sluzbeni-glasnik-grada-vodnjana-broj-05 12 planovi... · urbanisti ki plan ure enja barbariga zapad...

________________________________________________________________________________

Br. 05/2012. Službene novine Grada Vodnjana - Dignano Str: 220 _____________________________________________________________________________________

Na temelju �lanka 100. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12) i �l. 37. Statuta Grada Vodnjana (“Službene novine Grada Vodnjana-Dignano“, br. 02/2009 i 02/2010) i Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoru (Službene novine Grada Vodnjana-Dignano 5/05 i 5/07) od 19.09.2007., Gradsko Vijece Grada Vodnjana-Dignano na svojoj 24. sjednici održanoj 31. kolovoza 2012. godine, donijelo je sljede�u

O D L U K U

o donošenju Urbanisti�kog plana ure�enja

Barbariga zapad I i II

I. TEMELJNE ODREDBE

�lanak 1. Donosi se Urbanisticki plan ure�enja Barbariga zapad I i II (dalje u tekstu Plan), što ga je izradila tvrtka Urbis 72 dd iz Pule, u koordinaciji s nositeljem izrade Plana, Gradom Vodnjanom-Dignano.

�lanak 2. (1) Plan se donosi za obuhvat prostora odreden Prostornim planom uredenja Grada Vodnjana-Dignano („Službene novine Grada Vodnjana-Dignano“ br. 04/07). (2) Podrucje obuhvata Plana nalazi se na zapadnoj obali Istre, jugozapadno od stambeno-turistickog naselja Barbariga. (3) Površina obuhvata Plana iznosi 96 ha. (4) Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz clanka 4. stavka 1. ove odluke, tocka 2. Polazišta i ciljevi

�lanak 3. (1) Planom se donose urbanisticki pokazatelji za izgradnju, uredenje i zaštitu prostora na podrucju obuhvata Plana, prikazani u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana. (2) Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uredenja Grada Vodnjana-Dignano („Službene novine Grada Vodnjana-Dignano“, br. 04/07), te poštujuci prirodne i druge uvjete zatecene u prostoru, utvrduje osnovne uvjete korištenja i namjene, ulicnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uredenje prostora. (3) Plan sadrži nacin i oblike korištenja i uredenja prostora, nacin uredenja prometne, odnosno ulicne i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za podrucje obuhvata Plana.

________________________________________________________________________________


�lanak 4. (1) Plan se sastoji od: 1. Tekstualnog dijela koji sadrži: I Odredbe za provo�enje, i 2. Grafickog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1: 2000:

1. Korištenje i namjena površina 2. Infrastrukturni sustavi i mreže 2.1. Prometna mreža 2.2. Telekomunikacije 2.3.a. Elektroenergetika- srednji napon 2.3.b. Elektroenergetika- niski napon 2.3.c. Javna rasvjeta 2.4. Plinoopskrba 2.5. Vodoopskrba 2.6. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda 3. Uvjeti korištenja, ure�enje i zaštite površina 4. Oblici korištenja,na�in i uvjeti gradnje 4.a. Oblici korištenja 4.b. Na�in i uvjeti gradnje

U Obveznim prilozima prostornog plana nalaze se:

1. Obrazloženje prostornog plana 2. Stru�ne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja

3. Popis sektorskih dokumenata i propisa poštivanih u izradi plana

4. Zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima 5. Izvješ�a o prethodnoj i javnim raspravama 6. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana 7. Sažetak za javnost

8. Ostali prilozi (2)Elaborat Plana iz stavka 1., tocaka 1. i 2. ovoga clanka ovjeren pecatom Gradskog vijeca Grada Vodnjana-Dignano i potpisom predsjednika Gradskog vijeca Grada Vodnjana- Dignano, sastavni je dio ove Odluke. II. ODREDBE ZA PROVODENJE

�lanak 5. Urbanisti�ki plan ure�enja Barbariga zapad I I II je dugoro�ni prostorno-planski dokument, koji u skladu sa ciljevima i zadacima utvr�enim PPUG Vodnjana („Službene novine Grada Vodnjana 4/07) i Programa mjera za unapre�enje stanja u prostoru (Službene novine Grada

________________________________________________________________________________


Vodnjana br. 05/05, 05/07), utvr�uje smjernice za ure�enje, osnove uvjeta korištenja, ure�enja i zaštite prostora na podru�ju obuhvata Plana.

�lanak 6. Planom se utvr�uju osnove organiziranja i ure�ivanja prostora zone Barbariga zapad I I II u skladu sa ciljevima i zadacima društveno gospodarskog razvoja, a posebno:

- osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog ure�ivanja, - sustav infrastrukturnih koridora i gra�evina, - mjere o�uvanja i zaštite integralnih vrijednosti prostora, te prirodnih, kulturno-

povijesnih cjelina i gra�evina i ambijentalnih vrijednosti, - mjere zaštite i unaprje�ivanja okoliša, - mjere provedbe Plana.

�lanak 7. Plan je izra�en u skladu s odredbama Zakona o prostornom ure�enju i gradnji ("Narodne novine" broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11. i 50/12) - dalje u tekstu Zakon i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04, 163/04). Svi elementi na temelju kojih �e se izdavati lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima gra�enja i drugi akti odre�eni zakonom, a koji nisu posebno navedeni u ovom planu, odre�uju se na temelju odredbi važe�ih prostornih planova šireg podru�ja.

�lanak 8. Urbanisti�ki plan ure�enja Barbariga zapad I I II, donosi se za podru�je obuhvata od cca 96 ha koje obuhva�a:

• gra�evinsko podru�je ugostiteljsko turisti�ke namjene Barbariga zapad I i II, • dio gra�evinskog podru�ja naselja Betiga Barbariga • gra�evinsko podru�je sportsko rekreacijske namjene sportski centar Barbariga zapad R7 • šumu posebne namjene La Torre, • podru�je op�e rekreacijske namjene • dio akvatorija, sve u dijelu katastarske op�ine Vodnjan utvr�eno PPUG-om Vodnjan, kartografskim prikazima 3.4. i 4.

Podru�je obuhvata Plana u cijelosti se nalazi unutar zašti�enog obalnog podru�ja mora (dalje u tekstu ZOP) u skladu sa Zakonom o prostornom ure�enju i gradnji (("Narodne novine" broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11. i 50/12).

________________________________________________________________________________


�lanak 9. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ili održavanja (u daljnjem tekstu : gradnja) navedeni u ovom Planu, kao i oni iz važe�eg prostornog plana šireg podru�ja, predstavljaju okvir za izdavanje lokacijskih dozvola, rješenja o uvjetima gra�enja i drugih akata odre�enih zakonom. Na podru�ju obuhvata Plana ure�enje prostora, i gradnja gra�evina na površini ili ispod površine zemlje kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u skladu s odredbama ovog Plana, te posebnim uvjetima utvr�enim na temelju zakona i drugih propisa. 1. OP�E ODREDBE

�lanak 10. Na jednoj gra�evnoj �estici može se graditi samo jedna osnovna gra�evina. Gra�evinom se, u smislu ovih odredbi, smatra i više gra�evina na istoj gra�evnoj �estici, funkcionalno i/ili konstruktivno povezanih, ukoliko važe�im propisima nije druga�ije odre�eno.

�lanak 11.

Postoje�om gra�evinom prema ovim odredbama, smatra se gra�evina koja je izgra�ena u prostoru na temelju i u skladu s gra�evnom dozvolom, odnosno koja se temeljem Zakona smatra postoje�om i legalnom.

�lanak 12. Slobodnostoje�e gra�evine su gra�evine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granicu susjednih �estica. Vezane gra�evine su poluugra�ene i ugra�ene gra�evine (dvojne gra�evine, nizovi). Poluugra�ene gra�evine su gra�evine koje su jednom stranom vezane uz susjedne gra�evine, odnosno, imaju zajedni�ku jednu cijelu ili dio jedne strane. Ugra�ene gra�evine su gra�evine koje su dvijema stranama vezane uz susjedne gra�evine, odnosno, imaju zajedni�ke minimalno cijele dvije ili dijelove dviju stranica.

�lanak 13. Rekonstrukcijom postoje�e gra�evine, prema ovim odredbama, smatra se izvo�enje radova kojima se utje�e na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu gra�evinu i kojima se mijenja uskla�enost gra�evine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgra�ena (dogra�ivanje, nadogra�ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra�evine, izvo�enje radova radi promjene namjene gra�evine ili tehnološkog procesa i sl.).

Održavanje gra�evine je izvedba gra�evinskih i drugih radova radi o�uvanja bitnih zahtjeva za gra�evinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja uskla�enost gra�evine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgra�ena.

�lanak 14.

________________________________________________________________________________


Pod interpolacijom, prema ovim odredbama, smatra se izgradnja: a) gra�evina koje su s dvijema ili trima stranama vazane uz susjedne postoje�e gra�evine, b) gra�evina koje su samo jednom stranom vezane uz susjedne postoje�e gra�evine.

Pod pojmom ugra�ena gra�evina i poluugra�ena gra�evina ,prema ovim odredbama,smatra se izgradnja:

a) gra�evina koje su s dvijema ili trima stranama vazane uz susjedne postoje�e i planirane gra�evine – ugra�ene gra�evine,

b) gra�evina koje su samo jednom stranom vezane uz susjedne postoje�e i planirane gra�evine- poluugra�ene gra�evine.

Veli�ina i površina gra�evine �lanak 15.

Veli�ina i površina gra�evine koja se gradi na gra�evnoj �estici definirani su elementima: - izgra�enosti gra�evne �estice, - površine gradivog dijela gra�evne �estice, - gra�evnim pravcem - visinom i brojem etaža gra�evine,

�lanak 16. Izgra�enost gra�evne �estice (kig-koeficijent izgra�enosti), prema ovim odredbama, je odnos izgra�ene površine zemljišta pod gra�evinom i ukupne površine gra�evne �estice (zemljište pod gra�evinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova gra�evine osim balkona, na gra�evnu �esticu, uklju�ivši i terase u prizemlju gra�evine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). Izgra�enost gra�evne �estice iskazuje se kao koeficijent izgra�enosti. (1) U izgra�enost gra�evne �estice ubraja se vertikalna projekcija svih izgradnji vidljivih na zemljištu i to osnovne gra�evine, gra�evine za smještaj vozila i pomo�nih gra�evina. U izgra�enost gra�evne �estice, prema ovim odredbama, ne ubraja se izgradnja koja predstavlja ure�enje okoliša gra�evne �estice. Pod ure�enjem gra�evne �estice gra�evine smatra se gra�enje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadaju�im rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka gra�evinske (bruto) površine do 12 m2 i dubine do 1,00 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta gra�evinske (bruto) površine do 1,50 m2 i visine do 3,00 m od razine okolnog tla, stabilnih dje�jih igra�aka. Iskoristivost gra�evne �estice ( iskazuje se kao : kis-koeficijent iskorištenosti) je odnos gra�evinske (brutto) površine gra�evine i površine gra�evne �estice.

�lanak 17. Regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra granica gra�evne �estice prema dodirnoj prometnoj površini. Gra�evna �estica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

________________________________________________________________________________


Gra�evnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se odre�uje položaj gra�evine na gra�evnoj �estici na na�in da se na njega naslanjaju dio gra�evine ili najmanje dvije najistaknutije to�ke pro�elja.

�lanak 18. Gradivi dio osnovne gra�evine Pod gradivim dijelom gra�evne �estice, prema ovim odredbama,smatra se dio gra�evne �estice unutar kojeg se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na gra�evnoj �estici osim izgradnje koja predstavlja ure�enje gra�evne �estice. Otvori na gra�evini ne smiju se izvoditi na udaljenosti manjoj od 3 metra prema granici susjedne gra�evne �estice kod gra�evina s dvije, odnosno 4 metra kod gra�evina s tri nadzemne etaže. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju interpolirane gra�evine-poluugra�ene gra�evine može se odrediti na granici susjedne �estice ukolilo je susjedna �estica javna, parkovna odnosno prometna površina. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju interpolirane gra�evine može se odrediti do granica susjedne gra�evne �estice namijenjene izgradnji gra�evine visokogradnje, ukoliko se prema toj parceli ne izvode otvori, te ukoliko se takvom izgradnjom ne narušavaju bitni zahtijevi za gra�evinu u postoje�im susjednim objektima.

�lanak 19. Gradivi dio pomo�ne gra�evine Gradivi dio pomo�ne gra�evine koja se gradi izvan površine gradivog dijela osnovne gra�evine odre�uje se : - unutar površine uz regulacijski pravac i me�u sa susjednim gra�evnim �esticama, širine najviše 6,0 m ra�unaju�i od regulacijskog pravca, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uz regulacijski pravac. - unutar površine uz granicu susjednih gra�evnih �estica nasuprot regulacijskom pravcu, širine najviše 6,0 m ra�unaju�i od iste granice duž �itave te granice. Prilikom gradnje bazena, cisterni i spremnika za vodu na gra�evnoj �estici, isti moraju biti udaljen od granice gra�evne �estice minimalno 3m.

�lanak 20. Izvan granice gradivog dijela �estice mogu se izvoditi elementi na višim etažama kao što su vijenci, oluci, strehe krovova i sli�ni arhitektonski elementi do najviše 50 cm istaka ,a sve u okviru gra�evinske �estice . Kod izgradnje na regulacijskom pravcu na udaljenosti do 1,0 m izvan granice gradivog dijela �estice mogu se, pored prethodnog, izvoditi i balkoni, loggie i sl.arhitektonski elementi na visini

________________________________________________________________________________


ve�oj od 4,5 m od najviše nivelete dijela prometnice uz gra�evnu �esticu i uz uvjet da se ne umanji slobodni profil prometnice minimalne širine 5.5 m. Pored navedenog, izvan regulacijskog pravca mogu se postavljati naprave za isticanje reklama, tvrtki, elementi zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i sli�ni elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme ne mogu se postavljati iznad kolnika, a svojim postavljanjem ne smiju ometati nesmetan prolaz vozila, pješaka i, op�enito, ne smiju ugrožavati sigurnost prometa. Uz pješa�ke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, odnosno ne ugrožava sigurnost prometa.

�lanak 21. Gra�evni pravac odre�uje se, imaju�i u vidu namjenu i vrstu gra�evina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, naposredan pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te posebice gra�evni pravac susjednih postoje�ih ili planiranih gra�evina, na na�in da se prati slijed okolne izgradnje.

�lanak 22. Uvjetima gradnje može se odrediti jedan ili više gra�evnih pravaca. Više gra�evnih pravaca mogu�e je odrediti za jednu gra�evinu ukoliko to zahtjeva poseban položaj gra�evine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije gra�evine u uli�nom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i sli�no. Iz tih razloga mogu�e je odrediti i posebne gra�evne pravce za pojedine dijelove gra�evine sa razli�itim visinama izgradnje. Više gra�evnih pravaca mogu�e je odrediti u slu�aju kada je gra�evina sastavljena od više djelova i u slu�ajevima kada se gradi više gra�evina na istoj gra�evnoj �estici.

�lanak 23. Kod gra�evina koji se grade kao gra�evine u nizu ( vezane gra�evine), gra�evni pravac se odre�uje na udaljenosti maksimalno 15 m udaljenosti od regulacione linije, s time da razlika udaljenosti izme�u gra�evnih pravaca dviju susjednih gra�evina u nizu ne može biti ve�a od 3 metra. Kod interpolacija gra�evina se gra�evni pravac odre�uje tako da se podudara sa gra�evnim pravcima susjednih gra�evina. Gra�evni pravac se odre�uje tako da je jednak gra�evnom pravcu jednog od susjednih gra�evina ili se odre�uje na prostoru izme�u dviju pravaca susjednih gra�evina.

�lanak 24. Ukupna visina, visina gra�evine i broj etaža odre�uju se tako da ne pogoršaju uvjeti boravka na susjednim gra�evnim �esticama (privatnost, osun�anost i sl.). Najviša dozvoljena visina gra�evine i najve�i broj nadzemnih etaža odre�uju se u odnosu na namjenu i druge specifi�nosti gra�evine, imaju�i u vidu postoje�u i planiranu okolnu izgradnju. Visina gra�evine mjeri se od kona�no zaravnanog i ure�enog terena uz pro�elje gra�evine na

________________________________________________________________________________


njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, �ija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Ukupna visina gra�evine mjeri se od kona�no zaravnanog i ure�enog terena na njegovom najnižem dijelu uz pro�elje gra�evine do najviše to�ke krova (sljemena).

Ulazna rampa za garažu, pristupna rampa za opskrbu te rampe za interventne potrebe (površine za operativni rad vatrogasnih vozila), ukoliko su dimenzionirane u skladu sa nužnim tehnološkim uvjetima, ne smatraju se kona�no ure�enim terenom u smislu ovih Odredbi.

�lanak 25. Podrum (Po) je dio gra�evine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u kona�no ure�eni zaravnani teren i �iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren (S) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u kona�no ure�eni i zaravnani teren uz pro�elje gra�evine, odnosno da je najmanje jednim svojim pro�eljem izvan terena.

Prizemlje (P) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kona�no ure�enog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj to�ki uz pro�elje gra�evine ili �iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena.

Kat (K) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi izme�u dva poda iznad prizemlja ili suterena.

Potkrovlje (Pk) je dio gra�evine �iji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

�lanak 26. Nadzemnom etažom gra�evine, smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu ve�a od 1m na ravnom terenu. Nadzemnom etažom gra�evine, smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu ve�a od 2m na kosom terenu.

Pod nagibom terena podrazumijeva se prosje�an pad terena, izme�u apsolutno najviše i najniže to�ke na gra�evnoj �estici i to neovisno o tome ,da li je teren kona�no zaravnat u padu ili terasasto. Nagib terena, a prema odredbama PPIŽ na podru�ju obuhvata Plana je ravni i pretežito ravni sa prosje�nim padom prema morskoj obali do 5 stupnjeva.

Nadzemnom etažom gra�evine, prema ovim odredbama, smatra se i potkrovlje namijenjeno stanovanju ili poslovnoj djelatnosti.

________________________________________________________________________________


Nadzemna etaža je suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

Strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne elemente za ubacivanje i izbacivanje zraka), te sli�ni gra�evni elementi ne smatraju se nadzemnom etažom.

Maksimalni broj nadzemnih etaža jest maksimalni broj nadzemnih etaža u svim presjecima gra�evine.

Podzemnom etažom na ravnom terenu, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu jednaka ili manja od 1,0 metar.

Podzemnom etažom na kosom terenu, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika izme�u stropa i najniže to�ke kona�no zaravnatog terena neposredno uz gra�evinu jednaka ili manja od 2,0 metra.

Podzemna etaža je podrum, ili poluukopani podrum.

Ure�enje gra�evne �estice �lanak 27.

Unutar ZOP-a na gra�evnim �esticama ugostiteljsko turisti�ke namjene i stambene namjene utvr�uje se obaveza minimalnog hortikulturnog ure�enja gra�evne �estice u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

�lanak 28. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za pi�e, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehni�kim i higijenskim uvjetima. Prilikom gradnje bazena, cisterni i spremnika za vodu na gra�evnoj �estici, isti moraju biti udaljeni od granice gra�evne �estice minimalno 3m.

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA

�lanak 29. Smještaj vozila kod gra�evinskih �estica namijenjenih gradnji gra�evina koje imaju neposredni kolni prilaz s javne prometne površine odre�uje se unutar gra�evinske �estice u pomo�nim gra�evinama za smještaj vozila - garažama ili na otvorenom parkiralištu. Ako se u okviru gra�evne �estice ne može osigurati broj parkirnih mjesta prema odredbama ovoga Plana, ograni�ava se djelatnost po kapacitetu odnosno smanjuje se gradivi dio �estice i izgra�enost gra�evne �estice na obim i veli�inu za koju se može osigurati parkirni prostor na gra�evnoj �estici .

________________________________________________________________________________


�lanak 30. Uvjeti i na�in priklju�enja gra�evnih �estica na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu dati su odredbama to�ke 5. ovih odredbi.

�lanak 31. Smjernice za postavljanje manjih montažnih gra�evina (tipiziranih kioska) i drugih montažnih naprava (nadstrešnice uz autobusna stajališta, konstrukcije za oglašavanje i sl.) odre�uju se odgovaraju�im gradskim propisom. �

1.1.UVJETI ODRE�IVANJA I RAZGRANI�AVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

�lanak 32. Organizacija i namjena površina dana je ukupnim Planom a grafi�ki utvr�ena kartografskim prikazom 1. Plana – Korištenje i namjena površina, a primijenjena terminologija zasniva se na važe�oj zakonskoj regulativi.

�lanak 33. Uvjeti za odre�ivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu zasnovani su na:

- topografskim karakteristikama prostora i ciljevima razvoja turisti�ke zone, - analizi zate�enog stanja u prostoru, prirodnih obilježja i stanja izgra�enosti, - smjernicama održivosti u korištenju i održavanju, te unaprje�enju kvaliteta prostora,

okoliša i života, te - planiranom broju korisnika zone.

�lanak 34.

Osnovno razgrani�enje površina po namjeni postignuto je definiranom mrežom prometnih površina. a uvjetovano je datostima topografije terena i potrebama valorizacije vizualne eksponiranosti lokacije, te zacrtanim ciljevima razvoja. Razgrani�enje pojednih namjena definirano je grafi�kim dijelom Plana. Mikrolokacija razgrani�enja pojedinih zona, utvr�ivati �e se u postupku izdavanja lokacijskih (gra�evnih) dozvola, pri �emu �e se konzultirati ažurno stanje katastarske izmjere i odgovaraju�i tehni�ki propisi. Površine javnih i drugih namjena razgrani�avaju se na na�in i pod uvjetom da na crtama dodira njihov me�usobni utjecaj bude u okviru dopuštenih granica propisanih važe�im zakonima i drugim propisima.

�lanak 35.

________________________________________________________________________________


Na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, razgrani�ene su i prikazane planskom oznakom slijede�e površine:

• stambena namjena – S1, S2, S3, • gospodarska ugostiteljsko turisti�ka namjena:

� T1 - hotel � T2 - turisti�ko naselje � T4 – prate�i ugostiteljski sadržaji bez mogu�nosti smještaja

• sportsko rekreacijska namjena: � gra�evinsko podru�je sportsko rekreacijske namjene sportski centar

Barbariga zapad R7 � zona op�e rekreacije R1 � zona ure�ene plaže R2 � vodne površine – površine maritimne rekreacije R4

• površine infrastrukturnih sustava – IS • prometne površine • pješa�ko servisne površine- PS • pješa�ke površine “lungo mare” - P • javne i zaštitne zelene površine - Z1 i Z2 • šuma posebna namjene La Torre Barbariga – Š3

Stambena namjena

�lanak 36. Zone stambene namjene S1, S2, S3 namijenjene su gradnji, rekonstrukciji i održavanju (dalje u tekstu: gradnja) postoje�ih i planiranih stambenih gra�evina na vlastitim gra�evnim �esticama. Gra�evine stambene namjene koje se grade u ovim zonama mogu biti obiteljske ku�e (do 2 stambene jedinice) i višeobiteljske (do 3 stambene jedinice). Višeobiteljske gra�evine u manjem dijelu ukupne površine imati i prostorije za gospodarsku – poslovnu namjenu u skladu sa posebnim propisima i pod uvjetom da svojim funkcioniranjem ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okoliš za stambene zone (zrak, buka, otpad, otpadne vode) te pod uvjetom da na gra�evnoj �estici osiguravaju mogu�nost parkiranja za planiranu namjenu u skladu sa odredbama ovog Plana.

�lanak 37.

U zonama stambene namjene mogu se graditi i infrastrukturne gra�evine te ure�ivati pješa�ko servisne, parkirališne, garažne, rekreacijske i javne zelene površine, sukladno odredbama ovog Plana, kao i postavljati urbana oprema. U zonama stambene namjene postoji mogu�nost gradnje i pomo�nih gra�evina (garaže, spremišta i sl.) a u skladu sa odredbama ovog Plana.

________________________________________________________________________________


Gospodarska namjena- ugostiteljsko-turisti�ka

�lanak 38. Turisti�ko - ugostiteljska namjena u ovom se Planu utvr�uje kao djelatnost pružanja usluga u turizmu, što zna�i smještaja, prehrane, rekreacije, zabave i sl. vrsta i kapacitet smještaja utvr�eni su planom višeg reda. Površine ugostiteljsko - turisti�ke namjene su površine namijenjene izgradnji pojedina�nih gra�evina ugostiteljsko - turisti�ke namjene T1 – hotela, T2 – turisti�kih naselja te T4 – prate�ih ugostiteljskih sadržaja u skladu sa grafi�kim dijelom Plana - kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina. Za turisti�ko razvojno podru�je Barbariga I i II PPUG Vodnjana (SN GV 4/07) utvr�en je ukupni smještajni kapacitet, maksimalna veli�ina, vrsta, maksimalna bruto gusto�a korištenja:

RED.

BR

LOKALITET VRSTA

KAPACITET

1. BARBARIGA

ZAPAD 1

TURISTI�KO NASELJE – T2

HOTELI – T1 1680

2. BARBARIGA

ZAPAD 2

TURISTI�KO NASELJE – T2

HOTELI – T1 980

�lanak 39. U zonama ugostiteljsko - turisti�ke namjene mogu se graditi i infrastrukturne gra�evine te ure�ivati pješa�ko servisne, parkirališne, garažne, rekreacijske i javne zelene površine, sukladno odredbama ovog Plana, kao i postavljati urbana oprema. Sportsko rekreacijska namjena

�lanak 40. Površine sportsko rekreacijske namjene odre�ene ovim Planom raš�lanjuju se na:

- gra�evinsko podru�je sportsko rekreacijske namjene sportski centar Barbariga zapad R7 - zonu op�e rekreacije Barbariga R1 - zona ure�ene plaže R2, - zone maritimne rekreacije R4

Površine infrastrukturnih sustava �lanak 41.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi i ure�ivati linijske, površinske i druge infrastrukturne gra�evine.

________________________________________________________________________________


Zone infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji gra�evina telekomunikacijske, elektroenergetske, plinoopskrbne i vodoopskrbne mreže te sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Osim u zonama koje su u grafi�kom dijelu Plana ozna�ene kao zone infrastrukturnih sustava, gra�evine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena. Prometne površine

�lanak 42. Prometne površine su površine javne namjene, nerazvrstane ceste, površine u vlasništvu vlasnika gra�evne �estice ili površine na kojima je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do gra�evne �estice. Namijenjene su gradnji javnih i ostalih kolnih i kolno-pješa�kih prometnica. Prikazanom mrežom prometnica u grafi�kom dijelu Plana obuhva�ene su sve planirane prometnice - glavne, sabirne i ostale prometnice. Mrežom prometnica je odre�en planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometnica. Grafi�ki prikaz tog koridora ujedno predstavlja crtu razgrani�enja i dodira zone namjenjene javnim prometnim površinama i zona drugih namjena. Mikrolokacija prometnica odre�enih ovim Planom utvr�uje se u postupku izdavanja lokacijskih (gra�evnih) dozvola, pri �emu su mogu�a minimalna odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko-pravnih odnosa, katastra i sl.

Pješa�ke i pješa�ko servisne površine

�lanak 43. Pješa�ka površina ozna�ena Planom P je obalna šetnica “lungomare” koja se proteže južnim dijelom obuhvata Plana uz obalu. Ukoliko je mogu�e sa aspekta odvijanja interventnog prometa potrebnu je ovu stazu urediti oplo�enjem i ozelenjavanjem. U sklopu obalne šetnice mogu�e je postavljanje urbane opreme i privremenih gra�evina te je njihovo postavljanje potrebno regulirati posebnom odlukom Grada Vodnjana. Pješa�ko servisna površina PS kao pristupni put kroz pejzažno rekreativnu šumu La Torre Barbariga planira se urediti ali ne i asfaltirati.

Zelene površine �lanak 44.

Zelene površine na podru�ju obihvata Plana dijele se na javne zelene površine – Z1 i zaštitne zelene površine – Z2. U zonama javnih zelenih i zaštitnih površina mogu se graditi potrebna infrastrukturna mreža i infrastrukturne gra�evine, ali ne i gra�evine visokogradnje.

�lanak 45. Zone javnih zelenih površina – Z1 ure�ivat �e se kao zone javnih parkova.

________________________________________________________________________________


U zonama javnih parkova ure�ivat �e se parkovne površine izgradnjom pješa�kih staza, dje�jih igrališta, opremanjem potrebnim rekvizitima, te saniranjem postoje�ih i sadnjom odgovaraju�ih novih vrsta biljnog materijala. U sklopu zona javnih zelenih površina – Z1-3 i Z1-4 omogu�ava se ure�enje parkirališta u manjem dijelu ukupne površine zone. U zonama javnih parkova mogu se postavljati manje montažno demontažne prenosive parkovne gra�evine i urbana oprema u skladu sa odgovaraju�om odlukom Grada Vodnjana.

�lanak 46. Planom predvi�ene površine zaštitne zelene površine – Z2 imaju cilj stvaranja tampon zona izme�u sadržaja koje zaštitno zelenilo razdvaja. Zaštitne zelene površine predstavljaju javne negradive površine na kojima nisu mogu�i nikakvi zahvati, ve� je mogu�e isklju�ivo njihovo ure�ivanje saniranjem postoje�eg biljnog materijala i sadnjom odgovaraju�ih novih vrsta, te ure�ivanjem pješa�kih staza i postavljanjem urbane opreme. Šuma posebne namjene La torre Barbariga

�lanak 47. Planom se utvr�uje obuhvat šume posebne namjene - pejzažno-rekreacijska šuma La Torre Barbariga. U šumama posebne namjene mogu se ure�ivati putovi, trim staze, postavljati klupe za sjedenje i boravak, informativne table, putokazi i sanitarni �vorovi. Unutar obuhvata šume posebne namjene La Torre Barbariga do privo�enja planskoj namjeni, posebno se naglašava potreba rekultivacije i održavanja postoje�ih nasada , posebno nasada maslina, ure�enje postoje�eg prilaznog puta sa drvoredom te konzervacija i prezentacija eventualnih arheoloških nalazišta. Postoje�e gra�evine unutar obuhvata šume posebne namjene La torre Barbariga mogu se održavati u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana i posebnim propisima.

Oblici korištenja prostora �lanak 48.

Oblicima korištenja prostora se odre�uju na�ini i mogu�i stupnjevi intervencije u prostoru. Na grafi�kom prikazu Plana 4. 1. „Oblici korištenja“ , razgrani�ene su zone kojima su propisani ovi oblici korištenja:

- dovršeni dio planskog obuhvata - postoje�e izgra�ene zone

- sanacija gra�evina i dijelova naselja

- rekonstrukcija – promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti

- nova gradnja / ure�enje (neizgra�eni dio gra�evinskog podru�ja)

________________________________________________________________________________


Unutar pojedinih zona su dozvoljene samo oni gra�evinski zahvati propisani pripadaju�im oblicima korištenja, te tako�er i održavanje, ure�enje okoliša, i prilagodba, odnosno izgradnja prometne i komunalne infrastrukture u skladu s namjenom.

Dovršeni dio planskog obuhvata �lanak 49.

Postoje�e izgra�ene zone – dovršeni dio planskog obuhvata te je dozvoljeno održavanje postoje�ih gra�evina te ure�enje okoliša, i prilagodba, odnosno izgradnja prometne i komunalne infrastrukture u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

Sanacija gra�evina i dijelova naselja

�lanak 50. Sanacijom se smatra o�uvanje gra�evine uz mogu�nost obnove, sanacija izvornih ostataka gra�evine, vra�anje dijelova gra�evine u prijašnje stanje, uklanjanje neprimjerenih dodataka gra�evini, poštivanje postoje�ih gabarita uz mogu�nost korištenja potkrovlja, a sve prema posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Rekonstrukcija – promjena korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti

�lanak 51. U ovim zonama predvi�ena je rekonstrukcija postoje�ih gra�evina primjenom mjera zaštite sliede�im metodama:

1 - apsolutno o�uvanje gra�evine uz mogu�nost obnove 2 - sanacija izvornih ostataka gra�evine uz rekonstrukciju 3 - vra�anje dijelova gra�evine u prijašnje stanje 4 - uklanjanje neprimjerenih dodataka gra�evini 5 - poštivanje postoje�ih gabarita

a sve u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

Nova gradnja / ure�enje �lanak 52.

Pod novom gradnjom i / ili ure�enjem se podrazumijeva privo�enje prostora planskoj namjeni, u neizgra�enom dijelu gra�evinskog podru�ja prema ukupnim odredbama ovog Plana.

Na�in gradnje �lanak 53.

________________________________________________________________________________


Na�inima izgradnje se razgrani�avaju površine za izgradnju razli�itih uvjeta gra�enja i ure�enja (koeficijenti izgra�enosti, visine i sl). Za njih se odre�uje maksimalna katnost i visine izgradnje, kao i tipološke specifi�nosti u razli�itim zonama obuhvata Plana. Razgrani�enja su prikazana na grafi�kom listu br. 4 b. „Na�in gradnje“.

________________________________________________________________________________


2. UVJETI SMJEŠTAJA GRA�EVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

�lanak 54. Površine smještaja gra�evina gospodarskih djelatnosti odre�ene su kartografskim prikazom 1. Korištenje i namjena površina i uklju�uju prostorne cjeline ugostiteljsko turisti�ke namjene T1 – hotel, T2 – turisti�ko naselje, T4 – prate�i sadržaji ugostiteljsko turisti�ke namjene bez mogu�nosti smještaja. Unutar površina gospodarske namjene, ugostiteljsko-turisti�ke djelatnosti ne mogu se graditi gra�evine niti prostorije stambene namjene. Unutar površina gospodarske namjene, ugostiteljsko-turisti�ke djelatnosti mogu se graditi i ure�ivati sportsko rekreacijske, kolno-pješa�ke i parkirališne površine, te ure�ivati zelene površine i postavljati urbana oprema, sukladno ovim odredbama. U ovim zonama može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i infrastrukturne gra�evine. Gra�evine gospodarske namjene grade se neposrednom provedbom ovog Plana.

�lanak 55.

Na�in korištenja i ure�enja površina iskazan je broj�anim prostornim pokazateljima, koeficijentom izgra�enosti (kig) i koeficijentom iskorištenosti (kis). Najve�i dopušteni broj nadzemnih etaža gra�evina (EN) prikazan je za svaku pojedinu zonu gradnje na kartografskom prikazu 4b.Na�in gradnje.

�lanak 56. Turisti�ko - ugostiteljska namjena, u ovom se Planu utvr�uje kao djelatnost pružanja usluga u turizmu, što zna�i smještaja, prehrane, rekreacije i zabave i sl. Smještajni kapaciteti prema obavezi propisanoj PPUG Vodnjana, moraju se pretežito organizirati kao turisti�ka izgradnja minimalne kategorije 4*. Unutar planske namjene moraju se predvidjeti:

- svi osnovni i prate�i sadržaji u �vrstim gra�evinama,

- infrastrukturni zahvati, - zelene površine,

- prometne površine u funkciji osnovne namjene

- parkiranje.

Gra�evna �estica ugostiteljsko- turisti�ke namjene mora imati izravan pristup na prometnu površinu, biti priklju�ena na komunalnu infrastrukturu, te zadovoljiti sve uvjete propisane ovim Planom i drugim zakonskim propisima. Ovim je Planom položaj i broj gra�evina unutar pojedinog zahvata odre�en na�elno. To�an broj gra�evina unutar pojedinog zahvata, njihov smještaj i udaljenost gra�evog pravca od regulacijskog pravca utvrdit �e se u postupku provo�enja ovog Plana.

________________________________________________________________________________


Ekvivalent postelja po smještajnoj jedinici je 2 postelje za hotelski smještaj i 6 postelja za vile.

�lanak 57. Zahvat T1-1 Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T1-1 predstavlja 1 gra�evnu �esticu za gradnju hotela maksimalnog kapaciteta 100 postelja te prate�ih ugostiteljsko-turisti�kih i uslužnih sadržaja unutar hotela, koji s hotelom tvore zajedni�ku funkcionalnu cjelinu prema posebnim propisima. U sklopu zone ugostiteljsko turisti�ke namjene T1-1 dozvoljena je rekonstrukcija postoje�ih gra�evina u skladu sa slijede�im posebnim uvjetima gradnje:

- maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice (kig) iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti gra�evne �estice (kis) iznosi 0,8 - minimalno 40% gra�evne �estice mora biti hortikulturno ure�eno kao parkovni nasadi

i prirodno zelenilo - za svaku smještajnu jedinicu hotela potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto

na gra�evnoj �estici (na otvorenim parkirnim površinama u sklopu �estice ili u podzemnoj garaži), a za prate�e sadržaje minimalno 1 parkirno mjesto za 50 m2 brutto razvijene površine korisnog prostora

- u sklopu izgradnje smještajnih kao i prate�ih sadržaja dozvoljena je gradnja maksimalno 3 nadzemne i 2 podzemne etaže, a najve�a dopuštena visina iznosi 12 m

�lanak 58. Zahvat T2 - 1 Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-1 predstavlja zonu za smještaj turisti�kog naselja maksimalnog kapaciteta 50 kreveta prema posebnim propisima. U sklopu zone ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-1 dozvoljena je gradnja u skladu sa slijede�im posebnim uvjetima gradnje:

- postoje�e gra�evine u sklopu postoje�e stancije La torre Barbariga mogu se rekonstruirati u funkciji ugostiteljsko-turisti�ke namjene – turisti�kog naselja primjenom mjera zaštite graditeljskog naslje�a slijede�im metodama:

1 - o�uvanje gra�evine uz mogu�nost obnove

2 - sanacija izvornih ostataka gra�evine uz rekonstrukciju

3 - vra�anje dijelova gra�evine u prijašnje stanje

________________________________________________________________________________


4 - uklanjanje neprimjerenih dodataka gra�evini

5 - poštivanje postoje�ih gabarita ,

a sve u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. - uvjetuje se upotreba autohtonih materijala te hortikulturno ure�enje, posebnu

pozornost treba posvetiti odabiru materijala i uskla�ivanju boja fasada što u kona�nici mora prezentirati jedinstvo prostora i arhitektonskog izražaja te skladnost kompleksa U sklopu zahvata turisti�kog naselja T2-1 dozvoljava se održavanje postoje�ih gra�evina stambene namjene.

�lanak 59. Zahvat T2-2 Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-2 predstavlja 1 gra�evnu �esticu za gradnju turisti�kog naselja u sklopu kojega je mogu�a gradnja hotela (minimalno 30% smještajnog kapaciteta) i vila (70% smještajnog kapaciteta), te prate�ih ugostiteljsko-turisti�kih i uslužnih sadržaja unutar hotela i rekreativnih sadržaja koji s hotelom i vilama tvore zajedni�ku funkcionalnu cjelinu prema posebnim propisima. U sklopu zahvata ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-2 posebno se uvjetuju slijede�i uvjeti gradnje:

- najve�i dopušteni ukupni kapacitet zahvata T2-2 iznosi 930 postelja, i to raspodijeljeno na hotel (294 postelje) i 106 vila (najviše 636 postelja)

- hotel može imati maksimalno dvije depandanse (maksimalno tri gra�evine), a vile mogu biti samostoje�e, poluugra�ene ili ugra�ene(maksimalno 5 vila u nizu)

- u sklopu gra�evne �estice dozvoljava se gradnja prate�ih sadržaja za prostore recepcije i uprave, manje sportske, rekreacijske, uslužne, ugostiteljske, trgova�ke, kulturne, zabavne, i sli�ne prate�e sadržaje

- maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice (kig) iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti gra�evne �estice (kis) iznosi 0,8 - najmanja udaljenost gradivog dijela od granica gra�evnih �estica iznosi H/2 - u sklopu izgradnje smještajnih kao i prate�ih sadržaja dozvoljena je gradnja

maksimalno 2 podzemne etaže - maksimalna visina izgradnje na gra�evnoj �estici iznosi 12 m (3 nadzemne etaže),

dok osnovna gra�evina hotela (izuzev depandansi) može izuzetno imati visinu maksimalno 16 m (4 nadzemne etaže) ukoliko se to utvrdi i dozvoli detaljnom krajobraznom analizom i valorizacijom koju je potrebno izraditi prije ishodovanja odobrenja za gradnju

- minimalno 40% gra�evne �estice ugostiteljsko turisti�ke namjene mora biti hortikulturno ure�eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo

- za svaku smještajnu jedinicu potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto na

________________________________________________________________________________


gra�evnoj �estici (na otvorenim parkirnim površinama u sklopu �estice ili u podzemnoj garaži), a za prate�e sadržaje minimalno 1 parkirno mjesto za 50 m2 brutto razvijene površine korisnog prostora

- sadržaji pomo�nog tipa (garaže, praonice, spremišta, kotlovnice i sl.) moraju biti smješteni unutar gabarita osnovnih gra�evina, a sadržaji vrtnih sjenica, otvorenih bazena i sl. moraju biti skladno uklopljeni u ure�enje okoliša.

- interne prometnice unutar gra�evne �estice utvrditi �e se u fazi izdavanja lokacijske dozvole u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela

- arheološke lokalitete unutar zahvata (19 i 20) sa utvr�enim spomeni�kim svojstvima potrebno je valorizirati kao zate�enu povijesnu strukturu te prilikom planiranja izgradnje kvalitetnim rješenjem naglasiti njihovu važnost u organizaciji prostora a sve sa posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela Pod prate�im ugostiteljsko-turisti�kim i uslužnim sadržajima smatraju se ugostiteljski, trgova�ki, uslužni, zabavni, kulturni, rekreacijski, sportski i sli�ni sadržaji kao što su zatvoreni bazen, bar, restoran, dje�ji klub, teretana, fitness, welness, manje specijalizirane trgovine i sli�no.

�lanak 60. Zahvat T2-3 Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-3 predstavlja 1 gra�evnu �esticu za gradnju turisti�kog naselja u sklopu kojega je mogu�a gradnja najviše 15 smještajnih gra�evina (vila) te prate�ih ugostiteljsko-turisti�kih, uslužnih i sportsko rekreativnih sadržaja koji s vilama tvore zajedni�ku funkcionalnu cjelinu turisti�kog naselja prema posebnim propisima.

U sklopu zahvata ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-3 posebno se uvjetuju slijede�i uvjeti gradnje:

- najve�i dopušteni ukupni kapacitet zahvata T2-3 iznosi 90 kreveta i to raspodijeljeno na 15 vila koje mogu biti samostoje�e, poluugra�ene ili ugra�ene(maksimalno 5 vila u nizu) - maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice (kig) iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti gra�evne �estice (kis) iznosi 0,8 - najmanja udaljenost gra�evine od granica susjednih gra�evnih �estica iznosi H/2 - u sklopu izgradnje smještajnih kao i prate�ih sadržaja dozvoljena je gradnja

maksimalno 3 nadzemne i 2 podzemne etaže - maksimalna visina izgradnje svih gradnji na gra�evnoj �estici je 12 m - u sklopu gra�evne �estice omogu�ava se gradnja prate�ih sadržaja za prostore recepcije i uprave, manje sportske, rekreacijske, uslužne, ugostiteljske, trgova�ke, kulturne, zabavne, i sli�ne prate�e sadržaje

________________________________________________________________________________


- minimalno 40% gra�evne �estice mora biti hortikulturno ure�eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo - za svaku smještajnu jedinicu vila potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto na gra�evnoj �estici (na otvorenim parkirnim površinama u sklopu �estice ili u podzemnoj garaži), a za prate�e sadržaje minimalno 1 parkirno mjesto za 50 m2 brutto razvijene površine korisnog prostora

Zahvat T2-4

�lanak 61. Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-4 predstavlja 1 gra�evnu �esticu za gradnju turisti�kog naselja u sklopu kojega je mogu�a gradnja hotela (minimalno 30% smještajnog kapaciteta) i vila (70% smještajnog kapaciteta), te prate�ih ugostiteljsko-turisti�kih i uslužnih sadržaja unutar hotela, i rekreativnih sadržaja koji s hotelom i vilama tvore zajedni�ku funkcionalnu cjelinu prema posebnim propisima. U sklopu zahvata ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-4 posebno se uvjetuju slijede�i uvjeti gradnje:

- najve�i dopušteni ukupni kapacitet zahvata T2-4 iznosi 545 postelja, i to raspodijeljeno na hotel (197 postelja) i 57 vila (najviše 342 postelja)


- maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice (kig) iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti gra�evne �estice (kis) iznosi 0,8 - najmanja udaljenost gra�evine od granica susjednih gra�evnih �estica iznosi H/2 - u sklopu izgradnje smještajnih kao i prate�ih sadržaja dozvoljena je gradnja

maksimalno 3 nadzemne i 2 podzemne etaže - maksimalna visina izgradnje svih gradnji na gra�evnoj �estici je 12 m - u sklopu gradivog dijela gra�evne �estice omogu�ava se gradnja prate�ih sadržaja za

prostore recepcije i uprave, manje sportske, rekreacijske, uslužne, ugostiteljske, trgova�ke, kulturne, zabavne, i sli�ne prate�e sadržaje

- minimalno 40% gra�evne �estice mora biti hortikulturno ure�eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo

- za svaku smještajnu jedinicu vila potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto na gra�evnoj �estici (na otvorenim parkirnim površinama u sklopu �estice ili u podzemnoj garaži), a za prate�e sadržaje minimalno 1 parkirno mjesto za 50 m2 brutto razvijene površine korisnog prostora

- arheološki lokalitet na gra�evnoj �estici (18 – velika groma�a) potrebno je sustavno arheološki istražiti te prezentirati nalaze in situ, zabranjeni su svi gra�evinski radovi u radijusu

________________________________________________________________________________


od 10 m od ruba nalazišta te se propisuje arheološki nadzor u široj zoni lokaliteta – sve pod nadležnosi konzervatorskog odjela

Zahvat T2-5

�lanak 62.

Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-5 predstavlja 1 gra�evnu �esticu za gradnju turisti�kog naselja u sklopu kojega je mogu�a gradnja hotela (minimalno 30% smještajnog kapaciteta) i izgradnja vila (70% smještajnog kapaciteta), te prate�ih ugostiteljsko-turisti�kih i uslužnih sadržaja unutar hotela, i rekreativnih sadržaja koji s hotelom i vilama tvore zajedni�ku funkcionalnu cjelinu prema posebnim propisima. U sklopu zahvata ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-5 posebno se uvjetuju slijede�i uvjeti gradnje:

- najve�i dopušteni ukupni kapacitet zahvata T2-5 iznosi 615 postelja, i to raspodijeljeno na hotel (207 postelja) i 67 vila (najviše 402 postelja)


- maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice (kig) iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti gra�evne �estice (kis) iznosi 0,8 - najmanja udaljenost gra�evine od granica susjednih gra�evnih �estica iznosi H/2 - u sklopu izgradnje smještajnih kao i prate�ih sadržaja dozvoljena je gradnja

maksimalno 3 nadzemne i 2 podzemne etaže - maksimalna visina izgradnje svih gradnji na gra�evnoj �estici je 12 m - minimalno 40% gra�evne �estice mora biti hortikulturno ure�eno kao parkovni nasadi

i prirodno zelenilo - u sklopu gradivog dijela gra�evne �estice omogu�ava se gradnja prate�ih sadržaja za



- graditeljski sklop (10 – vapnenica) na gra�evnoj �estici treba se sanirati i vratiti u prvobitno stanje iz vremena nastanka, a u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela u fazi ishodovanja odobrenja za gradnju

�lanak 63.

Zahvat T2-6

________________________________________________________________________________


Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-6 predstavlja 1 gra�evnu �esticu za gradnju turisti�kog naselja maksimalnog kapaciteta 57 vila (342 postelje) te prate�ih ugostiteljsko-turisti�kih i uslužnih sadržaja u sklopu turisti�kog naselja koji sa turisti�kim naseljem tvore zajedni�ku funkcionalnu cjelinu prema posebnim propisima. U sklopu zahvata T2-6 posebno se uvjetuju slijede�i uvjeti gradnje:

- maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice (kig) iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti gra�evne �estice (kis) iznosi 0,8 - najmanja udaljenost gra�evine od granica susjednih gra�evnih �estica iznosi H/2 - maksimalna visina izgradnje svih gradnji na gra�evnoj �estici je 12 m - u sklopu izgradnje smještajnih kao i prate�ih sadržaja dozvoljena je gradnja

maksimalno 3 nadzemne i 2 podzemne etaže - minimalno 40% gra�evne �estice mora biti hortikulturno ure�eno kao parkovni nasadi

i prirodno zelenilo - u sklopu gradivog dijela gra�evne �estice omogu�ava se gradnja prate�ih sadržaja za



- u dijelu zone u kojem je prema kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, ure�enje i zaštita površina lociran srednjevjekovni kamenolom (17) potrebno je prije ishodovanja odobrenja za gradnju postupiti po mjerama zaštite utvr�enim ukupnim odredbama ovog Plana uz ishodovanje posebnih uvjeta nadležnog konzervatorskog odjela.

�lanak 64. Zahvat T2-7 Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T2-7 predstavlja 1 gra�evnu �esticu za gradnju prate�ih sadržaja ugostiteljsko turisti�ke namjene (sportski, uslužni, ugostiteljski) bez mogu�nosti smještaja. U sklopu zahvata T2-7 posebno se uvjetuju slijede�i uvjeti gradnje:

- maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice (kig) iznosi 0,3 - maksimalni koeficijent iskoristivosti gra�evne �estice (kis) iznosi 0,8 - najmanja udaljenost gra�evine od granica susjednih gra�evnih �estica iznosi H/2 - maksimalna visina izgradnje svih gradnji na gra�evnoj �estici je 12 m - u sklopu izgradnje prate�ih sadržaja dozvoljena je gradnja maksimalno 3 nadzemne i 2

podzemne etaže

________________________________________________________________________________


- minimalno 40% gra�evne �estice mora biti hortikulturno ure�eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo

- za prate�e sadržaje potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto na gra�evnoj �estici (na otvorenim parkirnim površinama u sklopu �estice ili u podzemnoj garaži)

Zahvat T4 �lanak 65.

Zahvat u prostoru ugostiteljsko turisti�ke namjene T4 predstavlja 1 gra�evnu �esticu za gradnju isklju�ivo prate�ih sadržaja ugostiteljsko turisti�ke namjene bez mogu�nosti smještaja. U sklopu ovog zahvata dozvoljena je izgradnja prate�ih sadržaja u kojima se izravno pruža usluga hotelskom gostu: ugostiteljske gra�evine, zabavni i rekreacijski sadržaji (uklju�uju�i igrališta i otvorene bazene), kao i prate�a infrastruktura, te ure�enje pješa�kih staza i okoliša. Unutar ovog podru�ja mogu se urediti sadržaji nužni za funkcioniranje ure�ene plaže, kao i organizirati prate�e službe, a prema odgovaraju�im pravilnicima i propisima. Izgradnja u sklopu zahvata T4 mora odgovarati slijede�im uvjetima:

- gra�evine se mogu graditi isklju�ivo kao slobodnostoje�e - maksimalni koeficijent izgra�enosti gra�evne �estice (kig) iznosi 0,15 - maksimalni koeficijent iskoristivosti gra�evne �estice (kis) iznosi 0,15 - minimalno 60% gra�evne mora biti hortikulturno ure�eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo - za prate�e sadržaje potrebno je osigurati minimalno 1 parkirno mjesto za 50 m2 brutto

razvijene površine korisnog prostora - najmanja udaljenost gra�evine od granica susjednih gra�evnih �estica iznosi H/2 - u sklopu izgradnje prate�ih sadržaja dozvoljena je gradnja maksimalno 1 nadzemne

etaže, a najve�a dopuštena visina iznosi 4 m do vijenca gra�evine - najve�a dopuštena brutto razvijena površina sportskih igrališta iznosi 1500 m²

�lanak 66. Pristup na prometnu površinu prikazan je na kartografskom listu br. 2a Prometna, uli�na i komunalna infrastrukturna mreža: Prometna mreža, s tim da se neposredan pristup do pojedina�nih gra�evina u zoni turisti�kih naselja ostvaruje sustavom internih prometnica koje �e se utvrditi u postupku izdavanja lokacijske dozvole za svaku pojedinu gra�evnu �esticu Smještaj vozila unutar zahvata ugostiteljsko turisti�ke namjene planira se na otvorenim parkiralištima, neposredno uz ulaz i recepciju ili u podzemnim garažama. Sve smještajne i prate�e gra�evine unutar jednog turisti�kog naselja predstavljaju cjelinu u prostornom i ugostiteljsko-turisti�kom smislu, na jednoj gra�evnoj �estici i ne dozvoljava se parcelacija zemljišta za pojedina�ne gra�evine unutar njih.

________________________________________________________________________________


Me�usobna udaljenost smještajnih i gospodarskih gra�evina mora zadovoljiti protupožarne zahtjeve i mjere zaštite od elementarnih nepogoda, ali ne može biti manja od 6 m.

Gradnja ograda �lanak 67.

Gra�evna �estica može biti ogra�ena. Ograde oko gra�evne �estice namijenjene izgradnji gra�evina treba riješiti kao zidane, žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde. Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5 m, osim u slu�aju kada se ograda izvodi uz kombinaciju niskog punog zida (do 1,0 m visine) i transparentne metalne ograde, kada takva ograda može imati ukupnu visinu do 2,0 m. Kod gra�evinskih gra�evna �estica s razlikom u visini terena preko 0,5 m ograda može na pojedinim dijelovima terena biti i viša od 1,5 m, ali ne smije ni na kojem dijelu terena prije�i visinu od 2,0 m. Visina ograde mjeri se od kote kona�no zaravnatog terena i to:

-kod ograde na regulacijskoj liniji od terena uz ogradu izvan gra�evne �estice -kod ostalih ograda (prema susjednim �esticama) od terena uz ogradu unutar gra�evne

�estice. �lanak 68.

Ograda svojim položajem, oblikom i veli�inom ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine te time utjecati na sigurnost prometa.

Oblikovanje gra�evina �lanak 69.

Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštovanja postoje�e strukture u arhitektonskom i urbanisti�kom smislu, odnosno mora biti u suglasju s istim. Kod oblikovanja gra�evina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na odre�enom podru�ju te primjenjivati proporcije i materijale karakteristi�ne za klimu i tradiciju istarskih naselja. Kod planiranja , projektiranja i izgradnje novih dijelova naselja i novih zgrada naglasak je na kvalitetnoj i prepoznatljivoj arhitekturi .

Urbanisti�ko i arhitektonsko stvaranje provesti oblikovanjem volumena zgrada u proporcijama uli�nog niza, kroz formiranje arhitektonske kompozicije iz volumena me�usobno povezanih u skladnu cjelinu.

Nove zgrade funkcionalno i oblikovno saživjeti sa postoje�im urbanim prostorom , daju�i mu urbanu matricu formiranu suvremenim urbanisti�kim i arhitektonskim izrazom , odgovaraju�im vremenu nastajanja .

________________________________________________________________________________


Poželjna je primjena tradicionalnih materijala i arhitektonskih elemenata ili njihova dizajnerska reinterpretacija. Kao karakteristi�ni naro�ito se isti�u elementi zaštite od sunca , kao što su škure, grilje, brisoleji, pergole, tende, trijemovi i sl., arhitektonski elementi kao kolonade, natkrivene ili nenatkrivene terase , te od materijala kamen i specifi�ni opekarski proizvodi kao kanalice .

Krovovi mogu biti kosi oblikovani jednom ili više kosih krovnih ploha, nagibom krovnih ploha prema pokrovu odnosno važe�im tehni�kim propisima ili mogu biti ravni.

Preporu�uje se pokrov kanalicom , naro�itu u kontaktnoj zoni sa zgradama tradicionalne arhitekture

Uvažavanjem specifi�nosti svake gra�evine i postoje�e okolne izgradnje može se oblikovati i druga vrsta krova.U skladu s principima arhitektonskog oblikovanja , ukoliko oblikovanje zgrade zahtijeva definiranje volumena ili pojedinih dijelova volumena , druga�ijom vrstom krova od prethodono opisanog, dopuštena je primjena druga�ijeg oblikovanja krovova odgovaraju�im materijalima, ali cjelokupni postupak mora imati uporište prvenstveno u kvaliteti arhitektonske kompozicije.

Krovovi mogu, u skladu s namjenom gra�evine, biti oblikovani i kao prohodne krovne terase. Izvedba zatvorenog pristupa takvoj terasi stubištem ne smatra se etažam. Na manjem dijelu krovne terase mogu�a je izvedba pergola i takve pergole se ne smatraju etažom.

U cilju korištenja dopunskih izvora obnovljive energije , mogu�a je na dijelu krova izvedba pomo�nih konstrukcija za postavljanje kolektora �ija površina ukupno ne može biti ve�a od 10% površine krova, a ukoliko se solarni kolektori konstruktivno ugra�uju u krovište sukladno odredbama ovog plana, istima može biti pokrivena cijela krovna površina.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRA�EVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

�lanak 70. Na podru�ju obuhvata Plana nisu planirane zone za gradnju javne i društvene namjene ve� se u slu�aju gradnje gra�evina javne i društvene namjene u zonama stambene namjene utvr�ene ovim Planom, uvjeti gradnje utvr�uju se istovjetno onima za gra�evine stambene namjene.

3.1. UVJETI SMJEŠTAJA POVRŠINA I GRA�EVINA SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE

�lanak 71. Površine sportsko rekreacijske namjene odre�ene ovim Planom raš�lanjuju se na:

- gra�evinsko podru�je sportsko rekreacijske namjene sportski centar Barbariga zapad R7

________________________________________________________________________________


- zonu op�e rekreacije Barbariga – R1 - zona ure�ene plaže R2, - zone maritimna rekreacije R4

�lanak 72.

U sklopu gra�evinskog podru�ja sportsko rekreacijske namjene sportski centar Barbariga zapad R7 planirana je gradnja otvorenih i zatvorenih sportskih igrališta i gra�evina prate�e namjene ( klupski prostori, svla�ionice, tehni�ki prostori i sli�ne gra�evine, te manji uslužni i ugostiteljski sadržaji). Zona sportsko rekreacijske namjene R7 graditi �e se u skladu sa sljede�im uvjetima gradnje:

- ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih gra�evina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja,

- najmanje 60% površine tog gra�evinskog podru�ja mora biti ure�eno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- maksimalna visina gra�evina - do 6 m

Gra�evine i gra�evne �estice namijenjene sportskim aktivnostima mogu, pored osnovne namjene, u manjem dijelu površine imati i prostorije kompatibilne gospodarske – poslovne namjene (uslužne, servisne i sl.) te se u ovim zonama mogu graditi i infrastrukturne gra�evine, ali isklju�ivo u svrhu opskrbe rekreacijskih gra�evina. Pod takvim komunalnim gra�evinama podrazumijevati �e se vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl. U ovoj zoni ne mogu se graditi gra�evine stambene namjene niti imati prostorije stambene namjene, kao ni smještajne (hoteli, apartmani i sl.). Promet unutar zone, a tako�er i promet u mirovanju potrebno je riješiti u skladu sa uvjetima propisanim odredbama ovog Plana i prostornog plana šireg podru�ja.

�lanak 73.

U zonama op�e rekreacije R1 ure�ivati �e se putovi, trim staze, klupe za sjedenje i boravak, nadstrešnice, kupališta , informativne table, putokazi i sanitarni �vorovi. Unutar tih zona mogu�e je graditi i komunalne gra�evine, ali isklju�ivo u svrhu opskrbe rekreacijskih gra�evina. Pod takvim komunalnim gra�evinema podrazumijevati �e se vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl. Sve gore navedeni gra�evine svojom izgradnjom ne smiju bitno mijenjati zna�ajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isklju�uje mogu�nost iskr�enja autohtonih i homogenih šumskih površina u svrhu izgradnje gore navedenih gra�evina.

�lanak 74. Zona ure�ene plaže R2 podrazumijeva površinu nadziranu i pristupa�nu svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uklju�ivo i osobama smanjene pokretljivosti. Ve�im je

________________________________________________________________________________


dijelom ure�enog i izmijenjenog prirodnog obilježja, infrastrukturno i sadržajno opremljena (sanitarni ure�aji, tuševi, kabine za presvla�enje, manji ugostiteljski sadržaj i sl.), ozna�ena i zašti�ena s morske strane. Radovi infrastrukturnog i sadržajnog opremanja plaža obuhva�aju:

- mogu�u izgradnju kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije, - izgradnju staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama, te pristupa u more - nanošenje šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), - oblaganje dijelova plaže (sun�ališta) kamenim plo�ama, - izgradnju infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, elektroenergetska, telekomunikacijska, javna rasvjeta), - hortikulturno ure�enje, - postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvla�enje i osmatra�nica za nadzornika plaže, - izgradnju sanitarnih gra�evina, - postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, informativne plo�e i sl.), - mogu�u postavljanje pontona za kupa�e i signalizacije u moru - izgradnja manjih sportskih igrališta i površina za vodene sportove vezanih uz kupalište (skakaonice, tobogani, igrališta za odbojku na pijesku i sl.) - u tu svrhu mogu se graditi potporni i obalni zidovi, - postavljanje naprava za rekreaciju i zabavu.

�lanak 75. Zona maritimne rekreacije R4 odre�ena ovim Planom je morska površina u akvatoriju turisti�ke zone Barbariga zapad I i II te obuhva�a dio akvatorija funkcionalno vezan uz zonu ure�ene plaže na kopnu, koji je namijenjen kupanju i sportovima na vodi, prema važe�im propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati.

Svi radovi u zoni maritimne rekreacije provode se u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana. U morskim zonama maritimne rekreacije isklju�uje se mogu�nost prometa plovila, osim sandolina, pedalina i sli�nih plovila.

4. UVJETI I NA�IN GRADNJE STAMBENIH GRA�EVINA

�lanak 76. Odredbe o uvjetima i na�inu gradnje stambenih gra�evina odnose se na gra�evine stambene namjene S1, S2 i S3 koje �e se graditi u zonama stambene namjene odre�enih kartografskim prikazom 1. Korištenje i namjena površina i u skladu sa Oblicima korištenja i Na�inima gradnje prikazanima na kartografskim prikazima 4.1. i 4.2.

________________________________________________________________________________


Gra�evine stambene namjene grade se neposrednom provedbom ovog Plana.

�lanak 77. Pod gra�evinama stambene namjene,prema ovim odredbama, smatraju se gra�evine i prostori koje su u cijelini ili ve�im dijelom namijenjene stanovanju ( više od 51%) i zadovoljavaju uvjete utvr�ene posebnim propisima. Gra�evine stambene namjene koje se mogu graditi na podru�ju obuhvata ovog Plana su obiteljska ku�a ili ku�a za povremeno stanovanje i višeobiteljska gra�evina. Obiteljskom ku�om ili ku�om za povremeno stanovanje , prema ovim odredbama, smatra se gra�evina isklju�ivo stambene namjene na zasebnoj gra�evnoj �estici, razvijene gra�evinske ( brutto ) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana a u koju površinu se ura�unava i površina pomo�nih gra�evina ( garaže, kotlovnica,drvarnica, spremišta i sl). Višeobiteljskom gra�evinom, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina s najmanje 2 a najviše 3 funkcionalne ( stambene ili poslovne ) jedinice, pri �emu se apartman smatra poslovnom jedinicom. Pomo�nom gra�evinom, prema ovim odredbama, smatra se gra�evina za smještaj vozila - garaža,konoba, ljetna kuhinja, spremište, drvarnica i sli�na gra�evina koja ne predstavlja ure�enje oku�nice, a koja se gradi na gra�evnoj �estici namijenjenoj gradnji osnovne gra�evine neke druge namjene. Pomo�ne gra�evine mogu imati maksimalno jednu nadzemnu etažu bez mogu�nosti podrumske etaže, maksimalnu visinu do sljemena 4,00 m, te maksimalnu tlocrtnu površinu do 36 m2 (uklju�uju�i vijence i sve mogu�e ostale istake) . Pomo�nom gra�evinom smatra se i cisterna, spremnik i sli�na gra�evina, ukoliko je njena visina na najnižoj to�ki kona�no zaravnatog terena uz gra�evinu viša od 1m. Oblik i veli�ina gra�evne �estice

�lanak 78. Oblik i veli�ina gra�evne �estice odre�uju se imaju�i u vidu namjenu i vrstu gra�evina �ija se izgradnja na �estici planira, prometnu površinu s koje se osigurava naposredan pristup na gra�evnu parcelu, susjedne gra�evne �estice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete gra�enja i druge elemente od zna�aja za odre�ivanje oblika gra�evne �estice.

Oblik i veli�ina gra�evne �estice moraju biti takvi da zadovoljavaju posebne odredbe ovoga Plana ,osnovne standarde urbanisti�ke prakse u pogledu mogu�nosti smještaja gra�evina i priklju�enja na prometnice i infrastrukturu, te o�uvanja morfologije i tipologije ve� izgra�enih dijelova gra�evnih podru�ja, pri �emu odnos najduže i najkra�e stranice (grani�ne linije) gra�evne �estice ne smije prelaziti omjer 1: 4.

________________________________________________________________________________


�lanak 79. Gradivi dio osnovne gra�evine Pod gradivim dijelom gra�evne �estice, prema ovim odredbama,smatra se dio gra�evne �estice unutar kojeg se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na gra�evnoj �estici osim izgradnje koja predstavlja ure�enje gra�evne �estice. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju slobodnostoje�ih gra�evina vrste obiteljska ku�a i višeobiteljska gra�evina odre�uje se tako da je gra�evina s jedne ili više strana odre�ena gra�evnim pravcem, a od granice susjedne gra�evne �estice mora biti udaljena najmanje 3,0 m za gra�evine s jednom nadzemnom etažom , 4,0 za gra�evine s dvije nadzemne etaže odnosno 5,0 m za sve ostale gra�evine. Otvori na gra�evini ne smiju se izvoditi na udaljenosti manjoj od 3 metra prema granici susjedne gra�evne �estice kod gra�evina s dvije, odnosno 4 metra kod gra�evina s tri nadzemne etaže. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju interpolirane gra�evine-poluugra�ene gra�evine može se odrediti na granici susjedne �estice ukolilo je susjedna �estica javna, parkovna odnosno prometna površina. Gradivi dio gra�evne �estice za gradnju interpolirane gra�evine može se odrediti do granica susjedne gra�evne �estice namijenjene izgradnji gra�evine visokogradnje, ukoliko se prema toj parceli ne izvode otvori, te ukoliko se takvom izgradnjom ne narušavaju bitni zahtijevi za gra�evinu u postoje�im susjednim objektima.

�lanak 80.

Gradivi dio pomo�ne gra�evine Gradivi dio pomo�ne gra�evine koja se gradi izvan površine gradivog dijela osnovne gra�evine odre�uje se :

- unutar površine uz regulacijski pravac i me�a sa susjednim gra�evnim �esticama, širine najviše 6,0 m ra�unaju�i od regulacijskog pravca, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uz regulacijski pravac.

- unutar površine uz granicu susjednih gra�evnih �estica nasuprot regulacijskom pravcu, širine najviše 6,0 m ra�unaju�i od iste granice duž �itave te granice.

Prilikom gradnje bazena na gra�evnoj �estici, isti mora biti udaljen od granice gra�evne �estice minimalno 3m.

Gra�evni pravac

�lanak 81. Gra�evni pravac gra�evina stambene namjene odre�uje se na udaljenosti od maksimalno 15 m od regulacione linije. Gra�evni pravac kod izgradnje pojedinih gra�evina stambene namjene može se odrediti i na udaljenosti ve�oj od 15 m od regulacione linije u slijede�im slu�ajevima:

- ukoliko gra�evna �estica za izgradnju pojedina�ne gra�evine ima takav oblik da se tlocrt gra�evine ne može razviti na udaljenosti manjoj od 15 m od regulacione linije,

________________________________________________________________________________


- ukoliko nepogodna konfiguracija tla ne omogu�ava izgradnju na udaljenosti manjoj od 15 m od regulacione linije, - ukoliko se objekt gradi u okružju postoje�ih ili planiranih gra�evina bilo koje namjene, a kojima je udaljenost gra�evne linije ve�a od 15 m od regulacione linije, - kod rekonstrukcije postoje�ih gra�evina, - kod izgradnje uz javnu cestu, drugu javnu prometnu površinu i infrastrukturu drugih vrsta prometa za koje se prema posebnim propisima uvjetuju posebna rastojanja gra�evne od regulacione linije.

�lanak 82. Zone stambene namjene ozna�ene oznakom S1, a koje se prema oblicima korištenja prikazanim na kartografskom prikazu 4.a. Oblici korištenja nalaze se u “postoje�oj izgra�enoj zone – dovršeni dio planskog obuhvata” namijenjene su održavanju postoje�ih gra�evina te maksimalna visina ne može biti ve�a od 7.5 m odnosno svaka pojedina�na gra�evine ne smije biti viša od visine koja je utvr�ena kao postoje�a.

�lanak 83.

Zone stambene namjene ozna�ene u grafi�kom dijelu Plana oznakom S2, a koje se prema oblicima korištenja prikazanim na kartografskom prikazu 4.a. Oblici korištenja nalaze u zoni “planirane gradnje” predvi�ene su za gradnju višeobiteljskih gra�evina sa 2 do 3 stambene jedinice kao slobodnostoje�e i poluugra�ene gra�evine. Za gradnju gra�evina stambene namjene u ovim zonama potrebno je poštivati slijede�e uvjete gradnje:

- veli�ina gra�evne �estice: - min 600 m2 - broj stambenih jedinica: - maksimalno 3 - koeficijent izgra�enosti i koeficijent iskoristivosti:

- za slobodnostoje�e gra�evine: “kig” za gra�evne �estice površine od 600 m2 do 800 m2 jednak je zbiru 210 m2 i 25% površine gra�evne �estice iznad 500 m2 , a “kis” iznosi 0.85 “kig” za gra�evne �estice iznad 800 m2 jednak je zbiru 285 m2 i 20% površine gra�evne �estice iznad 800 m2 a “kis” iznosi 0.70,

- za poluugra�ene gra�evine:

“kig” za gra�evne �estice površine iznad 400 m2 jednak je zbiru 196 m2 i 30% površine gra�evne �estice iznad 400 m2, a “kis” iznosi 1.20

- broj parkirališnih/garažnih mjesta: - minimalno 1 PM/stanu - maksimalna visina: - max 10 m

________________________________________________________________________________


- broj etaža: - max 3 nadzemne i 2 podzemne etaže - gra�evni pravac : - min 5 m , - hortikulturno ure�enje gra�evne �estice: - min 30 % - mogu se graditi pomo�ne gra�evine u skladu sa ovim odredbama

U sklopu gra�evnih �estica stambene namjene S2 dozvoljava se rekonstrukcija postoje�ih gra�evina.

�lanak 84.

Zone stambene namjene ozna�ene u grafi�kom dijelu Plana oznakom S3, a koje se prema oblicima korištenja prikazanim na kartografskom prikazu 4.a. Oblici korištenja nalaze u zoni “planirane gradnje” predvi�ene su za gradnju višeobiteljskih gra�evina i obiteljskih ku�a u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

Za gradnju ovih gra�evina potrebno je poštivati slijede�e uvjete gradnje: - veli�ina gra�evne �estice:

- za obiteljske ku�e: - minimalno 320 m2 maksimalno 500 m2 za slobodnostoje�e gra�evine - minimalno 240 m2 maksimalno 400 m2 za poluugra�ene gra�evine - minimalno 200 m2 maksimalno 350 m2 za ugra�ene gra�evine

- za višeobiteljske gra�evine : - minimalno 600 m2 za slobodnostoje�e gra�evine

- broj stambenih jedinica: - maksimalno 2 za obiteljske ku�e - maksimalno 3 za višeobiteljske gra�evine

- koeficijent izgra�enosti i koeficijent iskoristivosti:

- za slobodnostoje�e gra�evine: “kig” za gra�evne �estice površine od 320 m2 do 500 m2 jednak je zbiru 160 m2 i

30% površine gra�evne �estice iznad 300 m2 a “kis” iznosi 1.00 “kig” za gra�evne �estice površine od 500 m2 do 800 m2 jednak je zbiru 210 m2

i 25% površine gra�evne �estice iznad 500 m2 a “kis” iznosi 0.85, “kig” za gra�evne �estice iznad 800 m2 jednak je zbiru 285 m2 i 20% površine

gra�evne �estice iznad 800 m2 a “kis” iznosi 0.70, - za poluugra�ene gra�evine: “kig” za gra�evne �estice površine od 240 m2 do

400 m2 jednak je zbiru 132 m2 i 40% površine gra�evne �estice iznad 240 m2 a “kis” iznosi 1.35

- za ugra�ene gra�evine: “kig”za gra�evne �estice površine od 200 m2 do 350 m2 jednak je zbiru 130 m2 i 50% površine gra�evne �estice iznad 200 m2 a “kis” iznosi 1.80

________________________________________________________________________________


- broj parkirališnih/garažnih mjesta: - min 1 PM/stanu - max visina: - max 7.5 m za obiteljske ku�e i višeobiteljske gra�evine - broj etaža: - max 2 nadzemne i 2 podzemne etaže za sve gra�evine

- gra�evni pravac : - min 3 m - hortikulturno ure�enje gra�evne �estice: - min 20 % gra�evne �estice

- gradnja pomo�nih gra�evina: - ne dozvoljava se

�lanak 85. Gra�evne �estice stambene namjene moraju imati neposredan pristup na prometnu površinu u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana.

�lanak 86.

U zonama stambene namjene mogu se graditi i infrastrukturne gra�evine te ure�ivati pješa�ko servisne, parkirališne, garažne, rekreacijske i javne zelene površine, sukladno odredbama ovog Plana, kao i postavljati urbana oprema. Oblikovanje gra�evina

�lanak 87. Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštovanja postoje�e strukture u arhitektonskom i urbanisti�kom smislu, odnosno mora biti u suglasju s istim. Kod oblikovanja gra�evina stambene namjene moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na odre�enom podru�ju te primjenjivati proporcije i materijale karakteristi�ne za klimu i tradiciju istarskih naselja. Urbanisti�ko i arhitektonsko stvaranje provesti oblikovanjem volumena zgrada u proporcijama uli�nog niza, kroz formiranje arhitektonske kompozicije iz volumena me�usobno povezanih u skladnu cjelinu.

Nove zgrade funkcionalno i oblikovno saživjeti sa postoje�im urbanim prostorom , daju�i mu urbanu matricu formiranu suvremenim urbanisti�kim i arhitektonskim izrazom , odgovaraju�im vremenu nastajanja . Poželjna je primjena tradicionalnih materijala i arhitektonskih elemenata ili njihova dizajnerska reinterpretacija. Kao karakteristi�ni naro�ito se isti�u elementi zaštite od sunca , kao što su škure, grilje, brisoleji, pergole, tende, trijemovi i sl., arhitektonski elementi kao kolonade, natkrivene ili nenatkrivene terase , te od materijala kamen i specifi�ni opekarski proizvodi kao kanalice .

�lanak 88. Krovovi mogu biti kosi oblikovani jednom ili više kosih krovnih ploha, nagibom krovnih ploha prema pokrovu odnosno važe�im tehni�kim propisima ili mogu biti ravni odnosno kombinacija kosog i ravnog krova.

________________________________________________________________________________


Preporu�uje se pokrov kanalicom, naro�itu u kontaktnoj zoni sa zgradama tradicionalne arhitekture

Uvažavanjem specifi�nosti svake gra�evine i postoje�e okolne izgradnje može se oblikovati i druga vrsta krova.U skladu s principima arhitektonskog oblikovanja , ukoliko oblikovanje zgrade zahtijeva definiranje volumena ili pojedinih dijelova volumena , druga�ijom vrstom krova od prethodono opisanog, dopuštena je primjena druga�ijeg oblikovanja krovova odgovaraju�im materijalima, ali cjelokupni postupak mora imati uporište prvenstveno u kvaliteti arhitektonske kompozicije.

Krovovi mogu, u skladu s namjenom gra�evine, biti oblikovani i kao prohodne krovne terase. Izvedba zatvorenog pristupa takvoj terasi stubištem ne smatra se etažam. Na manjem dijelu krovne terase mogu�a je izvedba pergola i takve pergole se ne smatraju etažom.

U cilju korištenja dopunskih izvora obnovljive energije , mogu�a je na dijelu krova izvedba pomo�nih konstrukcija za postavljanje kolektora �ija površina ukupno ne može biti ve�a od 10% površine krova, a ukoliko se solarni kolektori konstruktivno ugra�uju u krovište sukladno odredbama ovog plana, istima može biti pokrivena cijela krovna površina.

Gradnja ograda �lanak 89.

Gra�evna �estica stambene namjene može biti ogra�ena. Ograde oko gra�evne �estice namijenjene izgradnji gra�evina treba riješiti kao zidane, žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde. Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5 m, osim u slu�aju kada se ograda izvodi uz kombinaciju niskog punog zida (do 1,0 m visine) i transparentne metalne ograde, kada takva ograda može imati ukupnu visinu do 2,0 m. Kod gra�evinskih gra�evna �estica s razlikom u visini terena preko 0,5 m ograda može na pojedinim dijelovima terena biti i viša od 1,5 m, ali ne smije ni na kojem dijelu terena prije�i visinu od 2,0 m. Visina ograde mjeri se od kote kona�no zaravnatog terena i to:

-kod ograde na regulacijskoj liniji od terena uz ogradu izvan gra�evne �estice -kod ostalih ograda (prema susjednim �esticama) od terena uz ogradu unutar gra�evne

�estice. �lanak 90.

Ograda svojim položajem, oblikom i veli�inom ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine te time utjecati na sigurnost prometa.

UVJETI ZA SMJEŠTAJ VOZILA

�lanak 91.

________________________________________________________________________________


Smještaj vozila kod gra�evinskih �estica namijenjenih gradnji gra�evina koje imaju neposredni kolni prilaz s prometne površine odre�uje se unutar gra�evinske �estice u pomo�nim gra�evinama za smještaj vozila - garažama ili na otvorenom parkiralištu. Ako se u okviru gra�evne �estice ne može osigurati broj parkirnih mjesta prema odredbama ovoga Plana, ograni�ava se djelatnost po kapacitetu odnosno smanjuje se gradivi dio �estice i izgra�enost gra�evne �estice na obim i veli�inu za koju se može osigurati parkirni prostor na gra�evnoj �estici .

5. UVJETI URE�ENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJU�IM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

�lanak 92. Ovim Planom utvr�ene su trase, koridori i gra�evine prometnih, telekomunikacijskih, energetskih i vodnogospodarskih sustava. Elementi prometne i infrastrukturne mreže utvr�eni Planom smatraju se shematskim, dok �e se njihova mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja odobrenja za gradnju. Prikaz prometnih površina u grafi�kom dijelu Plana temelji se na odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) . Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit �e budu�e potrebe obuhva�enog podru�ja za plansko razdoblje na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih �e se izdavati lokacijske (gra�evne) dozvole iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehni�kog ili tehnološkog napretka, odnosno budu�ih novih saznanja. Projektnu dokumentaciju infrastrukturnih mreža unutar obuhvata cestovnog koridora županijske ceste 5115 potrebno je izraditi u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste.

�lanak 93. Mjesto i na�in priklju�ivanja gra�evina na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu odredit �e nadležno tijelo ili trgova�ko društvo uz primjenu odgovaraju�ih propisa, kao i uobi�ajenih pravila graditeljske struke, u postupku izdavanja lokacijske (gra�evne) dozvole.

�lanak 94. Mjesto i na�in opremanja zemljišta komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom prikazani su odgovaraju�im prikazima grafi�kog dijela Plana koji utvr�uju uvjete gradnje infrastrukturne mreže, a opisani su i u odgovaraju�im poglavljima tekstualnog dijela.

________________________________________________________________________________


Komunalnu infrastrukturu potrebno je planirati prvenstveno u nogostupu ili zaštitnom pojasu Županijske ceste 5115, ukoliko je to mogu�e, u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste.

�lanak 95. Rješenja temeljem kojih �e se izdavati odobrenja za gra�enje (lokacijske/gra�evne dozvole) javnih i internih prometnica, te ostale infrastrukturne mreže iznimno mogu djelomi�no odstupiti od planiranih trasa, ukoliko se ukaže potreba zbog tehni�kog ili tehnološkog napretka, odnosno budu�ih novih saznanja, odnosno ukoliko �e to predstavljati racionalnije rješenje, pri �emu je potrebno uvažavati usvojene propise i standarde, te pravila tehni�ke prakse.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE Cestovni promet

�lanak 96. Izgradnja novih prometnica i rekonstrukcija postoje�ih može se vršiti samo u skladu s lokacijskim (gra�evnim) dozvolama za prometnice, izdatim temeljem odredaba ovog Plana, te odredaba posebnih propisa. Lokacijskom dozvolom mogu�e je utvrditi interne prometne površine koje nemaju javni karakter, a u skladu s odredbama ovog plana koje se odnose za prometne površine. Gra�evna �estica ili obuhvat zahvata prometnice mora biti prostorno definirana lokacijskom (gra�evnom) dozvolom naro�ito s elementima osovine i križanja, popre�nim profilima i niveletom.

�lanak 97. Širina zaštitnog pojasa postoje�e javne ceste na podru�ju obuhvata Plana (ŽC 5115) utvr�ena je odredbama posebnog propisa i prikazana u grafi�kom dijelu plana. Projektnu dokumentaciju infrastrukturnih mreža unutar obuhvata cestovnog koridora županijske ceste 5115 potrebno je izraditi u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste. Prilikom projektiranja glavnih, sabirnih i ostalih stambenih prometnica te raskrižja koje iste �ine me�usobno, potrebno je pridržavati se slijede�ih zakona, propisa, uredbi i normi:

• Zakon o prostornom ure�enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) • Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) • Zakon cestama (NN 84/11) • Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11) • Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (NN 53/02) • Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta (NN 25/98, 162/98)

________________________________________________________________________________


• Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa (NN 110/01) • Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05) • Pravilnik o osiguranju pristupa�nosti gra�evina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 151/05, 61/07) • Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priklju�aka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) • Pravilnik o autobusnim stajalištima (NN 119/07) • Tehni�ki propis za betonske konstrukcije (NN 101/05, 85/06, 64/07) • Tehni�ki propis za cement za betonske konstrukcije (NN 64/05, 74/06) • Pravilnik o tehni�kim normativima za projektiranje i izvo�enje završnih radova u gra�evinarstvu (Sl. list, broj: 21/90) • Eurokod 1 – Osnove prora�una i djelovanja konstrukcija • Eurokod 2 – Prora�un betonskih konstrukcija

U slu�aju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat �e se odgovaraju�i važe�i propis.

�lanak 98. Ovim se planom utvr�uju slijede�e prometne površine :

- glavne prometnice naselja - sabirne prometnice naselja - stambene (ostale) prometnice naselja

Glavne prometnice naselja �lanak 99.

Glavnu prometnicu naselja predstavlja postoje�a županijska cesta Ž 5115 Fažana-stara Barbariga koja prolazi kroz gra�evinsko podru�je stambeno turisti�kog naselja Betiga-Barbariga te izdvojeno gra�evinsko podru�je ugostiteljsko turisti�ke namjene Barbariga zapad.

U skladu sa PPIŽ, u grafi�kom prilogu Plana 2.1. prikazan je infrastrukturni koridor postoje�e ŽC 5115 koji je namijenjen za smještaj gra�evina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan gra�evinskog podru�ja.

Postoje�a glavna prometnica ima funkciju dovo�enja i odvo�enja cestovnog prometa na podru�je naselja Barbariga. Prilikom rekonstrukcoje postoje�e ŽC 5115 planirani koridor prikazan na grafi�kom prilogu 2.1. projektirati u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste. Na županijsku cestu 5115 koja prolazi kroz naselje Barbariga priklju�uju se nove sabirne prometnice naselja kako je utvr�eno u grafi�kom prilogu 2.1.

________________________________________________________________________________


Kod projektiranja novih priklju�aka sabirnih prometnica naselja, potrebno je u svemu poštivati odrednice Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama te Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju priklju�aka i prilaza na javnu cestu. Pristup gra�evnih �estica koje se nalaze neposredno uz javnu cestu koja prolazi kroz gra�evno podru�je (županijska cesta) utvr�uje se temeljem ovih odredbi i posebnih propisa u skladu sa prethodno ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste. U zemljišnom pojasu javne ceste u skladu sa posebnim propisom nije mogu�a izgradnja gra�evina visokogradnje. Sabirne prometnice naselja

�lanak 100. Sabirne ulice – kao postoje�e ceste �e se rekonstruirati sukladno profilima unutar planiranih koridora. Prikazani su maksimalni profili u planiranim koridorima, dok se u stvarnosti profili mogu smanjiti do kolnika minimalne širine 5,5 m za dvosmjerni promet te obostrano ili samo sa jedne strane ulice nogostup minimalne širine 1,6 m. Sabirne ulice moraju omogu�iti i pristup komunalnim, vatrogasnim i vozilima hitne pomo�i. Ostale stambene prometnice

�lanak 101. Ostale stambene prometnice su ulice u izgra�enim stambenim dijelovima naselja na koje se neposredno priklju�uju gra�evinske �estice i koje promet odvode do sabirnih odnosno glavnih mjesnih ulica. Stambene ulice predstavljaju i pristupne ceste budu�ih turisti�kih naselja koje su utvr�ene u grafi�kom prilogu 2.1.. Gra�evna �estica mora imati neposredni priklju�ak na prometnu površinu koja je odre�ena u grafi�kom dijelu Plana ili koja �e biti utvr�ena lokacijskom dozvolom u skladu sa odredbama ovog plana. Stambene ulice moraju omogu�iti pristup komunalnim, vatrogasnim i vozilima hitne pomo�i. U slu�aju kada se izme�u gra�evinske i javne prometne površine izvedene odnosno planirane druge javne površine /parkiralište, zeleni pojas, odvodni jarak i drugo/ kolni i pješa�ki ulaz se omogu�ava preko tih javnih površina.

�lanak 102. Kolni priklju�ak - prilaz gra�evnoj �estici mora biti prostorno potpuno definiran:

- elementima postoje�e izgra�ene prilazne javne prometne površine, - elementima novoplanirane prilazne javne prometne površine,

u skladu s grafi�kim prikazima odnosno odredbama Plana. Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važe�im propisima.

�lanak 103.

________________________________________________________________________________


Kod gra�evnih �estica uz križanje prometnica nižeg reda - stambene ulice i sl., kolni ulaz se dozvoljava uz granicu gra�evne �estice koja je udaljenija 5 m od križanja. Kod gra�evnih �estica uz križanje prometnica sabirnih i glavnih mjesnih ulica, kolni ulaz mora biti udaljen od po�etka križanja ulica najmanje 10 metara, ako posebnim propisima nije druga�ije odre�eno, s izuzetkom kod rekonstrukcije postoje�ih gra�evina kod kojih se regulaciona i gra�evni pravac podudaraju, gdje kolni ulaz može biti zadržan na istome mjestu na kojem se nalazi.

�lanak 104. Dužina kolnog ulaza standardno iznosi 6 m, a kolni ulaz može biti i duži ako se u gra�evini ili na gra�evnoj �estici obavlja poslovna djelatnost i kolni ulaz koriste teretna vozila i druga vozila ve�eg gabarita. Izuzetno, kolni ulaz na koji se bez zaustavljanja može stupiti sa javnih cesta i sabirnih ulica, može biti i manje dužine, ako prostorne mogu�nosti gra�evne �estice ne omogu�avaju dužinu kolnog ulaza od 6 m, odnosno ako je postoje�a gra�evina na gra�evnoj �estici tako locirana da se ne može ostvariti kolni ulaz standardne dužine.

�lanak 105. Gra�evnu �esticu ili obuhvat zahvata u prostoru, prometne površine �ine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, obložni zidovi, rigoli, bankine, pješa�ke površine i kolnik. Prometnice projektirati za ra�unsku brzinu V=50 km/h iznimno v= 40 km/h. Horizontalne elemente osovina definirati �istim kružnim krivinama, prijelaznicama tipa "klotoide", te me�upravcima. Niveletu prometnica treba utvrditi na na�in da prati postoje�u okolnu izgra�enost, postoje�e priklju�ke, konfiguraciju terena, te da zadovoljava vozno-dinami�ke elemente propisane Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa . Popre�ni nagibi prometnica su jednostrešni, a vitoperenje kolnika odvija se oko osi prometnice. Minimalni popre�ni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do najviše 5,0% u krivini. Preporu�uje se nagib nogostupa 2.00%, sa nagibom prema kolniku, radi odvodnje oborinskih voda u oborinsku kanalizaciju. Odvodnja oborinskih voda je uvjetovana je popre�nim i uzdužnim profilom prometnice.

�lanak 106. Prometne površine koje su prikazane u grafi�kom dijelu plana izradit �e se od asfaltnih materijala, a rubove završiti ivi�njakom.

�lanak 107.

________________________________________________________________________________


Prometnice projektirati i izgraditi na na�in da udovolje svojoj namjeni, važe�im propisima i standardima te zahtjevima sigurnosti prometa. Kod oblikovanja prometnica potrebno je pridržavati se Pravilnika o osiguranju pristupa�nosti gra�evinama osobama sa invaliditetom i smanjene.

�lanak 108.

Do izdavanja lokacijskih dozvola za prometne površine, gra�evne �estice drugih namjena moguse osnivati do crte koja ozna�ava planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometne površine. Po izdavanju lokacijskih dozvola za prometne površine, te na temelju njih i ažuriranog stanja katastarske izmjere, gra�evne �estice drugih namjena mogu se osnivati do granica gra�evne (katastarske) �estice prometne površine.

�lanak 109. Prometno rješenje utvrditi �e se prometnim projektom a sve u skladu sa Pravilnikom o prometnim znakvima i signalizaciji na cestama.

Promet u mirovanju �lanak 110.

Na podru�ju obuhvata Plana nije predvi�eno javno parkiralište kao zasebna zona va� se dio parkirnih površina predvi�a u sklopu prometnica te u sklopu zelenih površina Z1-3 i Z1-4. Parkiranje se planira u sklopu gra�evinskih �estica osnovne namjene uz slijede�e uvjete smještaja minimalnog broja parkirinih mjesta:

NAMJENA - DJELATNOST MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH/GARAŽNIH MJESTA

stambena 1 PM na stambenu jedinicu (stan, apartman,)

ugostiteljsko-turisti�ka (smještaj) 1 PM na smještajnu jedinicu (hotelska soba, smještajna jedinica vile)

ugostiteljsko-turisti�ka - prate�i sadržaji

1 PM na na svakih 50 m2 GBP prate�ih sadržaja

poslovna i društvena namjena min 1 PM + 1PM na svakih 50 m2 GBP trgova�ka i proizvodna namjena min 2 PM + 1PM na svakih 50 m2 GBP prodajnog ili

radnog prostora sportsko-rekreacijska 0,20 / na 1 korisnika Za sve parkirališne površine ve�e od 5 PM potrebno je parkirališnu površinu ozeleniti stablašicama po standardu 1 stablo na 5 PM.

________________________________________________________________________________


U koridorima sabirnih i stambenih prometnica mogu�e je projektirati uli�no parkiranje uzdužno, koso ili okomito na njenu os. Parkirališna mjesta za osobne automobile su dimenzija 5 x 2,5 m.

Pješa�ke površine

�lanak 111. Pješa�ke površine su nogostupi uz novoplanirane prometnice su min. širine 1.25 kod obostranihnogostupa odnosno 1.6 m kod jednostranih nogostupa. Pješa�ki putovi i staze ure�uju se i u sklopu površina stambene namjene, zašti�enog zelenila, rekreacijskih zona i šumskih površina, primarno koriste�i postoje�e puteve. Samostalne pješa�ke staze minimalne su minimalne širine od 2,0 m. Sve pješa�ke površine trebaju imati primjerenu završnu obradu hodne površine i moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom. Najmanja visina slobodnog profila pješa�kog puta je 3,0 m. Javni pješa�ko cestovni pristup prema moru minimalne širine 15 m ozna�en kao pješa�ko servisna površina, može se asfaltirati kao prometnica. Pješa�ko servisna površina PS predstavlja pristupni put kroz pejzažno rekreativnu šumu La Torre Barbariga. Planira se njeno ure�enje ali ne i asfaltiranje.

�lanak 112. Trgovi i druge ve�e pješa�ke površine Na podru�ju obuhvata Plana omogu�ava se gradnja internih trgova i drugih površina namijenjenih prometu pješaka u sklopu zahvata ugostiteljsko turisti�ke namjene hotela i turisti�kih naselja. Omogu�ava se i gradnja pješa�ko servisnih površina koje nisu posebno prikazane u grafi�kom dijelu Plana. Trgovi i pješa�ke površine poplo�avaju se betonskim prefabriciranim elementima, kamenim plo�ama ili drugim materijalom predvi�enim idejnim rješenjem. Na trgovima i drugim pješa�kim površinama mogu se postavljati elementi urbane opreme.

5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE 5.2.1.Telekomunikacije

�lanak 113. Mjesto i na�in priklju�enja gra�evnih �estice na TK mrežu vidljivi su iz grafi�kog te iz tekstualnog dijela Plana, graf. Prilog 2.2.

�lanak 114. Izgradnjom TK mreže, sukladno Zakonu o telekomunikacijama, izvršiti �e se slijede�e:

� TK kanalizacija �e se smjestiti u plo�nike ili bankine uz iste. � izgraditi �e se kabelska TK mreža kroz TK kanalizaciju.

________________________________________________________________________________


� izgraditi �e se priklju�ni TK ormari za svaku parcelu. Ormari �e se smjestiti na granici parcele i biti �e okrenuti prema prometnici.

U skladu sa Odredbama PPIŽ, samostoje�i antenski stupovi ne smiju se postavljati i graditi unutar gra�evinskih podru�ja naselja i izdvojenih gra�evinskih podru�ja, niti na udaljenosti manjoj od 400 m od granica tih podru�ja.

Svi radovi trebaju biti izvedeni u skladu sa važe�im Zakonom o prostornom ure�enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i Zakonom o elektroni�kim komunikacijama (NN 73/08) i važe�im tehni�kim propisima i uvjetima iz oblasti telekomunikacija.

5.3.UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

5.3.1.Elektroopskrba �lanak 115.

Mjesto i na�in priklju�enja gra�evnih �estica na elektroenergetsku mrežu vidljivi su iz grafi�kog te iz tekstualnog dijela Plana. Za priklju�enje zone na elektroenergetsku mrežu potrebno je izvesti slijede�e: � Sve nove trafostanice predvi�ene su kao slobodnostoje�e gra�evine na posebnim parcelama

ili su smještene unutar gra�evine druge namjene u podzemnoj garaži. Trafostanice �e biti tipske sa srednjenaponskim blokom koji se sastoji iz dva (do �etri ) vodna i jednim (do dva ) trafo polja.

� Minimalna parcela za izgradnju samostoje�e trafostanice mora imati dimenzije 5x7m, te mora duljom stranom biti orjentirana na prometnu površinu.

� Niskonaponski razvod sastojati �e se iz NN trafo polja ( do dva ) s pripadaju�im razvodnim poljem sastavljenim od osam NN izvoda.

� Trase novih 20 kV kabela predvi�ene su po javnim površinama ili po ve� definiranim trasama uz trasu kanalizacionog sustava Bale. Uz navedeni kanalizacijski sustav ve� su postavljene odgovaraju�e cijevi za naknadno uvla�enje 20 kV kabela uz minimalne gra�evinske radove.

� Kako su na razmatranom podru�ju u tijeku pripreme za skorašnji prijelaz sa sadašnjeg sustava napajanja tj. 110/35/10 kV na 110/20 kV dakle na postepeno ukidanje 10 kV naponskog nivoa i uvo�enje novog 20 kV naponskog nivoa, sva planirana srednjenaponska oprema treba biti predvi�ena za 20kV naponski nivo ( srednjenaponski dio trafostanica i srednjenaponski kabeli ). U slu�aju rekonstrukcija postoje�ih trafostanica potrebno je planirati zamjenu eventualno postoje�e 10 kV opreme s 20 kV opremom.

________________________________________________________________________________


� Postoje�i dalekovod 10(20) kVA zamijeniti �e se podzemnim 20 kV kabelom položenim u trup ceste.

� Novu niskonaponsku mrežu potrebno je izvoditi kabelima tipa PP00-A 4x150 mm2 ; 0,6/1 kV. Slobodnostoje�e razvodne ormare ( SSRO ) potrebno je postavljati na rub javnih površina uz ogradne zidove parcela. Umjesto SSRO-a mogu�a je ugradnja u ogradne zidove razvodnih ormara tzv. ROZ-ova.

� Sve trafostanice , SN mreža i NN mreža, trebaju biti planirane i gra�ene u skladu s granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti u skladu s preporukama CIE.

5.3.2.Plinoopskrba �lanak 116.

Planom se odre�uje plinofikacija podru�ja kao dio budu�eg sustava plinifikacije prirodnim plinom grada Pule i okolice. Plinovode treba projektirati i izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima.

Kao tehni�ki propisi plinovodnih sustava i koridori plinovodne mreže, ku�nih instalacija, kao i propisanih koridora plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se važe�i tehni�ki i sigurnosni propisi.

Prema tehni�kim propisima plinovodnih mreža koriste se cijevi od polietilena visoke gusto�e (PE-HD), a za ku�ne instalacije cijevi od �elika. Pri izgradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste se DIN i ISO norme, za zaštitu �eli�nih cjevovoda DIN i DVGW, a za ku�ne instalacije uglavnom DIN. Na osnovu spomenutog, izradom idejnih, glavnih i izvedbenih projekata odrediti �e se to�an položaj plinske mreže unutar predmetne lokacije kako situacijski tako i visinski, sa spojem na srednjetla�ni plinovod preko glavnog zapornog ventila, kada �e se znati to�an položaj plinovoda i tlak u cjevovodu na mjestu spajanja na navedeni cjevovod. Profili cjevovoda kao i ku�ni priklju�ci za pojedine potroša�e u ovom planu nisu odre�eni. Isti �e biti definirani prilikom izrade projektne dokumentacije.

Plinska mreža polaže se podzemno. Prosje�na dubina postavljanja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi:

- za srednjetla�ni plinovod: 0,8 – 1,5 m

Dubina polaganja polietilenskih cjevovoda ne bi smjela prije�i 2 m. Dubina polaganja iznimno može biti manja ali samo na kra�im dionicama i uz odgovaraju�u zaštitu. Kod polaganja plinovoda potrebno je zbog sigurnosnih razloga voditi ra�una o izboru trase, te potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na:

- nadzemne gra�evinske objekte

________________________________________________________________________________


- podzemne objekte i komunalne instalacije - kategoriju zemljišta i tip ure�ene javne površine - dostupnost plinovodu u fazi korištenja i održavanju

Plinovod je potrebno podijeliti na sekcije koje su me�usobno odijeljene zapornim organima koji su smješteni u zemlji ili vodonepropusnim oknima. Plinovodi se u pravilu polažu u rov na pripremljenu posteljicu od finog pijeska. Nakon polaganja plinovod se zatrpava slojem finog pijeska. Dalje zatrpavanje vrši se u slojevima uz propisno nabijanje.

�lanak 117. Prilikom priklju�enja pojedine gra�evine na distributivnu mrežu o lokalnog distributera plina potrebno je zatražiti Uvjete gradnje. Shodno tome potrebno je izraditi tehni�ku dokumentaciju priklju�nog plinovoda i plinske instalacije. Gra�enju se može pristupiti tek nakon odobrene tehni�ke dokumentacije od strane distributera plina.

�lanak 118. Ukoliko lokalni distributer plina propisuje druga�ije uvjete priklju�enja i polaganja plinskih instalacija istih se je potrebno pridržavati. 5.3.3. Vodoopskrba

�lanak 119. Vodoopskrbni cjevovodi u obuhvatu Plana polažu se unutar slobodnog profila prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na na�in da ne zasijecaju gra�evne �estice parcela predvi�enih za gra�enje. U koridoru prometnica cjevovod mora biti na minimalnoj udaljenosti 1,0 m od ivi�njaka, na suprotnoj strani od kanalizacije otpadnih voda. Kod popre�nog križanja sa kanalizacijskim cjevovodom vodoopskrbni cjevovod potrebno je postaviti iznad cjevovoda kanalizacije. Pri projektiranju vodoopskrbnog cjevovoda zone potrebno je pridržavati se posebnih uvjeta gra�enja nadležnog poduze�a Vodovoda Pula. Sve gra�evine u obuhvatu Plana moraju se priklju�iti na javni vodoopsrbni cjevovod. Planirana potrošnja vode osigurat �e se priklju�kom na postoje�i sustav vodoopskrbe Grada Vodnjana, prema uvjetima Vodovoda Pula.

�lanak 120. U svrhu protupožarne zaštite hidrantima unutar podru�ja obuhvata Plana, u koridoru planiranih prometnica mora se izvesti hidrantska mreža u skladu s važe�em Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

________________________________________________________________________________


Potreba za hidrantskom mrežom kod pojedinog objekta ( na pojedinoj parceli) te potrebne koli�ine vode za gašenje požara definirat �e se izradom tehni�ke dokumentacije za pojedini objekt, na osnovu požarnog optere�enja, a sukladno važe�oj zakonskoj regulativi koja obra�uje zaštitu od požara hidrantskom mrežom.

�lanak 121.

Priklju�ak gra�evnih �estica na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodi izgradnjom tipskog šahta s vodomjerom na srednjem dijelu parcele oko 1 metar iza regulacionog pravca (ukoliko se ne podudaraju regulacioni pravac i gra�evni pravac), te priklju�ivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim propisima. 5.3.4. Odvodnja otpadnih voda

�lanak 122. Unutar obuhvata Plana planira se razdjelni sustav odvodnje, što zna�i da se oborinske i sanitarne otpadne vode odvode zasebnim kanalizacijskim mrežama. Nije dopušteno upuštanje oborinskih voda u cjevovode fekalne kanalizacije. Sve otpadne vode prije priklju�enja na javni sustav odvodnje moraju biti svedene na nivo ku�anskih otpadnih voda odnosno moraju zadovoljavati parametre prema važe�em Pravilniku o grani�nim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

�lanak 123. Priklju�ak parcele na mrežu odvodnje otpadnih voda, u pravilu se izvodi spojem na šaht mreže standardiziranim cijevima odgovaraju�eg kvaliteta, profila i s minimalnim propisanim padom, a sve sukladno posebnim propisima. Prije priklju�ka na javni sustav odvodnje otpadnih voda izvesti kontrolno okno na dijelu cca 1,0 m od ruba parcele. Minimalni profil cjevovoda budu�e fekalne kanalizacije unutar UPU-a treba iznositi min 200 mm.

�lanak 124. Unutar zašti�enog obalnog podru�ja mora ne dozvoljava se rješavanje odvodnje otpadnih voda putem zbrinjavanja u septi�kim jamama niti kao fazno rješenje, ve� isklju�ivo priklju�ivanjem na izgra�eni sustav odvodnje otpadnih voda.

�lanak 125. Na podru�ju obuhvata plana potrebno je izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda koji �e se priklju�iti na postoje�i sustav odvodnje Grada Vodnjana, prema uvjetima nadležnog komunalnog poduze�a “Pula Herculanea”.

�lanak 126.

________________________________________________________________________________


Planirane crpne stanice, za slu�aj kvara moraju imati havarijski ispust izvan kupališne zone ili odre�eni retencijski prostor za vremenski period od minimalno 6 sati (potrebno vrijeme intervencije specijalnih vozila-cisterni na održavanju nivoa). Crpne stanice moraju biti opremljene daljinskim upravljanjem zbog stalne kontrole rada crpki (24 satni nadzor) i dvostrukim napajanjem elektri�nom energijom. Do crpnih stanica mora biti osiguran pristupni put širine min. 4 m radi redovite kontrole i mogu�nosti intervencija specijalnim vozilima, prema uvjetima nadležnog komunalnog poduze�a “Pula Herculanea”.

�lanak 127.

Pri odre�ivanju mjerodavnih koli�ina oborinskih voda za dimenzioniranje objekata za sakupljanje i odvodnju oborinskih voda potrebno je koristiti ITP krivulju za dvogodišnji povratni period za predmetno podru�je. Oborinske otpadne vode s cesta, ve�ih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zaga�enih naftnim derivatima upuštaju se u javni sustav odvodnje nakon pro�iš�avanja na taložniku - separatoru. Prije upuštanja oborinskih voda u podzemlje ili javnu oborinsku kanalizaciju sa parkirnih i manipulativnih površina koje su ve�e od 400 m2 (ekvivalent = 15 parkirnih mjesta) potrebno je prethodno pro�istiti putem separatora. Objekti za sakupljanje površinskih oborinskih voda–slivnici na javnim prometnicama moraju imati taložnicu-pjeskolov. Minimalni profil cjevovoda budu�e oborinske kanalizacije unutar UPU-a treba iznositi min 250 mm. Planirana trasa oborinske odvodnje u dijelu gdje prolazi planiranim prometnicama tj. prometnicama koje nisu visinski definirane dozvoljava se izmjena trase ukoliko je to ekonomski opravdano i tehni�ki ispravno.

�lanak 128. Mreža odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora se izvoditi unutar slobodnog profila postoje�ih i planiranih prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na na�in da ne zasijeca gra�evne �estice predvi�enih za gra�enje, gdje god je to mogu�e.

�lanak 129.

Pri projektiranju i izvo�enju pojedinih gra�evina, objekata i ure�aja komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važe�ih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ure�aja. Investitor je obavezan ishoditi vodopravne uvjete prije izrade tehni�ke dokumentacije za gradnju na podru�ju obuhvata Plana. Kompletna kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna.

6. UVJETI URE�ENJA ZELENIH POVRŠINA

________________________________________________________________________________


�lanak 130.

Na podru�ju obuhavata Plana planiraju se javne i zaštitne zelene površine. Zaštitne zelene površine planiraju se kao izdvojene površine zaštitnog zelenila, zatim unutar podzona hotela i turisti�kog naselja, a mogu se planirati i unutar pojasa rekreacije-kupališta.

�lanak 131.

Javne i zaštitne zelene površine ure�ivat �e se trasiranjem pješa�kih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, saniranjem postoje�ih i sadnjom odgovaraju�ih novih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sli�nih radnji, a izuzetno u manjim površinama i ure�ivanjem parkirališta. Kod igrališta �e se ure�ivati dje�ja igrališta trasiranjem pješa�kih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, sadnjom odgovaraju�ih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sli�nih radnji, a izuzetno u manjim površinama i ure�ivanjem parkirališta. Na postoje�em i planiranom izgra�enom prostoru potrebno je sprovesti introdukciju razli�itim autohtonim vrstama, �iji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture planirane izgradnje. Kod gra�evina kod kojih �e prilikom izgradnje nastati ve�i zemljani radovi treba sprovesti biotehni�ke mjere sanacije i ure�enje usjeka i nasipa odgovaraju�om travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te sprovesti introdukciju razli�itim autohtonim vrstama kako bi se sprije�ila pojava erozije. Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvo�enja tako, da se najmanje ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake �iji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50cm. Stablašice saditi na udaljenosti ve�oj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 1m od ruba tvrde površine. Sve stablašice moraju biti propisno uzgojene. Specifikacija mogu�ih vrsta za ozelenjavanje:

- Drvoredi: Quercus SP., Pinus Pinea, Celtis SP i dr. - Stabilizatori erozijskih procesa: Cotoneaster SP, Lonicera SP, Rosmarinus SP i dr. - Dosadnja autohtonim i alohtonim vrstama gdje sanacijski zahvati nisu mogu�i: Quercus

Ilex, Pinus halepensis, Pinus SP., Cupressus SP., Cedrus SP., Acer SP., Celtis SP. i dr. - Ozelenjavanje na ve�im površinama (slobodne forme): Quercus Ilex, Pinus SP, Cedrus SP,

Cupressus SP i dr. - Parterni travnjaci i mase grmolikih formi: Atriplex halimus, Laurus nobilis, Pitosporum

tobira, Punica granatum, Arbutus unedo, Nerium oleander, Cotoneaster SP, Lomcera SP i dr.

�lanak 132.

________________________________________________________________________________


Na zelenim površinama uz pješa�ke staze mogu se postavljati reklamni stupovi, panoi, komunalna oprema (košarice, klupe) kao i manja odmorišta, u skladu sa posebnom odlukom Grada Vodnjana.

�lanak 133. Zone zaštitnog zelenila ure�ivat �e se saniranjem postoje�eg biljnog materijala i sadnjom odgovaraju�ih novih vrsta, te ure�ivanjem pješa�kih staza. Na izgra�enom prostoru potrebno je sprovesti introdukciju razli�itim autohtonim vrstama, �iji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture planirane izgradnje. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRA�EVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

�lanak 134. Podru�ja primjene posebnih mjera ure�enja i zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prikazana su na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti korištenja, ure�enje i zaštite površina. Mjere zaštite krajobraznih, prirodnih vrijednosti i posebnosti, podru�ja posebnih ograni�enja u korištenju te kulturno-povijesnih cjelina odre�ene su ovim Planom te posebnim zakonima i propisima.

�lanak 135. Podru�je kultiviranog krajobraza utvr�eno ovim Planom je prostor sa osobitim graditeljskim i krajobraznim oblicima kao što su kamene groma�e kao limitacijske oznake agera, ostaci zidova carda i dekumana u nekadašnjem pulskom ageru, suhozidi, lokve te kažuni i suhozidom ogra�ena polja starih nasada maslina. Unutar podru�ja kultiviranog krajobraza u potpunosti se zabranjuje rušenje postoje�ih suhozidnih gra�evina (kažuna), a suhozidi izme�u polja moraju se u najve�oj mogu�oj mjeri ostaviti intaktnima. Otvaranje novih otvora u suhozidima, radi pristupa novoformiranim poljoprivrednim �esticama, uvjetuje se oblikovanjem tradicionalnog ulaza s masivnim kamenim grani�nicima i drvenom ogradom. Rekultivacija se mora provesti na na�in da se u potpunosti uklone manje vrijedni gra�evni objekti (spremišta, nadstrešnice, betonirane podloge za kamp ku�ice, provizorne sanitarije ili sl.), nakon �ega površine treba agrotehni�kim mjerama osposobiti za nove trajne kulture (vinogradi, maslinici, vo�njaci).

�lanak 136. Ekološka mreža propisana je posebnim propisima te predstavlja sustav me�usobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki zna�ajnih podru�ja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspore�enoš�u zna�ajno pridonose o�uvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07)

________________________________________________________________________________


propisane su i smjernice za mjere zaštite �ija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva o�uvanja svakog podru�ja ekološke mreže.

Na podru�ju obuhvata Plana nalazi se podru�je ekološke mreže:

• HR 2000727- Barbariga 2 – stanišni tip Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) • HR 5000032 – akvatorij zapadne Istre – podru�je važno za ptice te ostale svojte i

staništa te me�unarodno važno podru�je za ptice u istarskoj županiji:

• HR 1000032 – akvatorij zapadne Istre

Za podru�ja ekološke mreže provoditi smjernice za mjere zaštite podru�ja propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07):

11. pažljivo provoditi turisti�ko rekreativne aktivnosti 23. Sprje�avati nasipavanje i betonizaciju obala 26. Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta 28. prilagoditi ribolov i sprje�avati prelov ribe - spre�avanje izgradnje gra�evina na gnijezde�im kolonijama i u njihovoj neposrednoj

blizini

te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem o�uvanja podru�ja ekološke mreže, te o�uvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

Svi planirani zahvati koji mogu imati bitan utjecaj na ekološki zna�ajno podru�je podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u skladu sa posebnim propisom.

�lanak 137. Stupanj zaštite Svi obuhva�eni dijelovi prirodne i kulturne baštine, kako zašti�eni tako i predloženi za zaštitu, ovim se Planom izjedna�avaju u smislu njihovog o�uvanja i zaštite. Mjere o�uvanja i zaštite odre�uju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisima. U postupku izdavanja odobrenja za gra�enje za zahvate u prostoru u zašti�enim dijelovima prirodne i kulturne baštine obuhva�enim Planom, kao i za susjedne gra�evine, ishodit �e se posebni uvjeti gra�enja i uvjeti zaštite prirode od nadležnog tijela. Ne može se izdati odobrenje za gra�enje bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela na projektnu dokumentaciju namjeravanog zahvata u prostoru.

________________________________________________________________________________


�lanak 138. Stupanj zaštite, valorizacije kao i mjere zaštite graditeljske baštine - kulturno povijesnih cjelina i pojedina�nih gra�evina te arheoloških podru�ja utvr�ena je posebnim propisima, odredbama važe�eg plana šireg podru�ja i ovim Planom kako je prikazano u grafi�kom dijelu Plana, list 3., Uvjeti korištenja, ure�enje i zaštite površina te ovim odredbama. Na podru�ju obuhvata ovog Plana utvr�ena su zašti�ena podru�ja: TABLICA 1 – POPIS PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRA�EVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

R.B. NAZIV

LOKALITET MJERE

ZAŠTITE

STUPANJ ZAŠTITE

VALORI- ZACIJA

1.

SKLONIŠTE ZA POSADU I REFLEKTOR GRUPE

K.�. 546/10 1,3

R, br. Z-2591, 23.02.2006.

a

2. TOPNI�KA BATERIJA

K.�. 546/1 2 R, br. Z-2591, 23.02.2006.

d

3. HIDRO -ARHEOLOŠKA ZONA

RT BARBARIGA

10 R, br. RRI 110, 23.12.1966.

b

4. STANCIJA LA TORRE

K.�. 1171,

1171/1,

1171/3,

1171/4, 550/2

550/3

1,2,3,4,5 PZ, P-389

b, c, d

5. STAMBENA KU�A

K.�. 1178/3 1 PZ, P-389 b

6. NOVOVJEKOVNA VODOSPREMA

K.�. 1178/1 1, 12,14 PZ, P-389 d

7. STAMBENA KU�A

K.�.1412 4,6 PZ, P-389 c

8. PRISTUPNA CESTA FORT. SKLOPA

K.�.541/1,

541/2 1 PZ, P-389 d

9. MOL FORTIFIKACIJSK

K.�.533/4 1 PZ, P-389

d

________________________________________________________________________________


R.B. NAZIV

LOKALITET MJERE

ZAŠTITE

STUPANJ ZAŠTITE

VALORI- ZACIJA

OG SKLOPA

10. VAPNENICA K.�.563 2 EV c

11. ANTI�KA CISTERNA

K.�.1178/4 1, 12,14 * PZ, P-389 e

12. ANTI�KA ULJARA

K.�. 543 12,14 * PZ, P-389 e

13. PERISTILNA VILA

K.�.536/2, 536/3, 536/4, 553/13, 559/12

12,14 * PZ, P-389 e

14. ZONA A K.�. 537 11, 13 * PZ, P-389 f

15. ZONA B K.�. 544 11, 13 * PZ, P-389 f

16. PRAPOVIJESNI TUMULI

K.�. 552/23, 553/2

10,13,15 */** EV e

17. KAMENOLOM K.�. 553/2 16 * EV f

18. KAMENA GROMA�A

K.�. 479/348 12,15 */** EV f

19.

ANTI�KI LIMITACIJSKI TUMULI-CENTURIJACIJE

K.�.553/31 16 EV (predlaže se za upis)

e

20. LIMIDI K.�. 553/31 16 EV (predlaže se za upis

e

21. OSTACI CENTURIJACIJE

K.�. 553/31

22.

PODRU�JE ŠUME POSEBNE NAMJENE LA TORRE BARBARIGA

U skladu sa grafi�kim dijelom plana

rekultivacija Krajobrazna vrijednost

Stupanj zaštite

________________________________________________________________________________


R – registrirano kulturno dobro upisano u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske EV – evidentirano kulturno dobro PZ – preventivno registrirano kulturno dobro

�lanak 139. Valorizacija graditeljskog naslje�a i arheoloških zona

Pod pojmom „graditeljskog naslje�a“ podrazumijevamo graditeljske sklopove, arheološka nalazišta te prirodni i kultivirani krajolik. Cilj je zahvata na graditeljskom naslje�u njegovo o�uvanje u izvornom obliku, kao i o�uvanje prostora u kojem se nalazi. Nekoliko je kriterija vrijednosti, osobina i zna�ajki koje karakteriziraju odre�eno kulturno dobro i na osnovu kojih se mogu procjenjivati stvarne vrijednosti odre�enog kulturnog dobra kao što su vrijednost starosti i povijesna vrijednost, umjetni�ka, ambijentalna i urbanisti�ka vrijednost; vrijednost rijetkosti i izvornosti; vrijednost reprezentativnosti i cjelovitosti; znanstveni i odgojno – obrazovni zna�aj; kultni i kulturni zna�aj; privredni zna�aj. S obzirom na navedene kriterije razlikujemo nekoliko stupnjeva valorizacije:

Graditeljsko naslje�e

a – istaknuta graditeljska vrijednost

Ova skupina obuhva�a gra�evine ili sklopove gra�evina izuzetne spomeni�ke vrijednosti šireg regionalnog i državnog zna�aja, koje se moraju apsolutno o�uvati i obnoviti metodama znanstvene obrade i konzervatorskih na�ela, a na kojima je dozvoljeno rušenje samo neadekvatnih suvremenih dodataka gra�evini. Na podru�ju obuhvata studije na ovaj na�in valorizirana je skladište za posadu i reflektor grupe Barbariga (1) s obzirom da pripada jedinstvenom sklopu austrougarske vojne arhitekture. b – visoka graditeljska vrijednost Ova skupina obuhva�a gra�evine ili sklopove gra�evina visoke spomeni�ke vrijednosti šireg lokalnog i regionalnog zna�aja, koje se moraju o�uvati i obnoviti metodama znanstvene obrade i konzervatorskih na�ela, vra�anjem gra�evina u izvorno stanje, a na kojima je dozvoljeno rušenje samo neadekvatnih suvremenih dodataka gra�evini. Na podru�ju obuhvata studije u ovu se kategoriju ubraja se stambena ku�a na k.�. 1178/3 (5), te dio stancije La Torre Barbariga (ku�a 1).

________________________________________________________________________________


c – srednja graditeljska vrijednost Ova skupina obuhva�a gra�evine ili sklopove gra�evina ambijentalne vrijednosti užeg lokalnog i regionalnog zna�aja, koje se saniraju i tipološki obnavljaju metodama znanstvene obrade s mogu�noš�u vra�anja gra�evina ili dijelova gra�evina u izvorno stanje, vra�anjem gra�evina u izvorno stanje, što zna�i o�uvanje izvornih arhitektonskih elemenata pro�elja s mogu�nostima adaptacije i preoblikovanja onih arhitektonskih elemenata i dijelova koji ne predstavljaju bitne determinante njihovog oblikovanja u odnosu na vrijeme nastanka. Na podru�ju obuhvata Plana u ovu se kategoriju ubrajaju ostaci topni�ke baterije (2), dio stancije La Torre Barbariga (ku�e 2, 3, 4 i 5), vodosprema (6), cesta (8), mol (9) i vapnenica (10). d – niska graditeljska vrijednost Ova skupina obuhva�a gra�evine ili sklopove gra�evina skromne ambijentalne vrijednosti lokalnog zna�aja, na kojima je dozvoljena djelomi�na izmjena arhitekture, konstrukcija i volumena uz o�uvanje izvornih elemenata pro�elja, odnosno samo onih koji predstavljaju bitne determinante njihovog oblikovanja u odnosu na vrijeme nastanka. Na podru�ju obuhvata Plana u ovu se kategoriju ubraja dio stancije La Torre Barbariga (ku�a 7, 8 i 9) te ku�e evidentirane pod br. 7, 25 i 26. Arheološki lokaliteti

e – sa utvr�enim spomeni�kim svojstvima

Ova skupina obuhva�a lokalitete koji su u prošlosti istraživani i koji su na osnovu prikupljenih podataka prepoznati kao znanstveno iznimno vrijedni, što zbog svojih posebnosti, što zbog njihove važnosti pri prou�avanju anti�kog razdoblja na podru�ju Istre i šire. Svi ovi lokaliteti i danas ostavljaju mogu�nost prezentacije nalaza in situ. U ovu skupinu su uvršteni anti�ka cisterna (11), anti�ka uljara (12) te peristilna vila (13). Pojedini lokaliteti, iako nisu istraživani, tako�er se mogu uvrstiti u ovu skupinu. Rije� je o zoni prapovijesnih tumula (16) te anti�kim limitacijskim tumulima i limidima (19 i 20). Njihove sa�uvane strukture jasno ukazuju kako se radi o lokalitetima koji posjeduju spomeni�ka svojstva i koji uz adekvatan pristup pružaju iznimne mogu�nosti znanstvenog prou�avanja, kao i prezentacije sa�uvanih ostataka.

f – ostali Ova skupina obuhva�a lokalitete koji su evidentirani, nisu nikada sustavno istraživani, a neki od njih su djelomi�no devastirani. To su zone A (14) i B (15), velika groma�a (18) i kamenolom (17).

________________________________________________________________________________


Na podru�ju zona A i B danas nisu vidljivi nikakvi ostaci gra�evinskih struktura, a kako zauzimaju veliki dio postoje�ih maslinika na podru�ju studije upitna je mogu�nost prezentacije arhitektonskih ostataka in situ. Na osnovu njihovog položaja i do sada prikupljenih podataka može se ustvrditi kako pripadaju anti�kom kompleksu rezidencijalno - gospodarskog karaktera. Kako je ve� ustvr�eno u tekstu, velika groma�a (18) vjerojatno predstavlja prapovijesni tumul, dok za kamenolom (17) možemo pretpostaviti kako pripada srednjevjekovnom periodu. No, za potvrdu ovih pretpostavki i donošenje podrobnijih zaklju�aka potrebno je obavljanje arheoloških istraživanja na ovim lokalitetima. Mjere zaštite

�lanak 140. S obzirom na stupanj zaštite i valorizacije utvr�uju se mjere zaštite kulturnih dobara – graditeljske I arheološke baštine.

1. Graditeljska baština

Za gra�evine istaknute i visoke graditeljske vrijednosti u slu�ajevima kada se radovi ure�enja, obnove i o�uvanja odnose na zgradu u cjelini trebao bi se uvjetovati proces rada na povijesnim gra�evinama. U cilju obnove i o�uvanja graditeljskog naslje�a op�enito trebale bi se utvrditi osnove integralnog procesa rada na graditeljskom naslje�u. Pod integralnim procesom rada, odnosno obrade, graditeljskog naslje�a podrazumIjeva se izrada, pronalaženje i objedinjavanje, te obrada prikupljene dokumentacije. Dokumentacija mora sadržavati slijede�e dijelove:

• arhitektonski snimak postoje�eg stanja

• fotografski snimci postoje�eg stanja

• grafi�ka dokumentacija

• pisani izvori • tekstualni izvještaj o postoje�em gra�evnom stanju i stanju namjene zgrade

• prostorni razvitak

• valorizacija i tretman zgrade

• prijedlog o�uvanja, ure�enja i obnove gra�evine prema izra�enom programu namjene, idejno arhitektonsko rješenje ure�enja i obnove unutrašnjosti i vanjštine zgrade.

Prilikom gra�evinskih zahvata, a cilju promicanja znanstvene obrade graditeljskog naslje�a, trebalo bi se pridržavati slijede�ih smjernica obnove i o�uvanja graditeljskog naslje�a:

________________________________________________________________________________


1 - apsolutno o�uvanje gra�evine uz mogu�nost obnove Odnosi se na gra�evine koje treba sa�uvati u cjelini, a eventualne intervencije moraju biti provedene jedino u skladu metoda znanstvene obrade, dakle intervencije koje usmjeravaju �uvanje integriteta konstruktivnih, tipoloških, oblikovnih i formalnih elemenata:

• o�uvanje svih arhitektonskih elemenata, relevantnih detalja ili ostataka koji predstavljaju dio povijesti razvitka gra�evine (povijesno-arhitektonske vrijednosti);

• o�uvanje i valorizacija svih oblikovnih karakteristika (struktura, tipologija i funkcionalni raspored);

• obnova izvorne organizacije neposrednog vanjskog prostora; • obnova promijenjenih relevantnih arhitektonskih detalja i dijelova arhitektonske strukture

(tipološko-funkcionalni raspored, arhitektonska struktura i pojedini elementi, te osnovni prostor);

• uklanjanje neprimjerenih dodataka ili dijelova u protivnosti s ambijentom, koji ne predstavljaju povijesne arhitektonske vrijednosti i nisu bitni u smislu “�itanja” izvornog povijesnog razvitka, a što proizlazi obvezno samo iz studije o prostornom razvitku;

• obnovu i zadržavanje unutarnjih i vanjskih slobodnih prostora postoje�ih zgrada. Za gra�evine ove kategorije dozvoljava se i druga namjena pored izvorne, ali i najmanja promjena strukture, funkcije rasporeda mora proiza�i iz svestranih studija baziranih na metodama znanstvene obrade graditeljskog naslje�a, a maksimalno poštuju�i izvorne tipološke karakteristike (nosivi sustav, tehnika gradnje, parametri i moduli projektiranja i izgradnje, upotrebljeni izvorni materijali i sl.) Izvorni otvori i ostali izvorni oblikovni elementi ne smiju se mijenjati (proširivati, premještati, ukidati i sl.), a oni koji su ve� okrnjeni, moraju se vratiti u izvorno stanje.

2 - sanacija izvornih ostataka gra�evine uz rekonstrukciju

Odnosi se na gra�evine na kojima se interes o�uvanja o�ituje na:

• svim vanjskim elementima kao što su pro�elja, trijemovi, dvorišta, ulazi, pokrovi; • tipološkim funkcionalnim i strukturnim karakteristikama kao što su nosive

konstrukcije, smještaj stubišta, prostorno-organizacijski raspored. Obnovljena zgrada mora, kroz poštivanje navedenih elemenata biti uvjetovana izvornim stanjem. Skidaju se neprimjereni dodaci dodavani naknadno, a za koje se na osnovi istraživa�kih radova pokaže da je to mogu�e.

3 - vra�anje dijelova gra�evine u prijašnje stanje

________________________________________________________________________________


Kod ovih gra�evina se u principu dozvoljava odre�ena zamjena postoje�ih elemenata novima, ali poštuju�i uvijek osnovnu tipološku strukturu i karakteristiku postoje�eg arhitekoskog i urbanog tkiva. Ukoliko su ove karakteristike u kasnijim pregradnjama izgubljene, treba težiti u njihovoj obnovi.

4 - uklanjanje neprimjerenih dodataka gra�evini Vremenom su u tijeku korištenja zgrade, na izvornu strukturu dodavani dodaci stihijskog i privremenog karaktera. Da bi se sa�uvao ambijent odre�enog graditeljskog i vremenskog razdoblja, ili da se sa�uva jedinstvena tipološka struktura zgrade potrebno je izvršiti zahvate u cilju uspostavljanja cjelovitosti izvornog stanja ili valorizacijom ocijenjenog najvrednijeg sloja. Obnova treba biti u okvirima izvorne oku�nice zgrade i unutrašnjeg izvornog rasporeda. Izvorni otvori i ostali izvorni oblikovni elementi ne smiju se mijenjati (premještati, proširivati), a oni koji su ve� okrnjeni moraju se vratiti u prvobitno stanje, osim ako se na temelju izvršenih istražnih radova ne donesu druk�ija rješenja. I sa zgrada �iji izgled, povijest ili tipologija ne upu�uju na istaknutu graditeljsku vrijednost, neprimjerene dodatke treba ukloniti ili ih preoblikovati da se uklope u karakter okoliša u kojem se nalaze. U tretmanu takvih gra�evina potrebno je vršiti radove na temelju istraživanja, ali uvijek koriste�i autohtone materijale i mogu�nost izvorne tehnologije kojom je ku�a gra�ena.

5 - poštivanje postoje�ih gabarita uz mogu�nost korištenja potkrovlja Kod ovih gra�evina se zbog efikasnije zaštite krovne kostrukcije, pokrova i odvoda vode dozvoljava korištenje potkrovlja (za stambene ili poslovne prostorije), ukoliko unutrašnje dimenzije i prilazi takvim prostorima omogu�uju obnovu i prilagodbu. U okviru takvih promjena je mogu�e mjestimi�no postavljanje horizontalnih i vertikalnih otvora, ugra�enih u krovnu konstrukciju, poštuju�i vijence i druge izvorne arhitektonske elemente zgrade.

6 - mogu�a dogradnja u okviru sadašnje oku�nice Odnosi se na gra�evine (posebno ambijentalnih vrijednosti) gdje je potrebno, isklju�ivo radi osiguranja osnovnih uvjeta stanovanja i rada, omogu�iti manje dogradnje ne umanjuju�i osnovne tipološke i druge izvorne karakteristike zgrade.

7 - mogu�a nadogradnja

________________________________________________________________________________


Odnosi se na zgrade gdje je mogu�e podizanje još jedne etaže i potkrovlja (ili samo postavljanje potkrovlja) ukoliko se takvim nadogradnjama ne obezvre�uju osnovne arhitektonske karakteristike zgrade i uvjeti stanovanja, uz priloženi dokaz nosivosti postoje�e konstrukcije. Kod takvih se nadogradnji moraju održati izvorni arhitektonski elementi koji karakteriziraju fazu (starije faze) arhitektonskog i stilskog razvoja zgrade, kako bi se omogu�ilo �itanje izvornih graditeljskih elemenata. Takve se mogu�nosti ukazuju posebno kod postoje�ih gra�evina nastalih tijekom 20. stolje�a. Ukoliko analiza nosivosti postoje�e konstrukcije dokaže nemogu�nost nadogradnje pojedine zgrade, mora se ili odustati od predvi�ene nadogradnje ili to omogu�iti dodatnom konstrukcijom koja ne�e obezvrijediti postoje�i konstruktivni sustav, a posebno ne izgled zgrade.

8 - rušenje bez ponovne gradnje - prazni prostor U ovu skupinu su uklju�ene sve one gra�evine �ije rušenje bi u krajoliku otvorilo vitalne prazne prostore. Tako dobivene površine predvi�aju se planom kao zelene površine ili slobodne površine.

9 - mogu�a izmjena postoje�e graditeljske strukture Za grupu gra�evina bez graditeljskih vrijednosti postoji mogu�nost rekonstrukcije, adaptacije, izmjene strukture i volumena. Kod ove kategorije je �ak poželjno mijenjati tipološke karakteristike, jer su to zgrade nastale u novije vrijeme s atipi�nim karakteristikama za ambijent, kako po svojim volumenima, tako i po vanjskom oblikovanju pro�elja.

2. Arheološka baština

U cilju zaštite arheološke baštine potrebno je provesti adekvatne metode istraživanja i postupke koji �e pridonijeti o�uvanju i primjerenoj prezentaciji sa�uvanih arhitektonskih ostataka pojedinih nalazišta. Predvi�ene metode i postupci su:

10 - sustavna istraživanja - arheološka istraživanja koja za cilj imaju istraživanje lokaliteta u

cijelosti, odnosno u mjeri dovoljnoj za donošenje kona�nih znanstvenih zaklju�aka i podataka potrebnih za primjerenu prezentaciju nalaza.

________________________________________________________________________________


11 - zaštitna arheološka istraživanja - provode se na ve� poznatim ili novootkrivenim lokalitetima radi prevencije devastacije arheoloških nalaza ugroženih predvi�enim gra�evinskim ili zemljanim radovima.

12 - revizijska istraživanja - poduzimaju se na ve� istraženim zna�ajnim lokalitetima koji svojim potencijalom pružaju mogu�nost suptilnije interpretacije u skladu s novim spoznajama te mogu�nost adekvatnije zaštite i prezentacije nalaza.

13 - arheološki nadzor - potrebno je vršiti prilikom obavljanja svih gra�evinskih i zemljanih radova na predvi�enom podru�ju kako bi se sprije�ile eventualne devastacije arheoloških nalaza.

14 - prezentacija nepokretnih arheoloških nalaza – prezentiraju se nalazi pronañeni prilikom arheoloških istraživanja u mjeri dovoljnoj za potpuno razumijevanje nalazišta, atraktivno te na na�in koji nikako ne smije štetiti prezentiranim nalazima.

15 - zabrana gra�evinskih radova – propisuje se na podru�ju poznatih nalazišta

i u predvi�enoj zaštitnoj (buffer) zoni. 16 - valorizacija zate�ene povijesne strukture - prilikom planiranja izgradnje

valorizirati zate�ene povijesne strukture te kvalitetnim rješenjem naglasiti njihovu važnost u organizaciji prostora.

3. Krajobrazne vrijednosti Unutar PPUG Vodnjana dio predmetnog podru�ja utvr�en je kao obuhvat šume posebne namjene - pejzažno rekreacijska šuma La Torre Barbariga. Tim dokumentom je zapravo odre�eno kako je potrebno zadržati postoje�e krajobrazne vrijednosti, odnosno naglašava se potreba rekultivacije i održavanja postoje�ih nasada maslina. U šumama posebne namjene mogu se ure�ivati putovi, trim staze, postavljati klupe za sjedenje i boravak, informativne table, putokazi i sanitarni �vorovi. Prilikom izrade projekata užeg podru�ja treba u najve�oj mjeri iskoristiti postoje�e komunikacije, dok gradnja eventualnih sanitarnih �vorova mora biti van arheoloških zona i u najve�oj mogu�oj mjeri neprimjetna u okolišu. Njihova gradnja, kao i postavljanje ostalih dopuštenih sadržaja moraju biti uskla�eni s nadležnim Konzervatorskim odjelom. Unutar podru�ja kultiviranog krajolika PPUG Vodnjana, što se posebno odnosi na podru�je katastarske �estice 553/31, zabranjuje se rušenje postoje�ih suhozidnih gra�evina, a suhozidi se moraju u što

________________________________________________________________________________


ve�oj mjeri ostaviti intaktnima. Potrebno je prilikom planiranja izgradnje valorizirati zate�ene povijesne strukture te kvalitetnim rješenjem naglasiti njihovu važnost u organizaciji prostora.

�lanak 141. U postupku izdavanja odobrenja za gra�enje za zašti�ena podru�ja utvr�ena ovim Planom ishodit �e se posebni uvjeti od nadležnog Konzervatorskog odjela. Ne može se izdati odobrenja za gra�enje bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog Konzervatorskog odjela namjeravanog zahvata u prostoru. Prema ostalim gra�evinama graditeljske baštine koje ovim Planom nisu posebno specificirane ima se odnositi u skladu sa zakonom i drugim propisima. Za podru�ja koja su ovim Planom prikazana kao arheološko podru�je potrebno je za sve intervencije u prostoru izvršiti arheološka istraživanja koja �e uvjetovati mogu�nost i opseg intervencija.

�lanak 142. Na cjelokupnom podru�ju obuhvata Plana utvr�uju se uvjeti oblikovanja gra�evina kao mjera zaštite cjeline ambijentalne vrijednosti: Kod oblikovanja gra�evina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhva�enom i na širem podru�ju, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristi�ni za ovdašnju klimu i tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti gra�evina, oblikovanje pro�elja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti uskla�eni s okolnim gra�evinama i krajolikom. U starim dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obvezno je korištenje gra�evinskih elemenata karakteristi�nih za tu arhitekturu.

________________________________________________________________________________


8. POSTUPANJE S OTPADOM

�lanak 143. Namjenom prostora, odnosno gradnjom gra�evina predvi�enih namjena na prostoru obuhvata Plana ne planira se gospodarska djelatnost koja u proizvodnom procesu proizvodi opasan otpad. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sme�e i ostali kruti otpad zbrinjavat �e se na postoje�em odlagalištu otpada izvan obuhvata ovog Plana.

�lanak 144. Prikupljanje i odlaganje otpada obavljat �e se prema važe�em Zakonu o otpadu, te važe�im propisima o komunalnom redu na podru�ju Grada Vodnjana. Na podru�ju obuhvata Plana potrebno je osigurati odvojeno prikupljanje korisnog i opasnog dijela otpada iz komunalnog otpada te ugraditi koncept IVO (izbjegavanje, vrednovanje, oporaba/odlaganje) prema posebnom propisu i planu gospodarenja otpadom Istarske županije te u skladu sa nacrtom plana gospodarenja otpadom Grada Vodnjana. Provo�enje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Vodnjan, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Provo�enje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, gra�evnim, elektri�kim i elektroni�kim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvo�a� dužan je osigurati na vlastitoj gra�evnoj �estici.

�lanak 145.

Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važe�e propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naro�ito: - Zakon o otpadu (NN 178/04,153/05,111/06, 60/08 i 87/09); - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) - Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00,

59/01,26/03,82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11) U slu�aju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat �e se odgovaraju�i važe�i propis.

9. MJERE SPRJE�AVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

�lanak 146. Zaštita ugroženih dijelova okoliša provodit �e se u skladu sa svim zakonima, odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naro�ito u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, odredbama važe�eg prostornog plana šireg podru�ja i ovim odredbama.

________________________________________________________________________________


�lanak 147. Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno je provesti u skladu sa posebnim propisima. Na podru�ju obuhva�enom Planom ne planiraju se gra�evine koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš u smislu važe�ih propisa.

�lanak 148. Ovim Planom se zabranjuje realizacija svih novih zahvata u prostoru u kojima se koristi tehnologija i materijali s ioniziraju�em zra�enjem kao i obavljanje djelatnosti koje proizvode kemijski ili biološki toksi�ni otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari Na podru�ju obuhva�enom Planom ne postoji mogu�nost gradnje gra�evina u kojima bi se obavljala proizvodnja, smještaj ili �uvanje eksplozivnih tvari u smislu posebnih propisa.

�lanak 149.

Neophodno je što više koristiti takve energente koji �e ekološki poboljšati obuhva�eno podru�je, što podrazumijeva upotrebu solarne energije, plina ili sli�nih energenata kao alternative. Prije izrade tehni�ke dokumentacije za gradnju pojedinih gra�evina na podru�ju obuhvata Plana, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno Zakonu o vodama (NN 153/09 i 130/11). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge odre�ene Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10).

�lanak 150. Mjere sprje�avanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvr�ene ovim Planom obuhva�aju skup aktivnosti usmjerenih na o�uvanje okoliša i to zatitom kakvo�e voda i mora, zaštitom tla, zaštitom kakvo�e zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

�lanak 151. Lokacijskim dozvolama za zahvate u prostoru propisat �e se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz podru�ja zaštite okoliša, a u slu�aju promjene pojedinog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat �e se odgovaraju�i važe�i propis.

�lanak 152. Zaštita voda i priobalnog mora Zaštita mora odre�uje se mjerama za spre�avanje i smanjivanje one�iš�enja, prije svega izgradnjom sustava

odvodnje s ciljem priklju�enja postoje�ih potroša�a vode.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se

nakon pro�iš�avanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u

okvirima grani�nih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema

________________________________________________________________________________


Pravilniku o grani�nim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN87/10).

Zbog zaštite mora od one�iš�enja svi se zahvati u pomorskom dobru i u dodiru s njim moraju obavljati uz

suradnju s nadležnim tijelom državne uprave (Hrvatskim vodama).

�lanak 153. Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda treba obavljati na na�in da se otpadne vode iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pro�iste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zaga�ivala prema op�em važe�em standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su dovedene na razinu ku�nih otpadnih voda), Bazensku vodu prije ispuštanja i ispiranja filtera potrebno je deklorirati. Tijekom korištenja zahvata potrebno je redovno pratiti i kontrolirati rad cjelokupnog kanalizacijskog sustava, posebno kakvo�u sanitarnih i bazenskih otpadnih voda, sukladno uvjetima iz vodopravne dozvole, Ure�enje plaže urediti Projektom krajobraznog ure�enja na na�in da se poseban osvrt dade na zaštitu vrijednih dijelova obale i kriti�no ugroženih staništa.

�lanak 154. Zaštita tla i vegetacije Osnovna mjera zaštite tla provodi se gra�enjem na terenu s povoljnim geotehni�kim karakteristikama, uz istovremeno isklju�ivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama (vrta�e i rasjedi). U skladu s navedenim potrebno je izvesti detaljne inženjerskogeološke radove i geomehani�ka ispitivanja tla na lokacijama gra�enja kako bi se izbjegla mogu�a pojava diferencijalnog slijeganja gra�evina i pojava klizanja tla, Obvezno je izraditi Projekt biološke sanacije i krajobraznog ure�enja kojim �e se uskladiti mjere koje se odnose na krajobraz, vegetaciju, tlo, buku, vizualne kvalitete, rekreacijske mogu�nosti i sl. u sklopu ostale projektne dokumentacije,

�lanak 155. Zaštita kakvo�e zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvo�e zraka o�uvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza održanja prve kategorije kakvo�e zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11). Stacionarni izvori one�iš�enja zraka (tehnološki procesi, ure�aji i objekti iz kojih se u zrak ispuštaju one�iš�uju�e tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani na na�in da ne ispuštaju u zrak tvari iznad grani�nih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o grani�nim vrijednostima emisije one�iš�uju�ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Nakon izgradnje predvi�enih sadržaja, utvrdit �e se Program pra�enja kakvo�e zraka na na�in da se provedu emisijska mjerenja u prvoj godini sukladno zakonskim propisima RH.

________________________________________________________________________________


�lanak 156.

Zaštita od prekomjerne buke Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona. Za nove gra�evine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, gra�enja i odabira tehnologije, potrebno je osigurati što manju emisiju zvuka. Planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom prometne mreže osigurat �e se ve�a proto�nost prometa i smanjenje intenziteta prometa, a time i smanjenje one�iš�enja zvukom. Uz prometnice je potrebno formirati zaštitne zelene površine. U sustav ventilacije i klimatizacije potrebno je ugraditi malobu�ne ure�aje.

�lanak 157. Ostale mjere zaštite okoliša Kao mjeru zaštite od svjetlosnog zaga�enja u tijeku izrade tehni�ke dokumentacije za instalaciju javne rasvjete, potrebno je ugraditi zahtjev za postavljenjem ekoloških rasvjetnih tijela. Za postupanje u pretpostavljeno mogu�im akcidentnim situacijama, koje se unato� provedenim mjerama sprje�avanja mogu dogoditi, prije po�etka gradnje treba napraviti Operativni plan organizacije gradilišta sukladno važe�im propisima o gradnji gra�evina i zaštite na radu.

�lanak 158. Sprje�avanje stvaranja arhitektonsko-urbanisti�kih barijera Gradnja novih gra�evina i ure�ivanje prostora i javnih površina na podru�ju obuhvata Plana mora se odvijati u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupa�nosti gra�evina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05) i prostornim standardima, urbanisti�ko - tehni�kim uvjetima i normativima za sprje�avanje stvaranja arhitektonsko - urbanisti�kih barijera. Potrebno je osigurati odre�en broj parkirnih mjesta za osobe sa smanjenom pokretljivoš�u u odnosu na ukupni propisani broj parkirnih mjesta u skladu s posebnim propisima i odredbama ovog Plana.

________________________________________________________________________________


10. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NESRE�A

�lanak 159. Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit �e se gradnjom, odnosno ure�ivanjem zahvata za zaštitu, �ija �e se vrsta, otpornost i kapacitet odre�ivati temeljem Plana zaštite i spašavanja Grada Vodnjana. Na podru�ju obuhvata UPU Barbariga zapad I i II sukladno odredbama posebnih propisa potrebno je predvidjeti uspostavu odgovaraju�eg javnog sustava uzbunjivanja i obavješ�ivanja gra�ana. U sklopu zone sportsko rekreacijske namjene R7 planira se u skladu sa grafi�kim dijelom Plana instaliranje samostoje�eg objekta sa sirenom za javno uzbunjivanje i obavješ�ivanje gra�ana te uvezivanje iste u jedinstveni sustav putem Županijskog centra 112 Pazin. Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, i 38/09) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06), potrebno je obvezati vlasnike i korisnike objekata u kojima se okuplja ve�i broj ljudi, u kojima se zbog buke ili akusti�ne izolacije ne može osigurati dovoljna �ujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, da uspostave i održavaju odgovaraju�i sustav uzbunjivanja i obavješ�ivanja gra�ana, te osiguraju prijem priop�enja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. U planiranju izgradnje posebno se vodilo ra�una o izgra�enosti zemljišta, a kod izgradnje gra�evina potrebno je pripaziti na me�usobnu udaljenost gra�evina, udaljenosi neizgra�enih površina za sklanjanje i evakuaciju od susjednih objekata, kao i na veli�inu evakuacijskih puteva, te udaljenost gra�evina od granice javne površine. Kod urušavanja gra�evina pri eventualnim nesre�ama potrebno je da nezatrpan ostane evakuacijski pravac. Tako�er, potrebno je osigurati nesmetan prolaz žurnim službama.

�lanak 160. Zahvati u prostoru podliježu obvezi pridržavanja posebnih propisa iz podru�ja zaštite od prirodnih i drugih nesre�a, te sklanjanja, a naro�ito:

- Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09), - Zakona o policiji (NN 34/11), - Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i ure�ivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), - Pravilniku o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi

skloništa i drugi zaštitni objekti (NN 2/91), - Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja

(NN 38/08), te - Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06).

________________________________________________________________________________


Mjere zaštite od požara �lanak 161.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara ugostiteljsko - turisti�kih i infrastrukturnih gra�evina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihva�enim normama iz podru�ja zaštite od požara, te pravilima struke. U cilju zaštite od požara potrebno je:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s posebnim propisima,

- osigurati potrebne koli�ine vode za gašenje požara u skladu s posebnim propisima, prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu,

- u svrhu sprije�avanja širenja požara na susjedne gra�evine, gra�evina mora biti udaljena od susjednih gra�evina najmanje 4,0 m, ili moraju biti odvojene od susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, Zaštita od požara temelji se na zakonima, propisima i normama koje ure�uju tu problematiku, a provodi se u skladu s Procjenama ugroženosti od požara, Planovima zaštite od požara i kategorijama ugroženosti od požara gra�evina, gra�evinskih dijelova i otvorenih prostora, odgovaraju�im ustrojem motriteljsko-dojavne službe te profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom.

�lanak 162. Mjere zaštite od požara provode se u skladu s odredbama koje propisuju važe�i zakoni i propisi s tog podru�ja, te Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Grada Vodnjana. Mjere zaštite od potresa i prirodnih utjecaja

�lanak 163. Potrebno je voditi ra�una da se podru�je obuhvata Plana nalazi u prostoru intenziteta potresa do 7°MCS (MSK 64) skale. S tim u svezi potrebno je kod izgradnje objekata posebno voditi ra�una o izboru materijala. Prora�un stabilnosti i otpornosti na potres i druge prirodne utjecaje (olujno i orkansko nevrijeme, tu�a i snijeg) pri projektiranju gra�evina mora uvažiti sve eventualne utjecaje koji bi mogli ugroziti bitne zahtjeve za gra�evine. U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih gra�evina planiranih za gradnju uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmi�ku zonu.

11. MJERE PROVEDBE PLANA

�lanak 164.

________________________________________________________________________________


Ure�ivanje prostora, bilo izgradnjom gra�evina ili ure�enjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi važe�ih prostornih planova šireg podru�ja, ovog Plana, te ostalih odgovaraju�ih propisa Grada Vodnjana.

�lanak 165.

Na cjelokupnom podru�ju obuhvata, Plan �e se provoditi izdavanjem odobrenja za gradnju (lokacijskih dozvola, rješenja o uvjetima gra�enja, potvrda glavnog projekta) prema postupku iz zakona i ostalih propisa.

Svi elementi na temelju kojih �e se izdavati odobrenja za gradnju, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odre�uju se na temelju odredbi važe�eg prostornog plana šireg podru�ja.

Na�in i dinamika provedbe ovog Plana zavisit �e o obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, kao i karakteristikama zahvata u prostoru.

�lanak 166. Provedba ovog Plana, unutar ukupnog gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom Grada Vodnjana, odvijat �e se kontinuirano, što obavezuje na stalnu suradnju sve subjekte u prostorno-planerskom postupku, pripremi i ure�enju zemljišta za izgradnju, izgradnji infrastrukture i komunalnog opremanja, te drugim mjerama politike ure�enja prostora. Ostvarivanje ciljeva razvoja i koncepcije korištenja prostora provodit �e se kroz trajno pra�enje i istraživanje odnosa i pojava u prostoru, te odgovaraju�om organizacijom cjelokupnog sustava prostornog ure�enja i zaštite okoliša u Gradu Vodnjanu. Za pra�enje i nadzor nad provo�enjem Plana zadužuju se tijela Grada Vodnjana.

�lanak 167. Za zahvate na podru�ju obuhvata Plana koja su zašti�ena u skladu sa odredbama posebnih propisa, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra od nadležnog Kontarvatorskog odjela. Na podru�ju zona koja su ovim Planom ozna�ene kao zone arheološkog podru�ja, sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim I konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podre�ena rezultatima istraživanja. U skladu sa važe�im Zakonom o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, br. 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09), u svim ostalim zonama, ukoliko se pri izvo�enju gra�evinskih ili bilo kojih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, nai�e na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odga�anja obavijestiti nadležno tijelo – Konzervatorski odjel. Posebne uvjete zaštite arheološke baštine utvr�uje nadležni konzervatorski odjel.

________________________________________________________________________________


�lanak 168. Svi zahvati na pojedinoj gra�evnoj �estici mogu se izvoditi fazno, do kona�ne realizacije predvi�ene Planom. III.ZAVRŠNE ODREDBE

Clanak 169. (1) Plan je izraden u šest primjeraka, ovjerenih pecatom Gradskog vijeca Grada Vodnjana- Dignano i potpisom predsjednika gradskog vijeca. Izvornici se cuvaju:

- jedan primjerak u pismohrani dokumentacije grada Vodnjana-Dignano - dva primjerka u Upravnom odjelu za komunalni sustav, prostorno uredenje i imovinske

poslove Grada Vodnjana-Dignano - jedan primjerak u Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, - jedan primjerak u Ministarstvu graditeljstva i prostornog ure�enja, - jedan primjerak u Javnoj ustanovi - Zavodu za prostorno uredenje Istarske županije.

(2) Uvid u Plan iz cl. 1. Ove odluke osigurava se u sjedištu nositelja izrade - Upravni odjel za prostorno uredenje, Grad Vodnjan - Dignano.

Clanak 170. (1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u ‘Službenim novinama Grada Vodnjana--Dignano’. KLASA: 021-05/12-01/05 URBROJ: 2168-04-02-12-4 Vodnjan - Dignano, 31. kolovoza 2012. godine GRADSKO VIJECE GRADA VODNJANA-DIGNANO

PREDSJEDNIK prof. Corrado Ghiraldo

Temeljem �lanka 12. Zakona o lokalnoj i podru�noj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” br. 33/07, 60/01- vjerodostojno tuma�enje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11) i �l. 34. Statuta Grada Vodnjana-Dignano (“Službene novine” Grada Vodnjana-Dignano, br. 02/09 i 02/10), Gradsko vije�e Grada Vodnjana-Dignano, na 24. redovnoj sjednici održanoj dana 31. kolovoza 2012 godine, donijelo je

sluzbeni-glasnik-grada-vodnjana-broj-05 12 planovi... · urbanisti ki plan ure enja barbariga zapad...

Documents