smjernice kruzna dodatak a hc-2014!09!25-ib (1)

8/17/2019 Smjernice Kruzna DODATAK a HC-2014!09!25-Ib (1)

1/12

Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama – RADNA VERZIJA !"

D#DA$A% A &rovjera opravdanosti primjene prometno' rje(enja s kružnim raskrižjem

DODATAK A

PROVJERA OPRAVDANOSTI PRIMJENE PROMETNOG RJEŠENJAS KRUŽNIM RASKRIŽJEM

A.1. Općenito

U svijetu je u posljednja tri desetljeća sve veća tendencija projektiranja i izgradnje

kružnih raskrižja. Slijedom takvog trenda, zadnjih godina povećana je izgradnja kružnih

raskrižja i u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje opravdanosti planiranja, projektiranja i izgradnje

novog, ili rekonstrukcije postojećeg raskrižja u kružno, odnosno da li su sve te izgradnje

imale svoju argumentiranu potrebu?

Postavljaju se, dakle dva osnovna pitanja

Kada je izvedba kružnog raskrižja uopće opravdana?

Kada, zašto i gdje izvesti kružno raskrižje?

Analiza !t"#i$a% op&a'#ano!ti p&i($ene )&"*no+ &a!)&i*$a predstavlja stru!nu podloguprilikom dono"enja odluke o primjeni kružnog raskrižja, odnosno za po!etak postupka izrade

projektne dokumentacije za kružno raskrižje. #jena osnovna namjena je objektivna provjera

opravdanosti primjene kružnog raskrižja u danim, odnosno o!ekivanim $na kraju planskog

perioda% okolnostima, a ujedno predstavlja i za"titu projektanta pred neopravdanim

zahtjevima za projektiranje neprihvatljivih rje"enja.

&lavni dio analize opravdanosti primjene kružnog raskrižja predstavlja provjera

ispunjavanja općih kriterija za primjenu kružnog raskrižja. &lobalni $opći% kriteriji za provjeru

opravdanosti su zbir uvjeta, uvr"tenih u grupe s jednakim osobinama. 'vi opći ili globalni

kriteriji mogu biti kvalitativne ili kvantitativne prirode. Proizlaze iz smjernica i dosada"njih

iskustava država s dugogodi"njom tradicijom na podru!ju primjene kružnih raskrižja , a

tako(er se temelje i na iskustvima izgra(enih kružnih raskrižja u Hrvatskoj.

Potrebno je prije realizacije bilo kojeg zahvata na izgradnji novog ili rekonstrukciji postojećeg

raskrižja u kružno provjeriti koliko, od unaprijed de)iniranih, kriterija zadovoljava predloženo

rje"enje. *a prihvaćanje prijedloga o izgradnji kružnog raskrižja morao bi biti ispunjen "to

veći broj kriterija, a neki od njih obavezno. +riteriji koji bi morali biti zadovoljeni u svakomrazmatranom slu!aju su kriterij prometne sigurnosti i kriterij propusne sposobnosti raskrižja.

Provjera općih $globalnih% kriterija može se smatrati dovoljnom za dono"enje stru!nih odluka

o opravdanosti primjene kružnog raskrižja.

reba naglasiti da primjena metodologije za provjeru opravdanosti primjene kružnog

raskrižja i izrada analize opravdanosti treba biti provedena prema principima objektivnosti i

nepristrane analize svakog pojedinog kriterija, od strane stru!nih i objektivnih izra(iva!a.

Postupak vrednovanja po pokazateljima opravdanosti primjene razli!itih prometnih rje"enja

raskrižja opisan je u nastavku.

A.,. De-ini&an$e opći )&ite&i$a za p&o'$e&" op&a'#ano!ti p&i($ene )&"*no+&a!)&i*$a

-


2/12



U nastavku su prikazani kriteriji koje treba koristiti za procjenu primjerenosti izvedbe kružnihraskrižja.

oguće je uz navedene koristiti i dodatne kriterije ovisno o speci)i!nosti prometnog problema

ili lokacije $urbano / izvanurbano kružno raskrižje%.

Postoji osam osnovnih skupina općih kriterija koji se trebaju analizirati prilikom procjeneprimjerenosti izvo(enja kružnih raskrižja

-. )unkcionalni kriterij,

0. prostorno 1 urbanisti!ki kriterij,

2. prometni kriterij $kriterij prometnog toka%

3. projektno 4 tehni!ki kriterij,

5. kriterij prometne sigurnosti,

6. kriterij propusnosti,

7. okoli"ni kriterij8. ekonomski kriterij.

,.1. /"n)0ionalni )&ite&i$

9unkcionalni kriterij treba odgovoriti na temeljno pitanje Ko$a $e p&i(a&na "lo+a &a!)&i*$a)o$e !e &az(at&a " 0e!to'no$ (&e*i i općenito

U ovom dijelu je potrebno analizirati koja je vrsta raskrižja najprihvatljivija obzirom nanjegovu prometnu ulogu. Prilikom provjere opravdanosti primjene pojedine vrste prometnog

rje"enja raskrižja treba izvr"iti analizu- primarne prometne )unkcije raskrižja $ishodi"no1odredi"ni promet ili tranzitni%- položaj i uloga raskrižja u "iroj mreži prometnica- položaja u odnosu na naselja $unutar ili izvan urbanog podru!ja%- položaj raskrižja u nizu $koridoru ulice%

:zbor vrste raskrižja treba uskladiti s ulogom koju raskrižje ima u prometnoj mreži tekategorizacijom prometne mreže. o se odnosi na izbor vrste raskrižja obzirom na ulogu izna!aj prometnica i ulica koje se križaju te na uvjete samog položaja raskrižja u ukupnojprometnoj mreži.

Prilikom provjere opravdanosti primjene pojedine vrste prometnog rje"enja raskrižja trebaprovjeriti sljedeće vrstu prometa koja se o!ekuje na raskrižju $unutra"nji promet ili promet uprolazu%, ulogu $smanjenje brzine ili povećanje proto!nosti% i položaj raskrižja $u ili izvanurbane sredine%.

;ezultati mnogih istraživanja pokazuju da je kružno raskrižje dobro rje"enje za prvo raskrižjena ulazu u naselje, gdje se mijenjaju uvjeti vožnje, da voza!e upozori na ulazak u zonusmanjene brzine vožnje. +ružna raskrižja tako(er svoju ulogu nalaze i u povećanju jasnoćevo(enja prometa kroz raskrižje, posebice kod raskrižja kod kojih se križa vi"e prometnihpravaca !ime se direktno utje!e na razinu sigurnosti prometa.

Preporu!ljiva je primjena prometnih rje"enja s kružnim raskrižjem na zavr"etku brzih dionica ikod silaska s autoceste, gdje se mijenjaju uvjeti vožnje, a postiže se u!inak smirivanja

prometa.

0


3/12



+ružna raskrižja mogu biti ometajući )aktor tranzitnom prometu pa o tome treba voditi ra!unai kod većeg udjela tranzitnog prometa na državnim cestama. Primjerice u slu!aju primjenevećeg broja kružnih raskrižja u nizu i na kratkim udaljenostima može doći do me(usobnognegativnog djelovanja jer glavni prometni tok svaki puta ustupa prednost sporednom.


4/12



>.-. Provjera raspoloživog prostora za kružno raskrižje, #ovi inodolski

'kolna izgradnja i urbani gabariti moraju se uzeti u obzir pri analizi promjena koje bi kružnaraskrižja mogla donijeti promjeni odnosa prema povijesnim tokovima, dosada"njemkori"tenju vanjskog prostora i ulazima u okolne gra(evine. Posebno su osjetljivi prostoripovijesnih urbanih jezgri kao i prostori kompaktnih urbanih struktura.

u se treba naći odgovor na drugo pitanje Da li će !e 2itno p&o(i$eniti o#no! )o&i4ten$a+&a#!)i !t&")t"&a i p&ipa#a$"će+ 'an$!)o+ p&o!to&a

>ko je odgovor na to pitanje pozitivan, !esto će se isklju!iti primjena kružna raskrižja. Ugradske strukture se nekad jednostavno ne smiju ugra(ivati takva rje"enja zbog urbanih

razloga bez obzira na druge procjene koje mogu biti pozitivne.

,.5. P&o(etni )&ite&i$ )&ite&i$ p&o(etno+ to)a%

>naliza prometnog toka obuhvaća provjeru prometnih uvjeta na predmetnom raskrižju,a koje se odnose na ukupnu razinu prometnog toka, i na smjer kretanja prometnog toka naraskrižju.

'bzirom na ukupnu razina prometnog toka, odabir primjene kružnog raskrižjaopravdan je i preporu!ljiv prije svega u sljedećim slu!ajevima

1 na raskrižjima !ije su prilazne ulice približno jednakog prometnog opterećenja,odnosno gdje nije izražena velika razlika izme(u glavnog smjera i sporednihprometnih smjerova

1 ukoliko je ukupna razina prometa na glavnom prometnom smjeru veća od 75@ukupnog prometa na raskrižju ne preporu!uje se izgradnja kružnog raskrižja

+od primjene prometnih rje"enja s kružnim raskrižjem mogu se pojaviti problemi u kapacitetupri velikom intenzitetu biciklisti!kog i/ili pje"a!kog prometa koji presijeca jedan ili vi"e krakovakružnog raskrižja. U takvim slu!ajevima trebalo bi nemotorizirani promet provesti krozraskrižje izvan razine ukoliko je moguće ili razmotriti primjenu drugog tipa raskrižja$sema)orizirano%. ezano za postojanje intenzivnog pje"a!kog prometa na lokaciji na kojoj se

razmatra kružno raskrižje bitno je provjeriti i na!in i duljine pje"a!enja u zoni raskrižja kakose izvedbom kružnog raskrižja ne bi utjecalo na kvalitetu i sigurnost pje"a!ke povezanostizone.

3


5/12



'bzirom na smjer kretanja prometnog toka, odabir primjene kružnog raskrižjaopravdan je i preporu!ljiv prije svega u sljedećim slu!ajevima

1 gdje nije veliki broj lijevih skreta!a na suprotnim prilaznim ulicama raskrižja $budući seti smjerovi kod kružnog raskrižja prepliću, za razliku od klasi!nog kanaliziranograskrižja s trakovima za lijeve skreta!e gdje ne dolaze u kon)likt%

1 gdje se pojavljuje velik broj desnih skreta!a $mogućnost izgradnje direktnih trakovamimo kružnog toka $)*pass%1 gdje se o!ekuje velik budući promet ili je on neodre(en i sklon promjenama1 gdje sema)orizacija nije opravdana, a prekora!ena je propusna moć

nesema)oriziranog raskrižja1 na AB raskrižjima gdje glavni tok skreće pod pravim kutom1 na AB raskrižjima gdje se prilazni promet manjeg obujma nedopustivo dugo ne može

uklju!iti u glavni prometni tok. U tom slu!aju kružni tok će uspostaviti ravnotežu u!ekanju na prilazu s manjim prometnim tokom, ali istodobno će povećati !ekanjena prometno opterećenijim prilazima s većim brojem krakova $pet ili vi"e%.

>naliza ovih pokazatelja treba dati odgovor na pitanje Ko$i tip &a!)&i*$a " po!to$eći(

i o3e)i'ani( o)olno!ti(a6 o2zi&o( na p&o(etne to)o'e te &az#io2" p&o(eta pop&ilazi(a i !($e&o'i(a )&etan$a6 p&e#!ta'l$a p&i'atl$i'o &$e4en$e

Da li $e6 ! o2zi&o( na ne(oto&izi&ane !"#ioni)e " p&o(et"6 )&"*no &a!)&i*$ena$2ol$e &$e4en$e

,.7. P&o$e)tno 8 teni3)i )&ite&i$i

U skupini projektno1tehni!kih pokazatelja analiziraju se okolnosti na predmetnomraskrižju koje su vezane uz geometriju raskrižja, položaj prilaznih ulica, broj prilaza i kutspajanja prilaznih ulica raskrižju. rlo je važno analizirati postojeću i projiciranu strukturu

prometa na raskrižju i de)inirati mjerodavno vozilo jer ono presudno utje!e na odabir geometrijskih elemenata samoga raskrižja. i +%1 gdje su dva trokraka AB raskrižja na kratkoj me(usobnoj udaljenosti $prilazi u obliku

slova 9 i H%

*a kružna raskrižja na mjestima većih uzdužnih nagiba potrebno je provjeriti i visinskeelemente 1 uzdužne nagibe privoza. U pravilu je ova provjera potrebna na mjestima nagiba$privoza, platoa raskrižja% većih od 3@. .0.% shematski su prikazana raskrižja razli!itih oblika irazli!ite geometrije prilaznih ulica. Prikazano je vi"e vrsta raskrižja, a kao jedno od rje"enja,

5


6/12



za svaki oblik, prikazano je i rje"enje kružnim raskrižjem. *a odabir najpovoljnije vrste

raskrižja u zadanim uvjetima obzirom na broj prilaznih ulica i geometriju raskrižja potrebno je

provesti detaljnu analizu.

>.0. Preporu!eni oblici raskrižja

>naliza ovih pokazatelja treba dati odgovor na pitanje Ko$i tip &a!)&i*$a " po!to$eći(i o3e)i'ani( o)olno!ti(a6 o2zi&o( na 2&o$ p&ilaza i +eo(et&i$" &a!)&i*$a6 "z#"*nena+i2e i #&"+e "'$ete lo)a0i$e p&e#!ta'l$a p&i'atl$i'o &$e4en$e

,.9. K&ite&i$ p&o(etne !i+"&no!ti

Potrebno je analizirati #a li $e )&"*no &a!)&i*$e " po!to$eći( "'$eti(a &$e4en$e )o$e $a(3i!i+"&no!t !'i( !"#ioni0i(a " p&o(et"

Provjera ovoga kriterija je izuzetno važna kako za rekonstrukcije postojećih tako i kod

izgradnje novih kružnih raskrižja.Sa stajali"ta sigurnosti prometa, preporu!a se izvedba kružnih raskrižja na mjestimaklasi!nih !etverokrakih raskrižja u slu!ajevima kod kojih se !esto doga(aju nezgode tipe)rontalnog sudara $izme(u vozila u pravcu i onoga koje skreće lijevo%. +ružno raskrižje nijesmisleno ukoliko je prevladavajući tip prometnih nesreća nalet vozila na vozilo straga pridesnom skretanjujer je ova vrsta kretanja speci)i!na upravo za kružna raskrižja.

Provjera ovog kriterija izvodi se u svim situacijama, bez obzira da li se radi o rekonstrukcijipostojećeg raskrižja ili novogradnji, jer propusnost i prometna sigurnost mogu u praksi bitiobrnuto razmjerni. Posebno je provjera ovog kriterija zna!ajna prilikom opredjeljenja za tipraskrižja $==klasi!no== ili kružno%.

Sa stajali"ta sigurnosti prometa, preporu!a se izvedba kružnih raskrižja1 na raskrižjima na kojima se !esto doga(aju nezgode s te"kim posljedicama

6


7/12



1 na raskrižjima gdje su prisutne prevelike brzine kretanja vozila zna!ajno veće oddozvoljenih na glavnom prometnom smjeru i nije sigurno uklju!ivanje vozila sasporednog prometnog smjera,

1 tamo gdje se uvjeti vožnje znatno mijenjaju $npr. na zavr"ecima brzih cestovnihdionica, na ulazima u urbane sredine, na izlazima s autoceste...%.

1 na raskrižjima koja su regulirana svjetlosnom prometnom signalizacijom, ali jeprometni tok takav da bi se situacija pobolj"ala izgradnjom kružnoga križanja.Potrebno je znati da u mnogim situacijama kružni tok ima istu propusnu moć kao iraskrižje regulirano svjetlosnim signalima, ali su manja zagu"enja i povećanasigurnost prometa u izvanvr"nim periodima. +ada je mala gustoća prometa nasema)oriziranom raskrižju $posebno noću% postoji mogućnost da voza!i unato!crvenom svjetlu na sema)oru prolaze kroz raskrižje, !ime je znatno ugroženasigurnost prometa. +od kružnih raskrižja nema takvih slu!ajeva, jer na prilazukružnom raskrižju svi moraju smanjiti brzinu, a "to je velika prednost za sigurnost.

1 na raskrižjima lokalnih/interzonalnih gradskih cesta $stambene, sabirne ceste% gdje sedoga(a neo!ekivano velik broj prometnih nezgoda, a uvo(enje sema)ora bi bioprevelik tro"ak s obzirom na mali promet. U tom slu!aju kružno raskrižje može

povećati sigurnost prometa.Fednaku pažnju potrebno je posvetiti i nemotoriziranim sudionicima u raskrižju. Poznato jenaime da motorna vozila kroz ovaj tip raskrižja voze smanjenom brzinom $0513G km/h% te suposljedice mogućih prometnih nezgoda izme(u motoriziranih i nemotoriziranih sudionika uprometu u pravilu blaže nego kod ==klasi!nih== raskrižja. i"etra!na kružna raskrižja $s vi"evoznih trakova na ulazima i izlazima%, me(utim, smanjuju prometnu sigurnost pje"aka priprelasku preko kraka kružnog raskrižja jer je veća dužina pje"a!kog prijelaza i dulje vrijemeizloženosti mogućem sudaru "to je jo" jedan razlog zbog kojega se ovaj tip raskrižja neprepopru!a ovim Smjernicama.

e(utim, za svako konkretno raskrižje treba provesti analizu i dati odgovor na pitanjeDa li $e )&"*no &a!)&i*$e " po!to$eći( i o3e)i'ani( o)olno!ti(a p&o(etno !i+"&no

&$e4en$e

U !)lop" o'e to3)e6 p&i &e)on!t&")0i$i po!to$eći &a!)&i*$a6 o2a'ezna $e analiza !tan$a!i+"&no!ti p&o(eta na &a!)&i*$" za p&ote)li pe&io# o# 9 +o#ina izni(no 5 +o#ine%p&e(a po#a0i(a na#le*ne Up&a'e p&o(etne poli0i$e.

,.:. K&ite&i$i p&op"!ne (oći

*a svaku analiziranu vrstu raskrižja i poznatu raspodjelu prometnog opterećenja po

smjerovima kretanja neophodno je izvr"iti p&o'$e&" p&op"!ne (oći i )'alitete p&oto)ap&o(eta &azina "!l"*no!ti%. ;askrižje odre(ene vrste moguće je primijeniti ako je ukupniodnosno maksimalni dnevni intenzitet prilaznog prometa manji od grani!ne vrijednosti kojuraskrižje može propustiti.

Pri prora!unu propusne moći novog kružnog raskrižja potrebno je uzeti u obzir predvi(ena prometna opterećenja na kraju planskog razdoblja. Prora!une je potrebno izraditiza vr"na opterećenja, izraženo postotkom prosje!noga dnevnog prometa. Postotak jeodre(en na osnovi poznatih podataka o mijenjanju prometnih opterećenja na tom podru!ju.

>naliza propusne moći raskrižja, odnosno provjera razine uslužnosti raskrižja zatrenutna prometna opterećenja i za ona na kraju planskog razdoblja jedan je od najbitnijihelemenata analize opravdanosti. *a provjeru propusne moći kružnog raskrižja mogu se

koristiti empirijske, ra!unske i analiti!ke metode prora!una.

7


8/12



Prora!un propusne moći raskrižja na kraju planskog razdoblja je obavezan za svakružna raskrižja, osim za montažna za koja se prora!un propusne moći radi za kraćevremensko razdoblje $do 5 god.%.

udući da su analiti!ke metode dosta složene za Iru!nuA upotrebu, danas se u praksi

naj!e"će koriste odgovoarajući ra!unalni programi za prora!un propusne moći i simulacijuprometa na raskrižju.

#a osnovi dobivenih rezultata odgovorna stru!na osoba može za svaku predloženuvrstu raskrižja vrednovati kvalitetu protoka prometa na raskrižju.

Provjerom kriterija propusne moći je potrebno odgovoriti na pitanje Da li će p&e#lo*eno&$e4en$e &a!)&i*$a za#o'ol$a'ati p&o(etne pot&e2e na o#&e;eno$ lo)a0i$i na )&a$"plan!)o+ &az#o2l$a

#a!ini prora!una propusne moći detaljno su prikazani u DODATKU


9/12



,.>. E)ono(!)i )&ite&i$

Jkonomski kriterij ima za cilj odgovor na pitanje ekonomske isplativosti izvedbekružnog raskrižja na nekoj lokaciji. U cilju utvr(ivanja ekonomi!nosti rje"enja kružnograskrižja najbolje ga je usporediti sa mogućim drugim rje"enjima sema)oriziranim ilideniveliranim raskrižjem. Pod ekonomski kriterijima misli se na ekonomsku opravdanostpredlaganog rje"enja odnosno traže se odgovori na sljedeća dva pitanja

Koli)i će 2iti t&o4)o'i iz'e#2e i o#&*a'an$a% )&"*no+ &a!)&i*$a " "!po&e#2i ! )la!i3ni()analizi&ani( ili )la!i3ni( )&"*ni( &a!)&i*$e(te,Koli)o će "4te#$eti 0$elo)"pno #&"4t'o z2o+ !(an$en$a 2&o$a p&o(etni nez+o#a

;adi se, dakle o dvije provjere. Pri prvoj provjeri radi se o usporedbi tro"kova sameizvedbe i tro"kova održavanja raskrižja $uglavnom za usporedbu izme(u ==klasi!nog==sema)oriziranog $elektri!na energija, mijenjanje žarulja, servisiranje, zamjena dijelova i dr.% ikružnog raskrižja. Prilikom druge provjere vr"i se usporedba prosje!nog broja prometnihnezgoda na odre(enu jedinicu prometnog opterećenja za razli!ite tipove raskrižja. *najući

tro"ak prosje!ne prometne nezgode, može se izra!unati u"teda cjelokupnog dru"tva prilikomizvedbe boljeg i sigurnijeg, u pravilu i skupljeg rje"enja.

>naliza gospodarskih pokazatelja općenito gledano, obuhvaća vrednovanje tro"kova$cost % i dobiti $)ene+it % nekog projekta. +od analize primjene razli!itih ina!ica prometnihrje"enja raskrižja pod tro"kovima se podrazumijevaju tro"kovi gra(enja, tekući tro"kovi itro"kovi održavanja.


10/12



vezani za tekuće održavanje prometnica. #a sema)oriziranim raskrižjima tu spada i zamjenažarulja i druge opreme na sema)orskim ure(ajima.


11/12



pokazatelj prometne sigurnosti i propusne sposobnosti raskrižja. Provjera navedenihpokazatelja već je dostatna za dono"enje stru!nih odluka o opravdanosti primjene kružnograskrižja. >ko dakle, predvi(eno kružno raskrižje ispunjava sve ili gotovo sve pokazatelje,nema razloga da to kružno raskrižje neće dobro vr"iti svoju ulogu. reba naglasiti daprimjena metodologije za provjeru opravdanosti primjene kružnog raskrižja i izrada analize

opravdanosti treba biti provedena prema na!elima objektivnosti i nepristrane analize svakogpojedinog pokazatelja, od strane stru!nih i objektivnih izra(iva!a. 'pisne se ocjene iskazujupo modelu povoljno, uvjetno povoljno i nepovoljno te se vrednuje svaka ina!ica prometnogrje"enja raskrižja klasi!no $nesema)orizirano/sema)orizirano% i kružno $Prilog >.-%.

--


12/12



PRI@OG A.1

atrica vrednovanja pokazatelja kod izbora vrste prometnog rje"enja raskrižja

&lavni kriterij

smjernice kruzna dodatak a hc-2014!09!25-ib (1)

Documents