Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON

Ministarstvo finansija

SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE

POLITIKE HNK

ZA RAZDOBLJE 2020. - 2022. GODINA

Mostar, maj 2019. godine

1

SADRŽAJ

U V O D ..................................................................................................................................... 2

STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI VLADE HNK ............................................................. 3

OSNOVNI POKAZATELJI EKONOMSKE POLITIKE I PRETPOSTAVKE

DRUŠTVENOG I PRIVREDNOG RAZVITKA U BIH ......................................................... 5

Ekonomski rast u BiH-perspektive. ...................................................................................... 5

Industrijska proizvodnja u BiH-perspektive .......................................................................... 6

Tržište rada u BiH-perspektive .............................................................................................. 7

Kretanje cijena u 2018. godini i perspektive 2020.-2022. godina ......................................... 8

Bankarski sektor..................................................................................................................... 9

Vanjskotrgovinska robna razmjena ........................................................................................ 9

Strana direktna ulaganja u 2018. godini i perspektive ......................................................... 11

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI I PROGNOZE NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE

I HERCEGOVINE ................................................................................................................... 11

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI I PROGNOZE NA NIVOU HERCEGOVAČKO-

NERETVANSKOG KANTONA ............................................................................................ 15

Industrijska proizvodnja....................................................................................................... 15

Šumarstvo ............................................................................................................................ 16

Turizam ................................................................................................................................ 17

Saobraćaj .............................................................................................................................. 19

Tržište radne snage .............................................................................................................. 19

Nezaposlenost i zapošljavanje ......................................................................................... 19

Prosječna neto plaća ......................................................................................................... 21

Vanjskotrgovinska razmjena ................................................................................................ 22

Hercegovačko-neretvanski kanton i Euroatlantski put ........................................................ 24

OSNOVNI POKAZATELJI FISKALNE POLITIKE ............................................................ 26

PROCJENA PRIHODA ZA PERIOD 2020.-2022. GODINA ............................................... 28

PREGLED NEIZMIRENIH OBAVEZA, VANJSKOG DUGA I IZDANIH GARNCIJA U

HNK ......................................................................................................................................... 30

Podaci o obavezama na osnovu vanjskog duga .................................................................. 31

Podaci o obavezama na osnovu izdanih garancija ............................................................. 32

ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 33

2

U V O D

U skladu odredbama članka 17. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i

Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj: 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15,

11/19,102/15,104/16 i 5/18), koje se odnose na izradu i usvajanje Smjernica ekonomske i

fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, Ministarstvo finansija HNK (u daljem tekstu

Ministarstvo) je pripremilo prijedlog istih za period 2020. - 2022. godina.

Nosilac izrade ekonomske politike za naredne tri godine, prema odredbama člana 17.

Zakona o budžetima u FBIH, je nadležno tijelo Federacije.

Ministarstvo finansija bi u skladu sa odredbama spomenutog članka trebalo izraditi i

dostaviti Vladi na razmatranje prijedlog Smjernica tokom maja tekuće godine, a Vlada bi iste

trebala usvojiti do 31. maja tekuće godine.

Smjernicama se nastoji uspostaviti snažnija veza prioriteta vladinih politika i budžeta

za narednu godinu, što je posebno važno u situacijama kada raspoloživi budžetski prihodi

redovno zaostaju za potrebama i zahtjevima budžetskih korisnika. Dobar budžetski okvir

povezuje prioritete Vlade i kantonalni budžet u okvire održivog nivoa potrošnje, naglašava

ustupke napravljene između međusobno konkurentnih ciljeva Vlade, povezuje budžet s

donesenim politikama, strategijama, programima, zakonima i poboljšava rezultate programa

povećanjem transparentnosti, odgovornosti i predvidljivosti finansiranja.

Uvažavajući navedeno, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. -

2022. sadrže:

strateške ciljeve i prioritete Vlade HNK,

osnovne pokazatelje ekonomske politike i pretpostavke društvenog i privrednog

razvoja u BiH,

makroekonomske pokazatelje i prognozu na nivou FBiH

osnovne makroekonomske pokazatelje u HNK,

osnovne pokazatelje fiskalne politike,

procjenu prihoda HNK za period 2020.-2022.,

pregled neizmirenih obaveza, vanjskog duga i izdanih garancija u HNK

Dokumentacijsku osnovu za izradu Smjernica Hercegovačko-neretvanskog kantona

predstavljaju sljedeći izvori:

Projekcije javnih prihoda za 2019.godinu i period 2020-2022.godina - Federalno

ministarstvo finansija,

Federalni zavod za statistiku,

Podaci od Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za

indirektno oporezivanje,

Strategija razvoja HNK za period 2017-2020.god..

Službe za zapošljavanje HNK,

Agencija za statistiku BiH,

Agencija za rad i zapošljavanje BiH

3

Centralna banka BiH

Minstarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Privredna komora HNK,

Dokument "Outlook-Perspektive 2019.-2021. godine, proljeće 2018. godine"

Direkcije za ekonomsko planiranje.

STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI VLADE HNK

Težište svih aktivnosti Vlade usmjereno je na realizovanje strateških i prioritetnih

ciljeva definisanih Strategijom razvoja HNK za period 2017.-2020. godine i Akcijskim

planom za njezino implementiranje, te usvojenim sektorskim strateškim dokumentima i

godišnjim planovima rada kantonalnih ministarstava, samostalnih kantonalnih uprava i

kantonalnih upravnih organizacija.

U Programu rada, uz ostalo, istaknuto je kako će Vlada, s ciljem podizanja nivoa

sigurnosti građana u HNK, poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi osigurala institucionalni

razvoj i poboljšanje kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova.

Također, bit će nastavljeni i projekti usmjereni na poboljšanje kvalitete života građana

kroz djelotvoran sistem zdravstva, učinkovitu socijalnu i boračko-invalidsku zaštitu.

Svjesna kako je za provođenje zacrtanih planova potrebno osigurati finansijske

pretpostavke, Vlada će i dalje insistirati na donošenju novog, pravednijeg Zakona o

pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH. Prioritetni cilj je, također, i podizanje

konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, unapređenje poljoprivrede i turizma i donošenje

Zakona o šumama. U tom programskom dijelu, Vlada će biti fokusirana na donošenje

zakonodavnog okvira kojim se pojednostavljuje i ubrzava postupak registrovanja poslovnih

subjekata, pribavljanja građevinskih i drugih dokumenata te uklanjaju različitih

administrativne barijere. Ujedno, bit će osigurane novčane potpore privatnim preduzećima i

poljoprivrednicima, te potpore za jačanje turističkih kapaciteta posebno Međunarodne zračne

luke Mostar.

Među značajnijim projektima Vlade istaknut je „Projekt energetske učinkovitosti“

koji će biti nastavljen i ove godine, a u sklopu kojega je do sada obnovljeno, odnosno

„utopljeno“ preko 20 javnih objekata, posebno škola, u HNK.Također, s ciljem

osuvremenjivanja nastavnog procesa u devet škola realizovan je projekt e-učionice koji će

biti nastavljen i u narednom periodu.

U Izvještaju o radu Vlade u 2018. godini je, uz ostalo, naglašeno kako je Vlada,

provodeći politiku jačanja fiskalne stabilnosti i održivosti javnih finansija, sve svoje zakonske

i finansijske obaveze izvršavala u propisanim rokovima.

Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da su, u duhu socijalnog dijaloga, uspješno

okončani pregovori i potpisani kolektivni ugovori s reprezentativnim sindikatima iz područja

zdravstva, obrazovanja, uprave i sudske vlasti, te policije čime je, uz ostalo, omogućeno

značajno povećanje plaća po 5% u naredne tri godine .

4

Uz redovno finansiranje osnovnog i srednjeg obrazovanja, rješavanje pitanja

tehnološkog viška, mreže škola i prijevoza učenika, Vlada sufinansira i rad Sveučilišta u

Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“. Također, uz brojne projekte u visokom

obrazovanju, osigurane su stipendije i subvencije smještaja u studentske domove za više od

1.650 studenata.

I u 2018. godini, Vlada je za preko 150 mladih visokoobrazovanih osoba omogućila

osposobljavanje za rad u struci i sticanje prvog radnog iskustva te time poboljšala njihovu

konkurentnost i mogućnost integrisanja na tržištu rada.

Iz područja unutrašnjih poslova i sigurnosti istaknuto je kako je, uz jačanje

kadrovskih resursa, odnosno prijem novih policijskih službenika, nastavljeno opremanje

policije, odnosno nabavka potrebnih vozila, odijela i naoružanja.

Potpisivanjem Ugovora o primopredaji Hotela „Ero“ u vlasništvo Vlade

Hercegovačko-neretvanskog kantona okončane su aktivnosti oko kupnje tog objekta gdje će,

nakon rekonstruisanja, biti smještena kantonalna tijela uprave čime će biti ostvarene uštede

za najam kancelarijskih prostorija, ali i građanima omogućeno da na jednom mjestu završe

najveći dio administrativnih poslova.

Rješavanje problema izvršnih sudskih rješenja po tužbama budžetskih korisnika bilo

je među ključnim mjerama koje je Vlada provodila s ciljem fiskalnog konsolidiranja i

smanjenja budžetskog duga. U 2018. godini na ime izvršnih sudskih presuda isplaćeno je više

od 6 miliona KM, a ukupno je za tu namijenu od 2016. godine izdvojeno preko 15 miliona

KM.

Uz osiguranje dodatnih sredstava zdravstvenim ustanovama, Vlada je u 2018. godini

preuzela dio otplate starog kreditnog zaduženja za opremanje bolnica u iznosu 850 hiljada

KM, te su ta sredstva preusmjerena zdravstvenim ustanovama. Najznačajniji dio od

ostvarenih 11 miliona KM suficita u Finansijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja

HNK usmjereno je na poboljšanje materijalnog statusa bolničkih i zdravstvenih ustanova i

njihovih uposlenika.

Uz usvajanje izmjena Zakona o zaštiti porodice s djecom, čime je udvostručena visina

novčane pomoći ženi-majci koja nije u radnom odnosu, te visina jednokratne pomoći za

opremu novorođenog djeteta koja sada iznosi 400 KM Vlada je, prva u BiH, usvojila i

Kantonalni program ranog otkrivanja raka dojke koji će biti provođen od 2019. do 2022.

godine.

Značajni napori poduzeti su u području podizanja konkurentnosti malih i srednjih

preduzeća, poljoprivrede i turizma što je strateški cilj Vlade identificiran Integrisanom

Strategijom razvoja HNK za razdoblje 2017.-2020. Za njegovo provođenje protekle godine

osigurana su sredstva za novčane poticaje u privredi, poljoprivredi i turizmu kroz jačanje

turističkih kapaciteta i turističke infrastrukture.

Vlada je razmotrila i usvojila Plan i Program Ministarstva saobraćaja i veza, odnosno

Uprave za puteve za 2019 godinu. Među značajnijim projektima koji će biti finansirani u

2019. godini istaknuti su: saniranje puteva Sovićka vrata- potok Zec, Kostajnica-Buturović

5

Polje, Potoci-Rujište i Podbor Aćimići, te mostova u Ostrošcu i Žitomislićima. Također,

donesena je Odluka o utvrđivanju metodologije za implementaciju projekata za rehabilitaciju

puteva Velja Međa-Trnčina i saniranje puta Kostajnica-raskrsnica za Gorane.

Bitno je naglasiti da su u predhodnom periodu usvojeni sljedeći zakoni:

Zakon o obrazovanju odraslih. Obrazovanje odraslih jedno od područja čijim se

sistemskim uređenjem može dati značajan doprinos da se radno sposobno

stanovništvo, kroz koncept cjeloživotnog učenja, učini konkurentnim na tržištu rada

koje se ubrzano mijenja pod utjecajem tehnoloških dostignuća i moderniziranja

proizvodnih procesa. Zakonom su uređena načela, ciljevi i oblici obrazovanja

odraslih, te je to područje regulisano na sistemski i jedinstven način, u skladu s

principima i ciljevima uspostavljenima na nivou EU.

Zakon o dopunskim pravima boraca i članova njihove porodice u HNK. Tokom

rasprave istaknuto je kako su pri izradi Nacrta konsultirane udruge koje okupljaju

boračku populaciju i uvaženi njihovi prijedlozi. Riječ je o Zakonu koji bi nakon 12

godina trebao donijeti određena poboljšanja kvaliteta života boraca, usaglasiti se s

pozitivnim zakonskim propisima koji su doneseni na nivou F BiH a tiču se boračke

populacije, te pridonijeti rješavanju nagomilanih problema u boračkoj populaciji.

Zakon će riješiti tri krucijalna problema boraca: poboljšanje kvaliteta života s aspekta

pojačane zdravstvene zaštite, modaliteta stambenog zbrinjavanja i zapošljavanja

boraca.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama sa Tarifom. Ovim

izmjenama Zakona vrši se ciljano smanjenje visine sudskih taksi za 50% prilikom

upisa u sudski registar. To bi trebalo pozitivno uticati na poslovanje, investicije,

rasterećenje obaveza poslovnih subjekata, kao i povećanja konkurentne sposobnosti

privrednih subjekata.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama HNK kojim se bliže definišu

stanovite odredbe i članci Zakona i olakšava postupak dobijanja koncesija.

OSNOVNI POKAZATELJI EKONOMSKE POLITIKE I

PRETPOSTAVKE DRUŠTVENOG I PRIVREDNOG RAZVITKA U BIH

Ekonomski rast u BiH-perspektive.

Prema predviđanjima Svjetske banke, ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u 2019.

godini trebao bi iznositi 3,4%. Za 2020. procjena Svjetske banke je da će ekonomski rast BiH

dostići 3,9%, a u 2021. godini 4,0 %. Iako suočena s brojnim izazovima ekonomija Bosne i

Hercegovine je u 2018. godini zadržala dinamiku realnog ekonomskog rasta jednaku prosjeku

prethodne tri godine od 3 %, premda su se u posljednja dva kvartala osjetili prvi znakovi

usporavanja kroz smanjenje izvoza roba i obima industrijske proizvodnje.

6

Globalni ekonomski trendovi, kao što su geopolitičke tenzije između SAD-a i Kine te

Brexit, rezultovali jsu korekcijama ekonomskih prognoza za 2019. godinu. Zbog sporijeg

ekonomskog rasta ključnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, očekuje se da rast

izvoza roba neće biti na nivou prethodnih godina čime se očekuje i blago usporavanje

ekonomskog rasta u 2019. godini. Ekonomija BiH može očekivati određene negativne rizike

ovisno od kretanja u eurozoni, ali i događaja na domaćoj političkoj sceni. Pri tome će se

ekonomija BiH malo više oslanjati na izvoz usluga, odnosno turistički sektor kao oblast sa

najbržim stopama rasta u posljednjih nekoliko godina. Ovaj sektor definitivno ima potencijal

da bude jedan od oslonaca ekonomije BiH u budućnosti obzirom na ostvareni suficit u

razmjeni sa inostranstvom od preko milijardu eura u 2018. godini.

Usvajanjem Zakona o akcizama, odblokirana su značajna sredstva europskih

finansijskih institucija (EBRD i EIB) koja mogu biti usmjerena u značajne investicije. Ovim

su stvoreni preduslovi za rast i drugih segmenata ekonomije u 2019. godini. Materijalizacija

investicija zavisiti će od političke stabilnosti i brzine formiranja novih vlasti. Poboljšanje

poslovne klime kroz snažne reformske procese bi moglo značajno doprinijeti povećanju

interesa domaćih i stranih investitora za investicijska ulaganja u BiH.

Rast privatne potrošnje u 2019. godini ostaje neupitan, a ona će i dalje biti snažno

oslonjena na priliv doznaka iz inostranstva kao i na kreditni rast bankarskog sektora. Očekuje

se stagnacija javne potrošnje što će rezultirati smanjenjam njenog učešca u strukturi BDP-a

odnosno njenog doprinosa u ekonomskom rastu BiH.

Kreditna agencija Standard & Poor’s je u februaru 2019. godine potvrdila ‘B’ kreditni

rejting Bosne i Hercegovine. Također, promijenila je izglede sa stabilnih na pozitivne, što je

prva pozitivna promjena još od 2012. godine.

Industrijska proizvodnja u BiH-perspektive

Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini zabilježila je u 2018. godini rast od

1,6% u odnosu na predhodnu godinu. Prema glavnim industrijskim grupama, rast su

zabilježili proizvodnja energije za 6,6 %, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za

1,8%, te proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1%. Proizvodnja

intermedijarnih proizvoda imala je u prošloj godini pad od 1,3%, a proizvodnja kapitalnih

proizvoda pad od 1,1%, podaci su Agencije za statistiku BiH. Prema područjima i oblastima

klasifikacije djelatnosti, rast se, među ostalim, bilježi u proizvodnji farmacuetskih proizvoda

od 12,4%, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji

od 11,3%, proizvodnji mašina i uređaja od 6,9%, proizvodnji proizvoda od gume i plastičnih

masa od 5%, te proizvodnji odjeće od 4,8%. U oblasti prerađivačke industrije pad je, među

ostalim, zabilježen u duhanskoj industriji od 35,9 %, proizvodnji tekstila od 17,4%, te

proizvodnji koksa i rafinisanih naftnih proizvoda od 12,2%.

U januaru 2019. godine, u poređenju sa januarom 2018. godine, industrijska

proizvodnja u BiH zabilježila je pad za 7,5%. Proizvodnja kapitalnih proizvoda u januaru

2019. veća je za 12,1% u odnosu na decembar 2018. godine, netrajnih proizvoda za široku

potrošnju veća za 0,8%, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju manja za

1,8%, a intermedijarnih proizvoda za 4,2% dok je proizvodnja energije manja za 6,3%. Na

7

godišnjem nivou, u januaru 2019. godine u odnosu na januar 2018. godine, proizvodnja

trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 14,5%, kapitalnih proizvoda za 5,5%, dok je

proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 4,2%, energije za 6,5%, a

intermedijarnih proizvoda manja je za 16,1%.

U narednom periodu u BiH se očekuje značajniji ekonomski napredak a tomu bi

trebao doprinijeti i rast industrijske proizvodnje. Pored utjecaja povoljnih eksternih prilika, u

narednom periodu očekuje se i značajniji utjecaj internih reformskih mjera na jačanje

industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Reformske mjere koje provode nadležne

institucije u BiH a kojima je cilj unaprjeđenje poslovnog ambijenta trebale bi rezultirati

povećanjem investicijskih ulaganja, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih

industrijskih kapaciteta.

Tržište rada u BiH-perspektive

Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini se u 2018. godini konstantno smanjivala, a

povećavala zaposlenost. U decembru 2018. godine je na evidencijama službi i zavoda za

zapošljavanje bilo 435.266 nezaposlenih osoba što je najmanji broj od 2005. godine, od kada

Agencija za rad i zapošljavanje BiH vodi ovu statistiku. U odnosu na 2017. godinu

nezaposlenost se u 2018. smanjila za 39.818 osoba ili 8,4%. U isto vrijeme broj zaposlenih u

BiH u 2018. u odnosu na godinu ranije je porastao za 3,13% ili 24.774 osoba. U BiH je u

decembru 2018. godine bilo 817.375 zaposlenih osoba što je najveći broj zabilježen do sada

od kada Agencija za rad i zapošljavanje BiH objavljuje ove podatke.

U Bosni i Hercegovini je zaključno s februarom 2019. godine bilo 430.053 osoba na

evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih

je manji za 3.385 osoba ili 0,78%. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 240.417 ili

55,90% su žene, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Nezaposlenost se smanjila u

Federaciji BiH za 2.237 osoba (0,68%), u Republici Srpskoj za 887 osoba (0,93%) i u Brčko

distriktu za 357 osoba (2,90%). U strukturi osoba koje traže zaposlenje, zaključno sa

februarom 2019. godine, bilo je: NKV radnika 118.187 ili 27,48%, PKV-NSS radnika 8.057

ili 1,87%, KV radnika 138.219 ili 32,14%, VKV radnika 1.831 ili 0,43%, sa SSS stručnom

spremom 121.242 radnika ili 28,19%, sa VŠS spremom 6.592 radnika ili 1,53% i sa VSS

stručnom spremom 35.925 radnika ili 8,35%. Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine

osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 32,14%, te radnici sa SSS 28,19%. Prema

podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru 2019. godine broj zaposlenih u BiH iznosio je

823.455, a od toga je 353.914 žena. U odnosu na decembar 2018. broj zaposlenih se povećao

za 0,7%, a broj zaposlenih žena porastao je za 1,4%. Stopa registrovane nezaposlenosti za

januar 2019. godine iznosila je 34,5% i u odnosu na decembar 2018. godine smanjila se za

0,2%.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u Bosni i Hercegovini u februaru

2019. godine iznosila je 895 KM, što je za oko 2% manje u odnosu na januar kada je

prosječna plaća iznosila 913 KM. U poređenju sa krajem 2018. godine neto plaće su

smanjene za 1,3%. Na godišnjem nivou, prosječne neto plaće u februaru 2019. su u odnosu

na isti mjesec 2018. godine nominalno rasle za od 5,4%, podaci su Agencije za statistiku

BiH. Najveće plaće ostvarene su kod zaposlenih u finansijskoj i djelatnosti osiguranja gdje je

8

prosječna neto plaća u iznosila 1.504 KM, zatim u sektoru proizvodnje i snadbijevanju

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom gdje je neto plaća iznosila 1.404 KM,

te u sektoru informacija i komunikacija – 1.284 KM. Najniže plaće bile su u djelatnosti

pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane od 565 KM, zatim kod zaposlenih u

građevinarstvu od 598 KM, te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u iznosu

od 623 KM. U BiH je prosječna bruto plaća u februaru 2019. godine iznosila 1.378 KM, što

je nominalno manje za 1,4% u odnosu na decembar 2018. godine. U poređenju sa februarom

2018. godine prosječna mjesečna bruto plaća u drugom ovogodišnjem mjesecu bila je

nominalno viša za 4,5%.

U narednom periodu očekuje se trend nastavka postupnog smanjenja broja

nezaposlenih, odnosno povećanja broja zaposlenih osoba. Intenzitet rasta broja zaposlenih

kao i rast plaća bit će značajno uslovljen poslovnim okruženjem, nivoom domaćih i stranih

investicija te vanjskotrgovinskom aktivnošću BiH. Također, nivo provođenja strukturnih

reformi djelovat će na intenzitet smanjenja stope nezaposlenosti što će uz pretpostavljeni

ekonomski rast biti jedan od bitnih faktora ostvarenja pozitivnih kretanja na tržištu rada i

kreiranja novih radnih mjesta.

Kretanje cijena u 2018. godini i perspektive 2020.-2022. godina

Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini u 2018. godini iznosila je 1,4%, podatci su

Agencije za statistiku BiH.

Najveći utjecaj na ukupni indeks potrošačkih cijena imale su cijene goriva i duhanskih

prerađevina. Cijene u Odjeljku prijevoz u decembru 2018. godine bile su veće za 10,1% u

odnosu na isti mjesec 2017. godine. Cijene duhana u decembru 2018. godine bile su za 7,6%

više nego u istom mjesecu 2017. godine, a u odnosu na 2015. godinu duhan je poskupio za

25,3%. Rast bilježe i usluge u zdravstvu od 2,5%, pri čemu najveći rast cijena imaju

medicinski proizvodi, pomagala i oprema (4%). Na drugoj strani zabilježen je pad cijena

odjeće od 8,3% i obuće od 14,7%. Cijene kućanskih aparata također su u silaznom trendu

(pad od 1,6%), kao i cijene osiguranja 2,4%.

U 2019. godini kretanje cijena u BiH bit će uslovljeno kretanjima cijena energenata na

svjetskom tržištu (posebno cijena sirove nafte). Rast cijena sirove nafte nastavljen je i u 2019.

godini. Od početka godine cijene nafte porasle su više od 30% i dostigle najviši nivo od

početka novembar 2018. godine. To se prije svega dogodilo zahvaljujući smanjenju

proizvodnje od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Ta organizacija, zajedno

sa grupom nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom, pridržava se dogovora o smanjenju

proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno. Cijene nafte rastu i zbog sankcija SAD-a na naftni

sektor Irana i Venezuele, što dodatno ograničava ponudu na tržištima. Ponuda na tržištima

mogla bi biti smanjena i zbog sukoba u Libiji između međunarodno priznate libijske vlade i

pobunjeničkih snaga.

U narednom srednjoročnom periodu, kretanje cijena bit će direktno povezano s

kretanjima cijena energenata na svjetskom tržištu. Uz stabilne cijene hrane na svjetskom

tržištu, daljnje povećanje cijena cigareta u BiH te zadržavanje nivoa cijena komunalnih

9

usluga na istom ili sličnom nivou, u 2019. godini očekuje se inflacija od 1,5%, u 2020. godini

1,6% te 1,4% u 2021. godini.

Bankarski sektor

Bankarski sektor u BiH je adekvatno kapitaliziran, likvidan i profitabilan, te je na

kraju 2018. godine zabilježeno smanjenje kreditnog rizika koji je u prethodnim godinama

predstavljao ključni faktor koji je ugrožavao stabilnost bankarskog sektora u BiH, podaci su

Centralne banke BiH.

Na tržištu BiH, na kraju 2018. godine poslovale su 23 banke, koje su prema

privremenim podacima ostvarile neto dobit od 342,1 mil KM. Nekvalitetni krediti i njihovo

učešće u ukupnim kreditima bilježe kontinuirani pad u protekle dvije godine, a prema

privremenim podacima za kraj 2018. godine, nekvalitetni krediti su iznosili 1,7 mlrd KM.

Udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosio je 8,77%. Nekoliko je faktora koji su

doprinijeli smanjenju nekvalitetnih kredita u bankarskom sektoru BiH. U posljednjih

nekoliko godina bilježe se pozitivni trendovi u makroekonomskom okruženju i realnom

sektoru ekonomije BiH, što je uticalo na blagi oporavak kreditne aktivnosti u realnom

sektoru. Godišnja stopa rasta kredita privatnom sektoru na kraju 2017. iznosila je 7,43%, a u

decembru 2018. godine 5,58%. S druge strane, banke su poduzimale aktivnosti na čišćenju

bilanci trajnim otpisom nekvalitetnih potraživanja i prodajom ovih potraživanja kompanijama

koje se bave otkupom potraživanja. Ukupni depoziti bankarskog sektora prema

preliminarnim rezultatima za 2018. godinu, bilježe rast i dostigli su nivo od 21,7 milijardi

KM. Depoziti pravnih lica iznose 9,6 milijardi KM a depoziti stanovništva iznose 12,1

milijardu KM .

U 2019. godini može se očekivati održavanje stabilnosti bankarskog sektora, uz zado-

volјavajuću likvidnost i kapitaliziranost, posebno zahvalјujući značajnom unapređenju regu-

lative.

Uz pretpostavku nastavka pozitivnih ekonomskih trendova u BiH, zemlјama okruže-

nja i zemlјama koji su najznačajniji ekonomski partneri, može se očekivati nastavak rasta ma-

se ukupnih kredita s nešto umjerenijim stopama rasta.

Stopa rasta ukupnih kredita u 2019. godini mogla bi se kretati između 5,5% i 6%. U 2019.

godini očekuje se dalјi rast ukupnih depozita također po nešto umjerenijoj stopi između 5% i

6%, uz zadržavanje niskog nivoa pasivnih kamatnih stopa i u narednom periodu.

Vanjskotrgovinska robna razmjena

Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u 2018. godini iznosila je 31,17

milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 11,90 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe

iznosila je 19,27 milijardi KM, te je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 7,37 milijardi

KM. Trgovinski deficit bilježi rast od 3,4% u odnosu na prethodnu godinu.

Evropska unija je i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner, tako da u ukupnom

obimu robne razmjene EU učestvuje sa 65,3%, zatim zemlje potpisnice Sporazuma „CEFTA-

e 2006“ učestvuju sa 13,7%, dok ostale zemlje učestvuju sa 21%. Izvoz u EU ostvaruje

10

učešće sa 73% u ukupnom izvozu, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 60,5% u ukupnom

uvozu. U 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je rast ukupne robne

razmjene sa EU (7,4%), rast izvoza u EU (10,3%), rast uvoza iz EU (5,3%), zatim rast stope

pokrivenosti uvoza izvozom sa EU (3,5%), dok je kod trgovinskog deficita zabilježen pad

(7,1%). Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 16,4% u ukupnom bh izvozu, a uvoz iz

zemalja CEFTA-e učestvuje sa 12,1% u ukupnom bh uvozu. U 2018. godini u odnosu na

prethodnu godinu zabilježen je rast ukupne robne razmjene sa CEFTA-om (4,1%), rast izvoza

u CEFTA-u (8,8%), rast uvoza iz CEFTA-e (0,4%), zatim rast stope pokrivenosti uvoza

izvozom sa CEFTA-om (6,4%), dok je kod trgovinskog deficita zabilježen pad (27,9%).

Izvoz u ostale zemlje (zemlje koje ne pripadaju grupacijama EU i CEFTA-e) ostvaruje učešće

od 10,7% u ukupnom izvozu, dok uvoz iz ostalih zemalja u ukupnom uvozu učestvuje sa

27,4%. Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom imamo sa:

Austrijom od 151,71%, Slovenijom 115,27%, Nizozemskom 99,47%, Hrvatskom 76,42%,

Njemačkom 75,8%, Italijom 62,32%, te sa Srbijom 60,45%. Pored ovih zemalja, značajni

trgovinski partneri BiH su SAD, Rusija i Kina, međutim pokrivenost uvoza izvozom sa tim

zemljama je mala, pa tako sa Rusijom 14,71%, SAD-om je 10,33%, te sa Kinom 2,76%.

Bosna i Hercegovina je u 2018. godini najviše izvozila u: Njemačku (1,74 milijarde KM),

Hrvatsku (1,46 milijardi KM), Italiju (1,35 milijardi KM), Srbiju (1,25 milijardi KM),

Sloveniju (1,06 milijardi KM), Austriju (1,02 milijarde miliona KM), Crnu Goru (401,45

miliona KM), te Tursku (323,22 miliona KM). U posmatranom periodu, Bosna i Hercegovina

je naviše uvozila iz: Njemačke (2,30 milijardi KM), Italije (2,17 milijardi KM), Srbije (2,07

milijardi KM), Hrvatske (1,92 milijarde KM), Kine (1,34 milijarde KM), Slovenije (917,00

miliona KM), Rusije (892,39 miliona KM), te Turske (874,32 miliona KM). (Podaci:

Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH).

Posmatrajući period od pet godina, Bosna i Hercegovina bilježi stabilnu stopu rasta

ukupne robne razmjene, izvoza, te uvoza. U 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu,

izvoz je rastao po većoj stopi od uvoza, što je dovelo da je pokrivenost uvoza izvozom

povećana za 1%. Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine je i dalje izuzetno visok i u

2018. godini njegova vrijednost iznosi 7,37 milijardi KM, što je za 3,4% više u odnosu na

prethodnu godinu. Iako je izvoz rastao po većoj stopi od uvoza, vrijednost uvezene robe je

znatno veća od vrijednosti izvezene robe, zbog čega je zabilježen vanjskotrgovinski deficit.

Prema raspoloživim projekcijama međunarodnih institucija, u narednom periodu se

očekuje nastavak trenda rasta svjetske ekonomije što će djelovati pozitivno i na

vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine.

Projekcije Direkcije za ekonomsko planiranje BiH predviđaju povećanje ukupnog

izvoza u 2019. godini od 6% te u narednom periodu od oko 5% godišnje. Međutim, viši nivo

ekonomske aktivnosti koji se očekuje u narednom periodu će dovesti i do povećanja domaće

potražnje što će rezultirati povećanjem uvoza. Očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto

niže u odnosu na izvozne.

11

Strana direktna ulaganja u 2018. godini i perspektive

Strana direktna ulaganja (SIU) predstavljaju jedan od ključnih razvojnih faktora

ekonomskog rasta nacionalne privrede. Prilivom SIU i dolaskom vodećih multinacionalnih

kompanija, osim kapitala, značajne koristi se ostvaruju kroz povećanje proizvodnje,

smanjenje nezaposlenosti, povećavaju tehničko-tehnološki razvoj, veću modernizaciju i

razvijeniju infrastrukturu, smanjenje siromaštva.

Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana

ulaganja u 2018. godini dostigla su iznos od 800 miliona KM, što predstavlja povećanje od

2,8% u odnosu na 2017. godinu kada je zabilježeno 777 miliona KM. Trend rasta stranih

investicija iz 2017, nastavljen je i u 2018. godini. Najveći iznosi investicija u 2018. godini

došli su iz Švicarske, Austrije, Turske, Velike Britanije, Ujedinjenih Arapskih Emirata,

Kuvajta i Ruske Federacije.

SIU u 2019. godini trebala bi biti na nivou od oko 3% BDP. Ulaganja u

elektroenergetski sektor, uz nastavak ulaganja u izgradnju autocesta, bili bi nosioci ulaganja.

Poboljšanje poslovne klime olakšat će poslovanje preduzećima i privući domaće i

direktne strane investicije. Prema Doing Business izvještaju Svjetske Banke za 2019. godinu,

Bosna i Hercegovina je u ukupnom rangu zauzela 89. mjesto od 190 država. Najslabije

rangirana je po pitanju registracije firme (183. mjesto), dobivanja građevinske dozvole (167.

mjesto) i priključenja na električnu energiju (130. mjesto). Stoga se potrebno fokusirati na

poboljšanje ta tri faktora, za šta je potrebno niz reformskih zahvata. Potrebno je ubrzati

započeti proces uvođenja jedno šalterskog sistema u FBiH za šta je u sklopu Reformske

agende prvobitni rok bio juni 2016. te kreirati i uvezati neophodne elektronske registre.

Također, potrebno je i standardizirati i harmonizirati procedure za dobivanje građevinske i

dozvole za priključenje na električnu energiju.

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI I PROGNOZE NA NIVOU

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Realni rast bruto domaćeg proizvoda u Federaciji BiH u četvrtom kvartalu 2018.

godine iznosio je 3,6%, pokazuju prvi podaci Federalnog zavoda za statistku. U Federaciji

BiH je značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u četvrtom tromjesečju 2018. godine

zabilježen u djelatnostima: Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 14,7%; Trgovina na veliko i na

malo; Popravak motornih vozila i motocikala; Prijevoz i skladištenje; Djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane 8%; Umjetnost, zabava i rekreacija; Ostale uslužne

djelatnosti 6,1% i Informacije i komunikacije 5,4%. Realni pad bruto dodane vrijednosti

zabilježen je u djelatnostima: Prerađivačka industrija 0,6%; Stručne, naučne/znanstvene i

tehničke djelatnosti; Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0,5% i Poslovanje

nekretninama 0,2%. Prema preliminarnim procjenama BDP Federacije BiH iznosio je 2018.

12

godine 21,76 mlrd KM i realno je porastao za 3,5%. U 2017. godini realni rast BDP-a bio je

3,2%.

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u

martu 2019. godine u odnosu na februar 2019. godine, veća je za 0,6%. U martu 2019.

godine, u odnosu na mart 2018. godine, industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i

Hercegovine, kalendarski prilagođena, veća je za 1,6%. (Federalni zavod za statistiku,

Saopćenje: Indeks obima industrijske proizvodnje, mart 2019. Prvi rezultati).

Na kraju 2018. godine broj zaposlenih u Federaciji BiH je iznosio 529.281. Prema

podacima o registrovanoj nezaposlenosti koji su evidentirani pri službama Federalnog zavoda

za zapošljavanje, na kraju januara 2019. godine u Federaciji BiH je registrovano 328.503

nezaposlene osobe, od čega 187.847 žena. U februaru 2019. ukupan broj zaposlenih u

Federaciji BiH iznosio je 523.658. U odnosu na prethodni mjesec broj zaposlenih se smanjio

za 0,7%, a broj zaposlenih žena za 1,0%. Broj zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na

prethodni mjesec se smanjio za 0,8%, a broj zaposlenih žena za 1,1%. Broj zaposlenih u

obrtu i srodnim djelatnostima u odnosu na prethodni mjesec se smanjio za 0,1%, a broj

zaposlenih žena se povećao za 0,1%. Broj nezaposlenih u februaru 2019. u odnosu na

prethodni mjesec se smanjio za 0,7%, a broj nezaposlenih žena za 0,6%. Stopa registrovane

nezaposlenosti u februaru 2019. iznosila je 38,4%, a za žene 46,1%. (Federalni zavod za

statistiku, Saopćenje: Zaposleni po područjima KD-Klasifikacija djelatnosti- u daljnjem

tekstu KD) BiH 2010, februar 2019.; Prvi rezultati).

Prosječna isplaćena bruto plaća u Federaciji BiH u 2018. godini je iznosila 1.365 KM,

dok je neto plaća iznosila 889 KM. Prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom

za februar 2019. godine u Federaciji BiH iznosi 1.372 KM i nominalno je niža za 3,5% i

realno za 3,7%, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine

prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom za februar 2019. godine nominalno

je viša za 5,1%, a realno za 4,0%. Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za

februar 2019. godine u Federaciji BiH iznosi 895 KM i nominalno je niža za 3,1%, a realno

za 3,4%, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna

mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom za februar 2019. godine nominalno je viša za

5,0%, a realno za 4,0%. (Federalni zavod za statistiku, Priopćenje: Prosječna mjesečna

isplaćena neto i bruto plaća zaposlenih po područjima KD BiH 2010, februar 2019.)

Potrošačke cijene u 2018. godini porasle su za 1,6% u odnosu na 2017. godinu, podaci

su Agencije za statistiku FBiH. Potrošačke cijene u martu 2019. godine, u prosjeku, se nisu

mijenjale u odnosu na prethodni mjesec. Posmatrano po odjeljcima Klasifikacije lične

potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: Odjeća i obuća za 0,9%, Hrana i

bezalkoholna pića za 0,4%, Zdravstvo za 0,2% i Alkoholna pića i duhan za 0,1%. Cijene su

niže u odjeljcima: Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,8%,

Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,5%, Komunikacije i Ostala dobra

i usluge za 0,2% i Rekreacija i kultura za 0,1%. U ostalim odjeljcima cijene se nisu značajnije

mijenjale u ovom mjesecu. U martu 2019. godine u odnosu na mart 2018. godine, cijene su

13

više za 0,8% (godišnja inflacija). (Federalni zavod za statistiku: Mjesečni statistički pregled

Federacije Bosne i Hercegovine, mart 2019.).

Federacija BiH je u 2018. godini ostvarila izvoz u vrijednosti 7,9 mlrd. KM, što je za

9% više u odnosu na 2017. godinu. Ukupan uvoz u Federaciju BiH u 2018. godini je bio

13,27 mlrd. KM što je za 6,6% više u odnosu na 2017. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u

2018. godini u Federaciji BiH je 59 %. Federacija BiH je u martu 2019. ostvarila izvoz u

ukupnoj vrijednosti 650.606 hilj. KM, što je za 39.711 hilj. KM ili 6,5% više u odnosu na

februar 2019., odnosno za 346 hilj. KM ili 0,1% više u odnosu na mart prethodne godine. U

istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.249.945 hilj. KM, što je za 151.200 hilj. KM

ili 13,8% više u odnosu na februar 2019., odnosno za 101.797 hilj. KM ili 8,9% više u

odnosu na mart prethodne godine. U periodu januar – mart 2019. izvoz je prosječno rastao

svaki mjesec za 7,0%, a uvoz je prosječno rastao za 15,1%. Učešće Federacije BiH u

ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za mart 2019. je 65,8%, a u ukupnom uvozu 70,5%.

Postotak pokrivenosti uvoza izvozom je 52,1% što je za 3,5% manje u odnosu na februar

2019. kada je pokrivenost iznosila 55,6%. Trgovinski deficit Federacije BiH za mart 2019.

iznosi 599.339 hilj. KM. Prema KD-u, za mart 2019. najveća vrijednost izvoza od 588.263

tis. KM ostvarena je u području C Prerađivačka industrija, što iznosi 90,4% ukupnog izvoza.

Najveća vrijednost u uvozu od 1.120.606 hilj. KM ostvarena je u području C Prerađivačka

industrija, što iznosi 89,7% ukupnog uvoza. Za mart 2019. zemlje u koje se najviše izvozilo

su: Njemačka sa 115.474 hilj. KM ili 17,7% ukupnog izvoza; Hrvatska sa 86.671 hilj. KM ili

13,3% i Srbija sa 68.407 hilj. KM ili 10,5% ukupnog izvoza. Izvoz u sve ostale zemlje iznosi

380.054 hilj. KM ili 58,4% ukupnog izvoza. Za isti mjesec zemlje iz kojih se najviše uvozilo

su: Njemačka sa 157.459 hilj. KM ili 12,6% ukupnog uvoza, Hrvatska sa 146.790 hilj. KM ili

11,7% i Italija sa 132.369 hilj. KM ili 10,6% ukupnog uvoza. Uvoz iz svih ostalih zemalja

iznosi 813.327 hilj. KM ili 65,1% ukupnog uvoza. (Federalni zavod za statistiku, Saopštenje:

Robna razmjena sa inostranstvom, mart 2019.).

Federaciju Bosne i Hercegovine je u 2018. godini posjetilo 1.068.702 turista koji su

ostvarili 2.088.946 noćenja što je povećanje od 12,3% u odnosu na 2017. godinu. Ukupan

broj dolazaka turista u februaru 2019. godine iznosio je 47.446 što je za 23,8% više u odnosu

na februar 2018. godine, a u odnosu na januar 2019. godine više je za 8,7%. Učešće domaćih

turista je 35,1%, a stranih turista 64,9%. Ukupan broj noćenja turista u februaru 2019. godine

iznosio je 97.340 što je za 32,7% više u odnosu na februar 2018. godine, a u odnosu na januar

2019 godine više je za 11,2%. Učešće domaćih turista je 30,8%, a stranih turista 69,2%.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan

smještaj sa učešćem od 95,2%. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su

turisti iz Hrvatske (19,1%), Srbije (6,4%), Slovenije (5,8%), Turske (5,3%) i NR Kine

(5,0%), što je ukupno 41,6%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 58,4% noćenja. Broj

raspoloživih kreveta u februaru 2019. godine iznosio je 28.266 što je za 3,6% više je u

odnosu na februar 2018. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan

smještaj na području Federacije BiH iznosila je 14,0 %. (Federalni zavod za statistiku,

Saopštenje: Mjesečni indikatori statistike smještaja u turizmu, Prvi rezultati za februar 2019.).

14

Podaci za prve mjesece 2019. godine, kao i podaci iz prethodne godine, ukazuju na

nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja u narednom periodu. U Federaciji BiH se u

narednom periodu očekuje realni rast BDP po prosječnoj stopi od 3,5% (Federalno

ministarstvo finansija). Uz poboljšanja poslovnog ambijenta u zemlji, kao posljedice

provođenja strukturnih reformi, očekuje se pojačan interes domaćih i stranih investitora,

odnosno značajan rast privatnih i javnih investicija. Ova ulaganja bi ojačala privatni sektor,

povećala zaposlenost i vanjskotrgovinsku razmjenu. Doznake i drugi tekući prilivi iz

inostranstava čine veliki dio raspoloživog dohotka građana, dok direktna strana ulaganja čine

značajan izvor finansiranja investicija. Istovremeno, važan faktor finansiranja javnih radova

predstavljaju povoljni zajmovi međunarodnih finansijskih institucija (MMF, EIB, EBRD).

Domaća potražnja bi, kroz privatnu potrošnju i investicije, trebala biti glavni pokretač

ekonomskog rasta. Povećanje ukupne ekonomske aktivnosti u zemlji uz očekivano povećanje

industrijske proizvodnje i građevinskih radova praćeno povećanjem broja zaposlenih i

prihoda od izvoza, trebalo bi rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka, odnosno

povećanjem privatne potrošnje.

U narednom srednjoročnom periodu se očekuje dalji rast izvoza, između ostalog i kao

posljedica ostvarivanja napretka u izvršenju obaveza definisanih Reformskom agendom, iako

bi visoka uvozna potražnja za izvođenjem velikih infrastrukturnih projekata mogla nadmašiti

taj rast. Investicije će svakako biti pokretač porasta zaposlenosti, naročito u oblasti

građevinarstva, energije i turizma.

Rizici za ovakve makroekonomske pokazatelje mogu biti unutrašnji i vanjski,

odnosno oni koji se nalaze unutar zemlje (interni) i oni koji dolaze iz okruženja (eksterni).

Najznačajniji eksterni rizici po ekonomski rast se odnose na moguće usporavanje evropske

privrede i rastuću inflaciju. Sve izraženiji protekcionizam, usporavanje svjetske trgovine i sve

izvjesniji trgovinski ratovi velikih trgovinskih sila bi predstavljali rizik po vanjsku trgovinu.

Osim toga, postoji i rizik slabljenja izvozne potražnje, što će dovesti do smanjenja izvoza, a

posebno na tržište EU. Kompliciranje ekonomske situacije u EU kao posljedice Brexit-a,

nastavak sankcija prema Rusiji, trgovinski rat između SAD-a i Kine uz još uvijek prisutnu

geopolitičku krizu (Sirija, S. Koreja, Libija) se postavljaju kao realna opasnost po globalna

kretanja kapitala. Na drugoj strani, unutrašnji rizici koji najviše prijete ostvarenju povoljnih

makroekonomskih pokazatelja odnose se na kompleksan politički ustroj zemlje, provedbu

zacrtanih reformi u oblasti infrastrukture, energetskog sektora, telekomunikacija, transporta.

Kašnjenja u formiranju vlasti nakon općih izbora iz 2018. godine bi se mogla negativno

odraziti na dinamiku izvršenja javnih investicija kao i na provođenje potrebnih reformi.

Također, postoji rizik od migracije stanovništva, posebno mladih i obrazovanih ljudi što bi

moglo dovesti do smanjenja produktivnosti i usporavanja rasta BDP-a. Povećanje cijena

energenata (nafta i plin) bi se također moglo negativno odraziti na ukupan nivo inflacije u

narednom periodu.

15

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI I PROGNOZE NA NIVOU

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA

Na osnovu statističkih podataka objavljenih u Mjesečnom statističkom pregledu

Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima, koje donosi Federalni zavod za statistiku,

podataka koje je prikupila Privredna komora HNK, te ostalih izvora, u razdoblju od I – XII

2018. godine, na području HNK u odnosu na ostale kantone, ostvareni su sljedeći rezultati:

Tabela br.1: Osnovni pokazatelji privrednih/gospodarskih kretanja u FBiH i po kantonima:

Index Izvoz u 000 Uvoz u 000 Br.zapo. Br. Nez. Neto pl. Bruto

ind.pr. 2018 2018 2018 2018 2018 pl.

2018.

2018

Federacija BiH 100,8 1.056.626 1.750.793 519.800 329.907 889,00 1.286,00

HNK 122,3 863.117 1.395.143 41.781 30.725 970,00 1.495,00

USK 100,2 342.783 390.672 37.687 38.172 840,00 1.286,00

POSAV. KAN. 87,7 125.344 219.528 6.497 4.362 773,00 1.180,00

TUZL. KANTON 100,0 1.729.499 1.942.320 96.461 79.378 797,00 1.215,00

ZD KANTON 96,6 1.709.002 1.814.030 82.688 58.577 763,00 1.164,00

BPK 95,3 159.046 115.056 7.291 3.169 796,00 1.220,00

SBK 99,2 770.048 980.224 50.957 34.777 723,00 1.091,00

ZHK 103,0 571.985 1.522.627 19.322 10.820 796,00 1.216,00

SAR. KANTON 104,6 1.540.432 4.678.033 147.848 38.973 1.096 1.702,00

KANTON 10 97,3 95.400 126.708 10.723 7388 884,00 1.350,00

Industrijska proizvodnja

Komparativni podaci indeksa industrijske proizvodnje Hercegovačko-neretvanskog

kantona sa Federacijom BiH, prikazani su u donjoj tabeli:

Tabela br. 2: Komparativni podaci indeksa industrijske proizvodnje HNK sa F BiH

2008

2007

2009

2008

2010

2009

2011

2010

2012

2011

2013

2012

2014

2013

2015

2014

2016

2015

2017

2016

2018

2017

FBiH 107,9 88,4 104,2 102,5 95,6 107,4 100,1 102,2 102,6 103,8 100,8

HNK 112,8 102,6 118,9 73,0 86,7 115,7 82,5 101,3 96,5 91,50 122,3

U Federaciji BiH, na području industrijske prozvodnje u 2018. godini zabilježen je

rast od 0,8% u odnosu na 2017. godinu, dok je u Hercegovačko- neretvanskom kantonu

industrijska proizvodnja u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu ostvarila rast od 22,3%. U

okviru glavnih industrijskih grupacija na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, u

2018. godini u odnosu na godinu prije, rast je primjetan kod proizvodnje energije (veća za

43,8%), kod proizvodnje kapitalnih dobara (rast od 11,5%) i intermedijarnih proizvoda (rast

od 1,5%) dok je kod intermedijarnih vađenja rude i kamena zabilježen pad od 1,9 %.

16

Rast proizvodnje ostvarile su sljedeće grane prerađivačke industrije:

Rast proizvodnje Index I-XII 2018./ I-XII 2017.

Proizvodnja pića 117,8

Prerada drva 110,2

Proizvodnja ostalih nemetalnih proizvoda 101,2

Proizvodnja baznih metala 102,6

Prizvodnja namještaja 110,1

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda 108,8

Na drugoj strani, pad proizvodnje zabilježen je kod sljedećih grana prerađivačke industrije:

Pad industrijske proizvodnje Index I-XII 2018./ I-XII 2017.

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 82,0

Proizvodnja odjeće 95,4

Proizvodnja papira 73,8

Štampanje i umnožavanje snimljenih zapisa 86,8

Proizvodnja hemikalija 90,7

Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih

masa

71,0

Proizvodnja mašina 91,3

U oblasti energetike, važno je istaknuti nastavak izgradnje popratne infrastrukture u

okviru realizacije "Projekta izgradnje vjetroparka Podveležje". Puštanje u rad je predviđeno

za ljeto tekuće godine. Projekat izgradnje Vjetroelektrane Podveležje predstavlja razvojnu

priliku i ukupnu šansu ne samo da se poveća proizvodnja električne energije, već i da služi

kao pokretačka snaga ekonomskog razvoja u ovoj regiji. Projekat Vjetroelektrane Podveležje

predstavlja značajnu stratešku korist ovoj regiji, a cilj je osigurati za nacionalnu mrežu do 48

MW pouzdane i „čiste“ električne energije.

Također, u toku je izgradnja Vjetroelektrane Pločno, za čiju je izgradnju Vlada HNK

dala koncesiju na zemljište pojedinim firmama u projektu izgradnje VE Pločno.

BiH je još uvijek na samom početku kada je riječ o obnovljivim izvorima energije,

stoga je opredjeljenje Vlade HNK dati puni doprinos povećanju učešća obnovljivih izvora

energije u ukupnoj proizvodnji energije u BiH, te dostizanju postavljenog cilja od najmanje

40% ovih izvora u ukupnoj proizvodnji energije u BiH do 2020. godine.

Šumarstvo

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, na području Hercegovačko-

neretvanskog kantona u periodu I-XII 2018. godine proizvedeno je ukupno 67 hiljada m³

šumskih sortimenata, što je u usporedbi sa istim periodom 2017. godine manje za 8.000 m3.

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu I -XII 2018. godine u odnosu na isti period

2017. je manja za 6.000 m3 i iznosila je 66.000 m³. Stanje na zalihama, koje je evidentirano

17

krajem mjeseca decembra 2018. godine na području Hercegovačko-neretvanskog kantona,

iznosila je 4 hiljade m³ šumskih sortimenata.

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu I -XII 2018.

godine je iznosila 2.066.000 m³ i u odnosu na isti period 2017. godine veća je za 124.000 m³

ili 6,3%.

U postotcima, oko 3,2% ukupne proizvodnje kao i prodaje šumskih sortimenata u

Federaciji BiH odnosi se na proizvodnju i prodaju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Što se tiče namjenskih prihoda od korištenja šuma u budžetu HNK, oni su minimalni

iz godine u godinu, zbog neusvajanja zakonske regulative za ovu oblast, posljedica čega je

bespravna sječa značajne količine drvne mase i devastacija šumskog bogatstva.

Tabela br. 3: Iznos namjenskih prihoda u kantonu HNK od korištenja šuma

Godina 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Iznos

namjenskih

prihoda

(KM)

103.300,00 114.739,00 39.793,54 32.915,46 306.247,13 235.827,43

Turizam

Turizam je u Hercegovačko – neretvanskom kantonu od strane zakonodavne i izvršne

vlasti, kroz čitav niz strateških dokumenata, prepoznat kao jedan od prioritetnih pravaca i

nosioca ekonsomskog razvoja. Trećina ostvarenih noćenja u BiH se ostvaruje upravo na

ovom području, pri čemu više od 80 % noćenja ostvaruju strani turisti.

Među brojnim turističkim atrakcijama na području HNK, kao najznačajniji izdvajaju

se:

(1) Međugorje kao jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta koje je u trideset pet

godina posjetilo više od 40 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta;

(2) područje Starog mosta i stare gradske jezgre grada Mostara koji se nalaze na UNESCO-

ovoj listi zaštićene kulturne baštine i predstavljaju drugi po posjećenosti pojedinačni turistički

resurs na području HNK;

(3) jadranska obala i more na području općine Neum;

(4) prirodne, historijske i urbane cjeline Blidinje, Počitelj, Stolac i Blagaj koje se nalaze na

Tentativnoj listi UNESCO-ove svjetske baštine;

(5) nekropole stećaka Radimlja i Boljuni (Stolac), Biskup (Konjic), Dugo Polje (Jablanica)

nedavno uvrštene na UNESCO-ovu listu svjetske baštine;

(6) spomenik prirode pećina Vjetrenica s arhitektonskom cjelinom sela Zavala;

(7) zaštićena prirodna područja parkova prirode Hutovo Blato i Blidinje;

(8) rijeka Neretva i njezine pritoke (Radobolja, Trebižat, Bregava itd.),

(9) općina Konjic sa svojim znamenitostima Eko selo Boračko jezero, stari dio grada i

obnovljena Kamena ćuprija te Titov bunker,

(10) u općini Jablanica izdvaja se spomen kompleks "Bitka na Neretvi" sa muzejom i četiri

nekropole stećaka, a od prirodnih resursa izdvajaju se Jablaničko i Grabovičko jezero.

18

Prema evidencijama Turističke zajednice HNK, zabilježen je znatno veći broj posjeta

nego prethodnih nekoliko godina. Tokom ove sezone, prema procjeni i statističkim podacima

Turističke zajednice HNK, oko 1,5 miliona turista je posjetilo ovaj kanton, od čega je

prijavljeno njih oko milion. Sam Mostar, kako ističu u Turističkoj zajednici, posjetilo je oko

milion turista od čega je registrovano njih oko 400.000. Turistička zajednica nastavlja s

promocijom ljepota Hercegovine, kako bi privukli još više turista. Tako je predstavila sve

segmente turističke ponude Hercegovine, te novi turistički projekt “Agroturizam

Hercegovina” na međunarodnom sajmu turizma u italijanskom gradu Rimini sredinom

oktobra prethodne godine. Kada je u pitanju „Agroturizam Hercegovine“, ističu kako su u

toku završni radovi. U toku je izrada putokaznih tabli koje će narednih mjeseci postaviti, a

već su postavljene mape i brošure koje će se već na dolazećim sajmovima naći na ponudi.

Očekivanja od ovog projekta su velika, a nadanja da će već od naredne godine doživjeti

procvat. Po utjecaju na zapošljavanje, nivo prihoda i ulaganja te proširenje sezone, usluge

smještaja predstavljaju osnovnu djelatnost u turizmu. U ovom trenutku na području HNK u

funkciji je više od 17.000 kreveta u kategoriziranim objektima u kategoriji dvije i tri

zvjezdice. Kad se tome dodaju hotelski kapaciteti s četiri i pet zvjezdica, dolazi se do brojke

od gotovo 21.000 kreveta u HNK. Potrebno je dodatno ulagati u podizanje kvaliteta

smještajnih objekata, čime se poboljšava njihova cjenovna kategorija kao i struktura gostiju.

Upravo u turističkom sektoru su velike razvojne mogućnosti kantona koje su

prepoznate i na pravi način valorizirane i kroz dokument integrisane Strategije razvoja

kantona do 2020. godine, a unazad godinu dana po prvi put su uvedeni i poticaje za jačanje

turističkih kapaciteta. Prema Strategiji, HNK bi do 2020. trebala biti pozicionirana i kao nova

destinacija ruralnog turizma uz isticanje njezine pejsažne i kulturološko-tradicijske

raznolikosti te kvalitete i autentičnosti turističko-ugostiteljske i druge uslužne ponude.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u periodu od I–XII 2018. godine

HNK je posjetilo ukupno 286.814 turista, što je za 5,9 % više u odnosu na usporedni period

2017. godine. Broj ostvarenih noćenja u HNK u periodu I–XII 2018. godine iznosio je

581.214, što je 4,9 % više u odnosu na isti period 2017. godine. Stranih turista u odnosu na

2017. godinu je bilo više za 7%.

Na nivou Federacije, u periodu I–XII 2018. godine, zabilježeno je ukupno 1.068.702

dolazaka i 2.088.946 ostvarenih noćenja. Broj dolazaka je u odnosu na usporedni period

2017. veći za 12,6 %, a broj noćenja za 12,3%.

U posmatranim godinama primjetan je stalni trend rasta broja turista u HNK, što

vidimo i u tabeli ispod:

Tabela br.4: Trend rasta broja turista u HNK u periodu 2010.-2018. godina

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Dolasci

turista 94.728 103.651 111.676 123.715 135.538 201.969 233.637 270.810 286.814

19

Najvažnija inostrana emitivna turistička tržišta, prema broju dolazaka i noćenja u

2018. godini, bila su tržišta Južne Koreje (34.412 dolazaka, 38.812 noćenja), Poljske (24.516

dolazaka, 70.898 noćenja), Italije (20.818 dolaska, 59.157 noćenja), Hrvatske (18.5277

dolazaka, 29.456 noćenja), Narodne Republike Kine (17.778 dolazaka, 18.742 noćenja),

Turske (7.943 dolazaka, 9.002 noćenja).

Saobraćaj

S ciljem stvaranja što ugodnijeg okruženja za život građana, Vlada Hercegovačko-

neretvanskog kantona značajnu pozornost u radu posvetila je provedbi različitih

infrastrukturnih projekata. Ovdje treba istaći projekte iz područja cestovne i vodoprivredne

infrastrukture koji se implementiraju u svim općinama HNK i Gradu Mostaru poput

sufinansiranja radova na izgradnji saobraćajnice na dionici mosta „Franje Blaževića“- Rodoč

na južnom ulazu u Mostar i izgradnji pristupne ceste za novi most u Mostaru, dionici Sovićka

vrata-Potok Zec, Stolac-Buna, te saniranju i proširenju ceste Prozor-Varvara-Mokronoge,

dionica: Podbor-Aćimići u općini Prozor-Rama. Vlada HNK finansira nekoliko projekata u

lokalnim zajednicama čiji će završetak doprinijeti boljoj saobraćajnoj povezanosti i uslovima

života njihovih stanovnika. Neupitna je opredijeljenost Vlade za ulaganjem u ovakve i slične

projekte, te će se na tom tragu, i dalje činiti sve s ciljem što bolje saobraćajne povezanosti u

našem kantonu.

Tržište radne snage

Nezaposlenost i zapošljavanje

Krajem decembra 2018. godine na evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko –

neretvanskog kantona bile su evidentirane 30.703 nezaposlene osobe, što je u poređenju sa

prosječnom nezaposlenošću u 2017. godini manje za 4,9%, a u odnosu na prošli mjesec više

za 1,6%. Na kraju 2018. godine broj zaposlenih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je

bio 54.133 što je za 2,8% više nego na kraju 2017. godine.

Tabela br.5: Zaposlenost po općinama

OPĆINA Broj zaposlenih Broj zaposlenih INDEX

31.12.2017. 31.12.2018. 18/17

Čapljina 3.342 3.503 104,8

Čitluk 5.690 5.471 96,2

Jablanica 2.003 2.022 100,9

Konjic 5.584 5.783 103,6

Mostar 32.339 33.475 103,5

Neum 1.051 1.057 100,6

Prozor/Rama 1.319 1.414 107,2

Ravno 107 131 122,4

20

Stolac 1.203 1.277 106,2

UKUPNO 52.638 54.133 102,8

Tabela br.6: Nezaposlenost po općinama

OPĆINA

Broj

nezaposlenih

31.12.2017.

Broj

nezaposlenih

31.12.2018.

INDEX

18/17

Čapljina 3.299 3.006 91,1

Čitluk 2.534 2.663 105,1

Jablanica 2.134 2.118 99,2

Konjic 3.974 3.842 96,7

Mostar 15.684 14.926 95,2

Neum 376 356 94,7

Prozor/Rama 1.946 1.861 95,6

Ravno 40 39 97,5

Stolac 2.045 1.892 92,5

UKUPNO 32.206 30.703 95,3

Gledano po općinama najveći broj registrovanih nezaposlenih osoba nalazi se u općini

Mostar (14.926 ili 48,6%), zatim Konjic (3.842 ili 12,5%), slijedi Čapljina (3.006 ili 9,8%),

Čitluk (2.633 ili 8,7%), Jablanica (2.118 ili 6,9%), Stolac (1.892 ili 6,2%), Prozor-Rama

(1.861 ili 6,1%), Neum (356 ili 1,2%) i općina Ravno sa 39 nezaposlenih osoba na evidenciji.

Tabela br.7: Nezaposlenost po stručnoj spremi u HNK na dan 31.12.2018

OPĆINA

Ukupan broj

nezaposlenih

PO STRUČNOJ SPREMI

VSS

VŠS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV

Čapljina 3.006 217 157 961 - 11 1083

51 526

Čitluk 2.663 251 132 956 - 2 1069

7 246

Jablanica 2.118 180 69 615 - 2 750

38 464

Konjic 3.842

180 193 964 - 7 1154

17 1327

Mostar 14.926 1590 864 5094 - 42 4431

231 2674

Neum 356 37 12 120 - 2 143

3 39

Prozor/Rama 1.861 95 78 410 - - 731

18 529

Ravno 39 2 3 13 - - 11

- 10

Stolac 1.892 136 72 515 - 10 757

14 388

UKUPNO 30.703 2688 1580 9648 - 76 10129

379 6203

21

U kvalifikacijskoj strukturi nezaposlenih osoba najveći broj čine osobe sa KV

stručnom spremom 10.129, što predstavlja udio od 33,1%, zatim slijedi SSS sa 9.648 osoba

ili 31,5%, NKV 6.203 ili 20,2%, VSS sa 2.688 ili 8,7%, VŠS sa 1.580 osoba ili 5,1%, PKV sa

379 osoba ili 1,2%, VKV sa 76 osoba ili 0,2%.

Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje krajem decembra 2018. godine bilo je

16.858 žena, što čini 54,9%. U ukupnom broju na posao čeka do 1 godine dana 7.619 osoba

ili 24,8%, a preko 9 godina čeka njih 8.497 ili 27,7%. Na evidenciji nezaposlenih osoba do 30

godina starosti čine 28,0% (8.585 osoba), a svaka treća osoba na evidenciji je stara preko 50

godina (9.160 ili 29,8%). Nezaposlenih osoba koje traže prvo zaposlenje je bilo 10.667, što

od ukupnog broja predstavlja 34,7%. Broj žena koje prvi put traže zaposlenje iznosi 6.090 ili

19,8% od ukupnog broja nezaposlenih osoba.

U ovom mjesecu evidentirane su 1.132 novoprijavljene osobe. Istodobno je zbog

zaposlenja brisana 401 osoba, 14 osoba brisano je po osnovu registriranja obrta ili

ostvarivanja prihoda po bilo kojem osnovu u visini određenoj u članku 3. stavak 2. Zakona,

po raznim ostalim osnovama (promjena stepena stručnog obrazovanja, neredovno javljanje,

stjecanje uslova za penziju, preseljenje, uključenja u redovno školovanje, smrt, ostvarivanje

prihoda iznad četvrtine prosječne mjesečne plaće u FBiH iz prethodne godine, itd) brisane su

iz evidencije još 243 osobe. Od ukupnog broja novoprijavljenih osoba njih 911 su se javili na

evidenciju zbog prestanka radnog odnosa.

Tokom ovog mjeseca 401 osoba sa evidencije nezaposlenih je zasnovala radni odnos.

Najviše se zaposlilo u trgovini, prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, građevinarstvu,

ostalim javnim, društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima, javnoj upravi i

odbrani, posredovanju nekretnina, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, prijevozu,

skladištenju i vezama, obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, poljoprivredi, lovu i

šumarstvu, finansijskom posredovanju, opsluživanju električnom energijom, plinom i vodom,

rudarstvu.

Prosječna neto plaća

U sljedećoj tabeli prikazan je komparativni pregled vrijednosti prosječne neto plaće

za 2016., 2017.i 2018. godinu po općinama u HNK.

Tabela br.8: Prosječna neto plaća u 2016., 2017.i 2018.godini, po općinama HNK (Zavod za

statistiku FBiH)

Općina Prosječna neto plaća (KM)

Indeks

prosječne neto plaće

2016 2017 2018 2017/2016 2018/2017

Čapljina 809 817 840 100,9 102,8

Čitluk 582 621 656 106,7 105,6

Jablanica 942 949 951 100,7 100,2

Konjic 766 805 824 105 102,3

Neum 784 821 853 104,7 103,8

22

Prozor-

Rama 880 883 896 100,3 101,4

Ravno 1.161 1.328 1.192 114,3 89,7

Mostar 1.042 1.049 1070 100,6 102

Stolac 769 782 809 101,6 103,4

HNK 928 946 970 101,9 102,5

F BiH: 839 860 889 102,5 103,3

Prosječna neto-plaća u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u 2018. godini je

iznosila 970 KM i viša je 2,5% u odnosu na prosjek iz 2017. godine, kada je prosječna neto-

plaća iznosila 946 KM. Najviša prosječna neto plaća u mjesecu decembru je bila u Općini

Ravno i iznosila je 1.192 KM, dok je najniža u Općini Čitluk i iznosila je 656 KM.

Vanjskotrgovinska razmjena

Uporedni podaci vanjskotrgovinske razmjene HNK za period 2010.-2018.godine

prikazani su u sljedećoj tabeli.

Tabela br.9: Vanjskotrgovinska razmjena u HNK u periodu 2010.-2018. godine

Godina Izvoz

(tis. KM)

Uvoz

(tis. KM)

Ukupna

vanjskotrgovinska

razmjena

(tis. KM)

Saldo robne

razmjene

(tis. KM)

Pokrivenost

uvoza

izvozom (%)

2010. 650.528 919.658 1.570.186 -269.130 70,70

2011. 751.500 1.102.774 1.854.274 -351.273 68.15

2012. 718.418 1.199.094 1.917.512 -480.676 59,91

2013. 664.122 1.109.244 1.773.366 -445.122 59,87

2014. 552.268 996.709 1.548.977 -444.441 55,40

2015. 587.176 1.068.146 1.655.322 -480.970 54,97

2016. 651.641 1.098.128 1.749.769 -446.487 59,34

2017. 784.529 1.368.928 2.153.509 -584.399 57,31

2018. 863.117 1.395.143 2.258.260 -532.026 61,86

Ukupan izvoz Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2018. godini iznosio je

863.117.000,00 KM i za 10 % je veći od izvoza iz 2017. godine. Ukupan uvoz je veći za

1,9% i iznosio je 1.395.143.000,00 KM. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena HNK u 2018.

godini ostvarena je u iznosu od 2.258.260.000,00 KM, što je za oko 4,8% više nego u 2017.

godini. Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hercegovačko-neretvanskog kantona i

dalje su Hrvatska (16,7%), Njemačka (11,4%) i Italija (8%).

23

Tabela br.10: Izvoz/uvoz u HNK po područjima klasifikacijske djelatnosti

IZVOZ u 000 UVOZ u 000

2017 2018 INDEX 2017 2018 INDEX

Poljoprivreda,

šumarstvo i

ribarstvo 10.547 13.280

125,9 23.361 21.978 101,9

Rudarstvo 678 496

73,2 4.435 4.603 103,8

Prerađivačka

industrija 737.937 804.446

109,0 1.311.465 1.352.464 103,1

Snadbjevanje el.

energijom i

plinom 14.907 24.024

161,2 27.635 14.290 51,7

Ostalo 20.455 20.872

102 2.078 1.807 87

UKUPNO 784.529 863.117

110,0 1.368.980 1.395.143 101,9

Tabela br.11: Izvoz/uvoze u HNK prema međunarodnoj klasifikaciji namjene

IZVOZ u 000 UVOZ u 000

2017 2018 INDEX 2017 2018 INDEX

Hrana i piće 25.819 31.287 121,2 255.653 274.509 107,4

Industrijski

materijali 545.980 616.409 112,9 554.939 650.281 117,2

Goriva i maziva 15.053 25.083 166,6 33.748 20.731 61,4

Kapitalni

proizvodi 60.263 52.804 87,6 245.118 148.079 60,4

Transportna

sredstva. 2.494 1.936 77,6 103.020 109.501 106,3

Proizvodi za

široku potrošnju 28.976 31.809 94,8 176.023 191.712 108,9

Ostalo 105.944 103.790 98 479 330 68,9

UKUPNO 784.529 863.117 110,0 1.368.980 1.395.143 101,9

Najveći postotak u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvaruje se u prerađivačkoj industriji

(95,5%). Promatrano po sektorima i odsjecima najviše se izveze obojenog metala. Obojeni

metal čini čak 47,3% ukupnog izvoza našeg kantona.

Ostvareni deficit u HNK-u, u 2017. godini, iznosio je oko 532 miliona KM, a

pokrivenost uvoza izvozom iznosi 61,86%.

24

Hercegovačko-neretvanski kanton i Euroatlantski put

Hercegovačko-neretvanski kanton je članica nekoliko međunarodnih organizacija

koje okupljaju evropske regije. To joj stvara mogućnosti za snažnije uključivanje u

međuregionalne i prekogranične projekte. Inače, Hercegovačko-neretvski kanton jedan je od

prvih u Bosni i Hercegovini koji je uspio kroz projekte prekogranične saradnje doći do

sredstava iz Europske unije pogotovo u oblasti turizma jer je prepoznat zajednički interes u

stvaranju što kvalitenijeg turističkog proizvoda koji će lakše naći kupca na turističkom

tržištu. Jedan od svijetlih primjera te saradnje je Zračna luka Mostar koja je zahvaljujući

sredstvima EU proširila svoje kapacitete.

Provođenje Reformske agende, dosadašnja uključenost u niz projekata iz IPA

fondova, nastavak prekogranične saradnje sa zemljama iz okruženja, tendencija razvoja

ruralnih sredina kao i ulaganja u turizam, saobraćaj i energetiku trebali bi značajno

unaprijediti ovaj kanton i otvaranjem novih radnih mjesta zaustaviti svakodnevno iseljavanje

mladih sa ovih prostora.

Potpisivanjem Reformske agende za BiH za period 2015-2018.godina Vlada se

opredjelila za trogodišnji program fiskalne konsolidacije koji će dovesti do smanjenja

budžetskog deficita i smanjenje javnog duga.Također, Vlada je usvojila Akcijski plan za

realizovanje Reformske agende za BiH. Plan sadrži niz aktivnosti koje je Vlada trebala

provesti do 2018. godine, a na poseban način istaknuto je donošenje Strategije razvitka i

Prostornoga plana HNK, kao i zajednički smještaj kantonalnih tijela i uvođenje sistema e-

Vlade. Strategija razvitka je usvojena i na Skupštini, Prostorni plan je Skupština usvojila u

nacrt a Vlada ga je nakon toga u formi prijedloga vratila u Skupštinsku proceduru.

Kupovinom Hotela „ERO“ riješen je problem smještaja kantonalnih institucija a uvođenje

sistema e- Vlada je pri kraju.

U 2016. godini su zabilježene aktivnosti po pitanju usvajanja strateških dokumenata

značajnih za realizaciju Akcijskog plana za realizaciju Reformske agende za BiH za razdoblje

2015.-2018.godina među kojima su i Strategija i Akcijski plan za borbu protiv korupcije i

Odluka o osnivanju Povjerenstva za evropske integracije Skupštine HNK. Cilj je bio kanton

što više približiti evropskim pitanjima, standardima i fondovima.

U januaru tekuće godine je održano predstavljanje rezultata projekta Jadranske

prekogranične saradnje BlueSKILLS i upriličeno potpisivanje Ugovora o doniranju opreme

Srednjoj turističkougostiteljskoj školi i JU Srednjoj školi Jablanica, kojim je tim školama

osigurano 25 prijenosnih računara. Inače, BlueSKILLS europski je projekt finansiran

sredstvima programa IPA prekogranične saradnje ukupne vrijednosti 720.190 eura. Projekt je

trajao sedam mjeseci, a u njemu su uz Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

Hercegovačko-neretvanskog kantona, učestvovali partneri iz Albanije, Crne Gore, Italije i

Hrvatske. Također, predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona prisustovao je

Skupštini Jadransko-jonske euroregije tokom koje su usvojeni zaključci kojima se, ističe kako

je potrebno uspostaviti bolje koordiniranje u provođenju EUSAIR-a i značajnije uključiti

regionalne i lokalne nivoe, privredne komore i univerziteta.

25

Korištenje IPA fondova jedan je od prioriteta kojim bi se popravila infrastruktura i

stvorilo bolje okruženje za ulaganja u Hercegovačko – neretvanski kanton što je i preduslov

približavanja evropskim procesima. Mostar kao središte kantona učestvuje u čak četiri

projekta. U Mostaru je u aprilu tekuće godine potpisan protokol o saradnji između

Upravljačkog tijela IPA programa, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Grada Mostara.

Protokol se odnosi na besplatnu pomoć kadrovima Grada Mostara i Hercegovačko –

neretvanskog kantona u pogledu izobrazbe i obuke u pripremanju i aplikaciji EU projekata te

otvaranje jednog Ureda za EU programe u Gradu Mostaru, uz pomoć Upravljačkog tijela IPA

programa za Jadranskojonsku makro regiju. Istaknuto je, kako je ovo prvi protokol koji

Upravljačko tijelo IPA programa u svojih deset godina postojanja potpisuje s jednim gradom

i jednom regijom, ocijenivši kako će to biti jedan veliki uzlet za Grad Mostar, za HNK i BiH

kada su u pitanju evropski programi i projekti.

Vlada HNK je u cijelosti posvećena procesu evropskih integracija i regionalne

saradnje te što boljeg i efikasnijeg korištenje pretpristupnih fondova EU.

Tokom 2018. godine na Buni kod Mostara otvoren je Centar za posjetitelje i Centar

za podršku klasterima, koji su obnovljeni i opremljeni u okviru IPA projekata ''HERA'' i

''BACAR''.

Ministarstvo privrede je kroz projekt BACAR nastavilo i nadogradilo svoju redovnu

podršku razvoja klastera. Učestvovali su u uspostavljanju klastera drvne industrije kao jedan

od idejnih osnivača, te ga nastavili finansijski podržavati, a pružaju podršku i klasteru

plastike i metala. Kroz Centar za posjetioce i Centar za podršku klasterima će se direktno

pomoći i klasterima turizma, lokalne hrane i kreativne industrije jer će im se u sklopu Centra

osigurati besplatne prostorije za rad. Inače, u projektu BACAR - Bolji pristup razvoju:

klasteri i konkurentnost – umrežavanje u Jadranskoj regiji, uz Općinu Kotor kao vodećeg

partnera i Ministarstva privrede Hercegovačko-neretvanskoog kantona, učestvuju Privredna

komora Crne Gore, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske

županije i Područna privredna komora Trebinje.

Projekat HERA - Održivo turističko upravljanje jadranskom baštinom je bio strateški

projekat finansiran iz IPA programa Jadranska prekogranična saradnja 2007.-2013. Nositelj

projekta je bila Zadarska županija, a u projektu je učestvovalo 19 projektnih partnera iz

Hrvatske, Italije, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine (Grad Mostar), Albanije, Crne Gore

i Grčke. Cilj projekta je bio razviti zajedničku prekograničnu platformu za upravljanje i

promociju održivog turizma na jadranskom području baziranog na zajedničkom kulturnom

naslijeđu.

Provođenje Reformske agende, dosadašnja uključenost u niz projekata iz IPA

fondova, nastavak prekogranične saradnje sa zemljama iz okruženja, tendencija razvoja

ruralnih sredina kao i ulaganja u turizam, saobraćaj i energetiku trebali bi značajno

unaprijediti ovaj kanton i otvaranjem novih radnih mjesta zaustaviti svakodnevno iseljavanje

mladih sa ovih prostora. Cilj je kanton što više približiti evropskim pitanjima, standardima i

fondovima. To joj stvara mogućnosti za snažnije uključivanje u međuregionalne i

prekogranične projekte.

26

OSNOVNI POKAZATELJI FISKALNE POLITIKE

Hercegovačko-neretvanski kanton kao niži nivo vlasti rijetko može direktno koristiti

mjere fiskalne politike u poboljšanju ukupnog fiskalnog stanja samog kantona. Najčešće se to

događa indirektno, od viših nivoa vlasti ka nižim.

Fiskalna politika u 2019.godini i u narednom srednjoročnom periodu, prema mjerama

Reformske agende Vlade Federacije BiH, fokusirana je na podršci makroekonomskom rastu

u cilju povećanja fiskalnog prostora politikama koje promovišu dugoročni rast i suzbijanje

sive ekonomije. Ključne aktivnosti podrazumjevaju djelovanje u pravcu stvaranja povoljnog i

stabilnog poslovnog okruženja, atraktivnog za povećan priliv domaćih i stranih investicija,

kao glavnog pokretača prognoziranog srednjoročnog makroekonomskog rasta.

U narednom periodu očekuje se završetak započete reforme u oblasti oporezivanja

dohotka. Pripremljeni su propisi o porezu na dohodak i doprinosima još 2017.godine i od

strane Vlade FBiH upućeni u parlementarnu proceduru. Ukoliko se propisi usvoje u toku

2019.godine, očekuje se njihova primjena od 01.01.2020.godine. Navedenim promjenama bi

se znatno smanjilo opterećenje na rad, smanjenjem ukupne stope doprinosa sa 41,5 % na 33,5

%, proširenjem porezne osnovice poreza na dohodak (varijabilna stopa oporezivanja). Sa

prihodovne strane cilj propisa je osigurati srednjoročnu fiskalnu održivost kantonalnih

budžeta jer se ova vrsta prihoda uplaćuje na kantonalnoj razini , smanjenje javnih prihoda po

osnovu jednog izvora dohotka kompenzirala bi se oporezivanjem drugog izvora dohotka

(ulaganje kapitala, nagradnih igara i igara na sreću ). Na taj način, planirane izmjene će imati

neutralan efekt na ukupan nivo ostvarenja javnih prihoda po ovoj kategoriji.

Prema pokazateljima učešće prihoda po osnovu poreza na dobit u ukupnim

konsolidovanim poreznim prihodima u FBiH, u periodu od 2008.-2013.godine, kretalo se

unutar raspona od 2,3% do 3,8%. Usvajanjem novog Zakona o porezu na dobit 2016.godine,

učešće se povećalo na 8,92% u 2017.godini i 9,05% u 2018.godini. Povećanje prihoda na ime

poreza na dobit svakako je posljedica oporezivanja prihoda nerezidenata, koji se ostvaruju na

teritoriju Federacije BiH. Proširenjem porezne baze novim zakonom od 2016.godine proširen

je i obuhvat poreznih obaveznika koji mogu koristiti porezni poticaj, te je prema podacima iz

perioda 2016.-2018.godina, 25% porezne baze korišteno za poticaje, od čega 75,46% u korist

prerađivačke industrije, a sa 17,86% slijedi trgovina na veliko i malo.

Kao treći značajni oblik direktnog oporezivanja, porez na imovinu, koji obuhvata:

porez na imovinu; porez na promet nepokretnosti i porez na naslijeđe i poklon. Na teritoriji

Federacije BiH trenutno je uređen propisima na nivou kantona i jedinica lokalne samouprave,

sa ukupno 20 zakonskih akata, kojima se reguliše ova oblast. Ako se pogleda učešće prihoda

po ovom osnovu ukupno ostvarenim poreznim prihodima u FBiH, u 2018.godini, iznosilo je

2,28%, dok analiza njihovog trenda kretanja u periodu 2007.-2018.godina pokazuje značajne

oscilacije od rasta 13,68% do značajnog pada od 17,65% u pojedinim godinama. U narednom

periodu planirano je analiziranje propisa na nivou kantona, te predlaganje kvalitetnijih

27

pravnih rješenja. U cilju pojednostavljenja poslovnog okruženja potrebno je donijeti

jedinstven zakon o oporezivanju imovine na razini FBiH, pri tome ne mijenjajući korisnike

prihoda naplaćenih po ovom osnovu. Pored toga biti će potrebno uspostaviti evidenciju

imovine, koja će objediniti sve postojeće podatke o zemljištu, zgradama i vlasništvu, koji će

služiti za izračun godišnjeg poreza u vezi sa svakom imovinom. Svaka imovina treba biti

povezana sa identifikacijskim poreznim brojem vlasnika. Potrebno je uraditi dobru pripremu

na stvaranju jedinstvene baze podataka o nekretninama, jer porezi od imovine mogu biti

značajani budžetski prihodi.

Siva ekonomija je prepoznata kao glavni faktor utjecaja na fiskalnu politiku, te je u

narednom periodu fokus mjera porezne politike, kojima se može doprinijeti smanjenje iste.

Siva ekonomija čija je glavna uloga i razlog djelovanja utaja poreza, znači da izvan zvanične

statistike ostaju mnogi prihodi, što posljedično utiče i na iskazivanje BDP- a, jer isti ne

odražava realnu ekonomsku situaciju. Odnosno ne postoji tačna slika stanja, što lančano

može utjecati na pogrešno donošenje odluka u sezi sa ekonomijama entiteta i države. U cilju

smanjenja sive ekonomije, kroz izmjene i dopune Zakona o fiskalnim sistemima u FBiH,

predložene mjere nadzora i jače kontrole obaveznika, trebale bi stvoriti jaču poreznu

disciplinu, smanjiti nelojalnu konkurenciju, te bolje urediti tržište u FBiH, što bi u konačnici

dovelo do povećanja nivoa naplate poreznih prihoda, posebno prihoda od indirektnih poreza.

U cilju unaprijeđenja sistema upravljanjem javnim finansijama, važno je napomenuti

nastavak aktivnosti vezanih za Registar taksi i naknada u Federaciji BiH, koji je Vlada FBiH

usvojila krajem 2017.godine. Značaj Registra je u pružanju relavantnih informacija fizičkim

i pravnim osobama a daljne aktivnosti se sprovode u cilju lakšeg korištenja podataka za

poslovne subjekte i građane pretvorbom Registra u web aplikaciju. Završena je radna verzija

web Registra koja će biti postavljena na zvaničnim web stranicama Federalnog ministarstva

finansija FBiH.Također, u narednom periodu namjeravaju se poduzeti aktivnosti analiza

propisa o naknadama i pristojbama u FBiH za iznalaženje pravnih rješenja u kontekstu

ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti radi kontrole uvođenja i povećanja parafiskalnih

nameta.

U narednom periodu očekuje se izrada prednacrta novog Zakona o pripadnosti javnih

prihoda u Federaciji BiH u cilju poboljšanja finansijskog položaja određenog broja korisnika

javnih prihoda, a prateći zahtjeve i inicijative korisnika iznalaženjem najboljeg prijedloga pri

postojećem vertikalnom i horizontalnom sistemu raspodjele prihoda od indirektnih poreza.

Realizacija prezentiranih mjera zavisiti će od političke stabilnosti i institucionalne

spremnosti nosioca aktivnosti, kao i drugih nepredviđenih događaja, koji bi mogli usporiti ili

odgoditi realizaciju istih.

28

PROCJENA PRIHODA ZA PERIOD 2020.-2022. GODINA

U skladu članku 33.stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu u

FBiH („Službene novine FBiH“, broj 91/15) Ministarstvo se prilikom procjene prihoda od

indirektnih i direktnih poreza (poreza na dobit i poreza na dohodak), za sljedeću budžetsku

godinu i naredne dvije godine, isključivo oslanjalo na dostavljene projekcija javnih prihoda

od strane Federalnog Ministarstva finansija (FMF-dopis br: 05-15-5-3530/19 od 10.05.2019.

god.).

Pri projekciji ostalih prihoda, procjena se zasnivala na historijskom trendu ostvarenja,

pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, kao i ostvarenju istih za period I-IV tekuće

godine.

Na osnovu navedenog projekcija ukupnih prihoda za 2020. godinu iznosi

232.100.000,00 KM, što je 4,22 % ili oko 9,4 mil. KM više u odnosu na Budžet za 2019.

godinu. U 2021.godini iznos prihoda po ovim projekcijama bi mogao iznositi

239.300.000,00 KM, a u 2022.godini 249.750.000,00 KM.

Ukupni prihodi kantona za period 2018.-2022.god. po vrstama navedeni su u sljedećoj

tabeli:

Tabela br.12:Ukupni prihodi i primici HNK za period 2018.-2022.godina

Vrsta prihoda Ostvareno u

2018.g.

Budžet za

2019.g.

Projekcija za

2020.g.

Projekcija za

2021.g.

Projekcija za

2022.g.

UKUPNI

PRIHODI I

PRIMITCI 215.154.744,00 222.700.800,00 232.100.000,00 239.300.000,00 249.750.000,00

Porezni prihodi 172.856.045,00 178.494.700,00 189.152.070,00 195.953.090,00 206.064.120,00

Prihodi od

indirektnih poreza 118.255.883,00 120.779.000,00 128.030.000,00 132.430.000,00 139.790.000,00

Prihodi od poreza

na dobit 28.721.089,00 29.516.500,00 31.020.270,00 32.220.270,00 33.470.270,00

Prihodi od poreza

na dohodak 25.807.821,00 28.138.000,00 30.038.800,00 31.238.800,00 32.738.800,00

Prihodi od poreza

na imovinu i ostali

prihodi 71.252,00 61.200,00 63.000,00 64.020,00 65.040,00

Neporezni prihodi 30.917.141,00 32.846.600,00 31.412.830,00 31.447.510,00 31.474.180,00

Naknade i takse 19.408.049,00 19.545.900,00 18.936.800,00 18.979.800,00 19.011.400,00

Neporezni prihodi 8.206.910,00 10.820.700,00 9.996.030,00 9.987.710,00 9.982.780,00

Novčane kazne 3.302.182,00 2.480.000,00 2.480.000,00 2.480.000,00 2.480.000,00

Namjenski prihodi 11.381.558,00 11.359.500,00 11.535.100,00 11.899.400,00 12.211.700,00

29

Grafički prikaz vrsta prihoda HNK za period 2018.-2022. godina

Tabela br.13:Pregled prihoda po grupama u HNK za period 2018.-2022.godina

Vrsta prihoda Ostvareno u

2018.g.

Budžet za

2019.g.

Projekcija za

2020.g.

Projekcija za

2021.g.

Projekcija za

2022.g.

Porezni prihodi 172.856.045,00 178.494.700,00 189.152.070,00 195.953.090,00 206.064.120,00

Neporezni prihodi 30.917.141,00 32.846.600,00 31.412.830,00 31.447.510,00 31.474.180,00

Namjenski prihodi 11.381.558,00 11.359.500,00 11.535.100,00 11.899.400,00 12.211.700,00

30

Grafički prikaz grupa prihoda HNK za period 2018.-2022. godina

U strukturi ukupnih prihoda porezni prihodi (prihodi od indirektnih poreza, prihodi od

poreza na dobit i pri