solana ulcinj-mogucnost odrzivog razvoja

7/25/2019 SOLANA ULCINJ-Mogucnost Odrzivog Razvoja

1/28

URBANIZAM PROJEKTOVANJE INENJERING KONSALTING

Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected]. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826

Solana Bajo Sekuli Ulcinj

MOGUNOSTI ODRIVOG RAZVOJA(Skraena verzija)

NOVEMBAR 2012


2/28

Ivana Gorana Kovacica 5/5 Budva Email:[email protected] Tel. 020 669 704 Mobtel. 067 508 826

2

Radni tim:

Slavko Radunovi

Milan Vujoevi

Jelena Rabrenovi

Boris Radunovi

Dalibor Konatar

Darko Vidakovi


3/28


3

0.0 Uvod

Razlozi za izradu ove Studije su inicirani prvenstveno potrebom menadmenta i

vlasnika Solane Bajo Sekului u Ulcinju, da sagleda razvojne mogunosti

prostora, na kojem se sada kao jedina privredna aktivnost odvija proizvodnja soli

za ishranu i industijske soli.

Proizvodnja soli, uvodjenjem novih tehnologija, ne zahtjeva angaovanje ukupnih

prostornih resursa, sa kojim raspolae Ulcinjska solana, pa se postavlja pitanje,

koje su komplementarne privredne aktivnosti, koje se mogu odvijati na

predmetnom prostoru, a pritom bi mogle odbaciti profit i zadovoljiti vrlo stroge

kriterije ouvanja ivotne sredine.

Navedeni uslovi su kljuni zahtjevi, koje je kandidovao naruilac ove analize, u

cilju iznalaenja adekvatnih odgovora potujui zadata ogranienja.

Kako je lokalitet solane u neposrednom zaledju Velike Ulcinjske plae, potrebno

je istraiti mogunosti proirenja turistike ponude, ukljuivanjem paljivo

odabranih sadraja, odnosno potencijala lokaliteta iz ega je proisteklo ono to

slijedi u nastavku.


4/28


4

1.0 Sadanje stanje

ULCINJSKA SOLANA

Koordinate:

19185,71 E

415525,14 N

Poloaj

Ulcinjska solana se nalazi na krajnjem jugu Crne Gore i zauzima oko 15 km2

slanih bazena. Po evidencijama u katastru, prostire se na KP 30/2, 30/3, 376,377, 358, 359, 360, 362, 363/1, 363/2, 364, 394, 395, 396, 397, 398, 399, 400,

401, 402, 403, 404, 405, 406, 407 i 410, sve KO Ulcinjsko polje, KP 1242/2,

1258/5, 1258/6, 1258/7 i 1270, sve KO Zoganje. Izgraena je u regionu sa

najveim brojem vedrih dana, najveom insolacijom na Jadranu - 2567 sunanih

sati i najveim brojem tropskih dana u bivoj Jugoslaviji. Dakle, idealno mjesto za

solanu koja je proizvodnju soli zasnovala iskljuivo na evaporaciji.

Solana je 1 km vazdune linije udaljena od grada Ulcinja i isto toliko od granice

sa Albanijom. Nekada je na prostoru dananje solane bilo Zoganjsko blato (zog

na albanskom znai ptica), movara sa boatnom vodom, koja je poela da

poprima antropogeni infrastrukturni oblik krajem tridesetih godina pretprolog

vijeka. Danas je ona vjetaki, od strane ovjeka dirigovani ekosistem, gdje je


5/28


5

unaprijed odreen termin punjenja bazena morskom vodom, nivo vode u njima i

njen salinitet.

Poetak hidroregulacije Zogajskog blata vezan je za 1913. godinu, kada je

iskopan drenani kanal Port Milena. Najstariji solanski bazeni su graeni od

1926-1934. godine. Do polovine 20. vijeka Solana je postepeno dograivana, ali

je naroito dobila na povrini poetkom 80-tih kada je proirena za 60 odsto

ukupne teritorije, te danas ima 1,492 ha.

Solana je, dakle, uzeta od mora i predstavlja "kulturnu lagunu". Ona je okruena

kanalom koji drenira okolne movare/knete, ne dozvoljavajui da se njihova voda

mijea sa solanskom. Kanali odvode vodu u kanal Port Milena, a zatim u more.

Solana je od Jadrana odvojena Brijegom od mora i Velikom plaom, a od Bojane

kanalom i nasipima protiv poplava. Ona je vaan dio sistema sliva Skadarskog

jezera i rijeke Bojane, slivnog podruja koje zahvata 1,000 km2.

Povrina u Solani pod plitkom slanom vodom iznosi 1,383 ha (92.2%), nasipi,

pregrade i kanali zauzimaju 109 ha (7.8%).

Solana je u sendviu najznaajnijih ornitolokih lokaliteta na Jadranu, pa i ire:to su podruja od meunarodnog znaaja za boravak ptica - Velika plaa, Ada

Bojana, asko i Skadarsko jezero te Velipoja u Albaniji.

Ulcinjska solana je jedna od deset najveih i jedna od najmlaih solana na

Mediteranu.

Saobraajna povezanost

Kopneni, vodeni i vazduni saobraajni kapaciteti i pravci, koji povezuju lokalitet

solane, sa destinacijama kupaca, koje omoguavaju plasman proizvoda, i

trokovi koji u mnogome utiu na konkurentnost proizvodnje, u sluaju solane

nijesu najpovoljniji.

Saobraajnice i purevi transporta

Saobraajna povezanost svodi se na povezanost magistralnim saobraajnicama

sa gradovima u neposrednom okruenju. Tako se do Ulcinja i same solane moe


6/28


6

iz pravca Podgorice 80 km; iz pravca Budve 68 km; iz pravca Skadra (Albanija),

preko graninog prelaza Sukobin 40 km. Pored navedenog u bliem okruenju na

udaljenosti od 29 km nalazi se Bar, koji je morska luka i eljezniko vorite,

intresantan kao potencijalno mjesto za pretovar kabaste proizvodnje solane, na

putu prema kupcima na daljim destinacijama, pod uslovom da se za to nadje i

ekonomsko opravdanje.

Najblii aerodromi su Podgorica 72 km i Tivat 87 km udaljeni od Ulcinja.

Pristan i industijski eljezniki kolosijek

Nekada je solana raspolagala, sopstvenim pristanitem, na vrthu rta Port Milena i

eljeznikim industrijskim kolosijekom, od solane do pristanita duine 2,5 km,koji je koriten za na utovar soli na trgovake brodove kojima je transportovana

prema kupcima u unutranjosti kontinenta.

Danas su pristanite i eljezniki industrijski kolosijek devastirani i zaposjednuti

od vie privatnih i pravnih lica, koja raspolau ovom nepokretnosti, te se iz tihrazloga ne moe koristiti najpovoljniji i transportni put za kabsate proizvode

solane, pogotovu se to odnosi na industijsku so koja je bila preovladjujua u

nekadanjoj proizvodnji.

Proizvodnja soli u Ulcinju

Vlada Kraljevine Jugoslavije je poetkom 20. vijeka naloila istraivanja sa ciljem

pronalaska najoptimalnijeg mjesta za izgradnju solane na njenoj teritoriji.

Istraivanja od Ankarana (danas Slovenija) do Ulcinja proveli su Guido Grisogono


7/28


7

i Ante Koludrovi. Nakon est godina rada, odluili su se za Zogajsko blato,

mjesto na kojem se danas nalazi Ulcinjska solana. Izgradnjom solane, povrina

movare Zogajsko blato znatno je umanjena i danas se nalazi samo u malim

fragmentima.

Solana se puni vodom iz mora. Jake pumpe (3000 l/sec)

poetkom aprila poinju iz mora izvlaiti vodu i morske

organizme u svim njihovim stadijumima razvia. Voda se

preliva po plitkim bazenima prosjene dubine 20-30 cm.

Voda koja je po salinitetu ravna morskoj, prevodi se iz bazena u bazen uglavnom

gravitacijom. Od ulaza u Solanu do njene kristalizacije, pree vie desetina

kilometara i, pod uticajem jakog sunca i uvijek umjerenog do jakog vjetra,isparava.

Solana je podijeljena na bazene. Dno je pokriveno prirodno nepropusnim muljem

(poplati), pa su tako, uz stalni vjetar koji duva tokom proljetnih i ljetnih mjeseci,

stvoreni uslovi za brzo isparavanje mora i lako prikupljanje soli. Uz to, solarstvu

pogoduje i injenica da nema velikih i obilnijih padavina. Nekada se so proizvodila

iskljuivo u bazenima soli i to spravljanjem salamure (more visoke slanosti). Kada

bi se na dnu bazena prikupila so, ona se zgribanjem (prikupljanje lopatom)

stavljala na hrpe, te potom ubacivala na vagonete. Vagoneti su bili dijelovi

kompozicije malog teretnog voza koji je so dovozio u skladita. Danas se so

proizvodi zagrijavanjem morske vode, a bazeni soli su izgubili gotovo svako

ekonomsko znaenje. Njihovo je znaenje prvenstveno spomenike naravi.

Od poetnih 3.8 g/l soli, na kraju proizvodnje tj. u kristalizacionim bazenima, voda

dostigne koncentraciju iznad 235 g/l soli. Nakon proizvodnje soli, bazeni ostanusuvi i pripremaju se za narednu godinu.

1/3 Solane je uvijek pod vodom i ti bazeni

nijesu ukljueni u proizvodni proces, ime se

omoguava konstantno bujanje ivota u

vodama ove lagune. Dananja godinja

proizvodnja od cca. 15-20.000 tona, od ega


8/28


8

70% otpada na so za ceste. Solana je projektovana za proizvodnju 30.000 tona

soli godinje. So je pravljena od iste morske vode, sunca i vjetra. Sakuplja se

runo i visokog je kvaliteta.

Solana je najbolji primjer mogunosti spoja privredne proizvodnje i zatite prirode

u ekolokoj Crnoj Gori.

Mineralno blato

Mineralno blato sa obala Crnogorskog primorja od davnina je bilo predmet

interesovanja naunika zbog svojih fizikih karakteristika i kvaliteta koji mu

omoguavaju primjenu u medicinsko-balneoloke svrhe. Mineralno blato - peloid,

sa podruja Ulcinjske solane koristilo se u narodnoj medicini u vidu obloga i maskiza razliite bolesti koe i zglobova. Uzeti su uzorci sirovog peloida sa lokaliteta

Ulcinjske solane sa vodom, a zatim su raene mikrobioloke i hemijske analize

uzoraka. Rezultati ispitivanja su pokazali da uzorci peloida sadre visoku

koncentraciju razliitih minerala, organskih materija kao i odreena antimikrobna

svojstva. S obzirom na to da je rijeo prirodnom resursu, ija su svojstva poznata

od davnina i primjenjivana u razliite svrhe, ovaj prikaz karakteristika peloida sa

lokaliteta Ulcinjske solanee doprinijeti da se bolje sagledaju karakteristike

mineralnog blata i procjeni mogunost njegove primjene na kou, kako za

lijeenje konih oboljenja, tako i u kozmetike svrhe.

Flora i vegetacija

Do sada je na solanskim bazenima opisano 114 biljnih vrsta. Pored prostranih

livada halofita (60 ha), na Solani se nalaze velika polja pod trskom Phragmites,

vie od 8 ha. Tamariks i ostale drvenaste vrste pokrivaju 13 ha nasipa. Jedan

bazen solane nije aktivan i predstavlja pravi muzej halofita i movarne vegetacije.

Ni nasipi nijesu nita manje interesantni: livade

orhideja tokom proljea, najee Ophrys

bertolonii i Orchis laxiflora, smjenjuje

kseromorfna vegetacija tokom paklenih ljetnjih

dana.


9/28


9

Zajednice halofita solana su vrlo interesantne

jer su prilagoene ivotu u veoma tekim

fiziolokim uslovima zaslanjenosti podloge,

samim tim i vode. Solnjaa, Salicornia herbacea

je dominantna vrsta u zajednici Salicornietum

herbaceae koju tvori sa Sueda maritima,

Limonium angustifolium i Atriplex portulacoides.

Znaajno je i prisustvo Salsola sodai Atriplex prostrata. Uz ovu zajednicu, u jako

zaslanjenoj zoni moe se registrovati i zajednica Arthrocnemetum fruticosi.

Vegetacija koja raste na solanskom mulju

najprisutnija je u kanalima solane gdje jesalinitet vode i podloge znatno nii. Ova

vegetacija se mijenja tokom godinjih doba a

poinje sa Narcissus tarzetta i Romulea

bulbocodium. Kasnije ih smjenjuju Avena

barbata, Phragmites communis, Carex sp.,

Tripholium nigricensi dr.

Trska je prisutna u kanalima i skupini bazena

gdje je voda ili jedanaka ili duplo slanija od

morske. Prilinojeagresivna i iri se iz godine u

godinu sve vie. Uz trsku rastu Tamarix

africana, Juncus acutusi Juncus maritimus.

Beta vulgaris ssp. maritimeje vrsta koja u Crnoj

Gori ivi jedino na Ulcinjskoj solani.

Na nasipima je dominantna ruderalna

vegetacija kao indikator prisustva ovjeka,

koenja trave i stalne ispae.


10/28


10

Ribe

Solana je zatvoren sistem i ne

postoji mogunost da ribe iz okolnih

kanala uplivaju u solanske bazene.Njihovo prisustvo mogue je ako

preu nasipe bazena, to moe

jedino jegulja, ili da dou direktno iz

mora upumpavanjem: jake pumpe

koje napajaju Solanu vodom iz mora

upumpavaju uglavnom jaja, larve ili

mla

morskih organizama. Svaki malo dui organizam biva iskomadan propelamapumpi. Ovo se deava u aprilu, kada poinje proces proizvodnje i kada poinje

upumpavanje na stotine hiljada kubika morske vode. Pumpama uneene ivotinje

razvijaju se u bazenima sve do juna mjeseca, kada voda poinje naglo da se

zagrijava a kiseonika u vodi biva sve manje. Neke se vrste, kao to je jegulja,

zakopavaju u muljevito dno i ekaju prvu povoljnu priliku za dalji razvoj, a druge

ugibaju ili na samoj povrini vode, pokuavajui da uzmu vazduh, postaju lak

plijen hiljadama ptica.

Zavisno od saliniteta vode u pojedinim bazenima, u Solani je do sadaregistrovano 23 vrste riba.

U bazenima iji je salinitet jednak morskom i koji

zauzimaju najveu povrinu Solane registruju se

ekonomski znaajne vrste skakavica ili cipola

(Mugilidae: Liza ramada, Liza saliens, Liza

aurata, Chelon labrosus, Mugil cephalus),

jegulje (Anguillidae: Anguilla anguilla), brancini

(Moronidae: Dicentrarchus labrax), te

Atherinidae i Cyprinodontidae. One dominiraju

po brojnosti. Sasvim je vjerovatno da se

prilikom ubacivanja morske vode u solanske

bazene moe nai jo po neka priobalna morska

vrsta riba.


11/28


11

Sa poveanjem saliniteta (preko 100 ), u

bazenima i kanalima se uglavnom srijeu samo

cipoli, jegulja i solinarka Aphanius fasciatus.

Sa daljim poveavanjem saliniteta, od riba ostajesamo solinarka Aphanius fasciatus, koji krae

vrijeme moe da podnese i salinitete preko 250 .

Dakle, ona se moe nai i u bazenima u kojima ve

dolazi do kristalizacije soli.

Vodozemci i gmizavci

12 vrsta vodozemaca i 28 vrsta gmizavaca opstaju u paklenim ljetnjim uslovima

na Solani.

Vodozemci teko izdravaju u slanoj vodi ili u slatkovodnim solanskim kanalima,

gdje su lak plijen brojnim pticama. Zato su okolne brakine movare za njih

idealno stanite.

Za razliku od njih, gmizavci na Solani imaju svoje carstvo: veliki broj ptica, njihova

jaja i ptii koji se pile na nasipima, te brojni insekti su njihova idealna hrana,

ukoliko i same ne budu pojedene od ptica. Mogunost za njihovo sakrivanje

postoji u visokoj travi i brojnim podzidama ili rupama na nasipima.

Najvei broj vrsta iz obje grupe a koje se registruju na solanskim nasipima su

ranjive, ugroene ili kritino ugroene prema standardima IUCN.

Najbrojnije gnjezdarice Ulcinjske solane sa prosjenim brojem parova 2005-2007

(average no. of pairs)

Himantopus himantopus 40-130

Burchinus oedicnemus 4-16

Glareola pratincola 100-120

Charadrius alexandrinus 30-50

Sterna albifrons 80-150

Sterna hirundo 50-80


12/28


12

Ptice

Ako bismo na prostorima Jadrana, Balkana pa i itavog Mediterana traili

najekskluzivnije stanite za posmatranje ptica, onda bi Ulcinjska solana ula u

najjui izbor.

Do sada je na ovoj kulturnoj laguni

registrovano 241 vrsta ptica, to je oko

50% ukupnog broja vrsta ptica

registrovanih u Evropi.

U regionu pa i ire postoje stanita

gdje je broj registrovanih vrsta znatnovei, ali ono to Solanu odvaja od svih ostalih je kvalitet vrsta i njihova brojnost.

Brojno stanje gotovo 15 vrsta koje

solanske bazene koriste za

gnijeenje, zimovanje ili stanicu za

odmor prilikom jesenje ili proljene

seobe prelazi prag od 1% ukupne

svjetske populacije.

Zamislite da se na 15 km2 nalazi 3%

ukupne svjetske populacije pelikana

Pelecanus crispus ili 3% svjetske

populacije muljae Limosa limosa ili

isto toliki procenat crvenonoge

sprutke Tringa erythropus!!

Na Solani se gnijezdi 55 vrsta ptica -

skoro polovina od ukupnog broja

gnjezdeih parova vodenih ptica u cijelom regionu.

70 vrsta registrovanih na ovom podruju od posebnog je interesa za zatitu na

nivou Evropske Unije i nalazi se na Aneksu I Ptije direktive.

Rezultati zimskog cenzusa ptica koji se na Solani provodi od 1999. godine

ukazuju na prisustvo oko 20.000 ptica svake godine, bez obzira da li su bazeni


13/28


13

ispunjeni vodom ili ne. Van sezone proizvodnje soli, voda nije poeljna u

bazenima zbog erozije nasipa usljed djelovanja talasa i ona se ispumpava iz

Solane. Pojedinih sunih zima to koncentrie ptice na samo nekoliko bazena i

prizori su izuzetni.

Ipak, najljepe je proljee na Solani: rana seoba donosi velika i gusta jata

pataka: martovka, Anas querquedula dolazi u najveem broju, ak i do 1200

jedinki na sat. Slijee umorna sa leta preko Jadrana da bi na ovom bogatom

hranilitu obnovila energiju za dalji put ka sjeveru. Njena srodnica krda, Anas

crecca,takoe je iscrpljena od viesatnog leta. Pridruuje se jatima iljkana Anas

acutai zvidarke Anas penelope koje su na Solani provele zimu i izbjegle olovna

zrna lokalnih krivolovaca.

Na hiljade ljukarica takoe dolaze

umorne. Njihova jata su manja ali to ne

umanjuje interes za njihovu zatitu:

veina njih je sa nepovoljnim statusom

zatite i brojnost im opada bre nego

drugim grupama ptica, prvenstveno

zbog gubitka stanita.

Na desetine hiljada lasta koriste Solanu kao odmorite tokom povratka iz Afrike:

drvee tamariksa je malo za ove ivahne ptice, pa one slijeu i odmaraju na

nasipima. Desi se da se cijeli nasip zacrni od seoskeHirundo rustica i gradske

laste Delichon urbica. Travarka, Saxicola rubetra, uta pliska, Motacila flava,

muharica Muscicapa striatai livadska trepteljka Anthus pratensisdolaze u jatima

sa 10.000 jedinki dnevno!

Solana je tokom proljea prolazna stanica za vie od 40.000 selica dnevno.

Izvanredne uslove tokom proljea ubrzo zamjenjuju paklene vruine ljeti, borba

za podizanje mladunaca i, kasnije, njihove pripreme za odlazak na toplija

zimovalita. Dinamika je prisutna svuda u zraku.


14/28


14

S jeseni, veina se naih gnjezdarica sprema na put ka jugu a umorne ptice iz

Sibira i sa sjevera Evrope uivae tokom zime u mediteranskoj kinoj zimi sa

malo mrazova, ali i preivljavati orkanske i hladne vjetrove sa okolnih planina.

Zatita prirode

Prvi akt o zatiti Solane donesen je 1984. godine, kada se odlukom Radnikog

savjeta zabranjuje svaki lov. Nekoliko godina kasnije, Solana postaje prvo

Podruje od meunarodnog znaaja za boravak ptica u Crnoj Gori, a zatim i

Emerald stanite Bernske konvencije.

Solana e se uskoro nai i na Ramsarskoj listi movara od meunarodnogznaaja, prvenstveno kao stanite ptica.

Ona je prvi privatni park prirode u Crnoj Gori.


15/28


15

2.0 Analiza razvojnih mogunosti i preporuke za realizaciju

U skladu sa zahtjevima menadmenta i vlasnika Solane Bajo Sekuluiu Ulcinju, u

nastavku analiziramo mogunosti uvodjenja novih privrednih aktivnosti koje bi

unaprijenile razvojne mogunosti, prostora na kojem se sada kao jedina odvija,

proizvodnja soli za ishranu i industijske soli.

Proizvodnja soli, uvodjenjem novih tehnologija, ne zahtjeva angaovanje ukupnih

prostornih resursa, sa kojima raspolae Ulcinjska solana, pa se postavlja pitanje,

koje su komplementarne privredne aktivnosti, koje se mogu odvijati na

predmetnom prostoru, a pritom bi mogle odbaciti profit i zadovoljiti vrlo stroge

kriterije ouvanja ivotne sredine.

Navedeni uslovi su kljuni zahtjevi, koje je kandidovao naruilac ove analize, u

cilju iznalaenja adekvatnih odgovora potujui zadata ogranienja.

Kako je lokalitet solane u neposrednom zaledju Velike Ulcinjske plae, namee

se kao prioritetno, istraiti mogunosti proirenja turistike ponude, ukljuivanjem

paljivo odabranih sadraja, odnosno valorizovanjem znaajnih potencijala

lokaliteta iz ega je proisteklo ono to slijedi u nastavku.


16/28


16

Pored proizvodnje soli u okviru solane potrebno je koristiti prirodne i stvorene

uslove za kompatibilnu proizvodnju, Solana je najbolji primjer mogunosti spoja

privredne proizvodnje i zatite prirode u ekolokoj Crnoj Gori.

Prostorni koncept

Prostornni koncep podrazumijeva planiranje namjene povrina koje mogu biti

angaovane za potrebe obavljanja pojedinih privrednih i drugih aktivnosti na

principima Odrivog razvoja. Planirani sadraji bi trebali da valorizuju potencijale

lokaliteta, a da se pri tom ne ugozi princip da sve novoplanirano mora

funkcionisati u kohabitaciji sa prirodom.

Pored pogona za proizvodnju soli koji bi u bodunosti bio sveden na petinu

lokaliteta ili cca 300 ha, u bazenima solane planira se bavljenje marikulturom na

povrini od cca 80 ha, poljoprivrednom proizvodnjom na povrini od 35 ha.

Prostor povrine cca 260 ha, bio bi zona za odmor i rekreaciju, dok se prostor od

cca 40 ha rezervie za golf terene. Povrina od cca 120 ha bila bi angaovana za

potrebe svih sadraja koji su uobiajeni za marine i svih sadraja koji mogu biti

komplementarni sa planiranim drugim aktivnostima. Preostali prostor prema

Zoganjskom blatu u povrini od cca 600 ha, izuzev potrebnih intervencija vezanih

za ordavanje i zatitu prostora, nee pretrpjeti druge intervencije i treba da u

budunosti ostane netaknut.

Namjena planiranih sadraja nije iskljuiva, ve se planira medjusobno

proimanje planiranih aktivnosti a pri tom ozbiljnijih graditeljskih aktivnosti nee

biti, izuzev donekle u zoni sadraja uz marinu i u marini.


17/28


17

Proizvodnja soli

Na dijelu KP 359, 362, 363/1 i 363/2

sve KO Ulcinjsko polje, KP 1258/5,

1258/6 i 1270 sve KO Zoganjeorganizovana je proizvodnja soli na

tradicionalan prirodan nain.

Sunanom energijom i vjetrom more

se isparava u bazenima za

isparavanje, potom se zasiena voda

vodi na bazene gdje se kristalizira

ista prirodna morska so. U

narednom periodu potrebno je

nastaviti sa proizvodnjom soli na

tradiconalni nain, u manjoj mjeri a u

isto vrijeme osavremeniti nain

proizvodnje i na taj nain vei dio

kompleksa opredijeliti za druge komplementarne privredne aktivnosti. Proizvodnju

soli je pritom potrebno uveati za jednu etvrtinu ili u najgorem sluaju zadrati

na postojeem nivou od cca 20-25 hiljada tona.

Muzej solane

U okviru solane treba adaptirati stari postojei

objekt u muzej koji bi kao eksponate imao

dokumenta, ilustracije, orudja za proizvodnju

soli i same uzorke kristalizovane soli. Poredtoga preporuuje se u okviru istog objekta

prezentacija Prirodnjake zbirke sa uzorcima

flore i faune sa lokaliteta solane. Sve ovo treba smjestiti u park solane.

Posjetice solane na ulazu u Solanu treba da eka Info centar sa suvenirnicom

gdje se nude suveniri od kristalizovane soli, Muzejom solane, slubom vodia za

obilazak Parka prirode sa osmatranicama, kulama i stazama duine od 3.9 do

17.6 km sa kojih se prua odlian pogled na brojna jata ptica.


18/28


18

Marina

Rubom solane sa june strane,

na dijelu KP 359, 360, 361 i 364

sve KO Ulcinjsko polje, u duiniod 4,5 km, u kontakt zoni prema

izgradjenim smjetajnim

kapacitetima, lociran je

neuredjeni kanal Port Milena,

koji drenira okolno zemljite i

vikove vode odvodi u more.

U svim ranije radjenim planskim dokumentima ovaj kanal predvidja se za

izgradnju marine. Iz tih razloga, u zavrnoj fazi je izgradnja pokretnog mosta

preko kanala koji e obezbijediti da jahte mogu nesmetano ploviti prema dijelu

kanala u ijem je zaledju solana.

Kako se planirani kapaciteti marine predvidjaju rubnim podrujem solane, njihovaizgradnja bi doprinijela poboljanju pivrednog potencijala, a pri tom ne bi uticala

na biodiverzitet podruja solane. Za akvatorij budue marine planira se prostor

sadanjeg klanala Port Milena na dijelu KP 409 i na dijelu KP 359, 360, 361, 364 i

sve KO Ulcinjsko polje. U ljetnjem periodu, vode kanala usljed nedostatka

padavina postaju stajae, to uzrokuje truljenje biljaka koje proizvodi nesnosan

miris. Ukoliko se ele stvoriti uslovi za normalno funkcionisnje marine neophodno


19/28


19

je izvriti odredjene intervencije koje bi poboljale stanje u kanalu odnosno u

buduoj marini. Najvanije je obezbijediti stalnu izmjenu vode u bazenu marine.

U cilju poveanja koliina vode u kanalu Port Milena, neohodo je izgraditi sistem

za djelimino prevodjenje voda rijeke Bojane u kanal Port Milena. U tom smislu

od istonog dijela solane, tanije

od ve postojeih kanala do rijeke

Bojane, potrebno je izgraditi ustavu

i kanal duine cca 880 m i na taj

nain obezbijediti da su vode

kanala tokom cijele godine tekue,

to bi zasigurno doprinijelo velikom

poboljanju kvaliteta voda kanala

odnosno budue marine. Nije

potrebno naglaavati da su marine u kojima se mijea slatka i slana voda

najpogodnije za dui boravak jahti to ukljuuje i zimovnike.

Marina treba da bude gradjena kao kombinacija plutajuih pontona za gatove dok

se za obalni zid koriste betonski ipovi preko kojih se formira riva od drvenih talpi.

Na taj nain se obezbjedjuje mobilnost i prilagodljivost prostora u marini.


20/28


20

Pored usluge veza poznato je da se u marinama prua servis uvanja i

odravanja jahti, druge usluge poput smjetaja, snabdijevanja, ugostiteljskih, i

mnogih drugih, to utie na poboljanje turistike ponude.

U ovom segmentu turistike ponude

vidimo i ansu solane da na

adekvatan nain valorizuje

potencijale sa kojima raspolae, a

da pri tom ne ugrozi jasno

postavljene ciljeve po pitanju zatite

ivotne sredine.

Za naprijed navedeno, preporuuje

se realizacija u rubnom dijelu

solane, u pojasu prosjene irine

300-400 m, da bi se sprovela

izgradnja potrebnih kapaciteta a da

se pri tom ne narui uspostavljena

ravnotea sa prirodom. Posebnu

panju potrebno je posvetiti prostoru


21/28


21

gdje se planira razvoj ove privredne aktivnosti, koja se popularno naziva nautiki

turizam.

Mineralno ljekovito blato, so i zdravstveni turizam

Mineralno blato - peloid, sa podruja Ulcinjske

solane, zbog svojih fizikih karakteristika i

kvaliteta koji mu omoguavaju primjenu u

medicinsko-balneoloke svrhe, koristilo se u

narodnoj medicini u vidu obloga i maski za

razliite bolesti koe i zglobova. Uzeti su uzorci

sirovog peloida sa lokaliteta Ulcinjske solane sa

vodom, a zatim su raene mikrobioloke i

hemijske analize uzoraka. Rezultati ispitivanja

su pokazali da uzorci peloida sadre visoku

koncentraciju razliitih minerala, organskih

materija kao i odreena antimikrobna svojstva.

Anaerobni uslovi u mulju solanskih bazena

stvorili su velike zalihe ljekovitog blata.

Preliminarna istraivanja ukazala su na njegov

visoki kvalitet, u prvom redu za lijeenje

artiritisa i bolesti koe. Ako se to spoji sa

morskom solju koju proizvode vjetar i sunce od

iste morske vode, te nezagaenim vazduhom

koji ljeti duva sa mora a zimi sa nenaseljenih i istih planina, Solana je uistinu raj

za razvoj eko i zdravstvenog turizma.

Kako se radi o prirodnom resursu, ija su svojstva poznata od davnina i

primjenjivana u razliite svrhe, kako za lijeenje konih oboljenja, tako i u

kozmetike svrhe, smatramo da je u zaledju marine nephodno izgraditi manje

kapacitete za potrebe pruanja medicinskih, wellness i drugih komplementarnih

usluga. Ovaj vid tretmana koji se prua u duem vremenskom periodu zahtijeva i

adekvatne hotelske smjetajne kapacitete, na pogodnoj lokaciji u zoni koja je

rezervisana za servise marine, a podvodi se pod vid lijeilinog ili zdrastvenog

turizma


22/28


22

Marikultura

Kako se planira modernizacija proizvodnih kapaciteta solane, to e uzrokovati

smanjenje potrebnog broja bazena za potrebe berbe soli, preporuuje se

prenamjena istih u uzgajalita ribe i rakova, na dijelu KP 258 KO Ulcinjsko polje..

Na ovaj nain e se obezbijediti, da bazeni koji

nijesu u upotrebi budu u toku cijele godine

poplavljeni jer se u njima u prirodnom stanitu

uzgajaju ribe i rakovi.

U uslovima ekstenzivnog uzgoja, riba ivi u

prirodnom okruenju i hrani se prirodnom hranom. To znai da se riba hrani onimta nae, a dodatna prihrana je svedena na minimum. Pri ekstenzivnom uzgoju

je udio tehnikih i naunih metoda najmanji.

Sa danas posebno izraenom svijeu o

ekoloki uzgojenoj hrani, u ekolokom uzgoju

ribe tei se sljedeim ciljevima; potpuno

odustajanje od tehnike ili supstanci koje mogu

nauditi eko sistemu, tei se prirodnom

mrijetenju, veoj jedinici prostora po uzgojenoj jedinki, hrani uzgojenoj na

kontrolisan nain. Bolesti se pokuavaju rijeiti prirodnom selekcijom,

preseljenjem u druga uzgajalita itd. Upotreba medikamenata je smanjena na

minimum, tj. prije nego e se medikament upotrijebiti potrebno je priekati duplo

vie vremena nego kod konvecionalnog uzgoja, ta ponekad znai i manji prinos.

Tek u iznimnim sluajevima je upotreba medikamenta dozvoljena (npr. u sluaju

da prijeti zaraza).

Najvei paradoks je to u Ekolokoj proizvodnji ne postoje norme na globalnom

nivou kako bi ta ekoloka proizvodnja trebala izgledati, tako da smjernice svako

tumai po svome. Postoje dobrovoljni savezi proizvoaa koji su se obavezali

meu sobom da e koristiti odreene norme, ali nema nieg ta bi nekog

zakonski obavezalo.


23/28


23

Ribu, koljke i rakove iz ekolokog uzgoja odlikuje manje masno meso, ali isto

tako i manja veliina/teina od onih iz konvencionalnog uzgoja.

Razvoj turizma bi obezbijedio plasman svih proizvedenih koliina u sopstvenim

ugostiteljskim objektima ili prodajom u neposrednom okruenju. Osim ulagnja u

riblju mladj, rakove i hranu za minimalno prihranjivanje, gotovo da nijesu

potrebna druga poetna ulaganja.

Poljoprivedna proizvodnja

Na dijelu KP 359 KO Ulcinjsko polje, mogue je za potrebe kompleksa

organizovati poljoprivrednu proizvodnju na povrini od 35ha. koja bi se zasnivala

na principima organske proizvodnje.

Rekreativni sadraji

Prostor solane je izuzetno atraktivan za mnoge oblike rekreacije i razonode, pa

emo u nastavku neto blie oprisati neke od zanimljivih aktivnosti koje niim ne

naruavaju okolinu a posjetiocima mogu pruiti nesvakidanji doivljaj. Ove

aktivnosti odvijale bi se na dijelu KP 359 i 360 sve KO Ulcinjsko polje.

Golf tereni

Na dijelu KP 359 KO Ulcinjsko polje, mogue je na povrini od 40ha izgraditi dva

golf terena sa pripadajuim golf klubom idrugim sadtajima.


24/28


24

Posmatranje ptica

Posjetice na ulazu u Solanu eka Info centar

sa vodiima za posjetioce koji ele da posjete

stanita ptica a kojih ima u sve veem broju.U tu svrhu potrebno je na pogodnim mjestima

urediti lokacije sa osmatranicama, kulama

sa kojih se prua odlian pogled na brojna

jata ptica.

Do sada je na ovom lokalitetu registrovano

241 vrsta ptica, to je oko 50% ukupnog broja

vrsta ptica registrovanih u Evropi.U regionu pa i ire postoje stanita gdje je

broj registrovanih vrsta znatno vei, ali ono

to Solanu odvaja od svih ostalih je kvalitet

vrsta i njihova brojnost.

Brojno stanje gotovo 15 vrsta koje solanske

bazene koriste za gnijeenje, zimovanje ili

stanicu za odmor prilikom jesenje iliproljene seobe prelazi prag od 1% ukupne

svjetske populacije.

etake staze

Izgradnja, odnosno obiljeavanje staza za etnju posjetilaca, uredjivanje lokacija

za zaustavljanje, uz postavljanje rekvizita za odmor priinili bi ugodjaj svima koji

se odlue da blie upoznaju prostor solane.


25/28


25

Staze za tranje, power walking

Poput staza za etnju za rekreativce koji tre

je potrebno obiljeiti staze za tranje u prirodi.

Posebnu panju usmjeriti na bezbjednoststaza i njihovu atraktivnost.

Biciklistike staze

Biciklizam kao pokret je u ekspanziji, a prostor

solane je bogom dan za upranjavanje ovog

sporta u prirodi, to se za malo koju lokaciju

moe rei.

Jahanje

Prostranstvo solane je izuzetna lokacija za sve

koji su ljubitelji jahanja pa se preporuuje

osnivanje konjikog kluba sa ergelom konja za

ljubitelje ovog sporta.


26/28


26

Zatita prirode

U mjerama zatite ivotne sredine, za Ulcinjsku Solanu je definisana zatita

stanita na movarnom tlu, koje je od velikog znaaja za gnijeenje i migraciju

ptica. Od oko 500 vrsta evropskih ptica, za podruje Solane je registrovano 241vrsta. etvrtina ukupnog broja gnjezdarica Crne Gore gnijezdi se na Solani.

Ulcinjska Solana predstavlja i najznaajnije gnijezdilite, zimovalite i odmorite

pri seobi ptica na istonoj obali Jadrana. Ona prua servis za vie ugroenih vrsta

riba, vodozemaca i gmizavaca, te vie od 70 vrsta ptica sa Anexa i Ptiije

direktive. Ovo podruje je prepoznato kao IBA podruje od meunarodnog

znaaja za boravak ptica, zatim kao Emerald stanite Bernske konvencije, a

predloeno je i za upis na Ramsarsku listu movara od meunarodnog znaaja.

Zvanini status kandidata za Emerald podruje koji je dat Velikoj plai zajedno sa

Ulcinjskom Solanom od strane Bernske Konvencije, 2. decembra 2011.godine,

svjedoi o vanosti ovih podruja za evropski biodiverzitet. Kao mjera zatite

predviena je stroga zabrana lovnog turizma.

Do sada je na solanskim bazenima opisano 114 biljnih vrsta. Pored prostranih

livada halofita, na Solani se nalaze velika polja pod trskom Phragmites. Tamaris iostale drvenaste vrste pokrivaju strmine nasipa. Ni nasipi nijesu nita manje

interesantni: livade orhideja tokom proljea, najee Ophrys bertolonii i Orchis

laxiflora, smjenjuje kseromorfna vegetacija tokom paklenih ljetnjih dana.

Vegetacija koja raste na solanskom mulju najprisutnija je u kanalima solane gdje

je salinitet vode i podloge znatno nii. Ova vegetacija se mijenja tokom godinjih

doba a poinje sa Narcissus tarzetta i Romulea bulbocodium. Kasnije ih smjenjuju

Avena barbata, Phragmites communis, Carex sp., Tripholium nigricens i dr.

Trska je prisutna u kanalima i skupini bazena gdje je voda ili jedanaka ili duplo

slanija od morske. Prilino je agresivna i iri se iz godine u godinu sve vie. Uz

trsku rastu Tamarix africana, Juncus acutus i Juncus maritimus. Beta vulgaris

ssp. maritime je vrsta koja u Crnoj Gori ivi jedino na Ulcinjskoj solani.

Na nasipima je dominantna ruderalna vegetacija kao indikator prisustva ovjeka,

koenja trave i stalne ispae.


27/28


27

Solana je zatvoren sistem i ne postoji mogunost da ribe iz okolnih kanala

uplivaju u solanske bazene. Njihovo prisustvo mogue je ako preu nasipe

bazena, to moe jedino jegulja, ili da dou direktno iz mora upumpavanjem: jake

pumpe koje napajaju Solanu vodom iz mora upumpavaju uglavnom jaja, larve ili

mla morskih organizama. Ovo se deava u aprilu, kada poinje proces

proizvodnje i kada poinje upumpavanje na stotine hiljada kubika morske vode.

Pumpama uneene ivotinje razvijaju se u bazenima sve do juna mjeseca, kada

voda poinje naglo da se zagrijava a kiseonika u vodi biva sve manje. Neke se

vrste, kao to je jegulja, zakopavaju u muljevito dno i ekaju prvu povoljnu priliku

za dalji razvoj, a druge ugibaju ili na samoj povrini vode, pokuavajui da uzmu

vazduh, postaju lak plijen hiljadama ptica.

Zavisno od saliniteta vode u pojedinim bazenima, u Solani je do sada

registrovano 23 vrste riba. U bazenima iji je salinitet jednak morskom i koji

zauzimaju najveu povrinu Solane registruju se ekonomski znaajne vrste

skakavica ili cipola (Mugilidae: Liza ramada, Liza saliens, Liza aurata, Chelon

labrosus, Mugil cephalus), jegulje (Anguillidae: Anguilla anguilla), brancini

(Moronidae: Dicentrarchus labrax), te Atherinidae i Cyprinodontidae. One

dominiraju po brojnosti. Sasvim je vjerovatno da se prilikom ubacivanja morske

vode u solanske bazene moe nai jo po neka priobalna morska vrsta riba.

12 vrsta vodozemaca i 28 vrsta gmizavaca opstaju u paklenim ljetnjim uslovima

na Solani.

Vodozemci teko izdravaju u slanoj vodi ili u slatkovodnim solanskim kanalima,

gdje su lak plijen brojnim pticama. Z, zato su okolne brakine movare za njih

idealno stanite.

Za razliku od njih, gmizavci na Solani imaju svoje carstvo: veliki broj ptica, njihova

jaja i ptii koji se pile na nasipima, te brojni insekti su njihova idealna hrana,

ukoliko i same ne budu pojedene od ptica. Mogunost za njihovo sakrivanje

postoji u visokoj travi i brojnim podzidama ili rupama na nasipima.

Najvei broj vrsta iz obije grupe a koje se registruju na solanskim nasipima su

ranjive, ugroene ili kritino ugroene prema standardima IUCN.


28/28

28

3.0 Zakljuak

ire okruenje lokacije takoe je znaajno u pogledu prirodnih ljepota i kulturno-

istorijskih spomenika koji bi trebali da se valorizuju i prepoznaju kao take od

interesa, kako za lokalno stanovnitvo, tako i za turiste (Velika plaa, grad Ulcinj,graditeljsko i kulturno naslijee Svaa, ljepote askog jezera, istorijski znaaj

starog puta Virpazar-Ulcinj oko Skadarkog jezera ...)

Raznolikost mediteranske flore i faune, blizina moru i rijeci stvara izuzetan

ambijent za rekreaciju i podsticanje ekologije i zdravog stila ivota, pruajui

brojne mogunosti u vidu staza za etnju, tranje, power walking, biciklizam,

jahanje, sportsko pecanje, kampovanje, posmatranje ptica itd.

Jo jedan vaan kvalitet lokacije je i jedinstven geoloki sastav blata sa podruja

solane, ija su medicinska svojstva potvrena. Ovaj prirodni resurs stvara uslove

za kvalitetan razvoj ekolokog turizma, koji ukljuuje specijalizovane banje,

ljeilita i rehabilitacione centre, kao i SPA i Wellnes uslugu visokog nivoa.

Centralna ideja oko koje je izgraen cijeli koncept, je niz razliitih

komplementarnih sadraja, u okviru kojih bi bio ukomponovan luksuzni resort

kompleks manjeg kapaciteta, sa visoko kvalitetnom uslugom, predispozicijama za

vrhunski wellness i SPA program, u neposrednoj blizini marine i u mediteranskom

ambijentu.

Koncept se bazira na slobodnoj interpretaciji sadraja sa akcentom na ekologiji i

kohabitaciji sa prirodom, radije nego pored prirode ili protiv nje.

Svakako da e se kroz Zakonom propisane planske dokumente, (DUP ili LSL),

detaljno razraditi i definisati uslovi za realizaciju planiranih sadraja.

Solana je prvi privatni park prirode u Crnoj Gori i najbolji primjer mogunosti spoja

privredne proizvodnje, ponude drugih komplementarnih sadraja i zatite prirode

u ekolokoj Crnoj Gori te odlina prilika posmatranja prirode in vivo.

Iz svih gore navedenih razloga, predmetni koncept budueg pravca razvoja

solane se preporuuje za realizaciju.

solana ulcinj-mogucnost odrzivog razvoja

Documents