepenu vode organi-zacione jedinice - za vo|enje prekr{ajnog postupka mjesno jenadle‘na organizaciona jedinica na ~ijem je podru~ju u~injenprekr{aj.

Federalni organ ili organizaciona jedinica, koja je nadle‘na za pravno lice, nadle‘na je i za odgovorno lice u pravnom licu.

Ako je prekr{aj u~injen na doma}em brodu ili vazduhoplovu,za vo|enje prekr{ajnog postupka nadle‘na je organizaciona jed-inica na ~ijem se pdoru~ju nalazi doma}a luka ili vazduhoplovnopristani{te u kome se zavr{ava putovanje u~inioca prekr{aja, a ako je u~inilac prekr{aja ~lan posade - organizaciona jedinica na ~ijem se podru~ju nalazi mati~na luka broda, odnosno mati~nopristani{te vazduhoplova.

^lan 62.Ako se nadle‘nost organa iz ~lana 61. ovog zakona ne mo‘e

odrediti prema mjestu izvr{enja prekr{aja, ili ako je prekr{aj

izvr{en u inozemstvu, nadle‘nost se odre|uje prema prebivali{tu,odnosno boravi{tu pojedinca - u~inioca prekr{aja, a ako jeprekr{aj u~inilo pravno lice - prema sjedi{tu pravnog lica.

^lan 63.Federalni organ koji je nadle‘an za u~inioca prekr{aja

nadle‘an je i za sau~esnika. Protiv u~inioca prekr{aja i sau~esnika provodi se jedinstven prekr{ajni postupak. Ako je to svrsishodno,nadle‘ni federalni organ mo‘e odvojeno da vodi postupak protivpojedinih sau~esnika.

Ako su prekr{aj kao sau~esnici u~inili gra|anin i vojno lice,a za postupak protiv vojnih lica nadle‘an je vojni organ, postupak}e se voditi odvojeno za gra|anina, a odvojeno za vojno lice.

^lan 64.Federalni organ du‘an je da po slu‘benoj du‘nosti pazi na

stvarnu i mjesnu nadle‘nost. Ako utvrdi da je za vo|enjeprekr{ajnog postupka nadle‘an drugi federalni organ, ustupi}ebez odga|anja predmet tom organu.

^lan 65.Organizaciona jedinica mo‘e, prije nego {to donese rje{enjeo prekr{aju, ustupiti predmet organizacionoj jedinici na ~ijempodru~ju u~inilac prekr{aja ima prebivali{te ili boravi{te, ako setime olak{ava postupak.

Organizaciona jedinica mo‘e u roku od osam dana od dana prijema predmeta zahtijevati da o opravdanosti ustupanja prema stavu 1. ovog ~lana odlu~i Federalno vije}e. Odluka Federalnogvije}a je kona~na.

^lan 66.O sukobu nadle‘nosti izme|u federalnih organa nadle‘nih za

vo|enje prekr{ajnog psotupka, odlu~uje Federalno vije}e.Protiv rje{enja kojim je odlu~eno o sukobu nadle‘nosti nije

dozvoljena ‘alba.^lan 67.

Ako se stranoj dr‘avi na osnovu me|unarodnog ugovora ustupa gonjenje i ka‘njavanje za prekr{aj iz nadle‘nosti federal-nog orana, koji je na teritorije Federacije izvr{io stranidr‘avljanin ~ije je prebivali{te u stranoj dr‘avi, odluku o ustu-panju donosi Federalno vije}e.

Ako strana dr‘ava predlo‘i da se u Federaciji preduzmegonjenje i ka‘njavanje za prekr{aj koji je u stranoj dr‘avi izvr{iodr‘avljanin Federacije sa prebivali{tem u Federaciji, odluku opreuzimanju gonjenja i ka‘njavanja donosi Federalno vije}e.

2. Organizacija i sastav

^lan 68.U federalnom organu prekr{ajni postupak za prela‘enje

dr‘avne granice, carinske, devizne, spoljnotrgovinske prekr{aje,prekr{aje protiv bezbjednosti saobra}aja na putevima, kretanja iboravka stranaca i za prekr{aje protiv bezbjednosti vazdu{nogsaobra}aja u prvom stepenu vodi i rje{enje o prekr{aju donosiKomisija za prekr{aje (u daljem tekstu: Komisija), sastavljena odtri ~lana od kojih je jedan ~lan predsjednik. Predsjednik i ~lanoviKomisije mogu imati zamjenike.

Komisija mo‘e ovlastiti pojedinog svog ~lana da preduzima odre|ene radnje u prekr{ajnom postupku.

Ako je sjedi{te organizacione jedinice federalnog organa udaljeno od sjedi{ta Komisije tako da Komsija, odnosno njenovla{teni ~lan nije u mogu}nosti da u sjedi{tu organizacione jedinice blagovremeno preuzima pojedine radnje prekr{ajnogpostupka, funkcioner koji rukovodi federalnim organim mo‘eodrediti radnika organizacione jednice za preduzimanjeodre|enih radnji prekr{ajnog postupka koje se ne mogu kasnijeizvesti ili bi njihovo kasnije izvo|enje bilo ote‘ano.

^lan 69.Predsjednika i ~lanove Komisije, kao i njihove zamjenike,

imenuje funkcioner koji rukovodi federalnim organom koji vodi




postupak u prvom stepenu iz reda radnika u federalnom organuuz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade.

Predsjednik i ~lanovi Komisije, kao i njihovi zamjenicimoraju biti diplomirani pravnici sa polo‘enim pravosudnimispitom ili ispitom za prekr{aje i imati potrebno radno iskustvona odgovaraju}im pravnim poslovima.

Uvjeti, program ispita i na~in polaganja ispita za prekr{ajeure|uju se federalnim zakonom.

^lan 70.U fedealnom organu prekr{ajni postupak za prekr{aje iz ~lana

68. ovog zakona za koje je propisana nov~ana kazna za pravnolice i imaoca radnje od 2.000 DEM, a za odgovorno lice i drugepojedince do 200 DEM, kao i za druge prekr{aje, prekr{ajnipostupak vodi i rje{enje o prekr{aju donosi ovla{teno slu‘benolice u federalnom organu.

Slu‘beno lice iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati uvjetepredvi|ene u ~lanu 69. stav 2. ovog zakona, a odre|uje ga iz reda radnika u federalnom organu - funkcioner koji rukovodi timorganom, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade.

^lan 71.Federalno vije}e je samostalni federalni organ.Federalno vije}e donosi poslovnik o svom radu.

^lan 72.Federalno vije}e sastoji se od odre|enog broja ~lanova od

kojih je jedan predsjednik. Broj ~lanova Federalnog vije}a utvr|uje Vlada.

Predsjednika i ~lanove Federalnog vije}a imenuje irazrje{ava du‘nosti Vlada, na prijedlog ministra pravde.

Predsjednik i ~lanovi Federalnog vije}a moraju biti diplomi-rani pravnici sa polo‘enim pravosudnim ispitom ili ispitomsudija za prekr{aje i imati du‘e radno iskustvo na odgovaraju}impravnim poslovima.

Predsjednik i ~lanovi Federalnog vije}a imenuju se za periodod ~etiri godine i mogu biti ponovo imenovani.^lan 73.

Federalno vije}e rje{ava u vije}ima sastavljenim od tri ~lana.Predsjednik vije}a iz stava 1. ovog ~lana je predsjednik

Federalnog vije}a ili drugi ~lan Federalnog vije}a.^lan 74.

Federalno vije}e, na sjednici svih ~lanova obavlja poslove iz~lana 60. stav 2. ovog zakona i donosi poslovnik o svom radu,razmatra program rada i izvje{taj o radu.

Sjednicu svih ~lanova Federalnog vije}a saziva i njenimradom rukovodi predsjednik Federalnog vije}a. Za punova‘noodlu~ivanje na sjednici Federalnog vije}a potrebno je prisustvonajmanje dvije tre}ine ~lanova, a odluke se donose ve}inomglasova svih ~lanova.

Usvojeni na~elni stavovi na sjednici svih ~lanova Federalnogvije}a obavezni su za sva vije}a Federalnog vije}a i mogu bitiizmijenjeni samo na sjednici svih ~lanova Federalnog vije}a.

^lan 75.U Federalnom vije}u, za obavljanje stru~nih i administra-

tivnih-tehni~kih poslova, postoji potreban broj radnika koji imajuodgovaraju}u stru~nu spremu.

Unutarnja organizacija Federalnog vije}a ure|uje se pravil-nikom o unutarnjoj organizaciji.

Pravilnik iz stava 2. ovog ~lana donosi predsjednik Federal-nog vije}a po prethodno pribaljenom mi{ljenju sjednice svih~lanova Federalnog vije}a i uz saglasnost ministra pravde.

^lan 76.Na radnike u Fedralnom vije}u primjenjuju se propisi koji

va‘e za radnike u federalnim organima uprave.

^lan 77.Sredstva za rad Federalnog vije}a obezbje|uju se u bud‘etu

Federacije.

Glava IX

IZUZE]E

^lan 78.Slu‘beno lice koje vr{i odre|enu du‘nost u prekr{ajnom

postupku izuze}e se:1) ako je o{te}eno prekr{ajem;2) ako mu je okrivljeni, predstavnik pravnog lica, branilac

okrivljenog, o{te}eni li njegov zastupnik, bra~ni drug ili srodniku pravoj liniji do ~etvrtog, a po tazbini do drugog stepena;

3) ako je u stiom predmetu bilo predstavnik pravnog lica,branilac okrivljenog, zastupnik ili punomo}nik o{te}enog, svje-dok ili vje{tak;

4) ako postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju unjegovu nepristrasnost.

Izuzeta su od dono{enja rje{enja u drugom stepenu lica koja su u~estvovala u dono{enju rje{enja o prekr{aju u prvom stepenu.

^lan 79.Slu‘beni lice koje u~estvuje u prekr{ajnom postupku du‘no

je da smo tra‘i svoje izuze}e ~im sazna da za to postoji razlog.Zahtjev za izuze}e mo‘e podnijeti i okrivljeni, odnosno

predstavnik okrivljenog pravnog lica, do dono{enja rje{enja oprekr{aju. Lice ~ije se izuze}e tra‘i mo‘e do dono{enja rje{enja o izuze}u preduzimati samo radnje koje ne trpi odlaganje.

O izuze}u slu‘benog lica rje{ava funkcioner koji rukovodifederalnim organima, odnosno predsjednik Federalnog vije}a,ako se tra‘i izuze}e ~lana tog vije}a, a o izuze}u predsjednika Federalnog vije}a - ministar pravde.

Prije dono{enja rje{enja o izuze}u uze}e se izjava od lica ~ije je izuze}e u pitanju.

Protiv rje{enja kojim se usvaja zahtjev za izuze}e nije doz-voljena ‘alba, a rje{enje kojim se zahtjev za izuze}e odbija mo‘e

se pobijati samo ‘albom protiv rje{enja o prekr{aju.Glava X

OKRIVLJENI I O[TE]ENI

^lan 80.Okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stru~nu pomo}

branioca.^lan 81.

Za okrivljeno pravno lice u prekr{ajnom postupku u~estvujenjegov predstavnik, koji je ovla{ten da preduzima sve radnje kojemo‘e da preduzima sam okrivljeni.

^lan 82.Predstavnik pravnog lica je lice koje je ovla{teno da pred-

stavlja pravno lice na osnovu zakona ili drugog propisa, op{teg

akta ili drugog akta pravnog lica.Predstavnik pravnog lica mora da ima pismeno ovla{tenjeorgana upravljanja.

Predstavnik pravnog lica mo‘e biti samo jedno lice.^lan 83.

Predstavnik stranog pravnog lica je lice koje upravlja pravnim licem ili predstavni{tvom tog pravnog lica u Federaciji,ako za predstavnika nije odre|eno drugo lice.

^lan 84.Predstavnik pravnog lica ne mo‘e biti lice koje je u istoj stvari

svjedok.Predstavnik pravnog lica ne mo‘e biti ni odgovorno lice

protiv koga se vodi postupak za isti prekr{aj, a koje isti~e da jepostupalo na osnovu nare|enja drugog odgovornog lica ili or-gana upravljanja (~lan 23.).

Vi{e okrivljenih pravnih lica mogu imati kao predstavnika isto lice samo ako to nije u suprotnosti sa interesima njihoveodbrane.




U slu~ajevima iz st. 1. do 3. ovog ~lana federalni organ kojivodi prekr{ajni postupak du‘an je da obavijesti pravno lice radiodre|ivanja drugog predstavnika.

Federalni organ je du‘an da uvijek upozori i pravno lice ako je predstavnik pravnog lica u isto vrijeme i odgovorno lice protivkoga se vodi prekr{ajni postupak.

Za strano pravno lice obavje{tenje i upozorenje iz st. 4. i 5.ovog ~lana upu}iva}e se pravnom licu, odnosno predstavni{tvustranog pravnog lica u Federaciji.

^lan 85.Ako pravno lice na poziv federalnog organa koji vodi

prekr{ajni postupak ne odredi svog predstavnika (~lan 84. stav 3.i ~lan 101. stav 3.) kazni}e se rje{enjem tog organa nov~anomkaznom od 250 DEM. Ako i poslije izricanja kazne pravno licene odredi svog predstavnika, kazni}e se za svako dalje neodazi-vanje pozivu nov~anom kaznom od 500 DEM.

^lan 86.

Okrivljeno pravno lice i okrivljeno odgovorno lice moguimati svaki svog branioca ili zajedni~kog branioca.^lan 87.

O{te}eni ima pravo da predla‘e dokaze, da stavlja drugeprijedloge, da isti~e zahtjev za naknadu {tete i da ostvaruje druga prava predvi|ena ovim zakonom.

Ako je u~injenim prekr{ajem {teta nanesena dr‘avnoj svojini,o tome }e se uvijek obavijestiti nadle‘no pravobranila{tvo.

Zakonski zastupnik o{te}enog vr{i prava koja po ovom zak-onu ima o{te}eni.

O{te}eni mo‘e svoja prava vr{iti i preko punomo}nika.^lan 88.

Okrivljeni, predstavnik pravnog lica, branilac okrivljenog,o{te}eni i zastupnik o{te}enog imaju pravo da razmatraju spise

predmeta. Ako je prekr{ajni postupak u toku, razmatranje iprepisivanje spisa dozvoljava federalni organ koji vodi postupak.Razmatranje spisa mo‘e da se uskrati ako bi se time ometalo

pravilno vo|enje psotupka. Poslije izvedenih dokaza, licima izstava 1. ovog ~lana, kao i svakom drugom licu koje ima opravdaninteres, ne mo‘e se uskratiti razmatranje i prepisivanje spisa.

Glava XI

DONO[ENJE I SAOP[TAVANJE ODLUKA I POVRAT UPRIJA[NJE STANJE

^lan 89.Odluke u prekr{ajnom postupku donose se u obliku rje{enja,

ako u ovom zakonu za pojedine odluke nije predvi|eno da sedonese u obliku zaklju~ka ili naredbe.

U pogledu na~ina dono{enja odluka shodno se primjenjujuodgovaraju}e odredbe zakona o krivi~nom postupku koji seprimjenjuje na teritoriji Federacije.

^lan 90.Odluke se saop{tavaju okrivljenom i drugim zainteresiranim

licima usmeno ako su prisutna, a dostavljanjem ovjerenogprepisa ako su odsutna.

Ako je odluka usmeno saop{tena, to }e se nazna~iti u zapis-niku ili na spisu. Zainteresiranom licu dostavi}e se ovjereniprepis usmeno saop{tene odluke samo ako se protiv te odlukemo‘e izjaviti ‘alba.

Prepis odluka protiv kojih je dozvoljena ‘alba dostavljaju sesa uputstvom o pravu na ‘albu.

^lan 91.Poziv za saslu{anje i poziv za prisustvovanje na usmenom

pretresu dostavljaju se okrivljenom li~no.Odluke od ~ijeg dostavljanja te~e rok za ‘albu dostavljaju se

li~no licu kome su upu}ene.

U pogledu dostavljanja pismena shodno se primjenjujuodgovaraju}e odredbe zakona o krivi~nom postupku koji seprimjenjuje na teritoriji Federacije.

^lan 92.Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za

izjavu prigovora ili ‘albe na rje{enje o prekr{aju dozvoli}e sepovrat u prija{nje stanje ako u roku od tri dana od dana prestanka razloga zbog kojih je propustio rok podnese molbu za povrat uprija{nje stanje i ako istovremeno s tom molbom preda prigovor,odnosno ‘albu.

Nakon isteka 30 dana od dana propu{tanja roka ne mo‘e setra‘iti povrat u prija{nje stanje.

Za rje{avanje o povratu u prija{nje stanje zbog propu{tanja roka na ‘albu nadle‘no je Federalno vije}e za prekr{aje, a zbogpropu{tanja roka za prigovor - federalni organ nadle‘an za dono{enje rje{enja o prekr{aju u prvom stepenu.

Ako Federalno vije}e, odnosno federalni organ dozvolipovrat u prija{nje stanje, odlu~i}e o tome rje{enjem o ‘albi,odnosno prigovoru.

^lan 93.Molba za povrat u prija{nje stanje predaje se federalnom

organu protiv ~ijeg je rje{enja trebalo izjaviti ‘albu, odnosnoprigovor.

Molba ne zadr‘ava izvr{enje rje{enja, ali federalni organmo‘e odlu~iti da se zastane sa izvr{enjem do dono{enja odlukepo molbi.

Protiv rje{enja donesenog o molbi za povrat u prija{nje stanjenije dozvoljena ‘alba.

Glava XII

TRO[KOVI PREKR[AJNOG POSTUPKA IIMOVINSKO-PRAVNI ZAHTJEV

^lanak 94.Tro{kovi prekr{ajnog postupka obuhvataju stvarne izdatke

u~injene radi vo|enja postupka.U tro{kove prekr{ajnog postupka padaju i stvarno u~injeni

izdaci za prinudno dovo|enje oduzetog prevoznog ili drugogsredstva kojim je u~injen prekr{aj.

^lan 95.Tro{kovi prekr{ajnog postupka padaju na teret lica ka‘njenog

za prekr{aj.Tro{kovi prekr{ajnog postupka za prekr{aj po kome je pos-

tupak obustavljen snosi federalni organ koji je vodio taj postu-pak.

Predstavnik okrivljenog pravnog lica i okrivljeno odgovornolice snosi tro{kove postupka koje su prouzrokovali svojom krivi-com.

Lice koje je svjesno podnijelo neistinitu prijavu za prekr{ajsnosi tro{kove postupka.

U rje{enju o prekr{aju odredi}e se ko snosi tro{kove i u komiznosu. Ako za utvr|ivanje visine tro{kova nema dovoljno po-dataka, donije}e se naknadno posebno rje{enje o tro{kovima.

U pogledu tro{kova postupka shodno se primjenjujuodgovaraju}e odredbe zakona o krivi~nom postupku koji seprimjenjuje na teritoriji Federacije.

^lan 96.Zahtjev za naknadu {tete mo‘e o{te}eni u prekr{ajnom pos-

tupku da postavi do dono{enja rje{enja o prekr{aju. Zahtjev nemo‘e da pre|e iznos do kog je za raspravljanje imovinsko-pravnih zahtjeva nadle‘an sudija pojedinac u parni~nom pos-tupku na tom podru~ju, a vi{ak iznosa mo‘e o{te}eni ostvarivatiu parni~nom postupku.

Ako iznos {tete ne mo‘e da se utvrdi ili ako bi utvr|ivanje{tete usporilo ili ote‘alo prekr{jani postupak, ili ako je zahtjev za nakandu {tete samo djelimi~no usvojen, o{te}eni }e se uputiti da




svoj zahtjev za naknadu {tete, odnosno neusvojeni iznosostvaruje u parni~nom postupku.

Ako psotupak bude obustavljen, o{te}eni }e se uputiti da svojzahtjev za naknadu {tete ostvaruje u parni~nom postupku.Ako je o{te}ena imovina u dr‘avnoj svojini, o obustavljanju

postupka obavijesti}e se nadle‘no pravobranila{tvo.Glava XIII

POKRETANJE I TOK PREKR[AJNOG POSTUPKA

1. Pokretanje postupka

^lan 97.Prekr{ajni postupak pokre}e federalni organ na osnovu pri-

jave za pokretanje prekr{ajnog postupka.Prijavu za pokretanje prekr{ajnog psotupka mo‘e podnijeti

ovla{teni organ i o{te}eni (u daljem tekstu: podnosilac prijave).Ovla{teni organi su tu‘ilac i drugi organ, oval{teni inspektor ili

ovla{tena lica koja vr{e inspekcijske poslove, kao i preduze}e(dru{tvo) i drugo pravno lice.^lan 98.

Prijava za pokretanje prekr{ajnog postupka sadr‘i: osnovnepodatke za u~inioca prekr{aja; ~injeni~ni opis iz kojeg proizilazepravna obilje‘ja prekr{aja, vrijeme i mjesto izvr{enja prekr{aja idruge okolnosti potrebne da se prekr{aj {to bi‘e odredi; pravnuocjenu prekr{aja i prijedlog o dokazima koje treba izvesti u tokupostupka.

Ako prijava za pokretanje prekr{ajnog postupka ne sadr‘ipodatke iz stava 1. ovog ~lana vrati}e se podnosiocu da uodre|enom roku otkloni nedostatke. U slu~aju da podnosilacprijave ne otkloni nedostatke u roku koji ne mo‘e biti kra}i od trini du‘i od osam dana smatra}e se da je od prijave odustao pa }efederalni organ takvu prijavu zaklju~kom odbaciti.

^lan 99.Ako federalni organ ocijeni da postoje uvjeti za pokretanjeprekr{ajnog postupka, prove{}e postupak i donijeti rje{enje oprekr{aju.

O pokretanju prekr{ajnog postupka donosi se zaklju~ak kojise saop{tava okrivljenom prilikom saslu{anja.

Ako je u~inilac prekr{aja nepoznat, federalni organ mo‘e iprije dono{enja zaklju~ka o pokretanju prekr{ajnog postupka preduzeti one radnje koje ne trpe odlaganje.

O pokretanju postupka protiv vojnog lica, federalni organobavijesti}e vojnu jedinicu, odnosno vojnu ustanovu kojoj to licepripada.

^lan 100.Prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka federalni organ

}e odbaciti zaklju~kom ako je utvrdio:

1) da radnja opisana u prijavi nije prekr{aj;2) da postoje osnovi koji isklju~uju odgovornost za prekr{aj;3) da je nastupila zastarjelost gonjenja za prekr{aj;4) da su se stekli drugi zakonski razlozi zbog kojih se postu-

pak ne mo‘e pokrenuti ni voditi.Zaklju~ak iz stava 1. ovog ~lana dostavi}e se podnosiocu

prijave, a o{te}eni }e se obavijestiti da imovinsko pravni zahtjevmo‘e ostvariti u parnici.

2. Mjere za obezbje|enje prisustva okrivljenog i drugih licau prekr{ajnom postupku i jamstvo

^lan 101.Lice ~ije je li~no prisustvo u prekr{ajnom postupku potrebno

poziva se, po pravilu, pismenim pozivom. U pozivu }e se nazna~itinaziv federalnog organa koji poziva, vrijeme i mjesto dolaska,

predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao okrivljeni,predstavnik okrivljenog pravnog lica, svjedok, vje{tak itd.). Ako seo{te}eni poziva kao svjedok, to u pozivu mora da se nazna~i.

U pozivu za orivljenog nazna~i}e se za{to se okrivljuje i da li mora li~no da pristupi radi saslu{anja ili mo‘e svoju odbranuda podnese pismeno. Kad se poziva da li~no pristupi, okrivljeni}e se u pozivu upozoriti da se u slu~aju neodazivanja pozivu mo‘enarediti njegovo privo|enje. Ako za utvr|ivanje ~injeni~nogstanja prisustvo okrivljenog nije neophodno u pozivu }e seokrivljeni upozoriti da }e se, u slu~aju njegovog neodazivanja,rje{enje o prekr{aju donijeti i bez njegovog saslu{anja.

Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana shodno }e se primjenjivati i na pozivanje predstavnika okrivljenog pravnog lica. Ako federal-nom organu nije poznato ko je odre|en za predstavnika ok-rivljenog pravnog lica, zatra‘i}e od pravnog lica da odredi i uputisvog predstavnika.

U pozivu svjedocima i vje{tacima nazna~i}e se da se, uslu~aju neopravdanog izostanka, mo‘e narediti njihovoprivo|enje.

Ako je pozivanje izvr{eno usmeno, to }e se u spisima zabilje‘iti.

^lan 102.Ako se lice koje je uredno pozvano ne odazove pozivu i svoj

izostanak ne opravda, a njegovo je prisustvo neophodno radiutvr|ivanja ~injeni~nog stanja, naredi}e se njegovo privo|enje.

Privo|enje okrivljenog mo‘e se narediti i bez prethodnogpismenog poziva, ako okrivljeni ne mo‘e da doka‘e svoj identitet ili nije poznato njegovo prebivali{te.

Privo|enje o{te}enog mo‘e se narediti samo ako je pozvankao svjedok.

Privo\enje se nare|uje pismenom naredbom ~ije se izvr{enjepovjerava organu federalne ili kantonalne policije. U naredbimora biti nazna~eno ime i prezime i adresa lica koje se ima privesti i razlog privo|enja. Naredba mora biti ovjerena slu‘be-nim pe~atom i potpisom slu‘benog lica federalnog organa koji

vodi prekr{ajni postupak.Protiv vojnih lica i pripadnika policije ne}e se izdavatinaredba za privo|enje nego }e se od njihove komande, odnosnofederalne odnosno kantonalne policije zatra‘iti da ih privede.

^lan 103.Okrivljeni mo‘e biti zadr‘an:a) ako se ne mo‘e utvrditi njegov identitet ili ako nema

prebivali{ta, a postoje osnovi sumnje da je izvr{io prekr{aj i da }e pobje}i;

2) ako namjerava da napusti Federaciju tako da postojimogu}nost da osujeti vo|enje prekr{ajnog postupka.

O zadr‘avanju okrivljenog, federalni organ koji vodiprekr{ajni postupak donosi naredbu u kojoj }e nazna~iti dan i sat kad je zadr‘avanje zapo~eto. Okrivljeni svojim potpisompotvr|uje da mu je naredba saop{tena.

Izvr{enje naredbe o zadr‘avanju povjeri}e se, po potrebi,federalnoj ili kantonalnoj policiji.Zadr‘avanje mo‘e trajati najdu‘e dvadeset i ~etiri sata. U tom

roku okrivljeni mora biti saslu{an i mora se donijeti rje{enje oprekr{aju.

Vrijeme za koje je okrivljeni zadr‘an prije dono{enja rje{enja o prekr{aju ura~unava se u izre~enu nov~anu kaznu. Priura~unavanju u nov~anu kaznu, zadr‘avanje koje je trajalo du‘eod dvanaest sati ra~una se kao 50 DEM nov~ane kazne.

^lan 104.Na molbu okrivljenog koji ne ‘ivi stalno u Federaciji, a ‘eli

da je prije okon~anja prekr{aja postupka napusti, federalni organmo‘e dozvoliti da okrivljeni polo‘i jamstvo kao obezbje|enje za ispunjenje obaveza koje mogu biti odre|ene u rje{enju oprekr{aju. Federalni organ mo‘e zahtijevati da okrivljeni, pored

polaganja jamstva, odredi punomo}nika koji }e u njegovo imeprimati pismena i zastupati ga u postupku ako su u pitanjunjegova imovinska prava.




Jamstvo se ne mo‘e odrediti prije nego {to je okrivljenisaslu{an.

Jamstvo uvijek glasi na nov~ani iznos koji se odre|uje sobzirom na te‘inu prekr{aja, visinu propisane nov~ane kazne iveli~inu {tete nanesene o{te}enom licu. Jamstvo se sastoji upolaganju gotovog novca, vrijednosnih papira ili dragocjenosti.

Ako bude doneseno rje{enje o obustavljanju postupka,polo‘eno jamstvo se vra}a.

Ako lice koje je ka‘njeno za prekr{aj po pravosna‘nostirje{enja o prekr{aju ne plati izre~enu nov~anu kaznu ili neotpo~ne da izdr‘ava kaznu zatvora kojom je zamijenjena nov~ana kazna, ili ne plati iznos utvr|ene naknade {tete ili utvr|eneimovinske koristi, iz polo‘enog jamstva }e se naplatiti ti iznosi itro{kovi postupka, a ostatak }e se vratiti ka‘njenom licu.

3. Saslu{anje okrivljenog

^lan 105.Saslu{anje okrivljenog vr{i se, po pravilu, usmeno.Ako federalni organ koji vodi prekr{ajni postupak na|e da

neposredno usmeno saslu{anje nije potrebno s obzirom na zna~ajprekr{aja i podatke kojima raspola‘e, pozva}e okrivljenog da svoju odbranu da pismeno. U takvom slu~aju okrivljeni mo‘ezahtijevati da bude i usmeno saslu{an.

^lan 106.Kad se okrivljeni prvi put saslu{ava uze}e se od njega li~ni

podaci: ime i prezime, zanimanje, dan, mjesec, godina i mjestoro|enja, adresa, porodi~ne prilike, dr‘avljanstvo i narodnost,{kolska sprema, imovno stanje, da li je i kad osu|ivan ilika‘njavan za prekr{aj, a ako je maloljetan ko mu je zakonskizastupnik.

Poslije uzimanja li~nih podataka okrivljenom }e se saop{titiza{to se okrivljuje i pozva}e se da iznese svoju odbranu.

Ako se saslu{ava predstavnik okrivljenog pravnog lica, pre-thodno }e se utvrditi njegov identitet i da li je ovla{ten da predstavlja okrivljeno pravno lice.

^lan 107.U pogledu saslu{anja okrivljenog suo~enja i u~estvovanja

tuma~a shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbe zakona okrivi~nom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

4. Saslu{anje svjedoka

^lan 108.Svjedoci se saslu{avaju kad je to potrebno za utvr|ivanje

~injenica.Svako lice koje je pozvano kao svjedok du‘no je da se

odazove pozivu da svjedo~i. Lica koja se zbog iznemoglosti ilibolesti ne mogu da odazovu pozivu saslu{a}e se u svom stanu.

^lan 109.Svjedok koji, i pored upozorenja na posljedice, bezopravdanog razloga odbije da svjedo~i kazni}e se nov~anomkaznom do 30 DEM.

Ako svjedok ne plati nov~anu kaznu federalni organ mo‘enarediti da se kazna naplati prinudno.

@alba na rje{enje o nov~anoj kazni ne zadr‘ava izvr{enjerje{enja.

^lan 110.U pogledu oslobo|enja od du‘nosti svjedo~enja, na~ina

saslu{avanja svjedoka, suo~enja i u~estvovanja tuma~a shodnose primjenjuju odgovaraju}e odredbe zakona o krivi~nom pos-tupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

5. Uvi|aj i vje{ta~enje

^lan 111.Ako je za utvr|ivanje i razja{njenje kakve va‘ne ~injenice

potrebno li~no i neposredno opa‘anje, izvr{i}e se uvi|aj.

Federalni organ koji je naredio uvi|aj odredi}e koja }e se lica pozvati da prisustvuju uvi|aju.

^lan 112.Ako je za utvr|ivanje ili za ocjenjivanje neke ~injeniceneophodno stru~no znanje kojim ne raspola‘e ovla{teno slu‘benolice u federalnom organu odredit }e se jedan ili dva vje{taka radivje{ta~enja. Vje{ta~enje se mo‘e povjeriti i stru~noj ustanovi(bolnici, hemijskoj laboratoriji i dr.).

U slu~aju odbijanja vje{ta~enja shodno }e se primjenjivatiodredbe ~lana 109. st. 1. do 3. i ~lana 4. ovog zakona.

^lan 113.U pogledu izuze}a vje{taka i na~ina vje{ta~enja shodno se

primjenjuju odgovaraju}e odredbe zakona o krivi~nom postupkukoji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

6. Pretresanje prostorija i lica

^lan 114.

Pretresanje stana i drugih prostorija, kao i pretresanje lica,mo‘e se preuzeti samo u slu~aju te‘ih prekr{aja ako ima dovoljnoosnova da }e se u prostorijama ili kod pojedinih lica na}i predmet ili tragovi koji bi mogli biti bitni za prekr{ajni postupak.

Pretresanje u vojnim ustanovama i vojnim jedinicama, kao ipretresanje vojnih lica, mo‘e obavljati samo ovla{teni vojniorgan.

Pretresanje prostorija koje pripadaju licima koja u‘ivaju imu-nitet u me|unarodnom pravu nije dopu{teno.

^lan 115.Pretresanje odre|uje pismenom naredbom federalni organ

koji vodi prekr{ajni postupak.U slu~aju potrebe, izvr{enje naredbe o pretresanju povjeri}e

se federalnoj odnosnoj kantonalnoj policiji.Prije po~etka pretresanja, naredba o pretresanju predaje se

licu na koje se odnosi. To lice }e se pozvati da dobrovoljno preda ono {to se pretresanjem tra‘i.

Pretresanje se obavlja danju, a no}u samo kad treba da senastavi pretresanje zapo~eto danju.

^lan 116.Dr‘alac stana ili prostorija, a u njegovom odsustvu jedan od

odraslih ~lanova doma}instva, pozva}e se da prisustvuje pretre-sanju. Ako se pretresanje obavlja u preduze}u (dru{tvu) ili dru-gom pravnom licu pozva}e se ovla{teni predstavnik tog pravnoglica da prisustvuje pretresanju.

Pretresanju prisustvuju dva punoljetna gra|anina.O svakom pretresanju sastavlja se zapisnik u kome se navodi

naredba o pretresanju, kao i predmeti koji su oduzeti prilikompretresanja. Zapisnik potpisuju sva lica koja obaveznoprisustvuju pretresanju.

Licu kod koga je pretresanje izvr{eno izdaje se prepis zapis-nika o pretresanju.

7. Privremeno oduzimanje predmeta

^lan 117.Predmeti mogu biti privremeno oduzeti i prije dono{enja

rje{enja o prekr{aju.Privremeno oduzimanje predmeta odre|uje naredbom feder-

alni organ. Prepis te naredbe mora se predati licu od kog sepredmeti oduzimaju.

Licu od kog se predmeti privremeno oduzimaju izdaje sepotvrda sa ta~nim nazna~enjem i opisom oduzetih predmeta.

Ako je predmet podlo‘an kvaru, ili ako njegovo ~uvanjeiziskuje nesrazmjerne tro{kove, federalni organ odredi}e da setakav predmet proda.

Federalni organ mo‘e, povodom prigovora zainteresiranoglica ili po slu‘benoj du‘nosti, privremeno oduzete predmetevratiti vlasniku.




Slu‘beno lice organa inspekcije ili drugog organa, koje je na osnovu zakona ovla{teno da privremeno oduzme predmete u vezisa izvr{enim prekr{ajem, du‘no je da te predmete odmah preda federalnom organu.

8. Prekid prekr{ajnog postupka

^lan 118.Federalni organ koji vodi prekr{ajni postupak rje{enjem }e

prekinuti postupak:1) ako se ne zna prebivali{te ili boravi{te okrivljenog, ili je u

bjekstvu, ili ina~e nije dosti‘an dr‘avnim organima, ili se nalaziu inozemstvu na neodre|eno vrijeme;

2) ako je kod okrivljenog nastupilo privremeno du{evnooboljenje ili privremena du{evna poreme}enost.

Prije nego {to se postupak prekine, prikupi}e se svi dokazi oprekr{aju i odgovornosti okrivljenog do kojih se mo‘e do}i.

Prekinuti postupak nastavi}e se kad prestanu smetnje koje suga izazvale.

O prekidu i nastavljanju postupka obavijesti}e se o{te}eni.

9. Usmeni pretres

^lan 119.Federalni organ koji vodi prekr{ajni postupak odredi}e us-

meni pretres, ako je to potrebno radi boljeg razja{njenja stvari.Na usmeni pretres pozivaju se okrivljeni i njegov branilac, a

po potrebi, sjedoci i vje{taci. Ako je okrivljeni pravno lice, na usmeni pretres poziva se predstavnik pravnog lica.

O danu, satu i mjestu usmenog pretresa obavje{tava se io{te}eni, ako se pozivanjem postupak ne bi odugovla~io.

^lan 120.Federalni organ mo‘e odlu~iti da se usmeni pretres odr‘i u

odsustvu okrivljenog koji je uredno pozvan, ako je on ranijesaslu{an, a federalni organ na|e da prisustvo okrivljenog nije

nu‘no za pravilno utvr|ivanje stanja stvari. Pod istim uvjetima usmeni pretres mo‘e se odr‘ati i u odsustvu uredno pozvanogpredstavnika okrivljenog pravnog lica.

Usmeni pretres }e se odr‘ati i ako ne do|e uredno pozvanibranilac okrivljenog.

^lan 121.Usmeni pretres je javan.Federalni organ mo‘e odlu~iti da se pretres ili jedan njegov

dio odr‘i bez prisustva javnosti, ako to zahtijeva op}i interes ilirazlozi morala.

Ako se postupak vodi samo protiv maloljetnika, usmenipretres }e se uvijek odr‘ati bez prisustva javnosti.

^lan 122.Usmeni pretres po~inje objavljivanjem glavne sadr‘ine pred-

meta po kome se vodi postupak, a nakon toga se pristupa saslu{avanju okrivljenog. Ako su okrivljeni pravno lice i odgo-vorno lice, prvo se saslu{ava predstavnik pravnog lica, a poslijenjega odgovorno lice. Nakon saslu{anja okrivljenog, provodi sedokazni postupak saslu{avanjem svjedoka i vje{taka i izvo|enjem drugih dokaza.

^lan 123.Okrivljeni i njegov branilac, predstavnik i branilac pravnog

lica i o{te}eni imaju pravo da u toku pretresa predla‘u dokaze istavljaju druge prijedloge, a po odobrenju federalnog organa mogu da postavljaju i pitanja licima koja se saslu{avaju.

Na usmenom pretresu posljednja rije~ uvijek pripada ok-rivljenom, odnosno predstavniku okrivljenog pravnog lica.

10. Povreda reda u prekr{ajnom postupku

^lan 124.

Lice koje se pred federalnim organom i pored opomenenepristojno pona{a, ili na drugi na~in ometa rad federalnogorgana, kazni}e se nov~anom kaznom do 30 DEM.

@alba na rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne zadr‘ava izvr{enjerje{enja.

Glava XIVRJE[ENJE O PREKR[AJU

1. Dono{enje rje{enja o prekr{aju

^lan 125.Prekr{ajni postupak zavr{ava se dono{enjem rje{enja o

prekr{aju.^lan 126.

Rje{enje o prekr{aju zasniva se na izvedenim dokazima i~injenicama koje su utvr|ene u postupku.

^lan 127.Rje{enjem o prekr{aju obustavlja se prekr{ajni postupak ili

se okrivljeni ogla{ava odgovornim i ka‘njava za prekr{aj.

Ako se prekr{ajni postupak vodi zbog vi{e prekr{aja, urje{enju }e se navesti za koje se prekr{aje postupak obustavlja, a za koje se okrivljeni ogla{ava odgovornim i ka‘njava.

^lan 128.Rje{enje kojim se prekr{ajni postupak obustavlja donije}e se:1) ako je u pitanju radnja koja nije predvi|ena kao prekr{aj;2) ako je okrivljeni za isti prekr{aj pravosna‘no ka‘njen ili je

prekr{ajni postupak bio obustavljen;3) ako okrivljeni u‘iva pravo imuniteta po pravilima

me|unarodnog prava;4) ako nastupi zastarjelost gonjenja prekr{aja;5) ako nema dokaza da je prekr{aj u~inio okrivljeni;6) ako u toku postupka okrivljeni umre ili okrivljeno pravno

lice prestane da postoji;

7) ako postoje okolnosti koje po ovom zakonu isklju~ujuodgovornost za prekr{aj, odnosno protivpravnost radnje;8) ako postoje druge okolnsoti koje isklju~uju vo|enje

prekr{ajnog postupka.^lan 129.

Rje{enje o prekr{aju kojim se okrivljeni ogla{ava odgo-vornim sadr‘i:

1) za koji se prekr{aj okrivljeni ka‘njava, uz nazna~enje~injenica i okolnosti iz kojih proizilaze obilje‘ja prekr{aja;

2) koji su propisi o prekr{aju primijenjeni;3) kojom nov~anom kaznom se okrivljeni ka‘njava;4) odluku o za{titnim mjerama i o oduzimanju imovinske

koristi;5) odluka o ura~unjavanju mjera zadr‘avanja;

6) odluka o tro{kovima postupka;7) odluka o imovinskopravnom zahtjevu.U rje{enju o prekr{aju nazna~it }e se i rok u kome se nov~ana

kazna ima platiti i upozori}e se da }e se, u slu~aju nepla}anja nov~ane kazne u tom roku, naplata izvr{iti prinudno, odnosno da }e se nov~ana kazna zamjeniti kaznom zatvora.

Ako je izre~ena za{titna mjera oduzimanja predmeta, urje{enju }e se odrediti i kako }e se sa oduzetim predmetima postupiti. Ako tom mjerom nisu obuhva}eni predmeti koji suprivremeno oduzeti (~lan 117), u rje{enju }e se odrediti da setakvi predmeti vrate vlasniku.

2. Objavljivanje, izrada i dostavljanje rje{enja o prekr{aju

^lan 130.Rje{enje o prekr{aju objavljuje se ako je okrivljeni prisutan.

Ako okrivljeni nije prisutan, rje{enje o prekr{aju }e se pis-meno izraditi u roku od osam dana od dana okon~anja svih radnjiu prekr{ajnom postupku i dostavi}e se okrivljenom.




^lan 131.Rje{enje o prekr{aju koje je objavljeno u prisustvu ok-

rivljenog dostavi}e mu se u ovjerenom prepisu, osim ako on tone zahtijeva i ako se odrekao prava na ‘albu.Na zahtjev okrivljenog, ovjereni prepis rje{enja o prekr{aju

dostavi}e se braniocu okrivljenog.Ostalim licima koja po ovom zakonu imaju pravo na ‘albu

protiv rje{enja o prekr{aju, prepis rje{enja o prekr{aju }e sedostaviti samo na njihov zahtjev.

Tu‘iocu i drugom dr‘avnom organu, ako je podnio prijavuza prekr{aj, dostavi}e se rje{enje o prekr{aju i kad to nije zahti- jevao.

^lan 132.Ako se rje{enje o prekr{aju objavljuje, u zapisnik se unosi

izreka rje{enja.^lan 133.

Pismeno izra|eno rje{enje o prekr{aju sastoji se iz uvoda,izreke i obrazlo‘enja.

Uvod rje{enja sadr‘i: naziv federalnog organa, ime i prezimelica koja su donijela rje{enja i zapisni~ara, ime i prezime ok-rivljenog, predstavnika pravnog lica i branioca, odnosno naziv isjedi{te okrivljenog pravnog lica, koji je prekr{aj predmet pos-tupka i dan dono{enja rje{enja.

Izreka rje{enja kojim se okrivljeni ogla{ava odgovornimsadr‘i: li~ne podatke o okrivljenom, odnosno naziv i sjedi{teokrivljenog pravnog lica, odluku kojom se okrivljeni ogla{ava odgovornim za prekr{aj i podatke navedene u ~lanu 129. ovogzakona.

U slu~aju sticanja prekr{aja, u izreci rje{enja unije}e senov~ane kazne utvr|ene za pojedini prekr{aj i ukupna nov~ana kazna koja se izri~e, kao i za{titne mjere ako su izre~ene za jedanili vi{e prekr{aja.

Izreka rje{enja o prekr{aju kojim se postupak obustavlja sadr‘i najpotrebnije podatke o okrivljenom, odnosno naziv isjedi{te okrivljenog pravnog lica, odluku kojom se prekr{ajnipostupak obustavlja sa pozivom na odgovaraju}e propise, odlukuo tro{kovima postupka i uputstvo za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva.

U obrazlo‘enju rje{enja iznije}e se sa‘eto koje se ~injeniceiz kojih razloga uzimaju kao dokazane ili nedokazane, kojirazlozi su bili odlu~ni za primjenjivanje pravnih prpisa, naro~itopri utvr|ivanju da li postoji, odnosno ne postoji prekr{aj i odgo-vornost okrivljenog, koje okolnosti su uzete u obzir priodmjeravanju nov~ane kazne, odnosno za obustavu prekr{ajnogpostupka, kao i osnov za odluku o tro{kovima postupka i oimovinsko pravnom zahtjevu.

Pismeno rje{enje o prekr{aju mora biti potpisano od

slu‘benog lica koje je donijelo rje{enje i na njemu mora bitistavljen slu‘beni pe~at.Pismeno rje{enje o prekr{aju koje se dostavlja okrivljenom i

drugim licima koja imaju pravo ‘albe sadr‘i uputstvo o pravu na ‘albu.

3. Dono{enje rje{enja o prekr{aju u skra}enom postupku

^lan 134.Rje{enje o prekr{aju mo‘e se donijeti i bez pozivanja i

ispitivanja okrivljenog (skra}eni postupak) ako federalni organna|e da se na osnovu prijave ovla{tenog podnosioca, koja jesa~injena na osnovu slu‘benih ili drugih podataka ili neposred-nog zapa‘anja, nesumnjivo utvr|uje da je okrivljeni izvr{ioprekr{aj za koji je propisana nov~ana kazna do odre|enog iznosa.

Rje{enje o prekr{aju u skra}enom postupku mo‘e se donijeti

samo za prekr{aje za koje je za pojedinca propisana nov~ana kazna do 200 DEM, a za imaoca radnje i za pravno lice - do 2.000DEM.

U skra}enom postupku ne mo‘e se rje{avati i o naknadi {teteniti se mogu izre}i za{titne mjere, osim za{titna mjera oduzimanja predmeta ~ija vrijednost ne prelazi iznos od 500 DEM, i ne mo‘ese oduzeti imovinska korist ~ija vrijednost prelazi iznos od 500DEM.

Rje{enje o prekr{aju dostavi}e se okrivljenom u roku od tridana od dana dono{enja. Protiv ovog rje{enja o prekr{aju ok-rivljeni mo‘e u roku od osam dana od dana prijema rje{enja izjaviti prigovor. Neblagovremeni i nedopu{teni prigovor od-baci}e federalni organ koji je donio rje{enje o prekr{aju. Protivrje{enja o odbacivanju prigovra okrilvjeni ima pravo ‘albe Fed-eralnom vije}u u roku od osam dana od dana prijema rje{enja.

Ako okrivljeni u odre|enom roku podnese prigovor i prigo-vor se ne odbaci, federalni organ koji je donio rje{enja o prekr{ajustavi}e van snage to rje{enje i nastavi}e se redovan postupak.

Rje{enje o prekr{aju doneseno u redovnom prekr{ajnompostupku ne mo‘e za okrivljenog biti nepovoljnije od rje{enja koje je povodom njegovog prigovora stavljeno van snage.

Rje{enje o prekr{aju maloljetnika ne mo‘e se donijeti uskra}enom postupku.

Glava XV

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

^lan 135.Protiv rje{enja o prekr{aju donesenog u prvom stepenu mo‘e

se izjaviti ‘alba Federalnom vije}u.@alba se podnosi u roku od osam dana od dana prijema

rje{enja. @alba se podnosi federalnom organu koji je doniorje{enje u prvom stepenu.

Ako je rje{enje o prekr{aju doneseno u prvom stepenu objavljeno, za lica koja su prisutna rok za ‘albu po~inje te}i od dana objavljivanja.

^lan 136.@albu mogu izjaviti okrivljeni, zakonski zastupnik ok-rivljenog, odnosno branilac, kao i bra~ni drug, roditelj i dijeteokrivljenog.

Za okrivljenog pravno lice ‘albu izjavljuje njegov pred-stavnik ili branilac.

@albu mo‘e izjaviti i tu‘ilac ili drugi dr‘avni organ, kao idrugi podnosilac prijave.

O{te}eni mo‘e izjaviti ‘albu samo u pogledu odluke otro{kovima prekr{ajnog postupka.

Ako je izre~ena za{titna mjera oduzimanja predmeta ~ijivlasnik nije okrivljeni, vlasnik predmeta mo‘e izjaviti ‘albusamo u pogledu odluke o toj mjeri.

Branilac, bra~ni drug, roditelj ili dijete okrivljenog moguizjaviti ‘albu i bez posebnog ovla{tenja okrivljenog, ali ne i protivnjegove volje.

^lan 137.Okrivljeni se mo‘e odre}i prava na ‘albu ako je u njegovom

prisustvu objavljeno rje{enje o prekr{aju, a od izjavljene ‘albemo‘e odustati do dono{enja odluke u drugom stepenu.

Odricanje i odustajanje od ‘albe ne mo‘e se opozvati.^lan 138.

Podnosilac ‘albe je du‘an da u ‘albi navede u ~emu jenezadovoljan rje{enjem o prekr{aju donesenom u prvom stepenu,ali ‘albu ne mora posebno obrazlo‘iti.

U ‘albi se mogu iznositi nove ~injenice i novi dokazi. Pozi-vaju}i se na nove ~injenice podnosilac ‘albe je du‘an da navededokaze kojima bi se te ~injenice imale dokazati.

Ako podnosilac ‘albe u ‘albi iznosi i nove dokaze, du‘an jeda obrazlo‘i iz kojih razloga te dokaze nije ranije iznio, kao i da

navede ~injenice koje pomo}u novih dokaza ‘eli da doka‘e.^lan 139.Rje{enje o prekr{aju mo‘e se pobijati:




1) zbog bitne povrede odredaba prekr{ajnog postupka;2) zbog povrede materijalnog propisa o prekr{ajima;

3) zbog pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja;4) zbog odluke o nov~anoj kazni, ukoru, za{titnoj mjeri,oduzimanju imovinske koristi i tro{kovima prekr{ajnog pos-tupka.

^lan 140.Bitna povreda odredaba prekr{ajnog postupka postoji:1) ako je rje{enje o prekr{aju donijelo slu‘beno lice koje se

moralo izuzeti ili je bilo izuzeto da vodi postupak;2) ako okrivljeni nije ispitan prije dono{enja rje{enja o

prekr{aju osim u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom;3) ako je okrivljenom ili o{te}enom uskra}eno pravo da u

postupku upotrebljava svoj jezik (~lan 55.);4) ako federalni organ nije bio stvarno nadle‘an da rje{ava u

toj stvari;5) ako je povrije|en propis prekr{ajnog postupka po pitanju

da li je prijava za pokretanje prekr{ajnog postupka podnesena odovla{tenog organa ili o{te}enog;6) ako u cijelosti nije odlu~eno o prijavi za pokretanje

prekr{ajnog postupka, ili ako je odlu~eno mimo te prijave;7) ako se rje{enje o prekr{aju zasniva na dokazu na kome se

po odredbama ovog zakona nije moglo zasnivati osim ako je, sobzirom na druge dokaze, o~igledno da bi i bez toga dokaza bilodoneseno isto rje{enje;

8) ako je rje{enjem o prekr{aju povrije|ena odredba ~lana 134. stav 6. ovog zakona;

9) ako je izreka rje{enja o prekr{aju nerazumljiva,protivrje~na sama sebi ili razlozima rje{enja, ili ako rje{enjeuop{te nema razloga ili u njemu nisu navedeni razlozi o odlu~nim~injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeriprotivrje~ni, ili ako o odlu~nim ~injenicama postoji znatna

protivrje~nost izme|u onoga {to se navodi u razlozima rje{enja isadr‘ine isprava ili zapisnika o iskazima datim u prekr{ajnompostupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Bitna povreda odredaba prekr{ajnog postupka postoji i akoslu‘beno lice u toku postupka ili prilikom dono{enja rje{enja oprekr{aju nije primjenilo ili je pogre{no primjenilo neku odredbuovog zakona ili je u postupku povrije|eno pravo odbrane, a to jebilo ili je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno dono{enjerje{enja o prekr{aju.

^lan 141.Povreda materijalnog propisa o prekr{ajima postoji ako je

povrije|en taj propis po pitanju:1) da li je radnja opisana u prijavi za pokretanje prekr{ajnog

postupka prekr{aj;2) da li ima okolnosti koje isklju~uju odgovornost za

prekr{aj;3) da li ima okolnosti koje isklju~uju gonjenje za prekr{aj, a naro~ito da li je nastupila zastarjelost pokretanja i vo|enja prekr{ajnog postupka ili je stvar ve} pravosna‘no rje{ena;

4) da li je u pogledu prekr{aja koji je predmet zahtjeva za pokretanje prekr{ajnog postupka primjenjen zakon ili drugi pro-pis koji se ne mo‘e primjeniti;

5) da li je odlukom o nov~anoj kazni, ukoru, za{titnoj mjeriili mjeri oduzimanja imovinske koristi prekora~eno ovla{tenjekoje slu‘beno lice ima po zakonu;

6) da li su povrije|ene odredbe o ura~unavanju zadr‘avanja odnosno pritvora u nov~anu kaznu.

^lan 142.Rje{enje o prekr{aju mo‘e se pobijati zbog pogre{no ili

nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja kada je neka odlu~na

~injenica pogre{no utvr|ena ili nije utvr|ena.Nepotpuno utvr|eno ~injeni~no stanje postoji i kada na to

ukazuju nove ~injenice ili novi dokazi.

^lan 143.Rje{enje o prekr{aju mo‘e se pobijati zbog odluke o nov~anoj

kazni kada nije prekora~eno zakonsko ovla{tenje ali slu‘beno licenije pravilno odmjerilo nov~anu kaznu s obzirom na okolnostikoje uti~u da nov~ana kazna bude ve}a ili manja. Odluka onov~anoj kazni mo‘e se pobijati i zbog toga {to je slu‘beno liceprimijenilo ili nije primjenilo odredbe o ubla‘avanju kazne ili {toslu‘beno lice nije izreklo ukor i ako su za to postojali zakonskiuvjeti.

Rje{enje o prekr{aju u pogledu za{titne mjere ili oduzimanja imovinske koristi mo‘e se pobijati ako ne postoje povrede zak-ona, ali je slu‘beno lice nepravilno izreklo ove mjere ili ih nijeizreklo iako su za to postojali zakonski uvjeti.

Rje{enje o prekr{aju mo‘e se pobijati u pogledu odluke otro{kovima postupka kada je ta odluka donesena protivno odred-bama ovog zakona.

^lan 144.

Neblagovremenu ili nedopu{tenu ‘albu odbaci}e federalniorgan koji je rje{enje o prekr{aju donio u prvom stepenu. Protivovog rje{enja mo‘e se izjaviti ‘alba Federalnom vije}u.

Blagovremenu ‘albu federalni organ koji je rje{enje oprekr{aju donio u prvom stepenu du‘an je da je bez odlaganja dostavi Federalnom vije}u.

^lan 145.Ako federalni organ koji je donio rje{enje o prekr{aju u

prvom stepenu povodom ‘albe na to rje{enje na|e da je provedenidokazni postupak bio nepotpun, a to bi moglo da bude od uticaja na pravilno odlu~ivanje, dopuni}e postupak prije dostavljanja ‘albe Federalnom vije}u.

Ako federalni organ koji je donio rje{enje o prekr{aju uprvom stepenu u cjelini usvoji razloge iznesene u ‘albi, mo‘eizmijeniti rje{enje protiv kog je izjavljena ‘alba. Taj organ mo‘e

rje{enje izmijeniti poslije provedene dopune postupka u skladusa stavom 1. ovog ~lana.^lan 146.

Federalno vije}e odbaci}e rje{enjem neblagovremenu ili ne-dopu{tenu ‘albu, ako je to propustio da u~ini federalni organ koji je rje{enje o prekr{aju donio u prvom stepenu.

Rje{avaju}i o ‘albi, Federalno vije}e mo‘e rje{enje oprekr{aju potvrditi, ukinuti ili preina~iti.

Federalno vije}e odbi}e ‘albu kao neosnovanu i potvrditirje{enje federalnog organa koji je rje{enje o prekr{aju donio uprvom stepenu, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih serje{enje probija, niti takve bitne povrede prekr{ajnog postupka,odnosno materijalnog propisa na koje treba paziti po slu‘benojdu‘nosti.

Federalno vije}e }e uva‘avaju}i ‘albu ukinuti rje{enje done-

seno u prvom stepenu i predmet vratiti na ponovno rje{enje akoutvrdi da je u~injena bitna povreda odredaba prekr{ajnog pos-tupka ili na|e da zbog pogre{nog ili nepotpunog utvr|enog~injeni~nog stanja federalni organ koji je rje{enje o prekr{ajudonio u prvom stepenu treba da provede novi postupak i da ponovo rje{ava u istoj stvari.

Federalno vije}e }e uva‘avaju}i ‘albu preina~iti rje{enjedoneseno u prvom stepenu, ako utvrdi da su odlu~ne ~injenice urje{avanju pravilno utvr|ene, ali da se s obzirom na utvr|eno~injeni~no stanje, a na osnovu pravilne primjene propisa ima donijeti druga~ije rje{enje. Taj organ }e preina~iti rje{enje done-seno u prvom stepenu i kad na|e da postoje povrede zakona kojese mogu otkloniti i bez ukidanja takvog rje{enja ili da priodmjeravanju nov~ane kazne ili izricanju za{titne mjere treba druga~ije ocijeniti okolnosti koje se uzimaju u obzir.

Federalno vije}e mo‘e preina~iti rje{enje doneseno u prvom

stepenu i kad na|e da je federalni organ koji je rje{enje doniopogre{no ocijenio isprave ili druge dokaze koje je sam izveo i na kojima je rje{enje zasnovano.




^lan 147.Lica ~ija su prava povrije|ena rje{enjem donesenim u

prekr{ajnom postupku, osim rje{enja iz ~l. 128. i 134. ovogzakona, mogu izjaviti ‘albu uvijek kada u ovom zakonu nijeizri~ito odre|eno da ‘alba nije dozvoljena.

@alba se podnosi u roku od tri dana od dana usmenogsaop{tenja rje{enja, a ako rje{enje nije usmeno saop{teno, od dana prijema rje{enja.

Na ‘albu iz stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjujuodredbe ~l. 135. do 146. ovog zakona.

^lan 148.U pogledu postupka po ‘albi shodno se primjenjuju

odgovaraju}e odredbe Zakona o krivi~nom postupku koji seprimjenjuje na teritoriji Federacije.

Glava XVI

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Ponavljanje postupka

^lan 149.Na zahtjev lica ka‘njenog za prekr{aj ili njegovog branioca,

federalni organ koji je odlu~ivao u prvom stepenu ponovi}eprekr{ajni postupak:

1) ako se doka‘e da je rje{enje o prekr{aju zasnovano na la‘noj ispravi ili na la‘nom iskazu svjedoka ili vje{taka;

2) ako se doka‘e da je do rje{enja o prekr{aju do{lo uslijedkrivi~nog djela slu‘benog lica koje je provodilo postupak ili je unjemu u~estvovalo;

3) ako se utvrdi da je lice koje je ka‘njeno za prekr{aj za isturadnju ve} jednom ka‘njeno u prekr{ajnom postupku, krivi~nompostupku ili u postupku za privredni prestup;

4) ako se iznesu nove ~injenice ili se podnesu novi dokazikoji bi sami za sebe ili u vezi sa ranijim dokazima doveli dodruk~ijeg rje{enja, da su bili poznati u ranijem postupku.

Zahtjev za ponavljanje postupka u slu~ajevima iz stava 1. ta~.1 do 3. ovog ~lana mo‘e se podnijeti u roku od {est mjeseci oddana pravosna‘nosti odluke donesene u krivi~nom postupku,odnosno prekr{ajnom postupku, odnosno postupku za privredniprestup.

Zahtjev za ponavljanje postupka u slu~aju iz stava 1. ta~ka 4.ovog ~lana mo‘e se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za nove ~injenice ili nove dokaze, a najkasnije u rokuod jedne godine od dana pravosna‘nosti rje{enja o prekr{aju.

Poslije smrti lica koje je ka‘njeno za prekr{aj, zahtjev za ponavljanje postupka mogu podnijeti njegov bra~ni drug, djeca,roditelj, staralac ili usvojilac.

^lan 150.Zahtjev za ponavljanje postupka ne odga|a izvr{enje rje{enja o prekr{aju povodom kog se tra‘i ponavljanje postupka, ali akofederalni organ koji odlu~uje o ponavljanju postupku smatra da ima osnova da se zahtjev uva‘i, mo‘e odgoditi, odnosno pre-kinuti izvr{enje rje{enja dok ne odlu~i o ponavljanju postupka.

Ako se ponavljanje postupka dozvoli, federalni organ kojiodlu~uje o ponavljanju postupka odgodi}e izvr{enje rje{enja za koje je dozvolio ponavljanje postupka.

Ako je pravno lice koje je ka‘njeno za prekr{aj prestalo da postoji, zahtjev za ponavljanje postupka mo‘e podnijeti pravnolice koje je preuzelo imovinu pravnog lica ka‘njenog za prekr{aj.

U ponovljenom postupku rje{enje o prekr{aju ne mo‘e bitiizmijenjeno na {tetu ka‘njenog lica.

^lan 151.

U pogledu ponavljanja postupka shodno se primjenjujuodgovaraju}e odredbe zakona o krivi~nom postupku koji seprimjenjuje na teritoriji Federacije.

2. Zahtjev za sudsku za{titu

^lan 152.

Zahtjev za sudsku za{titu dozvoljen je protiv rje{enja oprekr{aju koje je donijelo Federalno vije}e.

Zahtjev za sudsku za{titu mo‘e podnijeti ka‘njeni, zakonskizastupnik ka‘njenog, odnosno njegov branilac.

Ako je izre~ena za{titna mjera oduzimanja predmeta ~ijivlasnik nije ka‘njen, vlasnik predmeta mo‘e podnijeti zahtjev za sudsku za{titu samo u pogledu odluke o toj mjeri.

O zahtjevu za sudsku za{titu rje{ava Vrhovni sud FederacijeBosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud).

Zahtjev za sudsku za{titu ne odga|a izvr{enje rje{enja, ali na zahtjev ka‘njenog Vrhovni sud mo‘e narediti nadle‘nom feder-alnom organu da odgodi, odnosno prekine izvr{enje rje{enja dokne odlu~i o zahtjevu, ako ima osnova iz kojih mo‘e zaklju~iti da }e udovoljiti zahtjevu.

^lan 153.Zahtjev za sudsku za{titu mo‘e se izjaviti protiv rje{enja Federalnog vije}a donesenog u drugom stepenu kojim jepravnom licu ili imaocu radnje izre~ena nov~ana kazna preko1.000 DEM, a odgovornom licu ili drugom pojedincu - preko 500DEM ili ako je izre~ena za{titna mjera oduzimanja predmeta ~ija vrijednost prelazi 3.000 DEM ili je oduzeta imovinska korist uvrijednosti preko 3.000 DEM, u slijede}im slu~ajevima:

1) ako je rje{enjem o prekr{aju povrije|en materijalni propis;2) ako je u prekr{ajnom postupku u~injena povreda odredaba

postupka koja je uticala ili je mogla uticati na zakonito i pravilnodono{enje rje{enja o prekr{aju (bitna povreda postupka);

3) ako je ~injeni~no stanje nepotpuno utvr|eno ili ako je izutvr|enih ~injenica izveden nepravilan zaklju~ak u pogledu ~injeni~nog stanja.

^lan 154.Zahtjev za sudsku za{titu podnosi se u roku od osam dana oddana prijema rje{enja o prekr{aju donesenog u drugom stepenu.

Zahtjev za sudsku za{titu predaje se pismeno organu koji jedonio rje{enje o prekr{aju u prvom stepenu, koji }e bez odlaganja taj zahtjev zajedno sa spisima, dostaviti Vrhovnom sudu.

^lan 155.Vrhovni sud odlu~uje o zahtjevu za sudsku za{titu u nejavnoj

sjednici, u vije}u sastavljenom od trojice sudija.

Ako je prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka podniotu‘ilac ili drugi organ Vrhovni sud }e, prije zakazivanja sjednicevije}a. primjerak zahtjeva za sudsku za{titu, zajedno sa spisima,dostaviti federalnom tu‘iocu, koji je du‘an da ih bez odlaganja razmotri i u roku od 15 dana od dana prijema spisa vrati tom sudu

sa svojim pismenim prijedlogom ili obavje{tenje da }e prijedlogstaviti na sjednicu vije}a.

Sjednica vije}a mo‘e se odr‘ati i bez prisustva uredno poz-vanog federalnog tu‘ioca.

^lan 156.

Vrhovni sud }e ukinuti rje{enje o prekr{aju ako utvrdi da jezahtjev za sudsku za{titu osnovan.

Ako Vrhovni sud utvrdi da je povrije|en materijalni propis,a utvr|eno ~injeni~no stanje pru‘a pouzdan osnov za dono{enjedruk~ijeg rje{enja, mo‘e donijeti odluku kojom preina~ava dru-gostepeno rje{enje.

^lan 157.

U pogledu postupka za rje{avanje o zahtjevu za sudsku

za{titu shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbe o zahtjevuza vanredno preispitivanje pravosna‘ne presude zakona okrivi~nom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.




3. Zahtjev za za{titu zakonitosti

^lan 158.

Zahtjev za za{titu zakonitosti mo‘e se podi}i protiv pra-vosna‘nog rje{enja o prekr{aju kojim je povrije|en federalnizakon ili drugi federalni propis koji predvi|a prekr{aje.

Zahtjev za za{titu zakonitosti podi‘e federalni tu‘ilac u rokuod tri mjeseca od dana kad je ka‘njenom licu uru~ena odluka o‘albi, odnosno od dana kad je postala pravosna‘na odluka feder-alnog organa koji je odlu~ivao u prvom stepenu, a o kojoj jeFederalno vije}e rije{ilo povodom ‘albe.

^lan 159.O zahtjevu za za{titu zakonitosti rje{ava Vrhovni sud, u

nejavnoj sjednici, u vije}u sastavljenom od trojice sudija.O nejavnoj sjednici sud }e uvijek obavijestiti federalnog

tu‘ioca.^lan 160.

Zahtjev za za{titu zakonitosti ne odga|a izvr{enje rje{enja oprekr{aju, ali Vrhovni sud pri rje{avanju zahtjeva mo‘e nareditinadle‘nom federalnom organu da odgodi, odnosno prekineizvr{enje rje{enja dok kona~no ne odlu~i o podignutom zahtjevu.

^lan 161.U pogledu postupka za rje{avanje o zahtjevu za za{titu zak-

onitosti shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbe zakona okrivi~nom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Glava XVII

POSEBNI POSTUPCI

1. Postupak za oduzimanje predmeta i za oduzimanjeimovinske koristi

^lan 162.

Rje{enje o prekr{aju kojim je izre~ena za{titna mjera oduzi-manja predmeta koji nije svojina u~inioca prekr{aja ili njima neraspola‘e pravno lice - u~inilac prekr{aja dostavlja se vlasnikupredmeta, ako je vlasnik poznat.

Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana vlasnik predmeta ima pravo na ‘albu zbog nepostojanja zakonskog osnova za oduzi-manje predmeta.

^lan 163.Imovinska korist postignuta izvr{enjem prekr{aja utvr|uje se

u prekr{ajnom postupku po slu‘benoj du‘nosti.Federalni organ du‘an je da u toku postupka prikuplja dokaze

i izvi|a okolnosti koje su va‘ne za utvr|ivanje imovinske koristi.Ako je o{te}eni postavio imovinsko pravni zahtjev u pogledu

iznosa koji odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist }e seutvr|ivati samo u onom dijelu koji nije obuhva}en imovinsko-

pravnim zahtjevom.^lan 164.

Federalni organ odmjeri}e visinu iznosa imovinske koristi poslobodnoj ocjeni ako bi njeno utvr|ivanje bilo vezano sa nes-razmjernim te{ko}ama ili sa znatnim odugovla~enjem postupka.

^lan 165.Ako je nakon pokretanja prekr{ajnog postupka okrivljeno

pravno lice prestalo da postoji, fedrealni organ koji je pokrenuopostupak prove{}e poseban postupak protiv pravnog lica na kojesu pre{le obaveze pravnog lica koje je prestalo da postoji, i tosamo u pogledu oduzimanja imovinske koristi koja je postignuta izvr{enjem prekr{aja.

Oduzimanje imovinske koristi mo‘e se izre}i samo u visinivrijednosti imovine koja je preuzeta od okrivljenog pravnog lica koje je prestalo da postoji.

Protiv rje{enja donesenog u skladu sa stavom 1. ovog ~lana dopu{tena je ‘alba Federalnom vije}u u roku od osam dana oddana dostavljanja rje{enja.

^lan 166.U pogledu postupka za oduzimanje imovinske koristi shodno

}e se primjenjivati odgovaraju}e odredbe zakona o krivi~nompostupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

2. Naplata nov~ane kazne na licu mjesta

^lan 167.Za lak{e prekr{aje za koje je federalnim zakonom ili pro-

pisom Vlade propisana nov~ana kazna u utvr|enom iznosu kojiza pravno lice i imaoca radnje ne prelazi 500 DEM, a za odgo-vorno lice i drugog pojedinca ne prelazi 100 DEM, mogu se timpropisom ovlastiti odre|ena slu‘bena lica federalnog organa da na licu mjesta napla}uju nov~ane kazne u utvr|enom iznosu odlica koja se zateknu u izvr{enju prekr{aja.

O napla}enoj nov~anoj kazni izdaje se potvrda.Protiv naplate nov~ane kazne na licu mjesta ne mo‘e se

izjaviti ‘alba ni drugi pravni lijek.Nije dozvoljeno napla}ivanje nov~ane kazne na licu mjesta

za vi{e prekr{aja izvr{enih u sticaju.Ako se nov~ana kazna ne naplati na licu mjesta ili ako lice

koje je u~inilo prekr{aj nov~anu kaznu ne plati odmah, odnosnou roku od petnaest dana, podnije}e se prijava federalnom organukoji vodi prekr{ajni postupak. Za taj prekr{aj ne mo‘e se izre}inov~ana kazna ve}a od kazne koja se mo‘e naplatiti na licumjesta.

3. Postupak za povrat nov~anih iznosa u slu~ajuneopravdanog ka‘njavanja

^lan 168.Lice kome je u prekr{ajnom postupku neopravdano izre~ena

nov~ana kazna, za{titna mjera oduzimanja predmeta ili oduzi-manja imovinske koristi ima pravo na povrat pla}ene nov~anekazne, povrat predmeta ili nov~ane vrijednosti oduzetog predmta

i povrat oduzete imovinske koristi (u daljem tekstu: povrat nov~anog iznosa).

Smatra se da je lice neopravdano ka‘njeno ako je u slu~ajupreina~enja pravosna‘nog rje{enja o prekr{aju ili ukidanja pra-vosna‘nog rje{enja o prekr{aju, postupak protiv njega pra-vosna‘no obustavljen uslijed toga {to je utvr|eno da djelo nijeprekr{aj ili {to postoje osnovi koji isklju~uju odgovornost u~in-ioca prekr{aja, ili {to nema dokaza da je ono u~inilo prekr{aj.

Povrat nov~anog iznosa ne mo‘e zahtijevati ka‘njeno licekoje je svojim la‘nim priznanjem prouzrokovalo ka‘njavanje.

^lan 169.Pravo na povrat nov~anog iznosa prestaje ako je zahtjev za

povrat podnesen nakon isteka {est mjeseci od dana prijema pravosna‘nog rje{enja o obustavi postupka.

Zahtjev za povrat nov~anog iznosa podnosi se federalnom

organu uprave nadle‘nom za poslove finansija. Ako federalniorgan uprave nadle‘an za poslove finansija zahtjev djelimi~no iliu cjelini odbije, ili ako u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva ne donese rje{enje po zahtjevu, mo‘e se podnijeti tu‘ba za naknadu {tete. Rok za podno{enje tu‘be je 30 dana od dana saop{tenja rje{enja, odnosno prijema rje{enja, odnosno 60 dana.

U pogledu povra}aja nov~anih iznosa zbog neopravdanogka‘njavanja shodno se primjenjuju odgovaraju}e odredbe zakona o krivi~nom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Dio tre}i

Glava XVIII

PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 170.

Odredbe o nov~anim kaznama i za{titnim mjerama koje supredvi|ene za prekr{aje u federalnim propisima donesenim da dana stupanja na snagu ovog zakona uskladit }e se u roku od {est




mjeseci u odnosu na visinu nov~ane kazne, odnosno za{titnemjere sa nov~anom kaznom, odnosno za{titnim mjerama pro-pisanim ovim zakonom.

Dok se ne izvr{i uskla|ivanje propisa u skladu sa stavom 1.ovog ~lana, nov~ane kazne i za{titne mjere predvi|ene za prekr{aje u federalnim propisima donesenim do dana stupanja na snagu ovog zakona ne mogu se izricati preko najve}e mjerenov~ane kazne, odnosno vrste za{titne mjere odre|ene ovimzakonom.

Odredbe stava 2. ovog ~lana primjenjivat }e se i na zate~enepropise iz oblasti prekr{aja.

^lan 171.Prekr{ajni postupak u kome do dana stupanja na snagu ovog

zakona ne bude doneseno pravosna‘no rje{enje o prekr{ajupredvi|enom u federalnom propisu, zavr{it }e se po odredbama ovog zakona.

Na zahtjev za ponavljanje postupka, zahtjev za sudsku za{titu

i zahtjev za za{titu zakonitosti, zbog prekr{aja predvi|enog fed-eralnim propisom, a koji je podnesen do dana stupanja na snaguovog zakona i o njemu nije odlu~eno, primjenjit }e se odredbeovog zakona.

Rje{enje o prekr{aju predvi|eno federalnim propisom koje jepostalo pravosna‘no prije po~etka primjene ovog zakona izvr{it }e se po propisima koji su do tog dana bili na snazi.

^lan 172.Federalno vije}e za prekr{aje i komisije za prekr{aje federal-

nih organa uprave po~inju sa radom petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Do dana odre|enog u stavu 1. ovog ~lana Vlada }e imenovatipredsjednika i ~lanove Federalnog vije}a za prekr{aje, a funk-cioneri koji rukovode federalnim organima uprave ovlastitislu‘bena lica za vo|enje prekr{ajnog postupka, odnosno imeno-

vati predsjednika i ~lanove komisije za prekr{aje kao i njihovezamjenike.^lan 173.

Predmete iz dosada{nje nadle‘nosti drugostepenih organa za prekr{aje na teritoriji Federacije, a za koje je nadle‘no Federalnovije}e za prekr{aje i u kojima ne bude zavr{en postupak u rokuod 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona preuzet }eFederalno vije}e.

^lan 174.Predmete iz dosada{nje nadle‘nosti prvostepenih organa za

prekr{aje na teritoriji Federacije a koji se odnose na prekr{ajekojima se povrije|uju federalni propisi i u kojima ne budezavr{en prekr{ajni postupak u prvom stepenu u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, preuzet }e federalniorgani uprave, svaki iz svog djelokruga, a preostale predmete iz

prvostepene nadle‘nosti tih organa preuzet }e nadle‘i organi za prekr{aje u kantonima.^lan 175.

Predsjednicima i sudijama drugostepenih sudova za prekr{aje na teritoriji Federacije koji ne budu imenovani za ~lanove Federalnog vije}a pripadaju prava predvi|ena Zakonomo dr‘avnoj upravi koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

Djelatnike organa za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana koji sepetnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona zateknuna radu u tim organima preuzet }e Federalno vije}e u skladu sa aktom o unutra{njoj organizaciji.

Djelatnici koji ne budu raspore|eni na poslove i zadatke uskladu sa stavom 2. ovog ~lana ostvaruju svoja prava iz radnogodnosa po Zakonu o radnim odnosima djelatnika u organima uprave koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

^lan 176.Neutro{ena nov~ana sredstva, inventar i drugu imovinu sa

kojom budu raspolagali dosada{nji drugostepeni organi za

prekr{aje na teritoriji Federacije, petnaestog dana od dana stu-panja na snagu ovog zakona, preuzet }e Federalno vije}e.

^lan 177.Dosada{nji prvostepeni organi za prekr{aje na teritoriji Fed-eracije ustupit }e federalnim organima uprave ili nadle‘nimorganima za prekr{aje u kantonima neutro{ena nov~ana sredstva i opremu, registarski materijal i arhivsku gra|u u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

^lan 178.Ovla{}uje se federalni ministar pravde da u roku od 30 dana

od dana stupanja na snagu ovog zakona donese bli‘e propise otro{kovima prekr{ajnog postupka. Do dono{enja tih propisa shodno }e se primjenjivati propisi o naknadi tro{kova ukrivi~nom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

^lan 179.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja

u "Slu‘benim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju}iUstavotvornom skup{tinom,




UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA

O VRHOVNOM SUDU FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE

Progla{ava se Zakon o Vrhovnom sudu Federacije Bosne iHercegovine koji je donijela Ustavotvorna skup{tina FederacijeBosne i Hercegovine na sjednici od 12. lipnja 1996. godine.


SarajevoPredsjednik


ZAKONO DOPUNAMA ZAKONA O VRHOVNOM SUDU

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE^lanak 1.

U Zakonu o Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine("Slu‘bene novine Federacije BiH", broj 2/95), iza ~lanka 66.dodaju se novi ~l. 66a, 66b, 66c,66d, 66e, 66f, 66g, 66h, 66i. i66j, koji glase:

"^lanak 66a.Predmete iz dosada{nje nadle‘nosti vrhovnih sudova na

teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Fed-eracija), a za koje su nadle‘ni sudovi na teritoriju Federacije i ukojima ne bude zavr{en postupak u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona preuzet }e Vrhovni sud FederacijeBosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud).

^lanak 66b.Do osnivanja i po~etka rada kantonalnih sudova, Vrhovni sud

}e voditi postupak u svim predmetima iz dosada{nje nadle‘nostivrhovnih sudova na teritoriju Federacije.

^lanak 66c.Predsjednicima i sucima vrhovnih sudova na teritoriju Fed-

eracije koji ne budu imenovani za suca Vrhovnog suda pripadajuprava predvi|ena zakonima o redovnim sudovima koji seprimjenuju na teritoriju Federacije.

^lanak 66d.

Djelatnike vrhovnih sudova na teritoriju Federacije koji sepetnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona zateknuna radu u ovim sudovima preuzet }e Vrhovni sud.




^lanak 66e.Neutro{ena nov~ana sredstva, inventar i drugu imovinu s

kojom budu raspolagali vrhovni sudovi na teritoriju Federacijepetnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona preuzet }e Vrhovni sud.

Vrhovni sud }e preuzeti i registraturski materijal i arhivskugra|u iz nadle‘nosti Federacije koja se petnaestog dana od dana stupanja na snagu ovog zakona bude na{la u vrhovnim sudovima iz stavka 1. ovog ~lanka.

^lanak 66f.Okru‘ni vojni sudovi ustupit }e predmete iz svoje dosada{nje

nadle‘nosti u kojima ne bude zavr{en postupak u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona mjesno nadle‘nim vi{imsudovima, odnosno mjesno nadle‘nim osnovnim sudovima.

^lanak 66g.Predsjednik i suci okru‘nog vojnog suda nastavit }e vr{iti

suda~ku funkciju u vi{em sudu iz ~lanka 66f. ovog zakona.

^lanak 66h.Djelatnike okru‘nog vojnog suda koji se petnaestog dana oddana stupanja na snagu ovog zakona zateknu na radu u tom sudupreuzet }e na rad vi{i ili osnovni sud, srazmjerno opsegupreuzetih poslova.

^lanak 66i.Okru‘ni vojni sud ustupit }e vi{em sudu ili osnovnom sudu

iz ~lanka 66f. ovog zakona neutro{ena nov~ana sredstva iopremu, registraturski materijal i arhivsku gra|u, u roku od 15dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

^lanak 66j.Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednici vi{eg i osnovnog

suda iz ~lanka 66h. izvr{it }e privremeni raspored preuzetihdjelatnika, a nakon dono{enja pravilnika o unutarnjoj organi-zaciji suda - kona~ni raspored djelatnika.

Djelatnici koji ne budu raspore|eni na poslove i zadatkesukladno stavku 1. ovog ~lanka ostvaruju svoja prava iz radnogodnosa po zakonu o radnim odnosima djelatnika u tijelima uprave koji se primjenjuje na teritoriju Federacije."


nim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}i




UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA OFEDERALNIM JEDINICAMA

(KANTONIMA - @UPANIJAMA)Progla{ava se Zakon o federalnim jedinicama (kantonima -

‘upanijama) koji je donijela Ustavotvorna skup{tina FederacijeBosne i Hercegovine na sjednici od 12. lipnja 1996. godine.


SarajevoPredsjednik


ZAKONO FEDERALNIM JEDINICAMA(KANTONIMA - @UPANIJAMA)

I - OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.Ovim zakonom utvr|uju se federalne jedinice - kantoni -

‘upanije u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:

kantoni - ‘upanije), odre|uje njihov broj, podru~je, metodi ipostupci za fizi~ko odre|ivanje granica izme|u kantona-‘upanija i druga pitanja od zna~aja za utvr|ivanje granica izme|u kantona-‘upanija.

^lan 2.Kantoni-‘upanije se obrazuju vode}i ra~una o etni~kom,

ekonomsko-funkcionalnom, prirodno-geografskom i komuni-kacijskom principu.

^lan 3.Podru~je kantona - ‘upanija ~ine op}ine i dijelovi op}ina

utvr|eni ovim zakonom.^lan 4.

U Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Feder-acija) obrazuje se 10 kantona - ‘upanija.

Nazivi i sjedi{ta kantona-‘upanija utvr|uju se Ustavom kan-tona-‘upanija.

^lan 5.

Naziv kantona-‘upanija odre|uje se isklju~ivo prema gra-dovima koji su sjedi{te kantonalne - ‘upanijske vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama.

II - PODRU^JE KANTONA - @UPANIJE

^lan 6.KANTON -@UPANIJA 1 obuhvata podru~ja op}ina i di-

jelove op}ina, i to:Op}ine :1. Biha}2. Bu‘im3. Cazin4. Velika Kladu{a 5. Bosanska Krupa bez naseljenih mjesta Donji Dubovik,

Donji Petrovi}i, Osredak i dijelova naseljenih mjesta Arapu{a,Gornji Bu{evi}, Ha{ani, Mali Dubovik, Otoka, Srednji Bu{evi}i Srednji Dubovik.

6. Bosanski Petrovac bez dijelova naseljenih mjesta Bunara,Drini}i i Podsrnetica.

7. Klju~ bez naseljenih mjesta Busije, Crkveno, ^a|avica,Donja Previja, Donja Slatina, Donji Ribnik, Donji Vrbljani,Dragoraj, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Sokolovo,Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Rastoka, Sitnica, Sredice,Stra‘ice, Treskavac, Velija{nica, Velije, Zable}e i dijelova naseljenih mjesta Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Dubo~ani,Gornje Ratkovo, Jarice, Ljubine i Vele~evo.

8. Sanski Most bez naseljenih mjesta Batkovci, Budimli}Japra, Duge Njive, Garevica, Halilovci, Hazi}i, Marini, O{tra Luka, Ovanjska, Usorci i dijelova naseljenih mjesta Donja Koz-ica, Gornja Kozica, Gornja Tramo{nja, Hadrovi}i, Koprivna,

Mrkalji, Podvida~a, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, [krljevita iTrnova.Dijelovi op}ine:1. Dio podru~ja op}ine Drvar sa naseljenim mjestima

Bobolju{ci, Bosanski Osredci, Gornji Ti{kovac, Mali Cvjetni},Malo O~ijevo, Martin Brod, O~igrije, Palu~ci, Trubar, VelikiCvjetni} i Veliko O~ijevo.

^lan 7.KANTON - @UPANIJA 2 obuhvata podru~ja op}ina i di-

jelove op}ina, i to:Op}ine :1. Od‘ak bez naseljenih mjesta Gnionica, Jo{avica, Srnava i

dijelova naseljenih mjesta Od‘ak, Poto~ani i Vrbovac.2. Ora{je bez naseljenih mjesta Covi} Polje, Donji @abar,

Lon~ari i dijelova naseljenih mjesta Bok, Jenji} i O{tra Luka.

Dijelovi op}ina:1. Dio podru~ja op}ine Br~ko sa naseljenim mjestom

Vu~ilovac.




2. Dio podru~ja op}ine Bosanski Brod sa dijelom naseljenogmjesta Brusnica Mala.

3. Dio podru~ja op}ine Bosanski [amac sa naseljenim mjes-tima Bazik, Domaljevac, Prud i dijelovima naseljenih mjesta Bosanski [amac, Brvnik, Grebnice i Ti{ina.


jelove op}ina, i to:Op}ine :1. Banovi}i2. Srebrenik3. @ivinice4. êli} bez naseljenog mjesta Koraj i dijela naseljenog

mjesta êli}.

5. Gra~anica bez naseljenih mjesta Boljani}, BosanskoPetrovo Selo, Kakmu‘, Karanovac, Porje~ina, So~kovac i dijelova naseljenih mjesta Skipovac Donji i Skipovac Gornji.

6. Grada~ac bez naseljenih mjesta Bla‘evac, Kr~evljani,Njivak, Orlovo Polje, Pelagi}evo, Samarevac, Tolisa, Zelinja Gornja i dijelova naseljenih mjesta Donja Tramo{nica, DonjeLedenice, Donji Skugri}, Gornja Tramo{nica, Gornje Kre~ane,Gornje Ledenice, Jasenica, Porebrice, Rajska, Sibovac i Turi}.

7. Kalesija bez naseljenih mjesta Borogovo, Caparde, Ha- jvazi, Kosova~a, Kulina, Kusonje, Mahala, Matkovac, RakinoBrdo, Sajtovi}i, [eher, Vili~evi}i i dijelova naseljenih mjesta Goj~in, Osmaci, Zelina.

8. Kladanj bez naseljenog mjesta Majdan i dijelova naseljenihmjesta Dole i Pelemi{i.

9. Lukavac bez dijelova naseljenih mjesta Vasiljevci iKrtova.

10. Tuzla bez dijela naseljenog mjesta Potra{.Dijelovi op}ina:1. Dio podru~ja op}ine [ekovi}i sa dijelom naseljenog mjesta

Trnovo,2. Dio podru~ja op}ine Ugljevik sa naseljenim mjestima

Bilali}i, Jasenje, Snije‘nica, Stari Teo~ak, Teo~ak - Krstac idijelova naseljenih mjesta Gornja Kr~ina, Jasikovac i TursunovoBrdo.

3. Dio podru~ja op}ine Zvornik sa naseljenim mjestima Godu{, Kraljevi}i, Me|e|a, Rasto{nica, Ro‘anj, Sapna i dijelovima naseljenih mjesta Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok.

4. Dio podru~ja op}ine Br~ko sa naseljenim mjestima Bijela,Bo~e, Brka, Bukvik Donji, Bukvik Gornji, Cerik, ̂ ande, ]oseta,Donji Zovik, Dubrave, Gajevi, Gornji Rahi}, Gornji Zovik, Is-lamovac, Lukavac, Mao~a, Ogra|enovac, Palanka, Ra{ljani,Repino Brdo, Skakava Gornja, [atorovi}i, [trepci, Vitanovi}i

Donji, Vitanovi}i Gornji, Vuji~i}i i dijelovima naseljenih mjesta Boderi{te, Brod, Bukovac, Donji Rahi}, Dubravice Donje,Dubravice Gornje, Omerbegova~a, Skakava Donja, Ulice,Ulovi} i Vuk{i} Gornji.

5. Dio podru~ja op}ine Doboj sa naseljenim mjestima Brijes-nica Mala, Brijesnica Velika, Klokotnica i dijelovima naseljenihmjesta Lukavica Rijeka i Stani} Rijeka.

6. Dio podru~ja op}ine Lopare sa naseljenim mjestima:Brezje, Miladici, Visori i dijelovi naseljenih mjesta: Brijest,Lukavica, Mirosavci, Piperi, Priboj i Puki{.

7. Dio podru~ja op}ine Vlasenica sa dijelom naseljenogmjesta Turali}i.


jelove op}ina, i to:

Op}ine :1. Breza,2. Kakanj,

3. Vare{,4. Visoko,

5. Zavidovi}i, 6. Zenica,7. @ep~e,

8. Maglaj bez naseljenih mjesta Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rje~ica Donja, Rje~ica Gornja, Strije‘evica,Trbuk i dijelova naseljenih mjesta Brezici, Brusnica, Donji Rak-ovac, Kopice i Lugovi.

9.Olovo bez naseljenih mjesta Gornji Drapni}i, [a{evci idijelova naseljenih mjesta Gurdi}i, Kolakovi}i i Kraji{i}i.

10. Te{anj bez naseljenog mjesta Vitkovci i dijelova naseljenih mjesta Beji}i, Blazevci, Kalo{evi}, Lona~ari i Vrela.

Dijelovi op}ina:

1. Dio podru~ja op}ine Tesli} sa dijelovima naseljenih mjesta Blatnica i Jezera.

2. Dio podru~ja op}ine Doboj sa naseljenim mjestima Alibe-govci, Matuzi}i, Mravi}i, Ularice i dijela naseljenog mjesta Mak-ljenovac.

3. Dio podru~ja op}ine Han Pijesak sa naseljenim mjestom@eravice i dijelovima naseljenih mjesta Re~ica i Rubini}i.


jelove op}ina, i to:Op}ine:1. Gora‘de bez naseljenih mjesta Ba{abuli}i, Bogdani}i,

Borak Brdo, Borova, Bo{anje, Bu~je, \akovi}i, Dragolji,Dragovi}i, D‘uha, Goj~evi}i, Gradac, Hajradinovi}i, Hladila,Hrid, Hru{anj, Jabuka, Kanli}i, Karauzovi}i, Karovi}i, Kopa~i,Kostenik, Krasi}i, Ljeskovik, Ma{i}i, Milanovi}i, Nevori}i, No-vakovi}i, Od‘ak, Podhomara, Podkozara Gornja, Podmeljine,

Pribjenovi}i, Prolaz, Pr{e{i, Radmilovi}i, Ropovi}i, Ru{anj,Seoca, Surovi, [ov{i}i, Trebe{evo, Ustipra~a, Vlahovi}i,Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zubovi}i,Ogle}evi, @itovo, @ivojevi}i i dijelova naseljenih mjesta Blago- jevi}i, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevi}i, Sopot-nica, Uhoti}i i @u‘elo.

Dijelovi op}ina:2. Dio podru~ja op}ine Fo~a sa naseljenim mjestima: Bav~i}i,

Be{li}i, Bun~i~i, Donje @e{}e, Jabuka, Kolakovi}i, Lokve,Mazlina, Mravlja~a, Njuhe, Podgradje, Previla, Ra~i}i, Rado- jevi}i, Slavi~i}i, Stojkovi}i, Ustikolina, Zabor, Zebina [uma idijelovima naseljenih mjesta: Cvilin, Filipovi}i, Prisoje, Rodijelji Sorlaci.

3. Dio podru~ja op}ine Kalinovik sa dijelom naseljenogmjesta Dragomili}i.

4. Dio podru~ja op}ine Pale sa naseljenim mjestima: Brojni}i,êljadini}i, êmernica , Datelji, Komrani, Renovica, [ainovi}ii dijelovima naseljenih mjesta Brdari}i, Kamenica,Pra~a i Sred-nje.

5. Dio podru~ja op}ine Rogatica sa naseljenim mjestomVra‘alice i dijelom naseljenog mjesta Bulozi.

^lan 11.KANTON - @UPANIJA 6 obuhvata podru~ja op}ina, i to:Op}ine :1. Bugojno,2. Busova~a,3. Fojnica,4. Gornji Vakuf,5. Kiseljak,6. Kre{evo,

7. Novi Travnik,8. Vitez,9. Donji Vakuf, bez naseljenog mjesta Lju{a,




10. Jajce, bez naseljenih mjesta: Borci, êrkazovi}i,\umezlije, Jezero, Kova~evac, Ljolji}i, Peru}ica i dijelova naseljenih mjesta: Barevo, Drenov Do i Prisoje,

11. Travnik bez dijelova naseljenih mjesta: Donji Koricani igornji Koricani.

Dijelovi op}ina:

1. Dio podru~ja op}ine Kotor Varo{ sa dijelom naseljenogmjesta Kru{evo Brdo II.

2. Dio podru~ja op}ine Mrkonji} Grad sa dijelom naseljenogmjesta Vlasinje.

3. Dio podru~ja op}ine Skender Vakuf sa naseljenim mjes-tima Brnji}i, Bunar, Davidovi}i, Dobrati}i, Donji Ora{ac, GornjiOra{ac, Kri~i}i-Jeji}i, Melina,Mijatovi}i, Mila{evci, Pavlovi}i,Prisika, Slip~evi}i, Vitovlje Malo, Vukovi}i, Zape}e, Zasavica iZubovi}i.

^lan 12.

KANTON - @UPANIJA 7 obuhvata podru~ja op}ina, i to:Op}ine:

1. âpljina,

2. îtluk,

3. Jablanica,

4. Neum,

5. Prozor,

6. Konjic, bez naseljenog mjesta ]esim.

7. Mostar, bez dijelova naseljenih mjesta: Kamena, Kokorina i Zijemlje.

9. Stolac, bez naseljenih mjesta: Berkovi}i, Bitunja, Br{tanik,Dabrica, Hatelji, Ljubljenica, Ljuti Do, Me~a, Predolje, Strupi}i,Suzina, [}epan Krst, Trusina, @egulja i dijelovi naseljenihmjesta: Burmazi, Do, Hodovo, Hrgud i Poplat.

Dijelovi op}ina:

1. Dio podru~ja op}ine Nevesinje sa naseljenim mjestom@ulja i dijelovima naseljenih mjesta: Rabina i Seljani.

2. Dio podru~ja op}ine Trebinje sa naseljenim mjestima:Baljivac, Beleni}i, Bobovi{ta, Cicrina, âva{, ]opice, ^valjina,Dvrsnica, Glavska, Golubinac, Goroga{e, Grebci, Ivanica,Kala|ur|evi}i,Kijev Do, Kutina, Nenovi}i, Nevada, Orah, Ora-hov Do, Podosoje, Prosjek, Ravno, Rupni Do, Slavogosti}i,Slivnica Bobani, Slivnica Povr{, Sparo‘i}i, [}enica Bobani, Tre-bimlja, Trn~ina, Uskoplje, Velja Me|a, Vlaka, Vukovi}i, Za}ula,Zagradinje, Zaplanik, Zavala i dijelovima naseljenih mjesta Baonine, Ora{je Popovo i Rapti Bobani.

3. Dio podru~ja op}ine Kalinovik sa naseljenim mjestima

Brda, Gapi}i, Ljuta, Luko, Polje, Zelomi}i i dijelovima naseljenih mjesta Hotovlje, Ljusi}i i Rajac.

^lan 13.

KANTON - @UPANIJA 8 obuhvata podru~ja op}ina, i to:1. Grude,2, Ljubu{ki,3. Posu{je, i4. [iroki Brijeg.

^lan 14.

KANTON - @UPANIJA 9 obuhvata podru~ja op}ina, i to:1. Centar Sarajevo,2. Had‘i}i,3. Vogo{}a,

4. Ilija{, bez naseljenih mjesta Sirovine i Vukni}i.5. Ilid‘a, bez naseljenih mjesta Gornje Mladice, Kasindo i

dijelova naseljenih mjesta Krupac i Sarajevo dio.

6. Stari Grad - Sarajevo, bez naseljenih mjesta Bulozi, DonjeMedju{e, Dovli}i, Gornje Medju{e, Hre{a, Kumane, Njemanica,Studenkovi}i, Vu~ja Luka i dijelova naseljenih mjesta Faleti}i iGornje Biosko.

7. Novi Grad - Sarajevo, bez dijela naseljenog mjesta Sarajevo.

8. Novo Sarajevo bez naseljenih mjesta Klek, Kozarevi}i,Petrovi}i, Toplik, Tvrdimi}i i dijelova naseljenih mjesta Lukavica, Miljevi}i i Sarajevo.

9. Trnovo bez naseljenih mjesta Bogati}i, Grab, Jablanica,Kijevo, Klanac, Milje, Podivi}, Rajski Do, To{i}i, Turovi,Ulobi}i i dijelova naseljenih mjesta Trnovo i Vrbovnik.

^lan 15.

KANTON - @UPANIJA 10 obuhvata podru~ja op}ina, i to:

1. Bosansko Grahovo,

2. Glamo~,

3. Livno,4. Tomislavgrad,

5. Kupres bez naseljenog mjesta Novo Selo i dijelova naseljenih mjesta Mr|anovci i [emenovci.

6. Drvar bez naseljenih mjesta Palu~ci, Bobolju{ci, BosanskiOsredci, Gornji Ti{kovac, Mali Cvjetni}, Malo O~ijevo, MartinBrod, O}igrije, Palu}ci, Potoci, Srnetica, Trubar, Uvale, VelikiCvjetni}, Veliko O~ijevo.

III - METODI I POSTUPCI ZA FIZI^KO ODRE\IVANJEGRANICA

^lan 16.

Granice izme|u kantona - ‘upanija utvr|uju se prema grani-

cama rubnih naseljenih mjesta kantona - ‘upanije.Izuzetno ako je uslijed gra|enja objekta to neophodno, gra-

nica izme|u kantona -‘upanije mo‘e se utvrditi i mimo granicenaseljenog mjesta.

^lan 17.

Granice izme|u kantona - ‘upanija opisat }e se odlukomParlamenta Federacije.

Parlament Federacije obrazovat }e komisiju iz reda Bo{njaka i Hrvata, koja }e u skladu sa ovim zakonom, izvr{iti fizi~koodre|ivanje i ozna~avanje granica izme|u kantona - ‘upanija.

Prijedlog odluke o granicama iz stava 1. ovog ~lana komisija }e utvrditi konsenzusom.

^lan 18.Obilje‘avanje grani~nih linija izme|u kantona - ‘upanija

vr{i se vidljivim oznakama odgovaraju}ih dimenzija.

Federalni organ uprave nadle‘an za geodetske poslove pro-pisat }e vrstu i na~in uspostavljanja oznaka iz stava 1. ovog ~lana.

^lan 19.

Odluku iz stava 1. ~lana 17. ovog zakona donijet }e Parlament Federacije po postupku koji je Ustavom Federacije predvi|en za dono{enje odluka od vitalnog interesa za bilo koji od konstitu-tivnih naroda.

IV - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 20.

Status dijela op}ine Br~ko koji je predmet arbitra‘e u skladusa Me|unarodnim ugovorom za Bosnu i Hercegovinu uredit }ese naknadno, nakon dono{enja odluke od strane arbitra‘e.




^lan 21.

Federalni organ uprave nadle‘an za geodetske poslove doni-

jet }e propis iz ~lana 18. stav 2. ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

^lan 22.

Sredstva za provo|enje ovog zakona obezbijedit }e se ubud‘etu Federacije.

^lan 23.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH".



160Na temelju poglavlja IV, odjeljak B, ~lanak 7a Ustava Fed-eracije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA OAGENCIJI ZA BANKARSTVO

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEProgla{ava se Zakon o Agenciji za bankarstvo Federacije

Bosne i Hercegovine koji je donijela Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine.


SarajevoPredsjednik


ZAKONO AGENCIJI ZA BANKARSTVO FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

1. UTEMELJENJE I SVRHA

^lanak 1.Ovim zakonom utemeljuje se Agencija za bankarstvo Feder-

acije Bosne i Hercegovine (u daljem testku: Agencija).Agencija je samostalna financijska institucija Federacije

Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: FBiH).^lanak 2.

Agencija ima svojstvo pravne osobe.Sjedi{te Agencije je u Sarajevu.

^lanak 3.Naziv Agencije je: "Agencija za bankarstvo Federacije Bosne

i Hercegovine".Agencija ima pe~at.Pe~at Agencije sadr‘i naziv Agencije i grb FBiH.

2. DJELATNOST AGENCIJE

^lanak 4.Osnovni zadaci Agencije su slijede}i:a) izdavanje dozvole za osnivanje i rad banaka i dozvole za

svaku promjenu organizacijskog ustroja, vrste poslova kojeobavljaju i suglasnosti za imenovanje rukovodnog osoblja banaka;

b) nadziranje poslovanja banke, poduzimanje mjera, suk-ladno zakonu;

c) ukidanje dozvole za rad bankama, sukladno zakonu;Pod bankom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se

pravne osobe ~ije se poslovanje ure|uje zakonom o bankama.

3. NEOVISNOST AGENCIJE

^lanak 5.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga u skladu s odred-bama ovog zakona Agencija je potpuno samostalna i neovisna.

4. ME\UNARODNA SURADNJA

^lanak 6.Agencija u saradnji sa Narodnom bankom Bosne i Herce-

govine (u daljem tekstu: Narodna banka) u~estvuje na me|unarodnim skupinama organizacija u vezi sa izdavanjemdozvola i nadzirom banaka.

Agencija u saradnji sa Narodnom bankom mo‘e pribavljatiinformacije od inozemnih agencija u svezi s bankama i njihovimdjelatnostima, koje su u nadle‘nosti tih agencija, na temeljuuzajamnosti.

5. ORGANIZACIJA, UPRAVLJANJE I

RUKOVO\ENJE AGENCIJOM^lanak 7.

Organizacija, upravljanje i rukovo|enje Agencijom ure|ujese ovim zakonom, Statutom Agencije i drugim op}im aktima Agencije, u skladu sa zakonom.

^lanak 8.Organ upravljanja Agencijom je Upravni odbor Agencije (u

daljem tekstu: Odbor).Odbor se sastoji od pet ~lanova koje imenuje Vlada Feder-

acije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada FBiH) na osnovu usagla{enog prijedloga Federalnog ministra financija izamjenika Federalnog ministra financija.

Odbor se imenuje na period odre|en ~lankom 30. ovogzakona.

^lanak 9.Odbor vr{i op}i nadzor poslovanja Agencije i poduzima

mjere za u~inkovito i racionalno vr{enje poslova iz djelokruga Agencije.

U vr{enju op}eg nadzora iz stavka 1. ovog ~lanka Obor naro~ito:

a) donosi Statut Agencije,b) donosi druge op}e akte u skladu sa Statutom Agencije;c) usvaja financijski plan i financijska izvje{}a Agencije, id) usvaja izvje{}a koja Aencija pravi prema ~lanku 27. ovog

zakona.Za svoj rad, Odbor odgovara Vladi FBiH u Ustavotvornoj

skup{tini FBiH.^lanak 10.

Direktor Agencije predstavlja i zastupa Agencije, rukovodi

radom Agencije i odgovoran je za rad Agencije.Direktor i zamjenik direktora Agencije u~estvuju u raduOdbora, ali nemaju pravo glasa.

Za svoj rad direktor i zamjenik direktora Agencije, su odgo-vorni Odboru, Vladi FBiH i Ustavotvornoj skup{tini FBiH.

Direktora i zamjenika direktora Agencije imenuje Vlada FBiH na usagla{en prijedlog Federalnog ministra financija izamjenika Federalnog ministra financija.

^lanak 11.Direktor, u okviru svojih prava i obveza, vr{i slijede}e poslove:a) izdaje i oduzima dozvole za obavljanje bankarskih pos-

lova;b) poduzima propisane mjere prema bankama;c) sklapa obveze u svezi s ugovorima i interesu Agencije;d) imenuje osoblje i zastupnike Agencije;

e) zastupa Agenciju kod sudbenih postupaka;f) obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom i Statu-

tom.




^lanak 12.^lanovi Odbora, direktor i zamjenik direktora Agencije

mogu biti ponovno imenovani, ukoliko ne postoje smetnje iz~lanka 15. ovog zakona.^lanak 13.

Naknadu ~lanovima odbora, pla}u direktoru i zamjenikudirektora, kao i djelatnicima Agencije odre|uje Odbor u skladus op}im aktom Agencije.

^lanak 14.Za ~lana Odbora, direktora i zamjenika direktora Agencije

mo‘e biti imenovana osoba koja je dr‘avljanin BiH i koji jestekao visok ugled financijskog stru~njaka i koji posjeduje visokemoralne osobine za vr{enje povjerenih funkcija.

^lan odbora ne mo‘e biti djelatnik Agencije.Direktor, zamjenik direktora i djelatnik Agencije ne mogu

obavljati drugu slu‘bu ili posao.

^lanak 15.^lanovi Odbora, direktor ili zamjenik direktora Agencijerazrije{it }e se od du‘nosti, prije isteka mandata, ako je osu|enza krivi~no djelo, koje ga ~ini nedostojnim za vr{enje slu‘be.

Vlada FBiH mo‘e razrije{iti du‘nosti ~lana Odbora, direktora ili zamjenika direktora Agencije, ako:

a) nije sposoban da vr{i djelatnosti te slu‘be zbogzdravstvene nesposobnosti;

b) je bio upleten u ozbiljan prekr{aj koji znatno o{te}ujeinterese ili autoritet Agencije, po nalazu nadle‘nog or-gana.

^lanak 16.^lanovi Odbora, direktor i zamjenik direktora Agencije

mogu podnijeti ostavku. Ostavka mora biti pismeno obrazlo‘ena.U slu~aju podno{enja ostavke funkcioneri iz stavka 1. ovog

~lana ostaju na du‘nosti do razrje{enja, a najdu‘e tri mjeseca oddana podno{enja ostavke.^lanak 17.

Direktor i zamjenik direktora Agencije ne smiju se zaposlitiu banci u periodu od dvije godine, nakon {to je prestao raditi uAgenciji.

^lanak 18.^lanovi Odbora, direktor, zamjenik direktora, djelatnici i

zastupnici Agencije ne smiju primati nikakve nov~ane ili drugedarove, ako bi to moglo uticati na njihovu objektivnost uobavljanju poslova za Agenciju.

6. POSLOVNA TAJNA

^lanak 19.

^lanovi Odbora, direktor, zamjenik direktora, djelatnici ilizastupnici Agencije, du‘ni su ~uvati poslovne tajne Agencije uskladu sa propisima o ~uvanju tih tajni.

7. STATUT

^lanak 20.Agencija ima Statut.Statutom Agencije se naro~ito ure|uju:

- organizacije i na~in poslovanja Agencije;- na~in rada Odbora;- ovla{tenje za zastupanje i potpisivanje Agecije;- prava, obveze i odgovornosti osoba koje obavljaju pos-

love i zadatke s posebnim ovla{tenjem i odgovor-nostima, i

- druga organizacijska pitanja u svezi s poslovanjemAgencije.

Statut Agencije donosi Odbor, uz saglasnost Vlade FBiH.

8. FINANCIRANJE AGENCIJE

^lanak 21.

Sredstva za rad Agencije se osiguravaju iz naknade za izdavnje dozvola za osnivanje i rad banaka i iz Prora~una Feder-acije Bosne i Hercegovine.

^lanak 22.Odbor Agencije donosi propis o visini naknade za izdavanje

dozvola.

9. IZVJE[TAJI BANAKA

^lanak 23.Banke su du‘ne dostavljati Narodnoj banci i Agenciji iz-

vje{taje i druge podatke po vrsti, obimu i rokovima u skladu sa propisima Narodne banke.

Banke su du‘ne predati Narodnoj banci i Agenciji revidiranebilance i druge financijske izvje{taje do 30, lipnja teku}e godineza prethodnu godinu.

Agencija propisuje minimum obima, oblik i sadr‘aj pro-grama ekonomsko-financijske revizije za banke.

Agencija mo‘e odbiti izvje{taj iz stavka 2. ovog ~lanka izahtijevati novi izvje{taj koji }e izraditi ovla{teni revizor kojegimenuje Agencija, na teret banke.

^lanak 24.Ako Banka propusti da plati Agenciji propisanu naknadu,

Agencija }e oduzeti banci dozvolu za rad.

10. OP]I AKTI

^lanak 25.U izvr{avanju svojih zadataka, Agencija donosi op}e akte

koji su neophodni za uspje{no poslovanje banaka.Akti iz stavka 1. ovog ~lanka objavljuju se u "Slu‘benim

novinama Federacije BiH".Agencija vodi evidenciju donesenih op}ih akata.

^lanak 26.Agencija je ovla{tena da vr{i kontrolu banaka, da pregleda i

pribavi kopije poslovnih knjiga, dokumenata i ra~una, izdajenaloge i djeluje da bi osigurala poslovanje banaka u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

11. IZVJE[TAJI I REVIZIJA

^lanak 27.Agencija je du‘na dostaviti Vladi FBiH izvje{taj o pos-

lovanju u roku od tri mjeseca od kraja izvje{tajne godine. Iz-vje{taj sadr‘i naro~ito analizu stanja bankarskog sektora FBiH,opis djelatnosti Agencije tokom izvje{tajne godine i izvadak izra~una za tu godinu.

Izvje{taj mora biti odobren od Odbora.Svake godne federalna organizacija nadle‘na za reviziju vr{i

pregled ra~una i knjiga Agencije i izdaje izvje{taj o reviziji za Vladu FBiH i Agenciju.

12. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 28.Danom stupanja na snagu ovog zakona institucije koje imaju

odobrenje za obavljanje bankovnih poslova u skladu s dosa-da{njim propisima koji su se primjenjivali na teritoriju FBiHnastavljaju sa radom uz uvjet da od Agencije zatra‘e privremenudozvolu za obavljanje bankovnih poslova u roku od 15 dana oddana stupanja na snagu ovog zakona.

Do 30 rujna 1996. godine banke iz stavka 1. ovog ~lanka podnijet }e Agenciji zahtijev dokumentiran u skladu sa zakonomo bankama za dobivanje dozvole za obavljanje bankovnih pos-

lova.Agencija donosi rje{enje iz stavka 2. ovog ~lanka u roku od

60 dana od dana podno{enja zahjteva.




^lanak 29.Odredbe zakona o upravi koje se odnose na rad organa uprave

i radne odnose shodno se primjenjuju i na Agenciju, ako zakonomnije druga~ije odre|eno.^lanak 30.

Ovaj zakon primjenjiva}e se do dana formiranja Centralnebanke Bosne i Hercegovine, sukladno Zakonu o Centralnoj banciBosne i Hercegovine.

^lanak 31.Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Slu‘benim

novinama Federacije BiH".





O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA IDOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA

Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona obankama koji je donijela Ustavotvorna skup{tina FederacijeBosne i Hercegovine na sjednici od 12. lipnja 1996. godine.


SarajevoPredsjednik


ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BANKAMA

^lanak 1.

U Zakonu o bankama ("Slu‘bene novine Federacije BiH",broj 2/95) u ~lanku 6. stavak 2. mijenja se i glasi:"Iznos nov~anih sredstava iz stavka 1. ovog ~lanka doma}e

pravne i fizi~ke osobe, upla}uju u valuti Bosne i Hercegovine posrednjem te~aju koji utvr|uje Centralna banka Bosne i Herce-govine na dan pla}anja ili u DEM, a strane pravne i fizi~ke osobeu DEM."

^lanak 2.U ~lanku 9. u uvodnoj re~enici rije~i: "Centraloj banci"

zamjenjuju se rije~ima: "Agencija za bankarstvo FederacijeBosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija)."

^lanak 3.U ~lanku 56. stavak 4. rije~: "Savjet" zamjenjuje se rije~ima:

"Upravni odbor Agencije".^lanak 4.

U ~lanku 89. stavak 1. u uvodnoj re~enici rije~i: "1.000 do8.000 " zamjenjuje se rije~ima: "5.000 do 20.000".U stavku 2. rije~i: "20 do 400" zamjenjuju se rije~ima: "1.000

do 5.000".^lanak 5.

U ~lanku 70. iza rije~i: "Centralna banka" dodaju se rije~i:"Bosne i Hercegovine".

^lanak 6.^lanak 72. mijenja se i glasi:"Banke i druge financijske organizacije du‘ne su uskladiti

svoje poslovanje sa odredbama ~lanka 6. Zakona do 30.06.1996.godine iznos od 75%, a puni iznos do 31.12.1996. godine.

Ukoliko banka ili druga financijska organizacija ne uskladisvoje poslovanje u roku iz stavka 1. ovog ~lanka, Agencija }eoduzeti odobrenje za obavljanje bankovnih poslova i pokrenut }e

postupak za brisanje iz sudskog registra.Propise o uskla|ivanju poslovanja banke i druge depozitne

organizacije s odredbama ovog zakona propisuje Agencija."

^lanak 7.Iza ~lanka 72. dodaje se novi ~lanak 72a, koji glasi:

"^lanak 72a.Do konstituisanja Centralne banke Bosne i Hercegovine te~aj iz~l. 6. i 70. Zakona utvr|uje Narodna banka Bosne i Hercegovine."

^lanak 8.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja






UKAZ

O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMACARINSKOG ZAKONAProgla{ava se Zakon o izmjenama Carinskog zakona koji je

donijela Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovinena sjednici od 12. lipnja 1996. godine.


SarajevoPredsjednik


ZAKONO IZMJENAMA CARINSKOG ZAKONA

^lanak 1.U Carinskom zakonu ("Slu‘bene novine Federacije BiH",

broj 2/95), ~lanak 373. bri{e se.^lanak 2.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slu‘be-nim novinama Federacije BiH".





UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O PRORA^UNU

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEProgla{ava se Zakon o Prora~unu Federacije Bosne i Herce-

govine koji je donijela Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosnei Hercegovine na sjednici od 12. lipnja 1996. godine.


SarajevoPredsjednik


ZAKONO PRORA^UNU

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - TEMELJNE ODREDBE

^lanak 1.Ovim zakonom ure|uje se sadr‘aj i planiranje Prora~una

Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Prora~un),na~in izrade, dono{enje i izvr{avanje Prora~una, kao i prora~un-ski odnosi izme|u Prora~una i izvanprora~unskih fondova, od-nosi Prora~una i prora~una kantona, principi zadu‘ivanja te

ra~unovodstvo i nadzor prora~una.^lanak 2.

Pojmovi u smislu ovog zakona su:




a) izvanprora~unski fond je pravna osoba na temelju zakona,koja se financira iz poreza i doprinosa.

b) prora~un-bud‘et je procjena godi{njih prihoda i primitaka te utvr|en iznos izdataka i drugih pla}anja FederacijeBosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) kojiodobrava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Parlament).

c) prora~unski korisnici jesu ministarstva i ostala tijela uprave i ostali koji se financiraju iz prora~una,

d) prihodi su svi neotplativi i nepovrativi teku}i i kapitalniprimici s protuobavezom ili bez protuobaveze,

e) donacije su primici bez protuobaveza,f) porezi su obvezni, neotplativi primici koje odre|uje Fed-

eracija,g) izdaci su nepovrtna teku}a i kapitalna pla}anja, s protuo-

bavezom ili bez protuobaveze te ispla}ene potpore i tran-seri drugima,

h) protuobaveza jeste kad se za primljeni ili pla}eni iznos za uzvat mora obaviti usluga ili dostaviti roba,i) pozajmljivanje umanjeno za otplate jeste transakcija u

svezi potra‘ivanja od tre}ih osoba proizi{la iz javne poli-tike,

j) financiranje jeste dobivanje zajma za financiranje manjka prora~una ili kori{tenje vi{ka prora~una,

k) kapitalni izdaci jesu izdaci za nabavku zemlji{ta, zaliha nefinancijske imovine i drugo, kojih je vijek du‘i od jedneogdine, i izdaci za nabavku vojne imovine,

l) kapitalni prihodi jesu primici od prodaje nefinancijskeimovine, kao {to su zemlji{ta, robne zalihe i drugo kojih je vijek du‘i od jedne ogdine,

lj) vi{ak ili manjak prora~una rezultat je prihoda uve}nih za potpore, a umanjenih za izdatke i za pozajmljivanje umanjeno za otplate,

m) riznica (trezor) je organizacijska jedinica Federalnogministarstva financija (u daljem tekstu: Ministarstvo fi-nancija). Uloga riznica obuhva}a napose planiranja,izvr{avanja Prora~una, nadzor nad Prora~unom,upravljanje novcem te vo|enje ra~unovodstava u skladusa dobivenim ovlastima,

n) ovlast (aproprijacija) je dozvola do odre|enog iznosa riznici (trezoru) da izda nalog za prijenos i pla}anje za odre|ene namjene iz prora~unskih prihoda.

II - SADR@AJ I PLANIRANJE PRORA^UNA

^lanak 3.Prora~un se odnosi na fiskalnu godinu i va‘i za godinu za

koju je donesen.

Fiskalna godina je razdoblje od 12 mjeseci, koja po~inje od1. sije~nja a zavr{ava 31. prosinca, svake kalendarske godine.Ako parlament ne donese Prora~un prije po~etka fiskalne

godine, financiranje }e se obavljati privremeno, a najdu‘e za prva tri mjeseca fiskalne godine.

Privremeno financiranje u smislu stavka 3. ovog ~lanka obavlja se razmjerno sredstvima kori{tenim u istim razdobljima prema prora~unu za prethodnu godinu, a najvi{e do jedne ~etvr-tine ukupnih prihoda raspre|enih Prora~unom za prethodnufiskalnu godinu.

Odluku o privremenom financiranju donosi Parlament.^lanak 4.

Svi prihodi i primici Prora~una moraju biti raspore|eni uProra~un i iskazani po izvorima iz kojih potje~u.

Svi izdaci Prora~una moraju biti utvr|eni u Prora~unu i

uravnote‘eni s prihodima i primicima.Ako se tijekom fiskalne godine donese propis kojim se sman-

juje prihod i primici ili pove}aju izdaci utvr|eni Prora~unom,

istodobno se moraju predvidjeti prihodi kojima }e se Prora~unuravnote‘iti.

Ako se tijekom fiskalne godine, zbog izvanrednih prilika ipotreba, pove}aju izdaci ili umanje prihodi ili primici, Prora~unse mora uravnote‘iti sni‘enjem predvi|enih izdataka iliiznala‘enjem novih prihoda.

Uravnote‘enje Prora~una provodi se putem izmjena i dpouna Prora~una po postupku za dono{enje Prora~una.

^lanak 5.Prihodi i primici Prora~una sastoje se od:a) carine i carinske dad‘bine u skladu sa raspodjelom izme|u

Republike Bosne i Hercegovine i Federacije;b) poreznih prihoda;c) neporeznih prihoda;d) prihoda ostvarenih od djelatnosti prora~unskih korisnika

po posebnim propisima;e) doma}ih i inozemnih potpora;

f) i drugih prihoda.Raspored prora~unskih prihoda izme|u Federacije i kantona

ure|uje se posebnim zakonom.^lanak 6.

Izdaci i druge isplate Prora~una sastoje se od:a) teku}ih izdataka, kao {to su: pla}e, naknade, izdaci za

proizvode i usluge, teku}i transferi, pla}anje kamata i potpore,b) kapitalnih izdataka,c) pozajmljivanja,d) udjela u osniva~kom kapitalu,e) otplate glavnice i kamate.

^lanak 7.Transakcije svih prihoda, primitaka, izdataka i pla}anja

Prora~una upisuje se u glavnu knjigu riznice (trezora).

Federalni ministar financija (u daljem tekstu: ministar finan-cija) obvezan je otvoriti i dr‘ati otvorenim jedan ili vi{e bank-ovnih ra~una za primanje, ~uvanje, pla}anje ili prijenos sredstava i izdataka.

Bankovni ra~uni iz stavka 2. ovog ~lanka otvaraju se kodCentralne banke Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka).

Ministar financija ovla{ten je zaklju~ivati ugovor sa Central-nom bankom radi vo|enja bankovnih poslova Federacije.

Ministar financija ovla{ten je ulo‘iti dio ili ukupanraspolo‘ivi saldo prora~una u depozit kod poslovnih banaka, uzsaglasnost zamjenika ministra financija.

^lanak 8.S prora~unskih ra~una ne smiju se ispla}ivati izdaci koji nisu

predvi|eni.

III - IZRADA I DONO[ENJE PRORA^UNA

^lanak 9.Ministar financija obvezan je, u saradnji sa federalnim ti-

jelima uprave nadle‘nim za gospodarski razvoj, izraditi izvje{}a o gospodarskoj i fiskalnoj politici u mjesecu srpnju za slijede}ufiskalnu godinu.

Ministar financija obvezan je, u saradnji sa federalnim min-istarstvima i drugim tijelima federalne uprave, predlo‘itismjernice i ciljeve fiskalne politike te izraditi procjenu o glavnimvrstama prihoda i izdataka za slijede}u fiskalnu godinu.

Na temelju stajali{ta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Vlada), Ministar financija obvezan je prora~un-skim korisnicima u mjesecu rujna uputiti akt o na~inu i elemen-tima izrade godi{njeg prora~una.

U aktu iz stavka 3. ovog ~lanka treba utvrditi osnovne elementepolitike kojih se treba pridr‘avati, klju~ne parametre koji se morajukoristiti te postupke i rokove izrade zahtjeva za dodjelu sredstava.




^lanak 10.Ministar financija odre|uje sadr‘aj i na~in izrade prijedloga

zahtjeva prora~unskih korisnika te postupke odobrenje sredstava.Ako u toku rasprave o predlo‘enom Prora~unu do|e doneslaganja izme|u korisnika prora~una i Prora~una, ministar financija obvezan je izrditi izvje{taj za predsjednika Vlade -Premijera - koji }e o tome donijeti kona~an prijedlog za Vladu.

U slu~aju kada obveze koje proizilaze iz drugih propisa, stvarajuobveze suprotne ovom zakonu, primjenjivat }e se ovaj zakon.

^lanak 11.Ministar financija razmotri}e procjenjene prihode i prijed-

loge zahtjeva za pora~unska sredstva, predlo‘iti potrebnenamjene te odrediti potrebe.

Ministar financija obvezan je izraditi nacrt Prora~una i uputitiga Vladi do 20. listopada za slijede}u godinu.

^lanak 12.Vlada je obvezna podnijeti Parlamentu prijedlog Prora~una

radi dono{enja najkasnije do 20. studenog.^lanak 13.

Kod izrade financijskog plana izvanprora~unskog fonda primjenjuju se psotupci i redoslijed izrade Prora~una koje minis-tar financija mo‘e i detaljnije propisati.

Prijedlog financijskog plana izvan prora~unskog fonda dostavlja se ministru financija koji je ovla{ten predlo‘iti njegoveizmjene i dopune.

Da bi financijski plan izvan prora~unskog fonda bio pra-vovaljan na njega treba dobiti suglasnost.

Suglasnost iz stavka 3. ovog ~lanka daje Parlament na prijed-log Vlade, a prijedlog priprema ministar financija.

Sa‘eci financijskih planova izvanprora~unskih fondova prila‘u se uz prijedlog prora~una koji se podnosi Parlamentu.

Parlament daje suglasnost na financijske planove izvan-prora~unskih fondova.

^lanak 14.Prora~un i izvje{taji koji se uz Prora~un podnose Parlamentu

moraju sadr‘ati:a) detaljan prikaz prihoda i izdataka Prora~una,b) prijedlog uporabe prora~unskog vi{ka, odnosno izvore za

financiranje prora~unskog manjka,c) funkcionalnu klasifikaciju izdataka prora~unskih koris-

nika u skladu s metodologijom koju propisuje ministar finacija,d) prihode i izdatke, svakog prora~unskog korisnika u skladu

s prihodima i izdacima (po kategorijama, podkategorijama istavkama) klasifikacije ra~unskog plana.

^lanak 15.Hitni i nepredvi|eni izdaci koji se pojave tijekom prora~un-

ske godine podmiruju se iz rezervi utvr|enih u godi{njemprora~unu.Kori{tenje rezervi iz stavka 1. ovog ~lanka odobravaju do

odre|enog iznosa, predsjednik Vlade - Premijer - i ministar financija.

Ministar financija obvezan je svaki mjesec izvjestiti Vladu okori{tenju prora~unskih rezervi.

IV - IZVR[AVANJE PRORA^UNA

^lanak 16.Nakon dono{enja Prora~una Ministarstvo financija obvezno

je izvjestiti ministarstva, odnosno prora~unske korisnike o odo-brenim sredstvima.

Prora~unski korisnici odgovorni su za naplatu i ubiranjeprihoda u svojoj nadle‘nosti i za izvr{avanje svih zadataka u

skladu s namjenama.U okviru svog djelokruga i ovlast izvr{itelj Prora~una odgo-

voran je za provedbu propisa koji se odnose na Prora~un.

Ministarstvo financija ima pravo obustaviti od izvr{enja akt koji je u suprotnosti s ovim zakonom ili samim Prora~unom.

^lanak 17.Federalno ministarstvo i druga tijela federalne uprave, odgo-vorna za prikupljanje prora~unskih prihoda, odgovorna su za potpuno i pravodobno prikupljanje prihoda na ra~un Prora~una u skladu s odgovaraju}im zakonom i provedbenim propisima.

^lanak 18.Stvarni izdaci svakog federalnog ministarstva moraju biti u

skladu s prora~unskim iznosima planiranim za svako tromjese~jeili drugo vremensko razdoblje koje odre|uje ministar financija.

Sredstva iz stavka 1. ovog ~lanka dodjeljuju se na temeljuraspolo‘ivih sredstava Prora~una, a njihov iznos mora sepriop}iti svakom federalnom ministru deset dana prije po~etka razdoblja na koje se odnosi.

Prora~unski korisnici mogu zaklju~ivati ugovore o nabavciproizvoda i dobavljanju usluga na temelju tromjese~no planira-

nih iznosa, u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima kojedonosi ministar financija.Odredbe iz stavka 3. ovog ~lanka ne odnosese na obveze za

dugoro~ne poslove i projekte ulganja, koje uvjetuje preuzimanjefinancijske obveze na dulje razdoblje.

^lanak 19.Sredstva raspore|ena Prora~unom ne mogu se preraspodjelji-

vati izme|u federalnih ministarstava, osim kada je to izri~itodopu{teno zakonom kojim se ure|uje izvr{avanje Prora~una za {to je nadle‘an ministar financija.

U okviru prora~unske stavke svakog federalnog ministarstva raspodjela utvr|enih sredstava dopu{tena je izme|u pojedinihstavki izdataka ili izme|u pojedinih prora~unskih korisnika akoto odobri ministar financija.

Preraspodjela prema odredbi stavka 2. ovog ~lanka ne mo‘e

biti ve}a od 10% sredstava utvr|enih na stavci koja se umanjuje.^lanak 20.Ministar financija obvezan je podnijeti izvje{}e Vladi o

izvr{enju Prora~una za prvo polugodi{te fiskalne godine do kraja srpnja.

Izvje{}e iz stavka 1. ovog ~lanka mora sadr‘avati:a) prikaz fiskalnog stanja,b) usporedni prikaz utvr|enih i stvarnih prihoda, izdataka,

manjka i zadu‘ivanja te obja{njenje mogu}ih razlika,c) prijedlog mjera za pobolj{anje stanja.

^lanak 21.Vlada je obvezna izvjesitit Parlament o izvr{enju Prora~una

za prvo polugodi{te od 15. kolovoza fiskalne godine.^lanak 22.

Godi{nji prora‘un izvr{ava se do 31. prosinca fiskalnegodine.

Financijske obveze koje ne budu podmirene od 31. prosinca teku}e godine podmiruju se iz namjenski odobrenih sredstava prora~una slijede}e fiskalne godine.

Samo napla}eni prihodi u fiskalnoj godini jesu prihodi tegodine.

^lanak 23.U okviru izvr{avanja Prora~una, Vlada poduzima mjere u

odnosu na poduze}a u vlasni{tvu Federacije.

V - ZADU@IVANJE I DUG FEDERACIJE

^lanak 24.Zakonom kojim se ure|uje izvr{avanje godi{njeg Prora~una

utvr|uje se gornji iznos zadu‘ivanja u {to ulaze i obveze poosnovu prekora~enja ra~una.

Ukupna gornja granica iz stavka 1. ovog ~lanka obuhva}a idugove koje preuzme Prora~un.

Godi{njim prora~unom utvr|uje se ukupan iznos jamstva.




^lanak 25.Kantoni se mogu dugoro~no zadu‘ivati uz prethodno

pribavljenu suglasnost Parlamenta.^lanak 26.Izvanprora~unski fondovi dugoro~no se mogu zadu‘ivati, uz

prethodnu dobivenu suglasnost za zadu‘ivanje.Suglasnost iz stavka 1. ovog ~lanka daje Vlada.

^lanak 27.Dug Federacije mo‘e biti u obliku zajma, emisije vrijednos-

nih papita ili evidentiranjem u knjizi ra~una.^lanak 28.

Odluku o dugu i jamstvima Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade.

Ugovore o zadu‘ivanju Prora~una i izdavanju jemstva pot-pisuje ministar financija.

Odluke o dugu, jamstvima i zajmovima objavljuju se u

"Slu‘benim novinama Federacije BiH".^lanak 29.Vlada ne mo‘e jednostrano mijenjati ugovorne uvjete glede

duga, jemstva i danih zajmova.

VI - RA^UNOVODSTVO, NADZOR IREVIZIJA PRORA^UNA

^lanak 30.Nadzor nad financijskim, materijalnim i ra~unovodstvenim

poslovanjem korisnika, te nad zakonito{}u i svrsishodnomupotrebom prora~unskih sredstava obavlja ministar financija.

Federalni ministri su odgovorni za ra~unovodstvo i unutarnjinadzor transakcija prihoda i izdataka Federalnih ministarstava iprora~unskih korisnika koji spadaju u njihovu nadle‘nost.

^lanak 31.Korisnici Prora~una moraju prora~unskim inspektorima

omogu}iti obavljanje nadzora i dati sve potrebne podatke, ispravei izvje{}ta koji se odnose na inspekcijski pregled.

Prora~unski inspektori du‘ni su prilikom vr{enja nadzora ~uvati dr‘avnu, vojnu i poslovnu tajnu.

^lanak 32.Ako prora~unski inspektor prilikom obavljanja prora~un-

skog nadzora utvrdi da je bio povrije|en zakon, drugi propis iliop}i akt, rje{enjem nala‘e postupak za uklanjanje utvr|enihnepravilnosti u odre|enom roku.

Ako prora~unski inspektor utvrdi da po~injene nepravilnostiimaju obilje‘ja krivi~nog djela, gospodarskog prijestupa iliprekr{aja, predla‘e pokretanje postupka radi prekr{aja ili gospo-darskog prijestupa ili prijavljuje krivi~no djelo.

^lanak 33.Ako se prilikom vr{enja prora~unskog nadzora utvrdi da su

sredstva bila upotrebljiva protivno zakonu ili Prora~unu, stavka izdataka u financijskom planu korisnika umanjuju se za opsegnenamjensko utro{enih sredstava ili se privremeno obustavlja isplata sredstava sa stavki s kojih su sredstva bila nenamjenskiutro{ena.

Mjere iz prethodnog stavka izvr{avaju se na temelju rje{enja koje donosi prora~unski inspektor.

^lanak 34.Protiv rje{enja prora~unskog inspektora iz ~lanka 33. stavak

2. ovog zakona, dozvoljava se ‘alba Ministarstvu financija u rokuod osam dana od dana uru~enja rje{enja.

@alba protiv rje{enja prora~unskog inspektora ne zadr‘ava njezino izvr{enje.

^lanak 35.O obavljenom nadzoru, zaklju~cima i odlukama u smislu

~lanova od 30. do 34. ovog zakona Ministarstvo financija iz-vje{}uje Vladu.

^lanak 36.Vlada donosi Uredbu o ra~unovodstvu za Prora~un.Vlada donosi uredbu kojom se ure|uje sustav Glavne knjige

riznice, te na~in vo|enja jedinstvenog ra~una riznice.^lanak 37.

Ministar financija donosi pravilnike o knjigovodstvu,sadr‘aju i na~inu financijskog izvje{}ivanja za federalna minis-tarstva, prora~unske korisnike i izvanprora~unske fondove i kan-tone.

Svi prihodi i izdaci upisuju se u bruto iznosima.^lanak 38.

Ministar financija obvezan je do 20. prosinca fiskalne godinedonijeti propis o zatvaranju ra~una otvorenih u skladu sa ~lankom7. stavom 2. ovog zakona, kao i izradi godi{njeg obra~una.

^lanak 39.Prora~unski korisnik i izvanprora~unski fond obavezni su

izraditi godi{nji obra~un i dostaviti ih nadle‘nom federalnomministarstvu najkasnije do kraja velja~e teku}e godine za pre-

thodnu godinu.^lanak 40.

Federalna ministarstva su obavezna pregledati i uskladitigodi{nje obra~une prora~unskih korisnika, odnosno izvan-prora~unskih fondova za koje su odgovorna, konsolidirati teobra~une i sastaviti konsolidarni godi{nji obra~un.

Godi{nji obra~un iz stavka 1. ovog ~lanka dostavlja se Min-istarstvu financija najkasnije do 31. o‘ujka fiskalne godine za prethodnu godinu.

^lanak 41.Na temelju godi{njih obra~una iz ~lanka 40. stavka 2. ovog

zakona Ministarstvo financija izra|uje godi{nji obra~unProra~una do 15. travnja fiskalne godine za prethodnu godinu.

^lanak 42.Sva sredstva koja do 31. prosinca fiskalne godine preostanu

na bankovnom ra~unu nekog federalnog ministarstva iliprora~unskog korisnika, koji je prema ~lanku 7. stava 2. ovogzakona otvorio ministar financija, moraju se vratiti na ra~unprora~una, osim ako ministar financija ne odredi druga~ije.

^lanak 43.Ministar financija obvezan je izvjestiti Vladu o izvr{enju

Prora~una za prethodnu godinu, najkasnije do kraja 15 svibnja fiskalne godine.

Vlada je obavezna izvjestiti Parlament o izvr{enju Prora~una za prethodnu godinu do 15. lipnja fiskalne godine.

^lanak 44.Sadr‘aj izvje{}a iz ~lanka 43. ovog zakona mora biti u skladu

s klasifikacijama ra~una, a sadr‘i:1. po~etno i zavr{no stanje ra~una Prora~una,2. obja{njenje odstupanja,3. podatke o svim poslovima zadu‘ivanja,4. podatke o kori{tenju prora~unske rezerve te o jamstvima.

^lanak 45.Reviziju Prora~una, prora~una kantona i izvanprora~unskih

fondova, obavlja federalni revizor.

VII - KAZNENE ODREDBE

^lanak 46.Nov~anom kaznom od 500 do 5.000 DEM, kazni}e se za

prekr{aj odgovorna osoba prora~unskog korisnika, odgovorneosobe izvanprora~unskih fondova, nositelj izvr{ne vlasti kan-tona, rukovoditelj tijela kantona nadle‘an za prora~un ili druga odgovorna osoba:

1. ako odobri zadu‘ivanje kantona i op}ine suprotno odred-bama ovog zakona,

2. ako bez suglasnost Vlade odgodi rok naplate nekog

potra‘ivanja,3. ako s prora~unskih ra~una isplati neki izdatak koji u

Prora~unu nije predvi|en,




4. ako se u izradi i dono{enju prora~una ne pridr‘ava odredaba ~l. 9. do 12. ovog zakona;

5. ako Prora~un i izvje{taj koji se uz Prora~un podnoseParlamentu, ne sadr‘i dijelove propisane u ~l. 14. ovogZakona,

6. ako se pri izvr{avanju Prora~una ne pridr‘ava odredbi ~l.16. do 23. ovog zakona,

7. ako provede zadu‘ivanje suprotno odredbama ~l. 24. do28. ovog zakona,

8. ako se ne pridr‘ava odredaba ~l. 29. do 44. ovog zakona.

VIII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 47.

Ovla{}uje se Vlada da do 30. rujna 1996. godine, doneseprogram o postupnom uvo|enju sustava glavne knjige riznice(trezora) i jedinstvenog ra~una riznice tako da bi riznica u cjelostidjelovala od 1. sije~nja 1997. godine.

^lana 48.

Nadle‘nosti iz ~lanka 7. stavak 3. ovog zakona do formiranja Centralne banke Bosne i Hercegovine i banaka obavljat }e Zavodza platni promet Federacije Bosne i Hercegovine sa svojimorganizacionim jedinicama.

^lanak 49.

Ovla{}uje se ministar financija da ra~une ministarstava,ostalih tijela dr‘avne uprave i tijela dr‘avne vlasti, otvorene kodovla{tenih organizacija, postupno zatvara.

^lanak 50.

Ovla{}uje se Vlada da po potrebi, donosi propise o provedbiovog zakona.

Ovla{}uje se ministar financija da donosi pravilnike, naredbei naputke o provedbi pojedinih odredaba ovog zakona.

^lanak 51.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Slu‘benimnovinama Federacije BiH".





UKAZO PROGLA[ENJU PRORA^UNA

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEZA 1996. GODINU

Progla{ava se Prora~un Federacije Bosne i Hercegovine za 1996. godinu koji je donijela Ustavotvorna skup{tina FederacijeBosne i Hercegovine na sjednici od 12. lipnja 1996. godine.


SarajevoPredsjednik

Kre{imir Zubak, v.r.

PRORA^UNFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ZA 1996. GODINU

I - OP]I DIO

^lanak 1.Prora~un Federacije Bosne i Hercegovine za 1996. godinu (u

daljem tekstu: Prora~un) sastoji se od:

u DEM

Bilanca prihoda i

izdataka

Ukupno

Prihodi 228.600.000 228.600.000

Izdaci 228.600.000 228.600.000

IzdaciVi{ak/Manjak

0 0

^lanak 2.Prihodi i izdaci po grupama utvr|uju se u Bilanci prihoda i

izdataka za 1996. godinu, kako slijedi:

A. Prihodi

u DEM

Prihodi Iznosi

1. 2.Ukupni prihodi i potpore 228.600.000

Prihodi od carina 63.200.000

Prihodi od akciza 154.000.000

Potpora Svjetske banke za plate 6.400.000

Ostali prihodi 5.000.000

B. Izdaci

Izdaci 228.600.000

- Sredstva za pla}e 24.046.400

- Sredstva za materijalne tro{kove i inves-ticije 10.533.460

- Sredstva za intervencije u oblasti indus-trije u Programu Svjetske banke 10.000.000

- Sredstva za stimulaciju u oblasti poljo-privrede 10.000.000

- Sredstva za socijalnu problematiku uProgramu Svjetske banke 10.000.000

- Sredstva za obnovu i rekonstrukcijukao u~e{}e u Programu Svjetske banke 148.219.480

Sredstva za pomo} op}inama 10.000.000

Teku}e rezerve 5.800.660

II - POSEBNI DIO^lanak 3.

Izdaci u Prora~unu u iznosu od 228.600.000 DEM, ras-pore|uju se po korisnicima u posebnom djelu Prora~una, kakoslijedi:

Opis Iznos u DEM1. RAZDJEL - PARLAMENTFEDERACIJEIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 720.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 296.400UKUPNO ZA RAZDJEL 1. 1.016.400

2. RAZDJEL - KABINET PREDSJEDNIKAFEDERACIJE I KABINET DOPREDSJEDNIKAIzdaci poslovanja




Sredstva za pla}e 112.000Sredstva za materijalne tro{kove i

investicije 49.400UKUPNO ZA RAZDJEL 2. 161.4003. RAZDJEL - VLADA FEDERACIJEA - KABINET PREMIJERAIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 216.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 148.200UKUPNO A 364.200B - MINISTRI BEZ LISNICEIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 54.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 16.000UKUPNO B 70.000C - STRU^NA SLU@BA VLADESredstva za pla}e 288.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 86.400UKUPNO C 374.400D - ZAJEDNI^KE SLU@BESredstva za pla}e 144.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 43.000UKUPNO D 187.000E - URED ZA ZAKONODAVSTVOIzdaci poslovanja

Sredstva za pla}e 86.400Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 26.000UKUPNO E 112.400F - TRO[KOVI SMJE[TAJA I BORAVKA 1.500.000UKUPNO ZA RAZDJEL 3. 2.608.000

4. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOOBRANE - FEDERALNO MINISTARSTVO ODBRANEIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 3.600.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 1.081.000UKUPNO ZA RAZDJEL 4. 4.681.000

5. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOUNUTARNJIH POSLOVA - FEDERALNO MINISTAR-STVO UNUTRA[NJIH POSLOVAIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 5.400.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 2.700.000UKUPNO ZA RAZDJEL 5. 8.100.000

6. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDEA - MINISTARSTVOIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 320.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 86.400

UKUPNO A 406.400B - OKRU@NI ZATVOR IKAZNENO-POPRAVNI DOMOVI

Izdaci poslovanja Sredstva za pla}e 1.488.000

Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 744.000UKUPNO B 2.232.000UKUPNO ZA RAZDJEL 6. 2.638.4007. FEDERALNO MINISTARSTVO FINANCIJA-FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJAA - MINISTARSTVOIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 410.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 123.000UKUPNO A 533.000B - CARINSKA UPRAVA

Izdaci poslovanja Sredstva za pla}e 4.500.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 1.350.000UKUPNO B 5.850.000C - PORESKA UPRAVAIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 180.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 98.800UKUPNO C 278.800D - FINANCIJSKA POLICIJAIzdaci poslovanja

Sredstva za pla}e 720.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 210.000UKUPNO D 930.000E - AGENCIJA ZA BANKARSTVO 50.000F - AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU 100.000UKUPNO ZA RAZDJEL 7. 7.741.800

8. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJEIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 727.200Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 290.800Sredstva za intervencije u oblasti industrije poProgramu Svjetske banke 10.000.000UKUPNO RAZDJEL 8. 11.018.000

9. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOPROMETA I KOMUNIKACIJAIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 576.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 230.000UKUPNO ZA RAZDJEL 9. 806.000

10. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOSOCIJALNE POLITIKE, RASELJENIH OSOBAI IZBJEGLICAIzdaci poslovanja

Sredstva za pla}e 1.296.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 389.000




U~e{}e sredstava za socijalnu za{titu uProjektu Svjetske banke 10.000.000

UKUPNO ZA RAZDJEL 10. 11.685.00011. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOZDRAVSTVAIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 360.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 126.000Sredstva za intervencije 86.000UKUPNO ZA RAZDJEL 11. 572.000

12. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOOBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I [PORTA -FEDERALNO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA,NAUKE, KULTURE I SPORTAIzdaci poslovanja

Sredstva za pla}e 432.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 172.800UKUPNO ZA RAZDJEL 12. 604.800

13. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOTRGOVINEIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 504.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 201.000UKUPNO ZA RAZDJEL 13. 705.00014. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOPROSTORNOG URE\ENJA I OKOLI[AIzdaci poslovanja

Sredstva za pla}e 432.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 130.000Uprava za geodetske i imovinsko-pravneposloveSredstva za pla}e 202.000Sredstva za materijalne tro{kove i investicije 60.600UKUPNO ZA RAZDJEL 14. 824.60015. RAZDJEL - FEDERALNO MINISTARSTVOPOLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I[UMARSTVAIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 504.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 151.000Sredstva za stimulaciju i podsticanje upoljoprivrednoj proizvodnji 10.000.000UKUPNO ZA RAZDJEL 15. 10.655.00016. RAZDJEL - USTAVNI SUD FEDERACIJEIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 165.800Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 49.740UKUPNO ZA RAZDJEL 16. 215.54017. RAZDJEL - VRHOVNI SUDIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 135.000

Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 40.500UKUPNO ZA RAZDJEL 17. 175.500

18. RAZDJEL - SUD ZA LJUDSKA PRAVAIzdaci poslovanja

Sredstva za pla}e 36.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 11.000UKUPNO ZA RAZDJEL 18. 47.000

19. RAZDJEL - FEDERALNO TU@ILA[TVOIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 45.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 13.500UKUPNO ZA RAZDJEL 19. 58.500

20. RAZDJEL - FEDERALNOPRAVOBRANILA[TVOIzdaci poslovanja

Sredstva za pla}e 27.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 8.100UKUPNO RAZDJEL 20. 35.100

21. RAZDJEL - VIJE]E ZA PREKR[AJEIzdaci poslovanja Sredstva za pla}e 216.000Sredstva za materijalne tro{kove iinvesticije 14.820UKUPNO ZA RAZDJEL 21. 230.820

22. RAZDJEL - SREDSTVA ZA POMO]OP]INAMA

Sredstva za pomo} op}inama 10.000.000UKUPNO ZA RAZDJEL 22. 10.000.000

23. RAZDJEL - SREDSTVA ZA REKONSTRUKCIJUKAO U^E[]E U PROJEKTU OBNOVE IREKONSTRUKCIJESredstva za rekonstrukciju kao u~e{}e uProjektu Svjetske banke 148.219.480UKUPNO ZA RAZDJEL 23. 148.219.480

24. RAZDJEL - TEKU]A REZERVATeku}a rezerva 5.800.660

UKUPNO ZA RAZDJEL 24. 5.800.660

UKUPNO ZA RAZDJEL 1 - 24 228.600.000^lanak 4.

Prihodi i izdaci utvr|eni Odlukom o privremenom financi-ranju izdataka Prora~una Federacije Bosne i Hercegovine za prva dva mjeseca 1996. godine sastavni su dio Prora~una.

^lanak 5.Bud‘etskim korisnicima, za koje u ovom prora~unu nisu

predvi|ena sredstva ili su predvi|ena u nedovoljnom iznosu, a kod kojih se uka‘e neodlo‘na potreba u sredstvima, predvi|ena je teku}a rezerva.

Sredstva iz teku}e rezerve, po prethodno podnesenomzahtjevu, odobrava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Vlada).

U teku}u rezervu Prora~una izdvojit }e se 5% prihoda Prora~una.

^lanak 6.Obvezuje se Federalni ministar energije, rudarstva i indus-

trije da u roku od 30 dana od dana dono{enja ovog prora~una predlo‘i Vladi program sredstava za intervencije u oblasti indus-trije, u iznosu od 10.000.000 DEM.




^lanak 7.Obvezuje se Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede

i {umarstva da u roku od 30 dana od dana dono{enja ovogprora~una predlo‘i Vladi propise i program sredstava za stimu-lacije u oblasti poljoprivrede, u iznosu od 10.000.000 DEM.

^lanak 8.Obvezuje se Federalni ministar socijalne politike, raseljenih

osoba i izbjeglica da u roku od 30 dana od dana dono{enja ovogprora~una predlo‘i Vladi program utro{ka sredstava za oblast socijalne problematike, u iznosu od 10.000.000 DEM.

^lanak 9.Obvezuje se Federalni ministar financija da u roku od 30 dana

od dana dono{enja ovog prora~una predlo‘i Vladi program sred-stava i za najugro‘enije op}ine, u iznosu od 10.000.000 DEM.

^lanak 10.Ovla{}uje se Federalno ministarstvo financija da izvr{i te-

hni~ke ispravke u tekstu Prora~una.^lanak 11.Ovaj prora~un stupa na snagu danom objave u "Slu‘benim

novinama Federacije BiH", a primjenjivat }e se od 01. sije~nja 1996. godine.





UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O IZVR[AVANJU

PRORAÛNA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEProgla{ava se Zakon o izvr{avanju Prora~una Federacije

Bosne i Hercegovine koji je donijela Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici od 12. lipnja 1996.godine.


Sarajevo

PredsjednikKre{imir Zubak, v. r.

ZAKONO IZVR[AVANJU PRORAÛNA FEDERACIJE BOSNE

I HERCEGOVINE ZA 1996. GODINU


^lanak 1.

Ovim zakonom ure|uje se na~in izvr{avanja Prora~una Fed-eracije Bosne i Hercegovine za 1996. godinu (u daljem tekstu:Pora~un), upravljanje prihodima i izdacima Prora~una te prva iobaveze korisnika prora~unskih sredstava.

^lanak 2.Prora~un se sastoji od bilance prihoda i izdataka.U bilancu prihoda i izdataka iskazuju se porezni i neporezni

prihodi i drugi prihodi te izdaci utvr|eni za financiranje javnihtro{kova na razini Federacije Bosne i Hercegovine na temeljuzakona i op}ih akata.

II - IZVR[AVANJE PRORAÛNA

Sredstva Prora~una osiguravaju se prora~unskim korisnicima (u daljem tekstu: korisnici) koji su u Posebnom dijelu Prora~una odre|eni za nositelje sredstava na pojedinim pozicijama.

Korisnici smiju prora~unska sredstva koristiti samo za namjene koje su odre|ene Prora~unom i to do visine utvr|ene unjegovom Posebnom dijelu.

^lanak 4.Korisnici moraju pri dogovaranju o uvjetima za ispunjenje

obaveza koje se podmiruju iz Prora~una uzimati u obzir ugo-vorene rokove pla}anja.^lanak 5.

Postupak nabavke investicionih dobara u usluga mora seobavljati u skladu s propisom Vlade Federacije Bosne i Herce-govine (u daljem tekstu: Vlada) o postupku nabavke roba i usluga i ustupanju radova.

^lanak 6.Federalno ministarstvo financija (u daljem tekstu: Ministar-

stvo financija) izra|uje tromjse~ne planove izvr{enja po koris-nicima i izdacima.

^lanak 7.

Korisnici su obavezni Ministarstvu financija dostavititromjese~ne financijske planove za izvr{avanje Prora~una 15

dana prije po~etka tromjese~ja.^lanak 8.Ako pojedini korisnik ne bude mogao nepredvi|ene i nedo-

voljno predvi|ene izdatke podmiriti iz vlastitih u{teda Vlada mo‘e, na prijedlog Ministarstva financija, odlu~iti da se ti izdacipodmire iz u{tede drugih korisnika ili smanjenjem sredstava na drugim pozicijama.

^lanak 9.O kori{tenju sredstava teku}e rezerve Prora~una odlu~uje

Vlada.Predsjednik Vlade - Premijer - mo‘e raspolagati sredstvima

teku}e rezerve Prora~una u iznosu do 100.000 DEM.Ministar financija mo‘e raspolagati sredstvima teku}e rez-

erve Prora~una u iznosu do 50.000 DEM.Iznosi iz st. 2. i 3. ovog ~lanka odnose se na raspolaganje

Premijera odnosno ministra financija sredstvima teku}e rezerveProra~una.

^lanak 10.Ako se tijekom godine, na temelju propisa, pove}a djelokrug

ili nadle‘nost korisnika {to zahtjeva pove}anje sredstava ili seosnuje novi korisnik, sredstva za njegove tro{kove osiguravajuse iz teku}e rezerve Prora~una.

^lanak 11.Korisnici ne mogu ispla}ivati sredstva za ostala materijalna

prava, osim za naknade tro{kova prijevoza na posao i s posla,otpremnice, dnevnice, terenski dodatak, odvojen ‘ivot i pomo}u slu~aju smrti.

Pravo na pomo} u slu~aju smrti ima obitelj slu‘benika idu‘nosnika te slu‘benik i du‘nosnik u slu~aju smrti djeteta iroditelja na skrbi.

Visina pomo}i iz stavka 2. ovog ~lanka iznosi tri prosje~nemjese~ne pla}e, ispla}ene u prethodna tri mjeseca.

^lanak 12.Ako slu‘benicima i du‘nosnicima prestane radni odnos radi

odlaska u mirovinu, imaju pravo na otpremninu.Visina otpremnine iz stavka 1. ovog ~lanka iznosi tri

prosje~ne mjese~ne pla}e ispla}ene u prethodna tri mjeseca.^lanak 13.

Vlada }e posebnim aktom regulirati na~in odre|ivanja i iznospla}a slu‘benicima i du‘nosnicima.

^lanak 14.Vlada }e posebnim aktom regulirati visine dnevnica za

slu‘bena putovanja za sve korisnike koji se financiraju iz sred-stava Prora~una.

^lanak 15.Za obavljanje platnog prometa po uplatnim ra~unima

Prora~una, ra~unima Prora~una i ra~unima korisnika, Ministar




financija zaklju~it }e poseban ugovor sa Zavodom za platnipromet Federacije Bosne i Hercegovine.

^lanak 16.Slobodnim nov~anim sredstvima na ra~unu Prora~una i

ra~unu teku}e rezerve upravlja Ministar financija.

Prihodi od upravljanja slobodnim nov~anim sredstvima upla}uju se u Prora~un.

^lanak 17.

Ovla{}uje se Vlada da mo‘e davati jamstvo poduze}ima dosvote 200.000.000,00 DEM.

Jamstva iz stavka 1. ovog ~lanka odobravaju se na temelju jamstva prethodno isho|enih od poslovnih banaka.

Za izdavanje jamstva iz stavka 1. ovog ~lanka, zara~unava seprovizija u skladu sa tarifom koju na prijedlog ministra financija utvr|uje Vlada.

III - KAZNENE ODREDBE

^lanak 18.

Nov~anom kaznom od 500 DEM do 5.000 DEM kaznit }e seza prekr{aj odgovorna osoba korisnika Prora~una:

1. ako sredstva Prora~una ne upotrebljava za one namjene za koje su sredstva utvr|ena i ako preuzme obaveze iznadsvote utvr|ene u Prora~unu (~lanak 3.);

2. ako Ministarstvu financija ne dostavi tromjese~ni plan upropisanom roku (~lanak 7.);

3. ako sredstva isplati za dobra i usluge protivno ~lanku 11.ovog zakona;

4. ako otpremninu isplati protivno ~lanku 12. ovog zakona.^lanak 19.

Nov~ane kazne iz ~lanka 18. ovog zakona napla}uju se u rokuod 15 dana od dana pravomo}nog rje{enja.

^lanak 20.

Prekr{ajni postupak iz ~lanka 18. ovog zakona }e vodit nadle‘na tijela u Ministarstvu financija.

^lanak 21.

Ministar financija donosi, po potrebi, propise o sprovo|enjuovog zakona.

^lanak 22.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Slu‘benimnovinama Federacije BiH".



166Na temelju poglavlja IV, odjeljak B. ~lanak 7a Ustava Fed-


UKAZO PROGLA[ENJU ZAKONA O IZRUÊNJU

OKRIVLJENIH OSOBA PO ZAHTJEVUME\UNARODNOG SUDA

Progla{ava se Zakona o izru~enju okrivljenih osoba pozahtjevu Me|unarodnog suda koji je donijela Ustavotvorna skup{tina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici od 12.lipnja 1996. godine.

Br: US-01-413/9628. lipnja 1996. godineSarajevo

PredsjednikKre{imir Zubak, v. r.

ZAKONO IZRUÊNJU OKRIVLJENIH OSOBA PO

ZAHTJEVU ME\UNARODNOG SUDA


^lanak 1.Ovim zakonom ure|uje se postupka izru~enja okrivljenih

osoba protiv kojih se vodi krivi~ni postupak pred Me|unarodnimsudom za sudsko gonjenje, osoba odgovornih za ozbiljnepovrede me|unarodnog humanitarnog prava po~injene na terito-riji biv{e Jugoslavije od 1991. godine (u daljem tekstu:Me|unarodni sud) za krivi~na djela predvi|ena StatutomMe|unarodnog suda.

^lanak 2.Me|unarodnom sudu izru~it }e se okrivljena osoba protiv

koje postoji osnovana sumnja da je u~inila krivi~no djelo

predvi|eno Statutom Me|unarodnog suda, a koje ima prebi-vali{te i boravi{te ili se zatekne na teritoriju Federacije Bosne iHercegovine (u daljem tekstu: Federacija), bez obzira na njenodr‘avljanstvo.

^lanak 3.Izru~enje se mo‘e dozvoliti na osnovu optu‘nice, naredbe ili

naloga za li{enje slobode Me|unarodnog suda predvi|enih Statu-tom Me|unarodnog suda (u daljem tekstu: Statut) i Pravilima procedure i dokazivanja Me|unarodnog suda (u daljem tekstu:Pravila).

^lanak 4.(1) U toku postupka izru~enja okrivljena osoba mora imati

branitelja.(2) Ako okrivljena osoba ne uzme branitelja, sud }e ga

postaviti po slu‘benoj du‘nosti.

^lanak 5.Okrivljenom osobom u smislu ovog zakona smatraju se:1) osoba protiv koje je podignuta i potvr|ena optu‘nica od

strane Me|unarodnog suda za krivi~na djela predvi|ena Statu-tom;

2) osoba protiv koje se vodi krivi~ni postupak pred sudom uFederaciji za krivi~no djelo koje je ka‘njivo i po krivi~nomzakonu koji se primjenjuje na teritoriju Federacije i po Statutu;

3) osoba koja je pravomo}nom presudom suda u Federacijiosu|ena za krivi~no djelo koje je istovremeno ka‘njivo pokrivi~nom zakonu koji se primjenjuje na teritoriji Federacije i poStatutu.

^lanak 6.Ako ovim zakonom neko pravilo postupka izru~enja ok-

rivljenih osoba nije ure|eno, odgovaraju}e }e se primjenjivati

odredbe zakona o krivi~nom postupku koji se primjenjuje na teritoriji Federacije.

II - POSTUPAK IZRUÊNJA

Prvostepeni postupak

^lanak 7.(1) Postupak izru~enja okrivljene osobe pokre}e se na zahtjev

Me|unarodnog suda.(2) Zahtjev za izru~enje podnosi se diplomatskim putem.(3) Uz zahtjev za izru~enje prila‘u se:

1) sredstva za utvr|ivanje identiteta okrivljene osobe(to~an opis, fotografija i sl.);

2) optu‘nica, naredba ili nalog za li{enje slobode iliizru~enje u kome treba da je nazna~eno ime i prez-

ime osobe ~ije se izru~enje tra‘i i ostali podaci potre-bni za utvr|ivanje njenog identiteta, opis i nazivkrivi~nog djela i dokazi za osnovanu sumnju.




4) Zahtjev za izru~enje i prilozi ne moraju biti prevedeni na hrvatski odnosno bosanski jezik.

^lanak 8.Kad Me|unarodni sud tra‘i izru~enje osobe iz ~lanka 5. to~ka 3. ovog zakona, zahjtev za izru~enje pored podataka iz ~lanka 7.ovog zakona sadr‘i i razloge predvi|ene u ~lanku 10. stavak 2.Statuta.

^lanak 9.Zahtjev za izru~enje okrivljene osobe Ministarstvo vanjskih

poslova dostavlja Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Herce-govine (u daljem tekstu: Vrhovni sud), preko Ministarstva pravdeFederacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvopravde).

^lanak 10.O zahtjevu za izru~enje odlu~uje Vrhovni sud u vije}u sas-

tavljenom od trojice sudaca, ukoliko ovim zakonom nijedruga~ije odre|eno.

^lanak 11.U toku postupka za izru~enje protiv okrivljene osobeodre|uje se pritvor (ekstradicioni pritvor). Ako okrivljeni nijedostupan dr‘avnim organima Federacije sud donosi naredbu oizdavanju potjernice bez obzira da li su ispunjeni uvjeti za izdavanje potjernice predvi|eni zakonom o krivi~nom postupkukoji se primjenjuje na teritoriju Federacije.

^lanak 12.(1) U hitnim slu~ajevima i kad postoji opasnost da }e ok-

rivljena osoba pobje}i ili da }e se sakriti, Me|unarodni sud mo‘etra‘iti privremeno pritvaranje okrivljene osobe i prijedostavljanja zahtjeva za izru~enje koje }e zatra‘iti redovnimputem (privremeni ekstradicioni pritvor). Privremeni pritvor mo‘e trjati najdu‘e 45 dana.

(2) U zahtjev za privremeno pritvaranje navodi se kojom

ispravom iz ~lanka 7. ovog zakona raspola‘e Me|unarodni sud ida }e se izru~enje okrivljene osobe zatra‘iti redovnim putem.Zahtjev treba da sadr‘i kratak opis krivi~nog djela uz navo|enjemjesta i vremena izvr{enja, te podatke o osobi koju treba privre-meno pritvoriti, o njegovom dr‘avljanstvu, prebivali{tu ili bo-ravi{tu.

(3) Privremeni pritvor }e se ukinuti ako zahtjev za izru~enjene bude dostavljen u roku od 30 dana od dana pritvaranja ok-rivljene osobe.

^lanak 13.(1) Rje{enje o odre|ivanju pritvora donosi vije}e Vrhovnog

suda.(2) Protiv rje{enja o odre|ivanju pritvora dozvoljena je ‘alba

u roku od 48 sati od prijema rje{enja. @alba ne odla‘e izvr{enje

rje{enja. ^lanak 14.(1) Stranke u postupku za izru~enje su: federalni tu‘itelj i

okrivljena osoba.

(2) Na strani federalnog tu‘itelja mo‘e u~estvovati tu‘iteljMe|unarodnog suda ili osoba koju on ovlasti.

^lanak 15.Ako zahtjev za izru~enje ne sadr‘i podatke iz ~l. 7. i 8. ovog

zakona zbog ~ega se ne mo‘e odlu~iti o zahtjevu, Vrhovni sud}e, preko Ministarstva pravde tra‘iti dopunu zahtjeva odMe|unarodnog suda.

^lanak 16.(1) O zahtjevu za izru~enje sud odlu~uje na pretresu.

(2) Pretres se odre|uje u roku koji ne mo‘e biti du‘i od 30

dana od dana prijema zahtjeva za izru~enje. Na pretres se pozi-vaju stranke, a uz poziv okrivljena osoba se obavje{tava da mo‘euzeti branitelja, te da }e joj se u slu~aju da ne uzme branitelja ili

branitelj ne pristupi pretresu postaviti branitelj po slu‘benojdu‘nosti.

(3) Branitelj mo‘e, radi upoznavanja sa zahtjevom za izru~enje, tra‘iti odlaganje pretresa, a pretres }e se odr‘ati najkas-nije u roku od osam dana od dana odlaganja pretresa.

^lanak 17.Izru~enje se mo‘e dozvoliti u odsutnosti okrivljene osobe

pod uvjetima predvi|enim u zakonu o krivi~nom postupku kojise primjenjuje na teritoriju Federacije.

^lanak 18.Raspravljanje na pretresu ograni~it }e se na raspravljanje o

tome da li je okrivljena osoba ona iz zahtjeva za izru~enje, da lise molba za izru~enje odnosi na krivi~no djelo predvi|eno~lankom 1. ovog zakona i da li postoji osnovana sumnja da jeokrivljena osoba u~inila krivi~no djelo.

^lanak 19.(1) U slu~aju da se istovremeno sa vo|enjem postupka za

izru~enje protiv iste okrivljene osobe vodi jedan ili vi{e krivi~nihpostupaka u Federaciji, Vrhovni sud }e rje{enjem pokrenutikrivi~ni postupak u predmetima za krivi~na djela iz ~lanka 1.ovog zakona.

(2) Ako izru~enje ne bude dozvoljeno Vrhovni sud }e o tomeobavijestiti sud pred kojim se krivi~ni postupak vodi, a prekinutipostupak }e se nastaviti.

^lanak 20.Ako vije}e Vrhovnog suda na|e da nisu ispunjene pret-

postavke za izru~enje okrivljene osobe predvi|ene ovim zak-onom, rje{enjem }e odbiti zahtjev, a ako utvrditi da su tepredpostavke ispunjene, donijet }e rje{enje o izru~enju okrivljeneosobe.

^lanak 21.

(1) Ako se tra‘i izru~enje osobe koja je presudom nadle‘nogsuda pravomo}no osu|ena za krivi~no djelo koje sadr‘i obilje‘ja krivi~nog djela predvi|enog ~lankom 1. ovog zakona, izru~enjese mo‘e dozvoliti bez obzira na visinu izre~ene kazne.

(2) Vrhovni sud o izru~enju iz stavka 1. ovog ~lanka odlu~ujeu vije}u od pet sudaca u skladu sa ~lankom 10. stavak 2. Statuta.

^lanak 22.(1) U slu~aju da vije}e Vrhovnog suda iz ~lanka 21. stavak

2. ovog zakona donese rje{enje o izru~enju osobe kojoj jeizre~ena smrta kazna, odlo‘it }e se izvr{enje te kazne.

(2) Ukoliko osu|ena osoba izdr‘ava kaznu zatvora kao i uslu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka, ta osoba }e ostati na izdr‘avanjukazne sve dok na na~in propisan ovim zakonom ne bude izru~ena Me|unarodnom sudu, a vije}e Vrhovnog suda iz ~lanka 21.stavak 2. ovog zakona donijet }e rje{enje o prekidu daljeg

izvr{enja kazne.^lanak 23.

(1) Pismeno izra|eno rje{enje doneseno u postupku izru~enja sadr‘i uvod, izreku i obrazlo‘enje.

(2) Izreka rje{enja sadr‘i podatke o okrivljenoj osobi i odlukukojom se dozvoljava izru~enje ili kojom se odbija izru~enjeokrivljene osobe.

(3) U obrazlo‘enju rje{enja kojim se dozvoljava izru~enje sud}e iznijeti razloge na osnovu kojih smatra da su ispunjeni uvjetiza izru~enje predvi|eni ovim zakonom, a u obrazlo‘enju rje{enja kojim se odbija izru~enje po zahtjevu iznijet }e razloge na osnovukojih smatra da nisu ispunjeni uvjeti za izru~enje predvi|eniovim zakonom.

^lanak 24.

U obrazlo‘enju rje{enja o izru~enju osoba iz ~lanka 21. ovogzakona Vrhovni sud }e navesti razloge kojim se rukovodio pridono{enju takve odluke.




Postupak po ‘albi

^lanak 25.

Protiv rje{enja kojim se dozvoljava ili odbija izru~enje, mo‘ese izjaviti ‘alba u roku od tri dana od dana prijema rje{enja.

^lanak 26.

(1) U postupku po ‘albi protiv rje{enja vije}a iz ~lanka 10.ovog zakona odlu~uje Vrhovni sud u vije}u od pet sudaca.

(2) U postupku po ‘albi protiv rje{enja iz ~lanka 21. ovogzakona, Vrhovni sud odlu~uje na op}oj sjednici.

III - PREDAJA OSOBA I PREDMETA

^lanak 27.

Pravomo}no rje{enje o izru~enju izvr{ava Ministarstvopravde i op}e uprave Bosne i Hercegovine u saradnji s Ministar-stvom unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine, teMinistarstvom vanjskih poslova - Ministarstvom inozemnih pos-lova Bosne i Hercegovine, po pravilu o predaji osoba i predmeta koja zajedni~ki donesu nadle‘ni ministri. Ova pravila }e sedonijeti u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovogzakona.

^lanak 28.

(1) Predmeti za kojima ili pomo}u kojih je u~injeno krivi~nodjelo ili predmeti koji mogu poslu‘iti kao dokaz, a zatra‘i ihMe|unarodni sud, bit }e predati Me|unarodnom sudu sukladnopravilima iz ~lanka 27. ovog zakona.

(2) Vlasniku predmeta iz stavka 1. ovog ~lanka u slu~aju da mu predmeti budu vra}eni, o{te}eni ili ne budu vra}eni u roku od60 dana od dana pravomo}nog okon~anja postupka predMe|unarodnim sudom, obe{tetit }e Federacije. Zahtjev za naknadu {tete vlasnik predmeta mo‘e podnijeti u roku od tri

godine po pravomo}nom okon~anju postupka pred me|unarod-nim sudom.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovog ~lanka podnosi se putem Fed-eralnog pravobranila{tva. Ako stranke u roku od 30 dana popodno{enju zahtjeva ne postignu sporazum o obimu i visini {tete,vlasnik mo‘e podnijeti tu‘bu nadle‘nom sudu.

(4) Sporazum zaklju~en na osnovu stavka 3. ovog ~lanka ima snagu izvr{ne isprave.

IV - ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 29.

Vrhovni sud du‘an je da putem Ministarstva pravde odmahobavijesti Me|unarodni sud o pravomo}nosti rje{enja, o dozvoliizru~enja, odbijanju izru~enja i svakoj drugoj ~injenici koja

onemogu}ava oduvoljenju zahtjeva o izru~enju Me|unarodnogsuda.

^lanak 30.

O izvr{enju pravomo}nog rje{enja o izru~enju, ministar unu-tarnjih poslova du‘an je u roku od 24 sata obavijestiti Vrhovnisud.

^lanak 31.Izru~ivanje okrivljenih osoba po zahtjevu Me|unarodnog

suda za ratne zlo~ine po~injene na prostoru biv{e Jugoslavije, poovom zakonu, vr{it }e se do uspostave odgovaraju}ih institucija BiH po Ustavu BiH.

^lanak 32.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja




167Ustavotvorna skup{tina Bosne i Hercegovine, na temelju

~lanka 18. stavak 2. Zakona o Federalnim tu‘iteljstvu ("Slu‘benenovine Federacije BiH", broj 2/95), po usagla{enom prijedlogupredsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, na sjedniciodr‘anoj 12. lipnja 1996. godine, donosi

ODLUKUO UTVR\IVANJU BROJA ZAMJENIK

FEDERALNOG TU@ITELJAI

Federalni tu‘itelj ima ~etiri (4) zamjenika tu‘itelja.Federalni tu‘itelj i njegovi zamjenici imenuju se iz reda

bo{nja~kog i hrvatskog naroda, po dvojica, i jedan iz reda ostalih.II

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja.

US broj: 6/96

12. lipnja 1996. godineSarajevo

Predsjedavaju}i


168Na osnovu ~lana 21. stav 1. Zakona o federalnim ministar-

stvima i drugim tijelima federalne uprave ("Slu‘bene novineFederacije BiH", broj 8/95), Vlada Federacije Bosne i Herce-govine, donosi

RJE[ENJEO POSTAVLJENJU FEDERALNOG INSPEKTORA

ZA RASELJENE OSOBE U FEDERALNOMMINISTARSTVU SOCIJALNE POLITIKE,

RASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICAI

Za federalnog inspektora za raseljene osobe i izbjeglice uFederalnom ministarstvu socijalne politike, raseljenih osoba iizbjeglica postavlja se

DAVOR BOGDANI]II

Ovo rje{enje objaviti u "Slu‘benim novinama FederacijeBiH".

V. broj: 148/9625. juna 1996. godine

SarajevoPremijer

prof. dr Izudin Kapetanovi}, s. r.


stvima i drugim tijelima federalne uprave ("Slu‘bene novineFederacije BiH", broj 8/95), Vlada Federacije Bosne i Herce-

govine, donosiRJE[ENJE

O POSTAVLJENJU FEDERALNOG INSPEKTORARADA ZA OBLAST RADNIH ODNOSA U

FEDERALNOM MINISTARSTVU SOCIJALNEPOLITIKE, RASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICA

IZa federalnog inspektora rada za oblast radnih odnosa u

Federalnom ministarstvu socijalne politike, raseljenih osoba iizbjeglica postavlja se

MUHAMED PA[UKANOVI]II


V. broj: 149/9625. juna 1996. godineSarajevo

Premijer prof. dr Izudin Kapetanovi}, s. r.




170Na osnovu ~lana 19. stav 2. Zakona o Vladi Federacije Bosne

i Hercegovine ("Slu‘bene novine Federacije BiH", br. 1/94 i8/95), a u skladu sa ~lanom 45. Zakona o elektroprivredi("Slu‘beni list RBiH", br. 1/96 i 13/94), Vlada Federacije Bosnei Hercegovine, donosi

RJE[ENJEO DAVANJU SAGLASNOSTI NA ODLUKU

UPRAVNOG ODBORA JP "ELEKTROPRIVREDA BiH",BROJ: UO-47-900-12/96 OD 08.02.1996. GODINE

IDaje se saglasnost na Odluku Upravnog odbora JP "Elektro-

privreda BiH", broj: UO-47-900-12/96 od 08.02.1996. godine oizmjeni i dopuni Tarifnog sistema za prodaju elektri~ne energije.


SarajevoPremijer


171Na osnovu ~lana 29. stav 5. Zakona o ustanovama ("Slu‘beni

list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), a u vezi sa ~lanom IX. 5.Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosnei Hercegovine, donosi

RJE[ENJEO IMENOVANJU ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA

MUZI^KE AKADEMIJE U SARAJEVUI

Za ~lanove Upravnog odbora Muzi~ke akademije u Sarajevuimenuju se:

Prof. dr D@EVAD [ABANAGI], predsjednik,Prof. dr SELMA FEROVI],

LJILJANA PE]ANAC,GAVRO GRAHOVAC,HAJRUDIN MULALI],NADA SALOM iIVAN KORDI].

IIOvo rje{enje objaviti u "Slu‘benim novinama Federacije

BiH".


SarajevoPremijer



list RBiH", br. 6/92, 8/93 i 13/94), a u vezi sa ~lanom IX. 5.

Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosnei Hercegovine, donosi

RJE[ENJEO IMENOVANJU ^LANOVA NADZORNOG ODBORA


Za ~lanove Nadzornog odbora Muzi~ke akademije u Sara- jevu imenuju se:

Prof. dr SADUDIN MUSABEGOVI], predsjednikProf. ALEKSIJE RADAN iProf. MILAN JELI^ANIN


BiH".






EKONOMSKOG FAKULTETA U TUZLII

Za ~lanove Upravnog odbora Ekonomskog fakulteta u Tuzliimenuju se:

Prof. dr SEAD BABOVI], predsjednik,

[EMSO [AKOVI],D@EMO SALIHOVI],

MURAT SINANAGI] i

MEHMED DEDI].II



SarajevoPremijer




RJE[ENJE

O IMENOVANJU ^LANOVA NADZORNOG ODBORAEKONOMSKOG FAKULTETA U TUZLII

Za ~lanove Nadzornog odbora Ekonomskog fakulteta u Tuzliimenuju se:

REUF KAPI], predsjednikSEAD D@IDI],NEDIM ZE^EVI].


BiH".


SarajevoPremijer





FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE IMA[INSTVA U TUZLI

IZa ~lanove Upravnog odbora Fakulteta elektrotehnike i

ma{instva u Tuzli imenuju se:

NUSRET SALKI], predsjednik,MIRZA D@INDO,IBRAHIM MORANKI],




MIRZA KULJUGI] i

D@AFER KUDUMOVI].


BiH".


SarajevoPremijer




RJE[ENJE

O IMENOVANJU ^LANOVA NADZORNOG ODBORAFAKULTETA ELEKTROTEHNIKE IMA[INSTVA U TUZLI

I

Za ~lanove Nadzornog odbora Fakulteta elektrotehnike ima{instva u Tuzli imenuju se:

BAJAZIT JA[AREVI], predsjednik,

FAHRUDIN MAHMUTOVI] i

VLADO MAD@AREVI].

II





stvima i drugim tijelima federalne uprave ("Slu‘bene novineFederacije BiH", broj 8/95), Vlada Federacije Bosne i Herce-govine, donosi

RJE[ENJEO RAZRJE[ENJU GLAVNOG INSPEKTORA ZA

[UMARSTVO U FEDERALNOM MINISTARSTVUPOLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I [UMARSTVA

I

Razrje{ava se du‘nosti glavnog inspektora za {umarstvo uFederalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umar-stva

MIJO FRANKOVI]

II



SarajevoPremijer


178Na osnovu ~lana 19. stav 3. Zakona o Vladi Federacije Bosne

i Hercegovine ("Slu‘bene novine Federacije BiH", br. 1/94 i8/95), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

RJE[ENJEO IMENOVANJU DIREKTORAAGENCIJE ZA BANKARSTVO

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEI

Za direktora Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Her-cegovine imenuje se

ZLATKO BAR[II



SarajevoPremijer




RJE[ENJEO IMENOVANJU DEKANA

PRAVNOG FAKULTETA U SARAJEVUI

Za dekana Pravnog fakulteta u Sarajevu imenuje seProf. dr ]AZIM SADIKOVI]


BiH".


SarajevoPremijer




RJE[ENJEO IMENOVANJU DEKANA


Za dekana Muzi~ke akademije u Sarajevu imenuje seProf. dr FARUK SIJARI]


BiH".


SarajevoPremijer





S A D R @ A J

153 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnimministarstvima i drugim tijelima federalne uprave 283

154 Zakon o pomilovanju 285155 Zakon o amnestiji 287156 Zakon o dopunama Zakona o federalnom tu‘iteljstvu 287157 Zakon o prekr{ajima kojima se povre|uju federalni

propisi 288158 Zakon o dopunama Zakona o Vrhovnom sudu Feder-

acije Bosne i Hercegovine 302159 Zakon o federalnim jedinicama (kantonima-‘upani-

jama) 303160 Zakon o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne iHercegovine 306

161 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama 308162 Zakon o izmjenama Carinskog zakona 308163 Zakon o Prora~unu Federacije Bosne i Hercegovine 308164 Prora~un Federacije Bosne i Hercegovine za 1996.

godinu 312165 Zakon o izvr{avanju Prora~una Federacije Bosne i

Hercegovine za 1996. godinu 315166 Zakon o izru~enju okrivljenih osoba po zahtjevu

Me|unarodnog suda 316167 Odluka o utvr|ivanju broja zamjenika Federalnog

tu‘itelja 318168 Rje{enje o postavljenju federalnog inspektora za

raseljene osobe u Federalnom ministarstvu socijalnepolitike, raseljenih osoba i izbjeglica 318

169 Rje{enje o postavljenju federalnog inspektora rada za oblast radnih odnosa u Federalnom ministarstvu socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica 318

170 Rje{enje o davanju saglasnosti na odluku Upravnogodbora JP "Elektroprivreda BiH" broj: OU-47-900-12/96 od 08.02.1996. godine 319

171 Rje{enje o imenovanju ~lanova Upravnog odbora Muzi~ke akademije u Sarajevu 319

172 Rje{enje o imenovanju ~lanova Nadzornog odbora Muzi~ke akademije u Sarajevu 319

173 Rje{enje o imenovanju ~lanova Upravnog odbora Ek-onomskog fakulteta u Tuzli 319174 Rje{enje o imenovanju ~lanova Nadzornog odbora

Ekonomskog fakulteta u Tuzli 319175 Rje{enje o imenovanju ~lanova Upravnog odbora

Fakulteta elektrotehnike i ma{instva u Tuzli 319176 Rje{enje o imenovanju ~lanova Nadzornog odbora

Fakulteta elektrotehnike i ma{instva u Tuzli 320177 Rje{enje o razrje{enju glavnog inspektora za {umar-

stvo u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva 320

178 Rje{enje o imenovanju direktora Agencije za bankar-stvo Federacije Bosne i Hercegovine 320

179 Rje{enje o imenovanju dekana Pravnog fakulteta uSarajevu 320

180 Rje{enje o imenovanju dekana Muzi~ke akademije uSarajevu 320




JP NIO SLU@BENI LIST RBIH SARAJEVO

T A R I F A I

Organi, organizacije, zajednice i pojedinci koji dostavljaju oglase radi objavljivanja u slu‘benim glasilima Republike iFederacije Bosne i Hercegovine, na ime objave pla}aju po propisanoj tarifi, i to:

1. OGLA[AVANJE NEVA@E]IM LI^NIH ISPRAVA I DOKUMENATA- svjedo~anstva, radne knji‘ice, knji‘ice za povla{tenu vo‘nju, ~ekovne karte,~ekovi i druge isprave...................................................................................................................................... 150 dinara

Za lica iz ta~ke I Odluke o osloba|anju od pla}anja odre|enih komunalnih usluga, tro{kova izdavanja putnih i drugihisprava i povlasticama u unutra{njem putni~kom prometu ("Slu‘beni list RBiH", br. 2/95 i 34/95) ova tarifa iznosi 50 dinara

(pripadnici Armije RBiH i MUP-a RBiH, pripadnici postrojbi i sto‘era HVO u sastavu Armije RBiH, ratni vojni invalidi i~lanovi porodice poginulih boraca).- izgubljena invalidska knji‘ica ........................................................................................................................... 50 dinara

2. OGLASI REDOVNIH SUDOVA- progla{enje umrlim, dokazivanje smrti,

ostavinski i parni~ni postupak ........................................................................................................................... 1.000 dinara

3. SLU@BENE OBJAVE- upis u sudski registar i brisanje iz sudskog registra i ogla{avanje neva‘e}ih pe~ata, {tambilja, ~ekova i ostale slu‘bene

objave po jednom redu kucanom na ma{ini ............................................................................................................ 100 dinara

(Pod jednim kucanim retkom na ma{ini podrazumijeva se 60 slovnih oznaka ra~unaju}i i praznine. Ako se unos vr{ikompjuterski to je tako|e 60 slovnih oznaka sa slovima veli~ine fonta 9.

U cilju lak{eg obra~una utvr|eno je da na 1 cm stanu 4 slovne oznake, tako da jedan red kucan na ma{ini iznosi 15 cmdu‘ine, a ra|en kompjuterskim slovima veli~ine fonta 9 iznosi du‘ine 8 cm a u 1 cm ima 7,5 slovnih oznaka)

Za sve vrste oglasa uplate se vr{e UNAPRIJED na ‘iro-ra~un broj:a) dinarsko poslovanje 10100-603-1396b) uplate u stranim sredstvima pla}anja u korist deviznog ra~una za obavljanje doma}eg platnog prometa otvoren kod

Zavoda za platni promet RBiH Filijale Sarajevo 10100-603-639c) ili u gotovu na blagajni JP NIO Slu‘beni list RBiH Sarajevo, ulica Magribija 3.Uplatnica treba da bude ~itko popunjena sa naznakom svrhe uplate. Ova tarifa se primjenjuje od 1. januara 1996.

godine.Uplate se mogu vr{iti i u stranim sredstvima pla}anja po srednjem kursu iz Te~ajne liste Narodne banke Bosne i

Hercegovine.

T A R I F A IIStrana - pravna lica sa sjedi{tem u Republici i inozemstvu i fizi~ka lica sa prebivali{tem u inozemstvu (~lan 13. Zakona

o deviznom poslovanju-"Slu‘beni list RBiH", br. 10/94, 13/94, 25/94, 33/94, 5/95, 9/95 i 2/96), pla}aju: akontaciju pretplatena "Slu‘beni list RBiH" i "Slu‘bene novine Federacije BiH", za 1996. godinu DEM 230,00; USD 150,00; GBP 96,00; CHF

200,00; ATS 1.670,00; za "Slu‘beni list RBiH - posebno glasilo Me|unarodi ugovori" za 1996. godinu 100,00 DEM; USD67,00; GBP 42,00; CHF 83,00; ATS 704,00; za slu‘bene objave po jednom redu kucanom na ma{ini DEM 2,00; USD 1,20;GBP 0,80; CHF 1,80; ATS 14,00.

Uplate iz inozemstva vr{iti preko ra~una Narodne banke Bosne i Hercegovine kod slijede}ih inozemnih banaka: Deutschebank AG, Frankfurt/Main ra~un broj 9359316 DEM i USD, Barclaya Bank PLC London ra~un broj 60867888 GBP, UnionBank of Switzerland Zürich ra~un broj 6010905 J CHF, Creditanstalt Bankverein Wien ra~un broj 0101-66007/00 ATS, Credit Lyonnais Paris ra~un broj 9100-23 107 U FRF. Svrha doznake: U korist ra~una 712114 Ministarstvo finansija ("Slu‘beni list RBiH") za pretplatu-oglas-slu‘benu objavu.

Izdava~: Javno preduze}e Novinsko-izdava~ka organizacija Slu‘beni list RBiH - Sarajevo, Ulica Magribija 3 - Po{tanski fah 3 - Direktor i odgovorniurednik Mehmedalija Huremovi} - Telefoni - direktor: 663-470, fax 663-470 - Redakcija i Pretplata: 663-471 - Ra~unovodstvo: 651-257 - Poslovnica,Malta 21, telefon 657-441 - Akontacija pretplate se utvr|uje kvartalno, a uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: 10100-603-1396 za dinarskoposlovanje i ra~una: 10100-603-639 za devizno poslovanje - Grafi~ka priprema: JP NIO Slu‘beni list RBiH Sarajevo - [tampa: »OKO« dd sa p. o.Sarajevo - Za {tampariju Rasim Rapa - Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se 20 dana od izlaska lista.Prema mi{ljenju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj; 08-114-4/95 od 13. 3. 1995. godine, slu‘beno glasilo smatra se proizvodom iz


službene novine fbih [godina 3, broj 9; 30.6.1996]

Documents