sojae oleum _ sojino ulje

Upload: filip-petrovic

Post on 09-Jan-2016

256 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

sojino ulje

TRANSCRIPT

Sojae oleum sojino ulje

Sojae oleum sojino ulje Vrsta: Glycine max (L.) Merrill, (sinon. Soja hispida Moench) i Glycine soja Sieb. et Zucc. sojaPorodica: Fabaceae mahunarke

IZGLED BILJKE- jednogodinja biljka, visoka oko metar, s uspravnom i razgranatom stabljikom, trodjelnim velikim listovima i bijelim ili ljubiastim cvjetovima- u pazucu lista je 2-5 cvjetova- sjemenke se nalaze u priblino 10 cm dugim mahunama raznobojnog i jajolikog, plosnato-duguljastog ili okruglog oblika

STANITE I RASPROSTRANJENOST- podrijetlom iz Japana, uzgaja se u istonoj Aziji, Europi i Americi (uzgaja se i u Hrvatskoj)- najvie se uzgaja u Japanu, Kini, Manduriji te u SAD-u

KEMIJSKI SASTAV- oko 20% ulja, 50% bjelanevina i oko 30% ugljikohidrata- smjesa glicerida se sastoji od oko 50% linolne kiseline, 30% uljne kiseline, 7-8% -linolenske kiseline te oko 15% palmitinske i stearinske kiseline2

DJELOVANJE I UPORABA- sojino ulje pripada suivim uljima

- u farmaceutskoj tehnologiji ulje je konstituens

- rafinirano sojino ulje slui kao jestivo ulje, jedna od najvanijih sirovina u proizvodnji margarina

- nusprodukt kod rafiniranja: sojelecitin

- kuhanjem i fermentacijom s Aspergillus oryzae dobiva se poznati sojin umak

- stigmasterol iz neosapunjivog ostatka ishodni je materijal za parcijalnu sintezu steroidnih hormona

- ostatak sjemenaka nakon tijetenja je bogat proteinima, proizvodnja sojina mesa

Tritici aestivi oleum Tritici embryonis oleum ulje iz peninih klicaVrsta: Triticum aestivum L. (sinon. Triticum vulgare Villars) obina penicaPorodica: Poaceae - trave

IZGLED BILJKE- jednogodinja zeljasta biljka s cjevastom i upljom stabljikom, podijeljenom koljencima na lanke- svakom listu odgovara jedno koljence na osnovi lisnog rukavca- trakasti listovi s usporednim lisnim ilama i dugakim rukavcem- cvat je klas sastavljen od klasia, a svaki od njih sastoji se od 3-7 cvjetova- plod je peno

STANITE I RASPROSTRANJENOST- jedna od najvanijih biljaka za ljudsku prehranu, uzgajana na svim kontinentima- trai toplo podneblje i dobro tlo- u Hrvatskoj se uzgaja u Slavoniji i Posavini- potie iz Male Azije- stara je i vrlo rasprostranjena, a najvee povrine pod penicom nalaze se u Sjevernoj Americi i Europi

KEMIJSKI SASTAV- ulje iz peninih klica je nusprodukt u mlinarskoj preradi

- dobivanje tijetenjem pri niskim temperaturama ili ekstrakcijom embrija peninog zrna

- ne sadri mnogo masnoe

- suvremenim postupkom mljevenja dobiva se uz brano i mekinje i embrije kao posebnu frakciju

- sjemena lupina obavija debeo i vrst endosperm i mali, neugledan embrij. Endosperm je ispunjen krobnim zrncima i njegov je udio u penu oko 84%. Na sjemenu lupinu otpada oko 14, a na embrij tek 2%- sadraj ulja u klicama 7-12%, prevladavaju nezasiene masne kiseline (oko 85%). Smjesa triglicerida se sastoji od 40-55% linolne kiseline, 25-30% uljne kiseline i 5-7% linolenske kiseline, kao i 12-14% palmitinske kiseline

- ulje je bogato vitaminom E (tokoferol), a sadri i lektin

- neosapunjivi ostatak moe biti relativno visok (3,5-6%), sastoji se od sterola i tokoferola. Najvaniji sterol je -sitosterol. U visokom sadraju tokoferola dominira -tokoferol, a podjednako su zastupljeni -, - i -tokoferolDJELOVANJE I UPORABA- ulje se ne rabi kao jestivo, nego zbog sadraja vitamina E u dijetetskoj prehrani (vitamin E djeluje kao antioksidans)

Ljekovita masna ulja

Hydnocarpi oleum Gynocardiae oleum, Chaumoograe oleum ginokardijino ulje, aulmugra - uljeVrste: Hydnocarpus kurzii (King) Warb. ginokardija i druge vrste roda Hydnocarpus Porodica: Flacourticeae

IZGLED BILJAKA- porodica Flacourticeae ima 86 rodova i 1300 vrsta, veina su drvee u tropskim krajevima- Hydnocarpus kurzii raste kao visoko drvo, sive i glatke kore; listovi uski i ovalni cijeloga ruba, cvjetovi su jednospolni, svijetlouti i intenzivna mirisa- plod je veliki tobolac, slian narani, s brojnim smeim jajolikim sjemenkama

STANITE I RASPROSTRANJENOST- uspjeva u tropskim krajevima june Azije, u indomalajskom podruju. Uzgaja se u Indiji, Burmi, Tajlandu, na Cejlonu i Filipinima. Prenesena je i u tropsku Ameriku (Brazil)

KEMIJSKI SASTAV- sjemenke sadre 30-50% masnog ulja (sastoji se od glicerida uljne, palmitinske i stearinske kiseline te od nezasienih ciklopentanskih kiselina najvanije HIDNOKARPUS kiselina i njezin vii homolog AULMUGRA kiselina

DJELOVANJE I UPORABA- preko tisuu godina rabi se u terapiji lepre

- u zemljama istone Azije rabi se za lijeenje konih bolesti, ali i kao antihelminticum

- kemoterapeutska svojstva ulja i izoliranih kiselina na uzronike lepre i tuberkuloze

- primjena ulja oralno i intramuslukatorno

- hydnocarpi oleum nije prikladno kao jestivo ulje jer podraava probavni sustav i izaziva povraanje (oteana oralna primjena ulja)

LJEKOVITI OBLICI: prikladni aplikacijski preparati za parenteralnu primjenu

Jecoris aselli oleum riblje uljeVrsta riba: Gaudus morrhua L., G. Callarias L., G. Virens L., Melanogrammus aeglefinus L. (sinon. G. Aeglefinus L.) i druge vrste roda Gaudus bakalariPorodica: Gadidae

DOBIVANJE RIBLJEG ULJA- bakalari ive u jatima na velikim dubinama sjevernog Atlantika i Tihog oceana, a za vrijeme mrijetenja plivaju prema kopnu (obale Norveke, Lofoti, Island)

- love se u zimskim mjesecima, najpoznatija sredita za proizvodnju ribljeg ulja su Lofoti

- svjea jetra bakalara sadri 30-60% ulja

- zdrava, oprana i usitnjena jetra zagrijava se u kotlovima na vodenoj pari, izdvajano se ulje skuplja s povrine, filtrira i hladi. Pri 0C iz ulja se izdvajaju gliceridi palmitinske i stearinske kiseline. Ponovnim filtriranjem ulje se proiava od bjelanevina i drugih tvari

Glavni proizvoa medicinskog ribljeg ulja je Norveka

KEMIJSKI SASTAV- oficinalno riblje ulje se sastoji od oko 85% glicerida nezasienih masnih kiselina (uljna, linolna, palmitoleinska i gadolinska kiselina) i 15% zasienih masnih kiselina (palmitinska, miristinska i male koliine stearinske kiseline)- riblja ulja visoke kakvoe sadre 2000-4000 i.j. vitamina A i oko 100 i.j. vitamina D u 1 g

DJELOVANJE I UPORABA- dopremalo se iz norveke jo u srednjem vijeku, ali za tehnike svrhe. U medicinu je ulje uveo dr. Samuel Kay, lijenik u manchesteru u 18. st.- samo mali dio se primjenjuje u farmaciji, vei dio za tehnike svrhe-zbog sadraja vitamina A primjena u lijeenju none sljepoe i oteenja ronice, a zbog vitamina D kao roborans, antirahitik, u prevenciji rahitisa i osteoporoze- poznati epitelizant, upotrebljava se u mastima za oteeni epitel- prije se davalo peroralno a danas u mekim elatinoznim kapsulama

LJEKOVITI OBLICI: emulzije, masti, kapsule, kombinirani vitaminski preparati

MASTIMasti s visokim sadrajem zasienih masnih kiselina su pri sobnoj temperaturi vrste ili poluvrsteNetopive u vodi, dobro topive u organskim otapalimaRelativno stabilne na zrakuVane ivotinjske masti potjeu od domaih ili morskih ivotinja (depo-masti)Izdvajaju se topljenjem suhim postupkom (iznad vatre) ili u parom zagrijavanim kotlovima, ili mokrim postupkom s vodom ili paromCacao oleum kakaov maslacVrsta: Theobroma cacao L. pravi kakaovacPorodica: Sterculiaceae

IZGLED BILJKE- samoniklo drvo visoko i do 15 m, u uzgoju se razanjem ostavlja na visini 4-8 m.- koasto lie cijeloga ruba, duguljasta i jajolika oblika- cvijetovi izbijaju u upercima izravno iz stabljike ili grana, peterodijelni su i crvene boje- plod je do 25 cm duga i oko 10 cm iroka boba, ute ili smee boje, oblikom slina krastavcu- mnogo sjemenki se nalazi u plodu u redovima, slie na grah i crvenkastosmee su boje- Preraene sjemenke sadre i do 50% masti

STANITE I RASPROSTRANJENOST- potjee s obala i otoka Meksikog zaljeva i June Amerike- za dobar razvoj treba rahlo i duboko tlo, stalnu temperaturu te visoku vlagu- uzgaja se u mnogim tropskim zemljama, najvei proizvoai su Ekvador, Surinam, Brazil i srednja Amerika- najbolja je vrsta criollo, srednja forestero, a najslabija amelonado i calebacillo- poetkom 16. stoljea prenesen je u panjolsku, odakle se proirio po Francuskoj i Italiji

KEMIJSKI SASTAV- vie od 50-70% glicerida oleo-palmito-stearina- oko 22% oleo-stearina i oko 5% oleo-palmitina te manje koliine drugih glicerida

DJELOVANJE I UPORABA- tali se na temperaturi ljudskog tijela pa se prije mnogo rabio u farmaceutskoj tehnologiji za izradu supozitorija i globula te srodnih galenskih pripravaka- danas se rabi jo samo za izradu sapuna, masti i pomada u kozmetici

LJEKOVITI OBLICI: Suppositoria analia, globuli vaginales, ovulaAdeps suillus (Axungia porci) svinjska mastVrsta: Sus scrofa L. var. domestica Gray domaa svinjaPorodica: Suidae

DOBIVANJE MASTI- dobiva se topljenjem svjeeg, opranog i neosoljenog sala i slanine zdrave svinje

KEMIJSKI SASTAV- ovisi potjee li salo od unutarnjih ili vanjskih dijelova svinje (za farmaceutske svrhe treba rabiti samo salo iz unutarnjih dijelova jer sadri manje tekuih glicerida), ovisi o pasmini i prehrani- svinjska mast sastoji se od smjese glicerida (98-99%), uglavnom uljne kiseline (do 50%), palmitinske i stearinske kiseline (do 40%) te manjih koliina linolne i miristinske kiseline

DJELOVANJE I UPORABA- slui kao masna podloga za neke ljekovite oblike, za izradu olovnog melema, medicinskog sapuna, obine masti, kao i podloga za mnoge dermatoloke preparate- najvee koliine svinjske masti potroe se u prehrambenoj industriji, ali i u tehnike svrhe