1

Smjernice Infrastruktura za prijenos energije i zakonodavstvo EU-a o prirodiSažetak

Okoliš

Diljem Europske unije postoji stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Besplatan telefonski broj: 00 800 67 89 10 11 (neki operateri mogu naplaćivati pozive).

Pošaljite e-poštu preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na web-stranici: https://europa.eu/european-union/index_hr

Možete preuzeti ili naručiti besplatne publikacije EU-a ili publikacije uz naknadu na: https://publications.europa.eu/hr/publications

Veći broj primjeraka besplatnih publikacija možete dobiti ako kontaktirate Europe Direct ili svoj lokalni informacijski centar (vidi https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućava pristup skupovima podataka iz EU-a. Podatke možete besplatno preuzeti i koristiti, kako u komercijalne tako i nekomercijalne svrhe.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

© Europska unija, 2018.

Ponovna uporaba dopuštena je pod uvjetom navođenja izvora. Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređena je Odlukom 2011/833/EU (SL L 330, 14.12.2011., str. 39). Za bilo koju uporabu ili umnožavanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravom EU-a potrebno je zatražiti dopuštenje izravno od nositelja autorskog prava.

ISBN: 978-92-79-88865-6 doi:10.2779/590752 KH-01-18-694-HR-N

Sadržaj

3 Okvir politike EU-a

4 Direktive o prirodi

4 Ocjena prihvatljivosti

5 Utvrđivanje i ocjena utjecaja

6 Mjere ublažavanja

7 Razmatranje mogućih mjera ublažavanja i prevencije

na razini zahvata

8 Prednosti integriranog upravljanja

9 Primjeri dobre prakse

10 Infrastruktura za prijenos energije u moru

12 Dodatni izvori

FOTOGRAFIJE naslovnica: Istock 3.stranica: Pxhere 5.stranica: Niteshift/Wikimedia 6.stranica: Pxhere 9.stranica: Michelle Blake

Smjernice “Infrastruktura za prijenos energije i zakonodavstvo EU-a o prirodi”Službeni list Europske unije C213, 18.lipnja 2018., godište 61, str. 65. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=OJ:C:2018:213:TOC).

3

Okvir politike EU-a

Zemlje EU-a su se usuglasile o novom Okviru za klimu i energiju do 2030., uključujući ciljeve i politike za područje EU-a koji se odnose na emisije stakleničkih plinova, obnovljivu energiju, energetsku učinkovitost i međusobno povezivanje elektroenergetskih sustava. Kako bi se zadovoljili ovi ciljevi, važno je osuvremeniti europsku infrastrukturu za prijenos i pohranjivanje energije.

Uredba o TEN-E-u (EU) br. 347/2013 postavlja okvir na razini EU-a za planiranje i provedbu energetske infrastrukture. Ona uspostavlja devet strateških prioritetnih koridora za infrastrukturu u područjima električne energije, plina i nafte te tri prioritetna tematska područja na razini Unije za elektroenergetske autoceste, pametne mreže i mreže za transport ugljičnog dioksida. Također uvodi transparentan i uključiv postupak za utvrđivanje i odabir konkretnih projekata od zajedničkog interesa (PCI) koji su potrebni za provedbu prioritetnih koridora.

U svibnju 2011.godine Europska unija je usvojila Strategiju EU-a o bioraznolikosti kako bi zaustavila gubitak bioraznolikosti u EU. Ona je prepoznata kao važan element Strategije Europa 2020., pozivajući na razumnu, uključivu i održivu politiku rasta koja uzima u obzir važne društveno-ekonomske koristi koje priroda pruža društvu. Direktiva o staništima, zajedno s Direktivom o pticama predstavlja temelj politike EU-a za očuvanje bioraznolikosti.

Kao i svi razvojni zahvati unutar EU-a, infrastruktura za prijenos energije mora biti u cijelosti usklađena s politikom zaštite okoliša EU-a, uključujući direktive o prirodi koje imaju za cilj zaštitu europskih najugroženijih i najosjetljivijih kopnenih i morskih vrsta i stanišnih tipova. Dokument “Infrastruktura za prijenos energije i zakonodavstvo EU-a o prirodi” kojega je objavila Europska komisija, iznosi smjernice kako to najbolje postići u praksi. Posebnu pozornost posvećuje ispravnoj provedbi postupka ocjene prihvatljivosti i odobravanja zahvata u područjima koja su zaštićena u okviru mreže Natura 2000. Također se bavi zahtjevima zaštite vrsta u širem krajobrazu.

Smjernice “Infrastruktura za prijenos energije i zakonodavstvo EU-a o prirodi” koje su sažeto prikazane u ovom letku, namijenjene su prvenstveno nositeljima zahvata, operatorima prijenosnih sustava i javnim tijelima koja su nadležna za odobravanje planova i zahvata za prijenos energije, ali bi također trebale poslužiti konzultantima za procjenu utjecaja, upravljačima područja Natura 2000 i nevladinim udrugama.

4

Direktive o prirodi

Direktiva o staništima (92/43/EEZ) temelji se na spoznaji da na području Europske unije prirodna staništa nastavljaju propadati dok je sve veći broj divljih vrsta, koje su dio prirodnog nasljeđa EU-a, ozbiljno ugrožen. Cilj Direktive je osigurati njihovu obnovu ili održavanje u povoljnom stanju očuvanosti proglašavanjem posebnih područja očuvanja (PPO) kako bi se uspostavila koherentna europska ekološka mreža Natura 2000. Ona uključuje i područja proglašena kao područja očuvanja značajna za ptice (POP) prema Direktivi o pticama (2009/47/EZ) koja se bavi očuvanjem divljih ptica.

Danas (sredinom 2018.godine) Natura 2000 obuhvaća više od 27.300 područja koja pokrivaju oko 18% kopnenog i preko 9% morskog teritorija zemalja EU-a, a uključuje između ostaloga poljoprivredna staništa i travnjake, šume, močvare, obalna i morska staništa te vrste čiji opstanak ovisi o tim staništima.

Područja Natura 2000 nisu osmišljena kao ‘zabranjene zone’ niti su novi razvojni zahvati u njima unaprijed isključeni, ali ih je potrebno provesti na način da se vodi briga o rijetkim i ugroženim vrstama i stanišnim tipovima koji su ciljni za određeno područje. To se često može postići pažljivim planiranjem, kvalitetnim i uključivim dijalogom te gdje je moguće, primjenom prikladnih mjera ublažavanja kako bi se na samom početku uklonili ili izbjegli potencijalni negativni utjecaji pojedinih zahvata kao i kumulativni utjecaji na ciljeve očuvanja područja.

Direktive EU-a o prirodi također zahtijevaju od država članica da uspostave režim stroge zaštite za sve europske divlje ptičje vrste i druge ugrožene vrste navedene u Prilogu IV. Direktive o staništima. Takav režim stroge zaštite primjenjuje se na cijelom području rasprostranjenosti tih vrsta u EU (tj. unutar i izvan područja Natura 2000). Detaljne odredbe propisane su člankom 5. Direktive o pticama te člancima 12. i 13. Direktive o staništima.

Ocjena prihvatljivosti

Članak 6. stavak 3. Direktive o staništima obvezuje da se za svaki plan ili zahvat koji može imati značajan negativan utjecaj na područje Natura 2000 provede postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM) kako bi se takav utjecaj detaljno sagledao u odnosu na utvrđene ciljeve očuvanja. Postupak se provodi određenim redoslijedom.

• prvi korak: prethodna ocjena – u ovoj početnoj fazi odlučuje se da li plan ili zahvat moraju proći postupak glavne ocjene. Ako postoji mogućnost značajnog negativnog utjecaja na područje Natura 2000, glavna ocjena je obvezna.• drugi korak: glavna ocjena – tijekom ovog postupka potrebno je provesti detaljnu analizu mogućih utjecaja plana ili zahvata, samoga ili u kombinaciji s drugim planovima i zahvatima, na cjelovitost područja Natura 2000 s obzirom na utvrđene ciljeve očuvanja.• treći korak: odlučivanje o zahvatu – ukoliko je zaključak glavne ocjene da plan ili zahvat neće imati negativan utjecaj, moguće je nastaviti s provedbom tog plana ili zahvata. Ukoliko zaključak kaže da će postojati negativan utjecaj na cjelovitost područja kojega nije moguće ublažiti, nadležno tijelo treba odbiti takav plan ili zahvat.

Međutim, sukladno članku 6. stavku 4. Direktive, u izuzetnim okolnostima moguće je ipak odobriti plan ili zahvat, usprkos negativnoj ocjeni prihvatljivosti, ukoliko ne postoje alternativna rješenja, a plan ili zahvat su opravdani radi imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa. U takvim slučajevima država članica treba provesti odgovarajuće kompenzacijske uvjete kako bi se osiguralo očuvanje cjelokupne koherentnosti mreže Natura 2000.

Ocjenu prihvatljivosti je moguće spojiti s procjenom utjecaja na okoliš (PUO) ili strateškom procjenom utjecaja na okoliš (SPUO) koje su propisane odgovarajućim direktivama, vodeći računa o tome da je OPEM specifično usmjeren i da su, za razliku od PUO ili SPUO, zaključci postupka OPEM konačni te odlučuju o tome da li će plan ili zahvat biti odobreni.

5

Utvrđivanje i ocjena utjecaja

Utvrđivanje vrsta i staništa na koje plan ili zahvat infrastrukture za prijenos energije može imati utjecaj predstavlja prvi korak svake ocjene, bilo da se radi o postupku OPEM temeljem članka 6. Direktive o staništima, ukoliko se sagledava utjecaj na područje Natura 2000, bilo da se radi o procjenama u okviru direktiva o PUO ili SPUO.

Mogući utjecaji energetskih infrastruktura na staništa i vrste ovise u velikoj mjeri o konstrukciji i smještaju određenog objekta te o osjetljivosti prisutnih vrsta. Radi toga je neophodno svaki plan ili zahvat sagledati zasebno, odnosno od slučaja do slučaja.

Među najčešće vrste utjecaja koji se mogu pojaviti spadaju:gubitak, propadanje ili fragmentacija staništa: u okviru zahvata infrastrukture za prijenos energije može biti potrebno očistiti zemljište i ukloniti površinsku vegetaciju (tzv. izravno zaposjedanje zemljišta) što ima za posljedicu promjenu postojećih staništa, njihovo oštećenje, fragmentaciju ili uništenje.uznemiravanje vrsta na njihovim uobičajenim mjestima za razmnožavanje, hranjenje ili odmaranje kao i duž selidbenih putova može dovesti do njihovog raseljavanja i napuštanja odnosno prestanka korištenja staništa.rizik od sudara i stradanja od električnog udara: ptice, a moguće i šišmiši, mogu se sudariti s dijelovima nadzemnih električnih vodova i drugim nadzemnim električnim objektima.utjecaj prepreka: u slučaju električne energije, veliki infrastrukturni objekti za prijenos, primanje i skladištenje mogu natjerati vrste da zaobiđu cijelo područje, kako tijekom migracija tako i lokalno tijekom aktivnosti hranjenja.

Potrebno je također uzeti u obzir međusobnu povezanost utjecaja. Primjerice, možda za neku vrstu zauzimanje zemljišta neće samo po sebi imati značajan utjecaj, ali u kombinaciji s drugim rizicima vezanim uz uznemiravanje ili raseljavanje, može dovesti do značajnog pogoršanja općeg stanja te posljedično do smanjenja stope preživljavanja te vrste.

Prilikom određivanja utjecaja planova ili zahvata na područja Natura 2000 potrebno je također uzeti u obzir kumulativne utjecaje na cjelovitost područja. Oni se mogu pojaviti ukoliko

je unutar istog područja ili duž istog selidbenog puta prisutno nekoliko energetskih infrastruktura ili ako zahvat energetske infrastrukture dijeli lokaciju s drugom vrstom plana ili zahvata (npr. s drugim industrijskim zahvatima). Kumulativni utjecaj je kombinirani utjecaj svih tih aktivnosti zajedno.

S obzirom da se diljem EU-a razvoj energetske infrastrukture odvija vrlo brzo, važno je da se kumulativni utjecaji ocijene već u početnim fazama postupaka ocjene umjesto da ih se obradi tek na kraju kao usputnu stavku čime se samo odlaže donošenje odluke o usklađenosti predloženih zahvata s odredbama zakonodavstva EU-a.

6

se mjere ublažavanja primijene u skladu s uvjetima koje propiše nadležno tijelo.

Ukoliko još uvijek preostaje značajan utjecaj na područje, čak i nakon uvođenja mjera ublažavanja, tada je nužno razmotriti alternativna rješenja (npr. drugu lokaciju zahvata, druge razmjere ili dizajn zahvata ili alternativne postupke).

Mjere ublažavanja

Ponekad je moguće uspješno ublažiti negativne utjecaje. Ublažavanje podrazumijeva uvođenje u plan ili zahvat mjera za uklanjanje tih potencijalnih negativnih utjecaja ili za njihovo smanjenje na razinu kad prestaju biti značajni. To znači da mjere moraju biti izravno vezane uz moguće utjecaje i temeljene na dobrom poznavanju utjecanih vrsta i staništa. Mjere ublažavanja mogu uključivati promjenu lokacije zahvata ali mogu se također odnositi na veličinu, konstrukciju i oblik različitih dijelova energetske infrastrukture (npr. izoliranje vodiča radi izbjegavanja električnog udara) ili mogu biti u obliku vremenskih prilagodbi tijekom gradnje ili operativne faze (npr. izbjegavanje radova u vrijeme sezone razmnožavanja).

Nakon što se utvrde i u detalje razrade odgovarajuće mjere ublažavanja, moguće je plan ili zahvat odobriti kroz postupak OPEM sukladno članku 6. Direktive o staništima, pod uvjetom da

Pristup ublažavanju PreferencijaIzbjegavanje utjecaja na izvoru Najviša

Najniža

Smanjivanje utjecaja na izvoru

Ublažavanje utjecaja na području

Ublažavanje utjecaja kod primatelja

Tablica: Hijerarhijski pristup donošenju mjera ublažavanja

7

Razmatranje mogućih mjera ublažavanja i prevencije na razini zahvata

Faza III. Operativna faza – održavanje, modernizacija, rekonstrukcija i naknadna prilagodba postojećih vodova

• osigurati da su potpuno rekonstruirani vodovi sigurni za ptice (npr. podzemni kabel, plastičnom masom izoliran vodič „PAS kabel“, konstrukcijski sigurne glave stupova);• osigurati da se električni vodovi koji su prioritetni s obzirom na očuvanje i rasprostranjenost ptica te najopasnije vrste stupova na svim vodovima naknadno prilagode ili zamijene vodovima i stupovima koji odgovaraju pticama uključujući najnovije tehničke standarde za sigurnost ptica;• provoditi standardizirani monitoring utjecaja električnih vodova na ptice i monitoring za procjenu učinkovitosti mjera ublažavanja;• poboljšati staništa koja mogu ublažiti utjecaj električnih vodova na bioraznolikost;• kreirati staništa s iste strane električnog voda kako bi se smanjila učestalost prelazaka;• svesti na najmanju mjeru ljudske aktivnosti i uznemiravanje u blizini vodova (edukacija);• redovito pripremati izvješća o rezultatima monitoringa i aktivnostima ublažavanja te ih učiniti dostupnima ključnim dionicima.

Faza IV. Stavljanje izvan upotrebe

• osigurati da ne ostanu nikakvi objekti na trasi električnih vodova;• osigurati cjelovitost staništa duž trase bivših električnih vodova.

Tijekom provedbe postupka OPEM ili procjene utjecaja na okoliš (PUO) za zahvate koji mogu imati utjecaj na zaštićene vrste izvan područja Natura 2000 (sukladno članku 5. Direktive o pticama i članku 12. Direktive o staništima) potrebno je uzeti u obzir sljedeće:

Faza I. Prije gradnje

• razmotriti različite načine izbjegavanja sudara ptica s električnim vodovima kroz postupke PUO/OPEM za nove električne vodove i za rekonstrukcije vodova;• planirati rješenja koja su sigurna za ptice (podzemni kabel, plastičnom masom izoliran vodič „PAS kabel“) za prijenosne i distribucijske vodove kad je to tehnički i financijski izvedivo, a osobito u područjima izrazito značajnima za ptice;• osigurati da su novi nadzemni električni vodovi konstruirani tako da su sigurni za ptice;• grupirati vodove u skupine;• ukoliko je moguće, odabrati trase izvan poznatih selidbenih putova, mjesta za odmaranje i drugih područja gdje se ptice okupljaju;• planirati vegetaciju, topografska obilježja ili umjetne strukture za zaklanjanje vodova;• planirati procjenu s praćenjem utjecaja prije i poslije (procjena BACI) i odgovarajući monitoring;• zamijeniti reaktivni pristup u kojemu se stupovi vodova naknadno prilagođavaju ili se žice mijenjaju nakon što se ustanovi stradavanje ptica, proaktivnim programom kojim će se unaprijed izbjeći većina stradavanja.

Faza II. Gradnja novih vodova

• osigurati da su potpuno rekonstruirani vodovi sigurni za ptice (npr. podzemni kabel, plastičnom masom izoliran vodič „PAS kabel“, konstrukcijski sigurne glave stupova);• izbjegavati stupove s potpornim izolatorima na novim nadzemnim vodovima; • koristiti stupove s ovjesnim izolatorima;• izbjegavati postavljanje neutralnog (zaštitnog) vodiča iznad faznih vodiča kad je to moguće.

8

Zašto su neke ptičje vrste ugroženije od električnih vodova nego druge?

Često su tomu razlog sljedeće fiziološke, bihevioralne i

ekološke značajke:

•krupno tijelo;

•slab frontalni vid;

•preferiranje aktivnosti tijekom noći;

•“slabi letači”, ptice sa slabijim sposobnostima manevriranja

(sudari);

•neiskusni letači, mlade ptice (električni udari i sudari);

•preferiranje povišenih mjesta za noćenje, odmaranje ili

gniježđenje;

•preferiranje otvorenih staništa bez stabala (električni udari);

•sklonost okupljanju u jata;

•vrste osjetljive na uznemiravanje;

•preferiranje niskih staništa (u odnosu na gušću električnu

mrežu);

• rijetke i ugrožene vrste (dodatno na nisku gustoću

populacije, nisku plodnost i dr.);

•vrste s niskom gustoćom populacije (s manjim

potencijalom za nadomještanje);

•vrste s niskim reprodukcijskim potencijalom (povećanjem

smrtnosti odraslih ptica produljuje se vrijeme potrebno za

oporavak od populacijskih gubitaka);

•vrste koje su manje plodne, imaju nisku stopu smrtnosti

i dugi očekivani životni vijek (smanjenjem mogućnosti

nadomještanja tijekom stalnog gubitka populacije);

• interkontinentalne selice koje lete na duge udaljenosti

(veliki prostorni raspon i vrlo različite razine ublažavanja

utjecaja električnih vodova).

Prednosti integriranog upravljanja

Zauzimanje integriranog i unaprijed promišljenog pristupa planiranju infrastrukture za prijenos energije koje uzima u obzir jednako potrebe prijenosa energije i ekološke zahtjeve, od samog početka i tijekom početnih koraka u planiranju ili projektiranju, ima brojne važne prednosti:• njime se promiče interaktivniji i transparentniji postupak planiranja;• njime se smanjuje broj potencijalnih konflikata na određenoj lokaciji u kasnijoj fazi razvoja projekta; • može biti isplativo;• može dovesti do razvoja novih, kreativnih i inovativnih rješenja te mogućih situacija u kojima su svi na dobitku, a do kojih se vjerojatno ne bi došlo kroz uobičajeni sektorski pristup planiranju zahvata;• može doprinijeti stvaranju bolje predodžbe u javnosti o zahvatu i o odgovornim institucijama.

Iako pripremanje i provedba takvog postupka integriranog planiranja može zahtijevati značajnija početna ulaganja, postoje čvrsti dokazi koji pokazuju da ova vrsta pristupa gotovo neizostavno donosi značajne prednosti koje daleko premašuju potrebna početna dodatna ulaganja.

Iskustvo je pokazalo za uzimanje u obzir zahtjeva okoliša u samom početku postupka odlučivanja može dovesti do pronalaženja rješenja u kojima još uvijek postoji širok izbor mogućnosti. Ako se, s druge strane, ovaj međusektorski dijalog ostavi za posljednje korake postupka odobravanja zahvata prema članku 6. stavku 3., raspon mogućih rješenja se znatno sužava i često je teže donijeti odluku.

Još jedna korist od zauzimanja strateškog pristupa planiranju za prijenos energije je ta da pomaže na djelatniji način organizirati različite postupke izdavanja dozvola i procjene utjecaja na okoliš koje zahtijeva okolišno zakonodavstvo.

9

Primjeri dobre prakse

Smjernice za operatore prijenosa električne energije u Sloveniji

Elektro-Slovenija koja je operator prijenosnog sustava u Sloveniji, surađivala je s udrugom DOPPS/BirdLife Slovenija u izradi studije o međuutjecajima ptica i prijenosnih električnih vodova kako bi se utvrdili načini rada koji su povoljni i za potrošače i za ptice. Rezultat studije su sljedeće smjernice koje se preporučuju za izgradnju prijenosnih električnih vodova prilagođenih pticama:• surađivati s ustanovama za očuvanje ptica (prirode) od samog početka zahvata;• projektirati trase prijenosnih električnih vodova uzimajući u obzir posebne okolnosti pojedinog područja na temelju konkretnih cjelogodišnjih podataka o pticama toga područja;• izbjegavati gradnju prijenosnih električnih vodova u područjima visokih koncentracija, redovitih preleta i selidbenih putova ptica koje su osjetljive na sudare;• koristiti postojeće trase električnih vodova i spajati vodove s drugom postojećom linearnom infrastrukturom;• prilagođavati konfiguracije vodiča i žica za uzemljenje;• opremati električne vodove markerima koji povećavaju vidljivost vodiča i naročito žica za uzemljenje;• ako nije moguće izbjeći visoko osjetljiva područja i ako je izvedivo, polagati podzemne kabele;• postavljati sigurne platforme i kućice za gniježđenje na stupove električnih vodova kao pomoć određenim pticama gnjezdaricama.

Sporazum „Dostupno nebo“ u Mađarskoj

Kako bi se pronašlo dugoročno rješenje problema stradavanja ptica od električnog udara, Mađarsko ornitološko društvo MME/BirdLife Mađarska sklopilo je sporazum „Dostupno nebo“ s Ministarstvom za okoliš i vodu i relevantnim elektroenergetskim poduzećima u Mađarskoj. Kao rezultat nastala je karta osjetljivosti za ptice koja prikazuje ključna područja konflikata između električnih vodova i ptičjih populacija u zemlji.

Elektroenergetska poduzeća počela su provoditi pticama prilagođene promjene svih opasnih električnih vodova u Mađarskoj koje bi trebalo dovršiti do 2020.godine, kao i primjenjivati pticama prilagođene načine upravljanja novoizgrađenim električnim vodovima. Koordinacijsko povjerenstvo koje uključuje predstavnike svih potpisnika Sporazuma osigurava redovitu i strukturiranu suradnju. Elektroenergetska poduzeća i stručnjaci za očuvanje prirode surađuju u pripremi i redovitom ažuriranju smjernica za primjenu najbolje dostupne tehnologije i za testiranje novih rješenja.

Više informacija: www.birdlife.org/datazone/sowb/casestudy/240

10

Infrastruktura za prijenos energije u moru

Značajna količina infrastrukture za prijenos energije nalazi se u morskom okolišu, uključujući kabele, cjevovode i pomoćnu opremu vezanu uz pomorsku naftnu i plinsku industriju te novije morske energetske tehnologije poput odobalnih vjetroturbina i plimnih turbina. Takva infrastruktura će vjerojatno biti u porastu s obzirom na trend korištenja morskih izvora energije.

• Cjevovodi različitih veličina i materijala izvedbe predstavljaju osnovnu infrastrukturu za prijenos tekućina u naftnoj i plinskoj industriji. Dodatno, postavljaju se različite vrste podmorskih kabela za prijenos izmjenične struje. Pomoćna oprema koja je sastavni dio infrastrukture uključuje madrace od betonskih elemenata kojima se priključni cjevovodi učvršćuju za morsko dno te križanja koja se mogu izvesti madracima, vrećama s cementnom kašom i konstrukcijama od lijevanog betona s nasutim zaštitnim kamenjem.• Infrastruktura vezana uz prijenos energije iz odobalnih vjetroelektrana uključuje podmorske prijenosne kabele s mjestom njihova izlaska na kopno i kabelskim zdencima.• Tehnologija za pretvorbu energije valova te plime i oseke je u relativno ranoj fazi komercijalnog razvoja, ali su prototipovi uređaja velikih razmjera već u upotrebi u posebnim razvojnim zonama. Oni sadrže plutajuće, poluuronjene uređaje koji su učvršćeni za morsko dno sidrima, jednostupnim temeljima i gravitacijskim temeljima.• Nedavno razvijena tehnologija hvatanja i skladištenje ugljika (CSS) uključuje prijenos CO2 cjevovodima (od postrojenja na kopnu do odobalnih spremnika za skladištenje ili obrnuto), ali još nije utvrđena buduća potrebna infrastruktura.• Na području nekoliko europskih regionalnih mora postoje prijenosne mreže za visokonaponsku jednosmjernu struju koje povezuju različite energetske mreže.

Morska i obalna staništa navedena u Prilogu I. Direktive o staništima koja su zaštićena u proglašenim područjima Natura 2000, mogu biti osjetljiva na aktivnosti povezane s gradnjom, održavanjem i stavljanjem izvan upotrebe energetske infrastrukture u moru. Direktiva o staništima i Direktiva o pticama zahtijevaju zaštitne mjere za određene morske vrste kao što su

kitovi, tuljani, gmazovi, ribe, beskralježnjaci, biljke i morske ptice. Potrebno je ocijeniti potencijalne utjecaje planova i zahvata energetske infrastrukture u moru na ta morska staništa i vrste unutar i izvan granica područja Natura 2000.

Utjecaji vezani uz izgradnju i održavanje podmorskih cjevovoda, kabela i pomoćne opreme uključuju promjene pridnenih staništa, zajednica i vrsta, oštećivanje međuplimnih staništa i vrsta, uznemiravanje i raseljavanje izrazito pokretnih vrsta, poremećaj morskog dna, buku, onečišćenje, zagušivanje, gubitak staništa, stvaranje koridora za raseljavanje stranih vrsta te kumulativne utjecaje.

Potencijalne mjere ublažavanja s ciljem smanjivanja ili izbjegavanja utjecaja na okoliš povezanih s energetskom infrastrukturom u moru obuhvaćaju naročito pažljivo trasiranje i vremenski raspored aktivnosti postavljanja, odabir odgovarajućih vrsta kabela, primjereno ukapanje kabela te upotrebu inertnih materijala u slučaju potrebe za zaštitnim pokrivačem (http://qsr2010.ospar.org/media/assessments/p00437_Cables.pdf).

Konflikti koji nastaju između različitih zahvata u morima EU-a utvrđuju se kroz postupak prostornog planiranja morskog područja koji se također koristi za zauzimanje više integriranog i strateškog pristupa planiranju korištenja naših mora u različitim sektorima, uključujući zaštitu okoliša i očuvanje prirode. Okvirna direktiva o morskoj strategiji zahtijeva od država članica EU-a da razviju pomorske strategije koje promiču ekosustavni pristup upravljanju i uključivanje brige za okoliš u različite politike. Iskustvo je pokazalo da uzimanje u obzir pitanja okoliša već u početku postupka odlučivanja može dovesti do pronalaska rješenja dok je još dostupan širok izbor mogućnosti.

11

Fizi

čki g

ubita

k/

ošte

ćiva

nje

Biol

oške

sm

etnj

e/št

eta/

gubi

tak

Hid

rolo

ška

prom

jena

Opa

sne

tvar

i

Elek

trom

agne

tska

pol

ja*

Pješčana dna trajno prekrivena morem

V V V V

Naselja posidonije V V V V

Estuariji V V V V

Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke

V V V V

Obalne lagune V V V V

Uvale i zaljevi V V V V

Grebeni V V V V

Strukture od istjecanja plinova V V V V

Uske uvale borealnog Baltika V V V V

Špilje** ? ? ? V

Kitovi ? V ? V

Tuljani ? V ? V

Gmazovi ? V ? V

Ribe ? V V V V

Beskralježnjaci V V ? V

Biljke V V V V

Morske ptice V V

* mehanizmi i utjecaji još nisu dovoljno poznati** kao neizgledna lokacija trase? nepoznato/slabo poznato

Tablica: Potencijalna osjetljivost staništa i vrsta zaštićenih u okviru mreže Natura 2000 na pritiske povezane s izgradnjom, održavanjem i stavljanjem izvan upotrebe energetske infrastrukture u moru

Međuvladina oceanografska komisija UNESCO-a popisala je niz potencijalnih ekonomskih, okolišnih i društvenih koristi prostornog planiranja morskog područja. Unutar EU-a, Okvirnom direktivom o morskoj strategiji (ODMS) zahtijeva se od država članica da razviju pomorske strategije za svoje vode kao i koordinirane strategije s drugim državama članicama. Direktiva EU-a 2014/89 o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja poziva države članice da uspostave i provedu prostorno planiranje morskog područja s ciljem podupiranja održivog razvoja morskih područja, primjenjujući ekosustavni pristup i promičući supostojanje relevantnih aktivnosti i načina korištenja. Ukoliko prostorni planovi morskih područja uključuju područja Natura 2000, procjenu utjecaja na okoliš je moguće kombinirati sa zahtjevima članka 6. Direktive o staništima.

Mjere ublažavanja

Utjecaji na okoliš

Oda

bir t

rase

Vrije

me

izgr

adnj

e

Tehn

ika

ukap

anja

Dub

ina

ukap

anja

Vrst

a ka

bela

Ukl

anja

nje

Uznemiravanje x x x (x) (x)

Buka (x) (x) (x)

Emitiranje topline (x) x x

Elektromagnetska polja x x

Onečišćenje x (x) (x) x x

Kumulativni utjecaji* x x x x x

x: važna mjera;(X) manje važna mjera;* nedovoljno spoznaja

Tablica: Moguće mjere ublažavanja u cilju izbjegavanja ili smanjivanja utjecaja na okoliš različitih antropogenih pritisaka uslijed polaganja i rada kabela (OSPAR, 2009.)

Ured za publikacije

Dodatni izvori Smjernice EK “Infrastruktura za prijenos energije i zakonodavstvo EU-a o prirodi”: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

Priopćenje EK “Prioriteti za energetsku infrastrukturu do 2020. i dalje – podloga za integriranu europsku energetsku mrežu” https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52010DC0677

Uredba TEN-E (EU) br. 347/2013 o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32013R0347

Okvirna direktiva o morskoj strategiji (ODMS): https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex:32008L0056

Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš (PUO): https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32014L0052

Direktiva o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (Direktiva SPUO): https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32001L0042

Pregled glavnih odredbi Okvirne direktive o vodama, Okvirne direktive o morskoj strategiji, Direktive o pticama, Direktive o staništima i Direktive o poplavama: sličnosti i razlike https://publications.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/cce60733-c81e-11e6-a6db-01aa75ed71a1

Preglednik Natura 2000 koji sadrži podatke o svim područjima u EU: http://natura2000.eea.europa.eu/

KH-01-18-694-H

R-N