ŠoltanskeNovitadi

Listak Općine Šolta, Grohote, prosinac 2011. broj 23

2

KLAPSKA VEČER UDRUGE “RUSMARIN”

U sklopu projekta "Povratak u staru školu" na kojem udruga "Rusmarin" već dvije godine vrijedno radi, 25. kolovoza u Stomorskoj članice ove udruge pok-lonile su Šolti i svom mjestu klapsku večer uz prodaju neizostavnih domaćih kolača, marmelada i ostalih ručno izrađenih proizvoda. Ovoga puta Stomorčanke su odlučile po prvi put organizirati koncert isključivo sa šoltanskim klapama pa su tako te večeri prvi put zajedno nastupili ženska klapa "Čuvite" i muška klapa "Donjaci-Martinci". Bogatim repertoarom pjesama privukli su velik broj mještana Stomorske, gostiju, ali i Šoltana s cijele Šolte. Ovom dalmatin-skom večeri udruga "Rusmarin" zaključila je svoje ovogodišnje sudjelovanje u programu Šoltanskog lita 2011., iako se njihov vrijedni angažman nas-tavlja sudjelovanjem u organizaciji jedine naše jedriličarske manifestacije, Šoltanske regate, koja se ove godine održala 01. i 02. listopada u Stomorskoj.

ČIŠĆENJE PODMORJA OTOKA ŠOLTE

Dragi čitatelji,

Stiže novi broj naših Novitadi u kojima donosimo vijesti iz protek-la tri mjeseca, kao i aktualnosti iz života našeg otoka. Uz mnoštvo događanja i manifestacija najviše upita stiglo je vezano uz legalizaci-ju nelegalnih objakata pa u ovom broju donosimo osvrt na uvjete koje je potrebno zadovoljiti kako bi se nelegalni objekt mogao legalizirati.Dok ovaj broj Novitadi ugleda svjetlo dana moguće je da ćemo već zakoračiti u zimski period, a pred nama će biti veseli blagdani pa vam od srca želim Čestit Božić i sretnu i berićetnu Novu 2012. godinu u kojoj se, nadamo se, ipak neće dogoditi smak svijeta.

Uz veliku potporu MORH-a i Općine Šolta nastav-ljene su eko-akcije čišćenja podmorja.U organizaciji PŠRD"Nečujam" ronioci iz Odje-la za obuku ronilaca HRM i Udruge dragovoljaca HRM 08. rujna stigli su u najveću šoltansku uvalu i nastavili s vađenjem otpada do same punte istočne strane Nečujma. Dio ronilaca očistio je podmorje na području Milića rata, a stanovnici Nečujma i članovi ovog vrijednog sportskog društva već uigrano preuzi-mali su vreće s otpadom i odnosili ih mještanima koji su ih preuzimali na kopnu. Djelatnici Komunal-nog poduzeća "Basilija" odmah po završetku akcije odnijeli su sav otpad na odlagalište, a ovog puta akciji se odazvala i Lučka kapetanija poslavši svoj brod da osigura sigurnost ronilaca i sudionika akcije.Po završetku akcije za naš prijateljski odjel priprem-ljen je ručak uz ugodno druženje i planiranje novih akcija slijedeće godine u kojima bi se započelo s čišćenjem podmorja zapadne strane Nečujma koje je pretrpano otpadom iz mnoštva jedrilica koje čitavo ljeto slobodno sidre po zapadnim uvalama nečujamske vale.

3

KUP ŠOLTE U UDIČARENJU 2012.Pomorsko športsko društvo "Pelegrin" iz Stomorske bilo je ovogodišnji domaćin tradicionalnog Kupa Šolte u udičarenju. Posade svih pristiglih brodica preuzele su svoje matjecateljske brojeve, dobili dobru maren-du i u 07:30 sati isplovili prema svojim poštama. Ribolovno područje određeno je od zapadnog ulaza u Stomorsku do nečujamske lanterne. Ukupno 34 brodice s dva člana posade spustile su sidra i započeli s ribo-lovom koji je trajao sve do 11:30 sati kad se s komandnog broda oglasila sirena koja je označila kraj natjecanja. Natjecatelji su sitgli u Stomor-sku pred konobu "Turanj" te predali sucima ulov s ribom. Suci Špiro Perasović i Ante Skoko okruženi znatiželjnim natjecateljima izvagali su svu donesenu ribu, a zatim je uslijedilo proglašenje pobjednika.Ovogodišnji pobjednik Kupa Šolte i osvajač prijelaznog pehara i ovog puta je sam domaćin, PŠRD"Pelegrin", što dokazuje kako ribari na domaćem terenu ipak najbolje poznaju svoje ribolovne pozicije. Prijelazni pehar predsjedniku PŠRD"Pelegrin" uručio je načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić.

Veselu proslavu uveličali su načelnik i donačelnik Općine Šolta, organiziranu u konobi "Turanj" gdje je svim natjecateljima osiguran ručak, a da vese-lih događanja ne bi nedostajalo, ove godine se po-brinuo Željko Cecić-Duma sa svojom posadom koji je svim natjecateljima na provi svog broda rezao za predjelo domaći pršut, a za brodicom na kon-opu vukli su veliku lubenicu kojom su zasladili ovu tradicionalnu manifestaciju koja svake go-dine okuplja sve više natjecatelja svih generacija.

Ovogodišnji poredak klubova prema osvojenim bodovima je slijedeći:

1- PŠRD"Pelegrin" - 16 bodova2-PŠRD"Nečujam" - 17 bodova

3-ŠRD"Koralj" - 21 bod4- PŠRD"Maslinica" - 33 boda.

Prva tri mjesta i pehare osvojili su redom:1. mjesto - Jadranka Novaković i Dinko

Novaković s ulovljenih 5,520 kg ribe (PŠRD"Pelegrin) ;

2. mjesto - Joško Radman i Luiđi Kotlar s ulovljenih 4,290 kg ribe

(PŠRD "Maslinica") ;

3. mjesto - Dino Glavurtić i Tomislav Nonculović s ulovljenih 2,210 kg ribe

(PŠRD"Nečujam").

Pehar za najveću ulovljenu ribu otišao je također Stomorčaninu Miodragu Tarašiću za škarpinu od 0,540 kg.

4

Likovna kolonija "Eugen Buktenica - Đenko", koju je još za života pokrenuo sam slikar naivac Eugen Buktenica, ponovno je oživljena i vraćena velikom slikaru. Uz potporu i pokroviteljstvo Općine Šolta organizaciju ove trodnevne manifestacije pomogla je šoltanska "nevista" Olesija Duplaničić - Ozretić zajedno s nećakom i nasljednikom slavnog slikara - Vickom Buktenicom. Taj mladi šoltanski slikar nai-vac, sljedbenik velikog majstora naivne umjetnosti Eugena Buktenice, u znak sjećanja i vremena prove-denih uz Eugena, njemu u čast uredio je spomen-kuću i galeriju u rodnoj kući slavnog slikara u Grohotama.

Iako je svečano otvorenje spomen-kuće bilo dio protokola Dana Općine Šolta, dogovoreno je da se svečanost otvorenja ove prve šoltanske galerije naive ponovi u sklopu likovne kolonije pa je u petak, 09. rujna u 21 sat mnoštvo uzvanika krenulo od mjesne crkve kroz grohoćanske kalete prema spomen kući "Eugen Buktenica-Đenko". Pred spomen kućom povorku je pjesmom dočekala šoltanska muška kla-pa "Donjaci-Martinci", a potom je sve prisutne poz-dravio i načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić. Poseban gost ove večeri bio je Župan splitsko-dal-matinski Ante Sanader koji je s oduševljenjem pri-hvatio poziv da otkrije spomen-ploču na Eugenovoj i Vickovoj galeriji. Poznati prijatelj otoka Šolte i svih vrsta umjetnosti, Župan se prigodnim riječima osvrnuo na ovaj veoma značajan događaj za otok Šoltu. Ponosni slikar Vicko Buktenica, koji je samo-stalno uredio i financirao čitav projekt uređenja spo-men - kuće, zahvalio je svima, posebno Županu Anti Sanaderu, a potom je ispričao jednu crticu iz svog života sa slavnim slikarom Eugenom. Naime, dok je Vicko bio još mali dječak i sate provodio gledajući slavnog umjetnika kako slika, Eugen mu je često znao reći: "Mali moj, ti ćeš meni otvoriti galeriju:" Iako je Vicko Buktenica tada bio još mali dječak koji jedva da je i znao što je to galerija, ta je Eugenova

rečenica od djetinjstva ostala u Vickovom sjećanju. Danas je Vice doista uložio ogroman trud i ispunio proročke riječi velikog slikara, a time i otoku Šolti poklonio jednistveno obilježje kulture i umjetnosti i zauvijek ovjekovječio spomen na začetnika dalma-tinske naive.

Spomen kuću blagoslovio je grohoćanski župnik don Dražen Radman, a potom je Vicko Buk-tenica sve prisutne pozvao u razgledavanje galerije. Poznati šoltanski pjesnik i umjetnik Dinko Sule također se pridružio uzvanicima te poklonio Vicku knjigu o najvećim slikarima na-ive koja je odmah našla svoje mjesto u galeriji.Vicko Buktenica proglasio je likovnu koloniju "Eugen Buktenica-Đenko" otvorenom te poz-vao svih na domijenak u dvor kuće u kojoj je živio slavni Eugen.Među uzvanike stigli su i slikari sudionici kolonije te šoltanski slikari koji su se odazvali pozivu da se i sami uključe u koloniju.

U velikom starinskom dvoru napravljen je domjenak, a susjede i rodbina Vicka Buktenice pripremili su domaće kolače i šoltansko vino. Uz pjesmu muške klape "Donjaci-Martinci" i performans Ante Božanića zvanog Pepe, kalafata iz Komize, ugodnim druženjem započela je likovna kolonija Eugenu u čast.

5

Nakon svečanog otvaranja Spomen-kuće"Eugen Buktenica - Đenko", u subotu 10. rujna ujutro započela je likovna kolonija na kojoj su gostova-li slikari iz Društva naivnih umjetnika Hrvatske, likovne udruge "Emanuel Vidović" iz Splita, a također i sve šoltanske slikarice i slikari koji su se odazvali pozivu za sudjelovanje u ovoj koloniji. U dvoru kuće u kojoj je živio i stvarao Eugen Buk-tenica slikari su slikali šoltanski dvor i kamene kuće ulijevajući svaki svoj doživljaj otočkog ambijenta.

A navečer je za čitav otok i sve goste koloni-je organizirana večer poezije "Vesna i Eu-gen" kojom smo nastojali povezati ova dva ve-lika umjetnička imena vezana uz otok Šoltu.Posebni gosti ove večeri bili su Vesnini veliki pri-jatelji, pjesnik Branko Pejnović i šansonijer Đuro Pištek uz Antu Božanića-Pepeta i dvije osnovnoškolke Osnovne škole"Grohote" koje je pripremila voditeljica programa profesorica Mirjana Stanić.

Pjesnik Branko Pejnović recitirao je pjesme Vesne Parun, a također je ovom prilikom promovirao i mapu koju je izradio u sjećanje na Vesnu. Mapa sadži Vesnine pjesme u rukopisu s posvetama, kao i slike jer Vesna je također bila i slikarica. Općina Šolta otkupila je dvije mape koje će za sada biti izložene u Spomen-kući, dok se ne realizira želja i nastojanje da se Vesni Parun uredi galerija u ko-joj bi bila izložena njena literarna i slikarska djela.Pjesnik Pejnović pričao je o Vesni, o njenom

životnom putu, o njenom specifičnom pogledu na svijet, o uspomenama, usponima i padovima ne zaboravivši istaknuti činjenicu da je Vesna Parun ipak najveća hrvatska pjesnikinja 20-tog stoljeća.

Đuro Pišek uglazbio je Vesnine pjesme i to "one koje je razumio", kako nam je sam rekao te smo uživali slučajući strune gitare i Ves-nine nekad doista bolne riječi utkane u stih..Nakon jednosatnog programa posvećenog velikoj Vesni, vratili smo se opet našem Đenku i to onom dije-lu njegovog umjetničkog opusa za kojeg je malo tko znao. Eugen Buktenica također je pisao i pjesme te su desetci njegovih rukopisa također izloženi u Spomen-kući "Eugena Buktenice" u Grohotama, pisane ru-kopisom i na papiru kojeg je Đenko sam oslikao.Za kraj programa čuli smo pjesme Ante Božanića-Pepa, kalafata iz Komiže koji je uz pravi performans nastavio izvoditi svoje pjesme i na domjenku koji je poslije priređen u "Momčin-dvoru" za sve sudionike kolonije i one koji su sudjelovali u njenoj realizaciji.U nedjelju 11. rujna poslijednjeg dana kolonije slikari i predstavnici Općinskog vijeća i Općine Šolta zajedno su se našli u Grohotama i odnijeli vijence na grob Vesne Parun, nedavno preminu-log slikara Mihaela Penića, našeg slikara Ma-rina Kalajzića, a potom i čovjeku koji je svojom umjetnošću zadužio ovaj otok, velikom slikaru na-ivcu Eugenu Buktenici, koji je ovom otoku poklonio veliku slavu i mnoge sljedbenike naivne umjetnosti.

6

Vrijedne zaposlenice Katoličke udruge "Lovret", koja zajedno s Općinom Šolta već 6 godina provodi pro-gram Pomoći u kući za starije i nemoćne osobe na otoku, a koja od prošle godine ima i podružnicu na otoku, u suradnji s Osnovnom školom "Grohote" organizirale su 29. rujna druženje starih i mladih povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba.Kako su Ujedinjeni narodi 1982. godine donijeli odluku da se 01. listopada proglasi Međunarodnim dan-om starijih osoba, a obzirom da je 2011. godina proglašena Međunarodnom godinom volonterstva, udruga "Lovret" i OŠ "Grohote" pripremili su prigodan program kojem je nazočilo ukupno osmero starijih osoba s područja otoka, a dočekali su ih šestaši i sedmaši zajedno sa svojom vjeroučiteljicom Žarkom Karoglan te profesoricom hrvatskog jezika Mirjanom Stanić. Djeca su za ovu prigodu pripremila razne sastave o svojim bakama i djedovima pa su ih ovom prigodom i pročitala, a gostima ovog druženja bilo je lijepo čuti kako mlade generacije vole i poštuju svoje bake i djedove, ali i što im kod njih smeta.Svi su učenici redom iz-razili spremnost uvijek pomoći bakama i djedovima, i svim starijima, a goste je pozdravio i sam ravnatelj OŠ"Grohote" Ivan Tokić pozvavši ih na zakusku i neobavezno druženje. Naši gost treće životne dobi ispričali su nam mnogo priča, mnoge i iz davne povijesti o kojoj djeca danas tek uče iz knjiga pa je bilo veoma intere-santno uživo čuti one koji su bili dio te povijesti.Ugodno druženje trajalo je gotovo dva školska sata, a potom su bake i djedovi odvedeni kućama, radosni i prepuni dojmova, složni u tome kako bi se ovakvi susreti trebali i češće organizirati.

Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva"Šolta" dana 30. rujna održali su pokaznu vježbu ispred Osnovne škole "Grohote"kako bi utvrdili svoju spremnost i pripremili se za slučaj požara ili bilo koje druge nepogode. Točno u 09.00 sati pripadnici DVD"Šolta" simulirali su požar nakon čega su iz učionica polako i bez panike u redu izlazili učitelji i učenici kojima se svidio ovaj nenadani prekid nastave.Svi učenici i djelatnici OŠ"Grohote" smješteni su na školskom igralištu odakle su gledali pravi spektakl koji su izveli naši šoltanski vatrogasci rastežući cijevi, testirajući novo navalno vozilo i posipajući pjenom školsko igralište.Samo je nekoliko minuta trebalo vatrogascima da se na zvuk sirene doslovno stvore pred školom u vatro-gasnim uniformama i rastegnu cijevi, započnu s gašenjem, pregledaju školu i preuzmu kontrolu nad čitavim područjem. Spremnost naših šoltanskih vatrogasaca već je nadaleko poznata zbog čega su veoma cijenjeni u vatrogasnoj zajednici, a na našem otoku svi dobro znaju koliko su nas puta svojim munjevitim intervencijama spasili od najgorega. Stoga je velik broj učenika OŠ"Grohote" također već od malih nogu dio ovog ponosnog vatrogasnog društva, a danas su i pred svojom školom vidjeli svoje velike junake na djelu..Po završetku vježbe šoltanski vatrogasci pokazali su učenicima novo navalno vozilo i odgovorili na brojna pitanja, a potom su im demonstrirali razne mogućnosti gašenja. Prepuni dojmova učenici su se vratili u svoje klupe, a šoltanski vatrogasci uhvatili su se slaganja opreme kako bi sve bilo uvijek spremno za brzu reakciju ovih šoltanskih heroja.

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

POKAZNA VJEŽBA DVD-a “ŠOLTA”

7

LEGALIZACIJA NELEGALNO IZGRAĐENIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE ŠOLTA

Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pokreće se na zahtjev stranke, a podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012.

godine Uredu za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije i po isteku tog roka ne može se više podnijeti.

Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva prilaže (Članak 8):

• geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg je prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i kata-star, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekret-nina prema posebnom zakonu,• tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt,• dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva,• uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja 2011. za nezakonito izgrađene zgrade iz članka 5. stavka 1. podstavka 1. i članka 17. stavka 4. ovoga Zakona,• dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja).

Općinsko vijeće Općine Šolta na svojoj 29. sjednici donijelo je Odluku o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi, a prema spomenutoj Odluci moći će se legalizirati:„ osim dvije etaže od kojih je druga potkrovlje i još jedna etaža, ako se takva zgrada nalazi unutar građevinskog područja, i još jednu etažu ako se takva zgrada nalazi izvan građevinskog područja.“Općina Šolta, kao i sve ostale lokalne samouprave, dužne su prema ovom Zakonu najkasnije do 31. prosinca pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području pa u ovom primjerku Šoltanskih novitadi prilažemo po jedan obrazac za sve one koji još nisu pod-nijeli prijavu za svoj nezakonito sagrađeni objekt.Obrazac možete dobiti i na www.solta.hr/objave ili na Protokolu Općine Šolta gdje trebate i predati popunjeni obrazac, a za sve dodatne informacije možete se obratiti Nikši Beziću, pročelniku Općine Šolta.

Dana 10. kolovoza 2011. godine stupio je na snagu Zakon o nelegalno izgrađenim zgradama (N.N. 90/2111) kojim su određeni uvjeti za legaliziranje zgrada izgrađenih bez akta kojim se odobrava građenje objekta. Prema tom zakonu svi objekti izgrađeni do 21. lipnja 2011. godine moći će biti legalizirani, neovisno o tome nalaze li se u građevinskom ili negrađevinskom području.Odredbe ovog zakona ne odnose se na objekte izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m,“osim za nezakonito izgrađene zgrade isključivo stambene namjene i zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospo-darstva za koje podnositelji zahtjeva mogu dokazati da su ih stalno koristili za tu svrhu prije 21. lipnja 2011.“(Članak 5)

8

Među svim našim jadranskim regatama, mladjim i starijim, brojnijim i manje brojnim, postoji ova jed-na ne tako stara i ne tako brojna regata do Splitu najbližeg škoja po kojem je i dobila naziv -Šoltanska regata. Svi oni koju su odgojeni u obiteljima koje su štovale pomorsku tradiciju ova regata u njima će pro-buditi sjećanje na one neke davne dane, stare običaje i načine na koje su se u našim primorskim mjestima i kućama dočekivali „judi od mora“.Pa da krenem redom i prvo objasnim zašto ovu re-gatu zovu“Regata s dušom“, a onda ćemo na regatno polje..

Šoltansku regatu organiziraju u suradnji JK „Zenta“ iz Splita, PŠRD“Pelegrin“ iz Stomorske na otoku Šolti i ekološko-tradicijska udruga „Rusmarin“ također iz Stomorske, a uz potporu i pokroviteljstvo Općine Šolta. Pomorsko športsko društvo“Pelegrin“ ujedno je i koncesionar na području luke Stomorska tako da su, za sve koji ne to ne znaju, u luci uređeni vezovi za oko 50-tak brodova što ujedno i ograničava broj brodova koji mogu sudjelovati u regati.Uz neophodnu startninu i minimalnu naknadu za večeru koja je organizirana na kraju prvog i drugog dana jedrenja te nezaobilazne sponzore zahvaljujući kojima je cijelo mjesto vrvilo bijelim majicama sa Šoltanske regate, ova regata ima onaj jedan poseban „šug“ koji možemo zahvaliti upravo stomorčanskoj udruzi „Rusmarin“ – grupi žena koje su se udružile kako bi uredile i oplemenile svoje mjesto te očuvale tradiciju ovog starog pomorskog porta.Regata se jedri dva dana. Prva etapa jedrenja održana je u subotu, 01. listopada 2011. godine sa startom pred lučicom Zenta u Splitu, a cilj je bio pred Sto-morskom na Šolti. Uz dobar vjetar sve su jedrilice u zadanom vremenu stigle u Stomorsku, već znajući što ih očekuje kad se iskcaju na stomorčanskoj rivi.

Članice udruge „Rusmarin“ ovom prilikom pri-premile su bezbrojne vrste domaćih kolača, štrudela, fritula i kroštula kakvih se još samo sjećamo iz kužina naših nona. Ti okusi djetinjstva upravo su onaj pose-ban doživljaj s kojim započne fešta od Šoltanske re-gate. Po dolasku jedriličara iz Splita u Stomorsku, ove vrijedne žene na rivi pripreme doček uz stolove prepune svojih kolača, a za okrijepu jedriličarima se ponude i likeri iz domaće radinosti- orahovice, rogačuše i travarice.Uz pjesmu i gitaru na prepunoj rivi pridruže se jedriličarima i mještani, Stomorčani i Stomorčanke koji još uvijek štuju svoju stoljetnu pomorsku tradic-iju i rado otvore vrata svojih dvora za sve maritime koji uplove u njihovu valu. Stari pomorci, mnogi nekadašnji vlasnici starih drvenih trabakula, danas usidreni u svom portu, dožive opet čar plovidbe, zov vjetra i sjećanja na dane kad im je more bilo sve- i život, i sreća, ali i kruh.

Nakon dočeka ove je godine svečanost i večera or-ganizirana na zapadnom dijelu Stomorske, pred kućom Saveza slijepih i restoranom “Turanj“koji je pripremio porcije ukusnog bakalara, a ni ova večera nije prošla bez „Rusmarinki“ – skuhale su za ovu večeru lonac preukusnog slanutka o kojem se pričalo još i sutradan.

9

Uz dobru spizu, recesijsku lutriju i trio koji je šetao i raspjevao čitav štekat, jedriličarima su se obra-tili predstavnici pokrovitelja i organizatora regate. U ime Općine Šolta sve jedriličare pozdravio je načelnik Nikola Cecić-Karuzić koji je i sam jedrio sa šoltanskom posadom koju su sačinjavali i najmlađi jedriličari škole jedrenja pri ŠRD“Koralj“ iz Rogača.Dva predsjednika pomorsko-športskih društava dali su sve od sebe da ova regata i ove godine bude be-sprijekorno organizirana, Ivo Rivier i Dražen Šupuk, u svom opuštenom i gostoljubivom stilu poveli su svečani dio večeri i izvlačenje lutrije.Pjesma i domaće vino opili su Stomorsku te tople noći, ali ne do kasnih sati jer je sutra trebalo jedriti nazad, a možda čak i poboljšati svoj plasman s prve rute.Ujutro je za učesnike regate pripremljena kava i topli čaj, a uz to su „Rusmarinke“, kao dobre vile, opet odnekud stvorile pladnjeve prepune kolača. Tako da budu sigurne da iz njihovog mjesta nitko neće isplo-viti – gladan.Startno polje pred samom Stomorskom gledali su mještani poredani uz obalu, mašući i pozdravljajući se s još jednom Šoltanskom regatom nakon koje mjesto opet utone u svoj jesenji smiraj.

Nakon znaka za start mnoštvo uskomešanih jedara je-dan ispred drugog uhvatili su rutu prema bračkoj punti Gomilica jer je bilo nekih naznaka da bi mogao zapuhati neki maestralić, no sve je ostalo na naznakama tako da četiri broda od ukupno 50 nije uspjelo završiti regatu.Ali zato je lijepo vrijeme išlo na ruku organiza-torima završne svečanosti u lučici Zenta u Splitu gdje je održana vesela proslava još jedne dojmljive Šoltanske regate. Ukupni pobjednik Šoltanske regate je Angelo Rosso s kormilarom Tončem Antunovićem koji je obje rute odjedrio u vremenu 4:19:05 ; od-mah za njim je „Barba Branko“ s Filipom Zorčićem i vremenom 4:48:35, a treći je „Nemir V“ s leg-endarnim Brankom Širolom i vremenom 4:54:44. I kako je ovogodišnja Mrdujska regata završila pi-tanjem: „A šta ćemo za 81.?“, tako je i Šoltanska re-gata završila pozdravom: „Vidimo se na Viškoj!“

10

Njegov doprinos razvoju i unaprijeđenju maslinarstva i uljarstva u Dalmaciji je nemjerljiv. Napisao je bro-jne stručne knjige o maslinama iz kojih su učili svi danasnji maslinari, a godinama je bio i stalni suradnik časopisa "Maslina". Posebno se istakao djelujući kao poljoprivredni učitelj duž čitave maslinarske Hrvatske te su ga uvažavali kaoneprikosnovenog stručnjaka.Bio je prvi načelnik Općine Šolta od ponovnog osamostaljenja 1993. godine, a za doprinos razvoju otoka Šolte Općina Šolta dodijelila mu je Nagradu za životno djelo. U rodnim Grohotama 18. listopada održana je komemoracija ovom velikomŠoltaninu koji je sahranjen uz tužne zvuke ŠGZ"Olinte" na novom groblju u Dočinama.

IN MEMORIAM: DOBROSLAV ELEZOVIĆODLAZAK VELIKOG MEŠTRA OD MASLINA

S KOMEMORACIJE DOBROSLAVU ELEZOVIĆU, Dom kulture Grohote, 18. listopada 2011. godine

Dobroslav Elezović, prvi šoltanski načelnik i jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za maslinarstvo i vinogradarstvo, preminuo je dana 17. listopada 2011. godine u svojoj kući u Grohotama, ostavivši za sobom neprocjenjivu baštinu iz koje će još dugo učiti mnoge generacije poljo-privrednika.Dobrosla Elezović rođen je 02. lipnja 1924. godine u Grohotama na Šolti. Biskupsku klasičnu gimnaziju završava u Splitu, a 1946. godine, po povratku iz NOB-e, upisuje Poljoprivredni fakultet u Zagrebu.Kao diplomirani inžinjer agronomije radio je kao stručni savjetnik u vi-narijama u Imotskom, Umagu, Benkovcu i Šibeniku; kao direktor tvornice likera i enolog. te naposlijetku kao stručni suradnik i savjetnik mnogih dalmatinskih zadruga.

Kako održati govor u čast čovjeka koji je držao tako dobre govore? Kako se oprostiti s čovjekom koji je u nekom vre-menu bio zaštitni znak otoka?Od Istre do Konavala na spomen Dobroslava Elezovića svi se sjete masline. Masline koju je Dobroslav nazivao majkom kojoj se, ma koliko je zapustio, uvijek možeš vratiti.O maslini je napisao i rekao puno, a započeo je s lozom i vi-nom u Imotskom i Benkovcu. Od tih poratnih dana do danas ime Dobroslava Elezovića upisano je duboko u tvrdu koru otočke i primorske poljoprivrede. Mnoge nagrade i priznanja govore o tome.Dobroslav je bio i pisac i pjesnik. Kako je govorio don Živan Bezić: „Život Dobroslava Elezovića odvijao se kao borba između dvije sudbine: one nutarnjo-pjesničke i one vanjsko-prozaične“.Pjesme i proza dragog nam Dobroslava sastvani su dio ne samo njegovih autorskih knjiga, nego i otočkih izdanja, poput

Bilo je to u proljeće 1993. godine, tek nešto više od godine dana nakon ratnih zbivanja na području otoka Šolte. Osnivala se Općina Šolta, ali sa strahom i dubokom sumnjom mnogih u njen opstanak.Njen prvi kapetan bio je Dobroslav Elezović. Na kraju mjego-vog mandata nitko više nije sumnjao u održivost Općine. Prihodi jedva dostatni za preživljavanje na kraju njegovog mandata su udeseterostručeni i Općinski brod je zaplovio brzo i sigurno.Uvijek se sjećao svojih dječačkih dana kada je na Šolti bilo goto-vo 4000 stanovnika, a u Grohotama preko 1000. Sjećao se i svog djeda Bakice koji mu je s 12 godina povjerio nabavu u svojoj trgovini. Sjećao se svojih srednjoškolskih sjemeništarskih dana i predratnog Zagreba. Bio je suvremenik don Kerubina Šegvića i nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca.Rat ga je odveo u regularnu Hrvatsku vojsku tog vremena, ali sudbina ga je bacila partizanima s kojima je završio Drugi sv-jetski rat. Nakon rata diplomirao je agronomiju u Zagrebu i tako započeo svoj put vinara i maslinara.

Bašćine, Šoltanskog glasnika i sličnih izdanja.Ali najdraži su nam bili njegovi govori. Govori koje je pripremao za prve Dane Općine Šolta, za prve obljetnice novoosnovane Općine čiji je bio prvi načelnik u neovisnoj državi Hrvtaskoj.Sjećamo se njegovog govora prilikom obnavljanja Općine Šolta nakon 30 godina:„Braćo Šoltani, poslije dugog izbivanja danas se vraćamo kući. Naš povratak pada u zlosretno vrijeme puno patnji i suza. Naša kuća je pusta i prazna, siromašnija mnogo od one koju so napustili prije 30 ili 50 godina. No, nije porušena. Pa neka to bude poti-caj da svojim radom nadoknadimo izgubljeno. Neka taj rad bude pametan, požrtvovan i nadasve staložen za dobro svih onih koji odlaze i dolaze.“

11

S tugom u srcu opraštamo se od našeg prijatelja i nadasve velikog stručnjaka i zaljubljenika u poljoprivredu, a naročito maslinarstvo.Mnogo puta sam, razgovarajući s maslinarima diljem Dal-macije, osjetio ponos kad bi mi rekli: “Vi ste Šoltanin, pozna-jete li inžinjera Dobroslava Elezovića? Znate, on je kod nas držao predavanje, pokazao nam je mnogo praktičnih stvari.“I zaista, njegova predavanja širom Dalmacije od prije tridesetak godina proizvela su pravu revoluciju u rezidbi masline. On je među prvima učio naše težake kako obno-viti maslinu, kako od visokog, nepraktičnog i slabo rod-nog stabla napraviti lijepo, korisno i praktično stablo.Iskustva iz vlastitih maslinika vezana uz rezidbu, uz uzgoj mnogobrojnih domaćih i stranih sorata na našem podneblju, nesebično je podijelio s drugima.Njegovi mnogobrojni članci u stručnim časopisima, a poseb-no knjige: „Povratak maslini“, „Praktično maslinarstvo“, „Maslina i suša“, „Maslina“, „Rezidba masline“ itd., svo-jim lijepim i zanimljivim stilom, plastičnim opisima, na-glascima na svemu što je važno, postale su priručnik mnogim maslinarima, prihvatljive i razumljive običnom težaku, ali i kvalitetan udžbenik onima koji žele naučiti mnogo više.Otišao je veliki meštar od maslina, ali njegova dje-la nam ostaju kao nešto vrijedno i neprocjenjivo.Iako tužan, osjećam ponos jer sam bio suradnik i prijatelj jed-nom velikom čovjeku, odnosno kako je danas napisala novi-narka "Slobodne Dalmacije" - najvećem hrvatskom maslinaru.

Dobroslav Elezović, ing. agronomije koji se u stručnim ra-dovima bavi problematikom enologije i maslinarstva, stručno obrađuje poljoprivredu otoka Šolte, ali i ribarstva, u svom djelovanju zadržao je osobnost poete. Duboka saživljenost s rodnim krajem i jezikom iznjedrila je pjesnika čiji su stihovi zarana, već od 1938. Godine impresivno doticali čitalačku javnost. Strofe izdaje u zbirkama Sunčani žali, Pasano vrime.Objavljujući u publikacijama Anđeo čuvar, Omladina, Obitelj, Hrvatska mladost, Hrvatska smotra, Nova Hrvatska, Sprem-nost, Duhovni plamen, Čakavska rič ustoličio je jedinstvenost svog poetskog izričaja, ali i jedinstvenost svog stručnog pozna-vanja otočne dijalektike i njene razvojne preobrazbe.

Ali nikad nije prestao biti pjesnik.Kada ocjenjujemo u kom je vremenu dao najveći doprinos, onda sa sigurnošću možemo reći da je to doba od 1996. godine kada je otišao u mirovinu, ali se nije umirio, već se u potpunosti ak-tivirao i posvetio rodnom otoku. Radio je na prvoj Monografiji otoka Šolte, na prvom prostornom planu Općine Šolta, bio je osnivač i prvi predsjednik HDZ-a, kao i Matice Hrvatske otoka Šolte, bio je prvi šef Kriznog štaba otoka nakon napada JNA na Hrvatsku, suradnik u izradi programa održivog razvitka otoka Šolte i konačno prvi predsjednik novoosnovane Općine Šolta koja mu se kasnije odužila Nagradom za životno djelo.Njegov san bio je revitalizirana Šolta, obrađeni maslinici i vino-gradi, škola puna djece i trajekti puni putnika.San mu se još nije ostvario, ali svi se nadamo da hoće.I zato ti hvala Dobroslave na svemu što si učinio za nas. Neka ti je laka Hrvatska zemlja. Počivao u miru Božjem.

Nikola Cecić-Karuzić, načelnik Općine Šolta

Vicko Kaštelanac

Ovaj sveobuhvatni terminološki poznavatelj šoltanskog gov-ora pojavljuje se kao autor brojnih recenzija otočnih autora, ali i kao autor rječnika u službi tumačenja objavljenog teksta.Neizostavna susretljivost prema ljudima i predanost otoku okosnice su nastanka zbirke pjesama Šoltanski pjesni-ci. Dobroslav Elezović inicijator je okupljanja šoltanskih začinjavaca koji je ubrazdio put širokom polju šoltanskog lit-erarnog stvaralaštva. Bio je to početak nastanka jedinstvenog časopisa za kulturu i povijest otoka pod nazivom Bašćina.Dobroslav Elezović njen je kum, u nastanku i imenovanju, a veza kumstva na otoku ostala je za Dobroslava i u ovom slučaju – doživotna. Bašćina niže njegove pjesme, prozne crtice iz djetinjstva i mladosti, osvrte, povijesno stimulativne uvide. Ulogu člana uredništva zadržava sve do trenutka kada želju nadvlada fizička iscrpljenost.No, iscrpljenost nije donijela klonulost. Duh vječnog op-timiste, istančanog poete prisutna je na svim otočnim kul-turnim događanjima u liku bliskog prijatelja, dobronamjernog kritičara i iskrenog patriota.Neka vam je laka bašćinska zemlja.

Željka Alajbeg

12

Dana 25. listopada Općina Šolta obilježila je prvu godišnjicu smrti Vesne Parun, najveće hrvatske pjesnikinje dvadesetog stoljeća. Polaganju vijen-ca na Vesnin grob na starom groblju u Grohotama nazočili su predstavnici Općine Šolta i otoka Zlarina kao i Vesnini bliski prijatelji i suradnici.Ovom prilikom predstavnici Općine Šolta najavili su održavanje Dana Vesne Parun koji će se vezati uz slijedeću devedesetu godišnjicu rođenja slavne pjesnikinje. U suradnji s Društvom književnika Hrvatske, Književnim kru-gom u Splitu i predstavnicima također Vesninog otoka Zlarina Dani Vesne Parun održat će se u prvoj polovici travnja 2012. godine na otoku Šolti kao dvodnevna manifestacija koja će ,nadamo se, prerasti u tradicionalan književni susret kojim ćemo sačuvati lik i djelo ove proslavljene poete.

DAN NEOVISNOSTI UZ ŠGZ”OLINTA”

OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE SMRTI “VESNE PARUN”

U sjećanje na teške godine Domovinskog rata i borbe za neovis-nost Republike Hrvatske, u Grohotama na Šolti 08. listopada obilježen je državni praznik Dan neovisnosti. Načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić te predstavnici Općinskog vijeća Općine Šolta Perina Buktenica i Vicko Kaštelanac položili su vijenac na veliki križ na groblju u Dočinama, a onda su zajedno sa svim prisutnima odali počast minutom šutnje palima i strad-alima u Domovinskom ratu. Svojim dostojanstvenim orkestrom šoltanski glazbeni zbor "Olinta" uveličao je ovaj događaj na gro-blju, a zatim i ispred Doma kulture u Grohotama.

OTVORENA PRVA ŠOLTANSKA MRTVAČNICAU Grohotama na otoku Šolti 01. studenog svečanom Svetom misom i polaganjem vijenaca obilježen je Dan mrtvih, a tom pri-likom u sklopu groblja Dočine u Grohotama otvorena je i prva mrtvačnica na otoku Šolti. U popodnevnim satima u Crkvi sv. Stjepana u Grohotama Večernjom pjevnom misom, u kojoj su sudjelovali članovi grohoćanskog crkvenog zbora s maestrom Antom Škokom za električnim orguljama, grohoćanski župnik don Dražen Rad-man započeo je ceremoniju obilježavanja ovog blagdana.

Nakon svečane mise don Dražen Radman poveo je mještane do starog groblja u Grohotama gdje je odana počast svim pr-eminulima uz zvuke Šoltanskog glazbenog zbora "Olinte", a potom su se svi uputili u koloni kroz mjesto prema novom groblju Dočine.U novootvorenoj mrtvačnici don Dražen Radman i načelnik Općine Šolta svečano su darovali otoku mjesto na kojem će mnoge obitelji dostojanstveno moći ispratiti svoje najmilije. Ukupan projekt izgradnje mrtvačnice sufinanciralo je Mini-starstvo mora, prometa i infrastrukture, a unutar mrtvačnice nalazi se hladnjak, prostor za svećenika, mjesto za sućuti i vjerski obred.Uz budnice ŠGZ"Olinte" predstavnici Općine Šolta položili su vijenac na centralni križ na groblju prisjetivši se minutom šutnje na sve one koji su napustili ovozemaljski život.

13

Eko Rast Šolta oznaku otočne kvalitete dobili su za extra djevičansko maslinovo ulje ''Šoltana Levanta'', monosortno maslinovo ulje od sorte šoltanka ili levatinka, rasno, pikantno, ugodne gorčine i intezivnog mirisa na svježu travu i maslinu. Certificirani je ekološki proizvod pod strogim stručnim nadzorom. Osim ''Šoltana Levanta'', markica je dodijeljena i za maslinovo ulje ''Šoltana Klasika'', rakiju travaricu ''Šoltana Natura'' i umak od smokava. ''Šoltana Klasika'' je ekstra djevičansko maslinovo ulje koje sadrži 30 % - 40 % ulja od rasne šoltanke a ostatak od sočne oblice. Srednjeg je inteziteta, fine gorčine i mirisa na svježu travu i voće. Također je certificirani ekološki proizvod pod strogim stručnim nadzorom. Rakija travarica ''Šoltana Natura'' posebnog je i prepoznatljivog okusa zbog svoje osnove – šoltanske lozovače i 10 tipičnih trava otoka Šolte, među kojima se naročito ističu komorač, primorski vrijesak, metvica i mažuran. Umak od smokava rezultat je istraživanja i eksperimentiranja šoltanskih domaćica sa smokvom i začinskom biljem. Tako je nastao ovaj jedinstveni proizvod kiselog, slatkog i pikantnog okusa koji bi se dogodine trebao naći u boljim šoltanskim restoranima.Udruga Lanterna oznaku otočne kvalitete dobila je za šoltanski paprenjak, tradicionalan kolač rustikalnog izgleda, uz male varijacije u ukusu i izgledu, poznat u Dalmaciji od renesanse. Još u vrijeme jedrenjaka dal-matinske žene svojim muževima pomorcima spremale su ga u mornarske škrinje za daleka putovanja. Oni su na povratku donosili egzotične začine koje su (ne znajući pojedinačna imena) skupno nazivali papar, pa otuda naziv paprenjaci. Šoltanski paprenjak izrađuje se sa natpisom Šolta i s reljefom čuvite koja je jedan od zaštitnih znakova Šolte. Specifičan je i po ukusu jer, za razliku od ostalih, sadrži i rogačevo brašno. Ostali sastojci ovog paprenjaka su autohtoni šoltanski proizvodi med, maslinovo ulje i prošek, te integralno pšenično brašno i začini. Radi se ručno, na starinski način, pa otuda njegova šarmantna ''nesavršenost'' u izgledu.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture početkom 2007. pokrenulo je projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom ''Hrvatski otočni proizvod'' s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proiz-vodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Temeljni je cilj da se identificiraju i distribuiraju kvalitetni otočni proizvodi koji će kao takvi biti prepoznati u Hrvatskoj i izvan nje. Radi se o proizvodima koji su rezultat otočne tradicije, razvojno istraživačkog rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete mora biti mjerljiva. Oni potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama. Otočni proizvođači potaknuti su da kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete i ostaju na našim otocima, a potrošači su se susreli sa novim proizvodima u čiju su se izvrsnost već uvjerili. Ove go-dine pokrenuto je osnivanje zadruge proizvođača, a Ministarstvo je osiguralo adekvatan prostor uz Trg Bana Josipa Jelačića u Zagrebu gdje bi trebala biti otvorena prva trgovina – suvenirnica proizvoda sa oznakom ''Hrvatski otočni proizvod''. Osim trgovine, Ministarstvo i zadruga raditi će na jačanju brenda i postavljanje što više proizvoda u darovne dućane u zračnim lukama i ostalim frekventnim turističkim lokacijama.Oznaku kvalitete ''Hrvatski otočni proizvod'' do sada je dobilo 100 otočnih proizvođača sa 20 hrvatskih otoka. Od ove godine i Šoltani su se uključili u ovaj hvale vrijedan projekt i to zadruga Eko Rast Šolta sa gospodinom Zlatkom i gospođom Ankicom Burić, te udruga Lanterna sa gospođom Danicom Listeš kojima ovim putem još jednom čestitamo na zasluženim markicama kvalitete. Na ovaj način se ne promoviraju samo imenovane zadruge već cijeli naš otok i nadamo se da će uspjehom zadruge Eko Rast Šolta i udruge Lanterna i ostali otočni proizvođači biti potaknuti uključiti se u ovaj projekt.

OZNAKE HRVATSKOG OTOČNOG PROIZVODA NAPOKON I NA ŠOLTANSKIM PROIZVODIMA

Napisala: Jasmina Garbin

14

Goste je obje večeri zabavljao izvrsni ansambl Bonaca iz Šibenika koji su i na Šolti pokazali što znaju početkom 2011. na proslavi 100 godina Hajduka u Domu kulture u Grohotama te su držali publiku na nogama do ranih jutarnjih sati. U središnjem djelu sale bili su predstavljeni i neki od šoltanskih proizvoda i zahvalju-jemo obitelji Kaštelanac, Burić i Danici Listeš na ustupanju njihovih proizvoda za prezentaciju, te Šoltanskim trudima na dovoljnom broju odličnog izdanja Discover Šolta koji su bili podijeljeni svim prisutnima. Osim navedenoga, bile su predstavljene i monografije na slovenskom jeziku te mogućnosti smještaja na otoku.U hotelu se tražilo mjesto više te je dvorana bila obje večeri dupkom puna, a gosti, njih preko 400 u obje večeri, su dolazili iz svih dijelova Slovenije.Šoltani ni ovog puta na put nisu išli praznih ruku, tako je Predsjednik DVD-a Šolta, gospodin Ivica Stanišić, poklonio hotelu Leonardo sliku Vicka Buktenice sa motivom mora, direktorica ureda Turističke zajednice općine Šolta Jasmina Garbin održala je prigodan govor i zahvalila Slovencima koji su ove godine ostvarili preko 25% od ukupnih noćenja na Šolti, a vlasnica hotela Leonardo uz zahvale je, dirnuta gotovo do suza velikim odazivom i odličnom atmosferom, svojim sunarodnjacima opisala što njoj znači Šolta i još jednom ih pozvala da i sljedeće ljeto odaberu Šoltu za svoju ljetnu destinaciju.

DANI ŠOLTE U SLOVENIJI

U organizaciji DVD-a Šolta, Turističke zajednice općine Šolta i hotela Leonardo iz Slovenske Bistrice, prošlog su vikenda u Slovenskoj Bistrici u Sloveniji održani dani Šolte. Slovenci su imali priliku družiti se sa svojim dugogodišnjim domaćinima sa Šolte, a oni koji je još nisu posjetili, mogli su osjetiti dio ugođaja i gos-toprimstva Šoltana. Vlasnici hotela Leonardo, dugogodišnji zaljubljenici i gosti otoka Šolte, organizirali su ukusan dalmatinski meni sa srdelama, rižotom od liganja, pečenom ribom, fritualama i ostalim delicijama koje su probali upravo na našem otoku.

Sjećanje na 1991. godinu i početak ratnih zbivanja u Hrvatskoj i na-kon dvadeset godina još uvijek budi teške, ali ponosne uspomene. S čašću i ponosom Udruga dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice i Općina Šolta organizirali su u subotu 12. studenog svečanu pro-slavu dvadesetogodišnjice „Boja u Splitskom kanalu“ koji se odi-grao 14. i 13. studenog 1991. godine kada je nakon višemjesečne blokade splitskog akvatorija od strane ratnih brodova JRM dobive-na bitka i protjerani su ratni brodovi tada neprijateljske JRM. Svi se još sjećamo tog nesretnog jutra kada je razarač „Split“ u Splitskom kanalu otvorio vatru i na civilne ciljeve u samom gradu

Splitu, i povika: „Oba su pala!“ koji je prenio Radio-Split s bitnica na otocima Braču i Šolti s kojih su gađana dva neprijateljska aviona kao i neprijateljski brodovi. Na Šolti je za to vrijeme djelovala postrojba Obalne topničke bitnice, pješačka postrojba HV-a i postrojba specijalne policije oformljene nakon samostalnih akcija organiziranih od strane zapovjedništva tadašnje Teritorijalne obrane otoka Šolte. Naime, na otoku Šolti zapravo se dogodila jedna od prvih značajnih akcija u Domovinskom ratu kad je iz vojarne na Veloj Straži i uzeto oružje i streljivo iz skladišta te poslano u Split. Nakon toga JNA izvršila je desant na otok Šoltu i blokadu otoka tražeći nestalo oružje. To je bila jedna od vjerojatno najpoznatijih akcija izvedenih na dalmatinskim otocima tijekom Domovinskog rata, a velik dio otetog oružja poslano je čak i za obranu Vukovara.U suradnji i uz potporu Hrvatske ratne mornarice i kontraadmirala Ante Urlića u Rogač je u popodnevnim satima uplovio desantni brod „Cetina“ s izaslanikom predsjednika Republike Hrvatske, komodorom Tihomi-lom Ercegom. Uz članove Udruge dragovoljaca HRM, članove svih šoltanskih postrojbi i dostojanstvene zvu-kove šoltanske limene glazbe „Olinte“ komodor Erceg položio je vijenac na križ u spomen palim braniteljima.

Napisala: Jasmina Garbin

15U Domu kulture priređena je svečanost za 250 uzvanika koje je sve pozdravio načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić, nakon čega su sve prisutne svojim melodičnim gla-sovima razveselile šoltanske „Čuvite“. U službenom dijelu programa svim svojim ratnim kolegama obratio se dr.sc. Zoran Radman, nekadašnji ratni zapovjed-nik samostalne satnije mornaričkog pješaštva (bivša TO) koji je iznio kratki pregled događaja 91. godine skrenuvši pažnju na ulogu i važnost otoka Šolte i šoltanskih postrojbi naglasivši kako uloga Šolte u Domovinskom ratu nije adekvatno valorizirana. ¸U nastavku večeri braniteljima su se obratili i : Ivan Parlov, zapovjednik Obalne topničke bitnice „Šolta“, Pero Sušac, zapovjednik policijske ispostave „Šolta“, Joško Pulja, za-povjednik zadarske postrojbe i Željko Čizmić, predsjednik Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice. Prisutne je potom pozdravio i komodor Tihomil Erceg obrativši se svima riječima hvale i ponosa za doprinos koji su dali za oslobođenje Hrvatske, a potom je prvom zapovjedniku OTB „Šolta“ Srđanu Radiću uručio odlikovanje Republike Hrvatske, Red hrvatskog trolista, za osobite zasluge za RH stečene u ratu i izravnoj ratnoj opasnosti.U nastavku programa pripremljen je svečani domijenak za sve uzvanike, uz pokroviteljstvo Općine Šolta i volonter-ski doprinos nezaobilazne stomorčanske udruge“Rusmarin“ čije su članice hrabrim braniteljima pripremile mnoštvo raznih domaćih slastica.Ugodno druženje nastavljeno je i nakon isplovljavanja mornaričkog broda, inače minopolagača, Cetine“ kojim su se u Split vratili mnogi uzvanici. Sutradan, u nedjelju 13. studenog u Crkvi svetog Stjepana u Grohotama don Dražen Radman održao je svetu misu za hrvatske branitelje nakon čega su predstavnici Udruge dra-govoljaca HRM i Općine Šolta položili vijenac za nezabo-rav na teške dane Domovinskog rata i krv koja je tih godina tekla Lijepom našom. Proslava dvadesetogodišnjice pobjede nad jugo-vojskom i deblokade otoka ponovno je zbližila stare suborce, otvorila svih ovih godina pisane povijestice i rezultirala zaključkom kako će se svi zajedno potruditi da ponosno zauzmu mjesto koje šoltnanskim braniteljima i otoku Šolti pripada u novijoj hrvatskoj povijesti.

16

Nacionalna manifestacija Mjeseca hrvatske knjige (15.listopada - 15.studenoga) u Knjižnici Grohote, pod sponzorstvom Općine Šolta, popraćena je zanimljivim aktivnostima i dodjelama vrijednih nagrada. Naciona-lna tematika pod sloganom Čitajmo pjesnike obuhvatila je projekte namijenjene svim generacijama otočnog stanovništva. Djeca Dječjeg vrtića Marjan posjetila su Knjižnicu i uz saznanja o načinu njena korištenja, u projektu Volim knjigu, bila educirana o odnosu prema knjizi i posuđivanju. Ovaj veseli susret popraćen je istraživačkim pregledom knjižnog fonda i čitanjem zajednički odabrane slikovnice.Središnji dio manifestacije bio je posvećen pjesnikinji Vesni Parun. Filmskim zapisom Ja, žena otpor i žena prijekor... (autor Željka Alajbeg) dan je prikaz života kraljice stiha u kontekstu vlastitog poimanja poezije kao najistančanije i najrealističnije ekspresije osobnosti.Ovom prigodom, načelnik Općine Šolta, Nikola Cecić-Karuzić dodijelio je nagradu za sudjelovanje u tradi-cionalnom kvizu Boduli i škoj - ka lupar i škrapa. Sretni dobitnik nagrade koji je točno odgovorio na sva pitanja postavljena u cilju poticanja znanja s područja otočne kulture, povijesti i jezika je Duje Sinovčić.Zahvaljujući Općini Šolta, nagrađeni su najčitatelji Knjižnice Grohote – Lucija Perić kao korisnik Odjela za mlade, te Ariana Čiča kao korisnik Odjela za odrasle.Projekt obilježavanja 100 godina od rođenja Grigora Viteza obuhvatio je niz aktivnosti. U prostoru Knjižnice Grohote postavljena je izložba brojnih izdanja ovog dječjeg pjesnika, a u suradnji s Knjižnicom OŠ Grohote realiziran je likovni natječaj pod nazivom ...sasvim na svoj način...Nakon upoznavanja sa životom i djelima Grigora Viteza učenicima su predstavljene pjesme izabrane kao svojevrsni okvir njihova likovnog izričaja. Zadatak ilustriranja stihova iznio je brojna dječja ostvarenja, pa se u nizu pojedničanih crteža i akvarela nalaze čak četiri oslikane slikovnice. Najdojmljivi i najobrađivanji lik (p)ostao je, naravno, Antuntun. Kao predstavnica Općine Šolta, nagrade mladim umjetnicima koji su sasvim na svoj način ilustrirali pjesničke slike dodijelila je Tihana Glavurtić. Ovom prigodom učenicima prvog raz-reda uručila je članske iskaznice Knjižnice. Ova plemenita i humana gesta dio je tradicionalnog sponzoriranja članstva u otočnoj Knjižnici s ciljem poticanja čitanja najmlađih generacija čitača.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE: ČITAJMO PJESNIKE

Napisala: Željka Alajbeg

PROSLAVA SVETOG MARTINA U DONJEM SELU Kao i svake godine u Donjem Selu obilježen je blagdan svetog Martina, zaštitinika ovog mjesta. Svetu misu predvodio je župnik don Dalibor Milina, a prema starom običaju zapaljen je i oganj u mjestu. Procesiju je uveličala i muška klapa “Donjaci-Martinci” koji djeluju pri Bratovštini svetog Martina iz Donjeg Sela. Vikend uoči blagdana tradicionalnom večerom bratimi svetomartinske Bratovštine obilježili su ovaj najznačajniji blagdan u svom mjes-tu.Blagdan zaštitnika vina i vinove loze obilježen je tradicionalnim kušanjem mladog vina umakanjem kruha u čašu vina.

17

godine dana upoznati javnost s velikim projektom na kojem su radili predstavnici lokalnih samouprava ovog lokalnog pratnerstva.Da podsjetimo, LEADER predstavlja inicijativu Europske Zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog raz-voja u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstva, odnono Lokalne akcijske grupe. Namjera mu je pomoći ljudima, udrugama, poduzećima i ostalim potencijalnim čimbenicima u ruralnim područjima da razmotre po-tencijal svog područja te potaknu provedbu integriranih, kvalitetnih i originalnih strategija održivog razvoja. U okvirima Republike Hrvatske kao zemlje pred-pristupnice Europskoj Uniji, LEADER je uklopljen u IPARD program pod mjerom 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja.Važnost LEADER metode prepoznata je diljem Europe gdje postoji puno primjera koji pokazuju kako se lo-kalne razvojne strategije mogu razvijati pomoću LEADER financiranja te kako one mogu pozitivno utjecati na sveukupni gospodarski razvoj. Jedna od osnovnih LEADER značajki je stavljanje naglaska na lokalno stanovništvo koje je glavni čimbenik ruranih područja.U suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Varaždinskom razvojnom agencijom, koja na ovom planu ima jako dobra iskustva, a također je i jedna od vodećih konzultanstskih ustanova u Republici Hrvatskoj, u Su-tivanu na otoku Braču dana 13.listopada 2011. godine održana je osnivačka skupština Lokalne akcijske grupe „Brač, Šolta, …“. Tri točkice u nazivu prvog višeotočnog LAG-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji predstavl-jaju tendenciju da se naš LAG proširi i na druge otoke kako u našoj, tako i izvan naše Županije. Prije desetak dana predstavnici LAG-a aplicirali su na natječaj Splitsko-dalmatinske županije za izradu Razvojne strategije područja LAG-a tako da početkom sljedeće godine planiramo započeti s izradom ovog strateškog dokumenta. Vjerujemo da će već u sljedećoj godini LAG postati stalna tema, aktualna priča i lider razvoja na otoku Šolti.

Prije malo više od godine dana na inicijativu Udruge za otočki razvoj „Brač“ Općina Šolta je zajedno sa svim bračkim općinama i gradom Su-petrom potpisala sporazum o lokalnom partnerstvu kojem je osnovni cilj bio osnivanje Lokalne akcijske grupe ovih dvaju otoka prema LEADER konceptu Europske Unije.O LEADER-u i Lokalnim akcijskim grupama pisali smo u Novitadima, održali smo i prezentacije na otocima Braču i Šolti, nastojali smo tijekom

OSNOVAN LAG “BRAČ, ŠOLTA...”

Njihova voditeljica Slavica Baričević i članice Zbora oduševile su prisutne umirovljenike i goste prepunog atrija Doma svojim izvedbama i izborom pjesama.Nakon njih AK „Sulet“ odglumio je svoju prvu premijernu komediju „Najlipši dan meštra Tona“ u kraćoj verziji. Nasmijali su neke do suza, zabavili i razveselili, a to im je i bio cilj pa će sjećanje na spomenutu večer svi prisutni dugo pamtiti kako su na kraju priredbe mnogi i izjavili.Za kraj večeri odabrane su pjesme : Bijeli Božić, Milost, a svi zajedno su zapjevali zadnju pjesmu U to vri-jeme godišta. Pjesma se nastavila sa svima onima koji su se rado zadržali, a pridružile su se i dvije šoltanske umirovljenice.Rečenicom„Dođite nam opet!“,oprostili su se umirovljenici od sudionika, a oni su im obećali ponovni dol-azak kao i svake godine.Šoltanske volonterke i volonteri ispunili su svoj cilj i želju i sretno se vratili natrag na Šoltu.Organizatorice večeri : Slavica Baričević, Ivana Bušić i Mirjana Stanić bile su sretne da je sve zamišljeno uspjelo, a podržao ih je i donator „Split-Tours“ (LNP) pa je katamaran za Šoltu te večeri isplovio u 21 i 15 , a sudionicima ove hvale vrijedne večeri prijevoz je bio besplatan.

Napisala: Mirjana Stanić

DOĐITE NAM OPET

Ženski zbor „Škojić“ i Amatersko kazalište „Sulet“, 1.12.2011., darovali su Domu za starije i nemoćne osobe „Zenta“ u Splitu večer dalmatinskih i božićnih pjesama, smijeh i zabavu.Tako su i ove godine predblagdansko raspoloženje tradicionalno prenjeli izvan Šolte u Dom na Zenti.„Škojić“ je program zabavne večeri započeo pjesmama : Ne budi me mati, Tiho sviraj pjesmu ljubavnu i Tiha noć.

18

Dana 22.10 2011 održala se osnivačka skupština „Udruge malog obiteljskog smještaja otoka Šolte“. Jedan od glavnih ciljeva udruge je povećati svijest i odgovornost iznajmljivača za cjelokupnu turističku sliku otoka i ostvariti suradnju sa lokalnom samoupravom, TZ (koja je inicirala osnivanje udruge) i svim subjektima koji participiraju u turizmu destinacije. Udruga će poticati podizanje kvalitete smještaja i okoliša, raditi na uključivanju prirodne i kulturne baštine u turističku ponudu, osmišljavanju sadržaja za goste te radionica i edukacija za iznajmljivače kako bi svojim gostima pružili što kvalitetniji boravak no otoku a time bolje promovirali svoj smještaj i destinaciju te na kraju imali i veću zaradu od svoje djelatnosti.

POŠTOVANI IZNAJMLJIVAČI OBITELJSKOG SMJEŠTAJA,POZIVAMO I VAS DA SE UČLANITE U UDRUGU I SVOJIM IDEJAMA, PRIJEDLOZIMA I RADOM AKTIVNO SUDJELUJETE U DALJNJEM RAZVOJU TURIZMA NA OTOKU ŠOLTI.

ČLANSTVO U UDRUZI SE ZA 2012 NE NAPLAČUJE.

Prvi zajednički projekt Udruge i Turističke zajednice Općine Šolta je po prvi puta izdati katalog smještajnih kapaciteta i turističke ponude na otoku koja će se podijeliti svim iznajmljivačima i subjektima koji su zastu-pljeni unutar kataloga, na turističkim sajmovima i prezentacijama te gostima i većim turističkim agencijama i na jednom mjestu sadržati sve informacije za kvalitetan boravak na otoku. Katalog će biti veličine 15X20 cm i do 120 stranica (po uzoru na katalog malih obiteljskih hotela izdanu od Hrvatske turističke zajednice), sa uvodnim dijelom o otoku, zatim podijeljena po mjestima (sa opisima i znamenitostima) unutar kojih će biti predstavljeni smještajni kapaciteti kao i ostala ponuda (restorani, barovi, turističke agencije i ostale usluge) koje se mogu naći u mjestu. Katalog slijedi i novu web stranicu koju izrađuje Turistička zajednica Općine Šolta, a podaci koje dobijemo od iznajmljivača će se koristiti i za bazu iznajmljivača u sklopu TZ Šolta na Internetu.Dana 22.11 2011 Udruga i TZ Šolta izabrali su jednu od tri ponude za izradu i tiskanje kataloga - tvrtku H.W.T d.o.o iz Splita. Turistička zajednica Općine Šolta će financirati 50% izrade i tiska kataloga, dok će iznajmljivači i Udruga sami financirati ostalih 50% troškova. Zastupljeni iznajmljivači će dobiti po pola stran-ice, tri slike, tekst o objektu i sadržaje objekta – usluge koje se nude. Obradu slika i grafiku za svaki objekt će raditi tvrtka H.W.T kako bi sav smještaj bio prezentiran na najbolji mogući način, a iznajmljivač će odobriti vlastite podatke koji će ići u katalog. Ugostitelji i ostali nosioci ponude (OPG-ovi, trgovine, rent-a-boat, rent-a-bike, turističke agencije, taxi, izleti, degustacije itd) koji žele sudjelovati će također dobiti po pola stranice da predstave svoju ponudu u djelu nakon opisa mjesta i znamenitosti. Kako se radi o velikom i skupom pro-jektu, na sastanku Udruge i Turističke zajednice dogovoreni su sljedeći oblici sudjelovanja u katalogu:

IZNAJMLJIVAČI* – članovi Udruge (uključujući i one koji se do kraja godine učlane) uplatom 150 kn na račun TZ Općine Šolta**IZNAJMLJIVAČI* – koji nisu članovi Udruge uplatom 200 kn na račun Turističke zajednice Općine Šolta**UGOSTITELJI i ostali nositelji turističke ponude – uplatom 500 kn na račun Turističke zajednice Općine Šolta** *Iznajmljivači koji su izvršili uplate za sekciju privatnih iznajmljivača će biti oslobođeni plaćanja uvrštavanja podataka u katalog. Popis 23 iznajmljivača koja su izvršili uplate nalazi se u TZ Šolta. **Podaci za račun: TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ŠOLTA (PODKUĆA 8, 21430 GROHOTE)BR. RAČUNA: 2330003-1100072606POZIV NA BROJ: vaš OIBOPIS PLAĆANJA: KATALOG - ime i prezime

KATALOG SMJEŠTAJNIH KAPACITETA I TURISTIČKE PONUDE OTOKA ŠOLTE

Napisala: Jasmina Garbin

19Osim navedenoga, ukoliko niste ispunili obrazac za iznajmljivače molimo vas da ga ispunite (nalazi se u privitku) i vratite nam mailom, faxom (021 654 657) ili poštom u TZ Šolta. Rok za prijavu podataka i uplata je 20.01 2012.Za učlanjenje u Udrugu možete ispuniti pristupnicu u TZ-u ili kontaktirati predstavnike Udruge: Zdravka Ra-guzin (Predsjednica), Zlatko Burić (Potpredsjednik) i Zvjezdana Jelinčić (Tajnik). Za sve informacije stojimo na raspolaganju.

Turistička zajednica i Kulturno informativni centar za članove Foruma udruga otoka Šolte i Udruge malog obiteljskog smještaja Šolta organiziraju besplatan osnovni tečaj korištenja kompjuterom, Internetom i e-mailom.Tečajevi će se održavati u manjim grupama do 10 ljudi u prostorijama Turističkog informativnog centra u Rogaču. Prvi tečaj biti će organiziran u ponedjeljak, 06.02. 2012. i održavat će se svakog ponedjelj-ka do kraja veljače. Ukoliko bude velikog interesa za učenje osnova informatičkog znanja, tečaj se može produžiti i na mjesec ožujak. Trajati će 2 sata, od 15:00 – 17:00, a uključivati će pokretanje kompjutera, Interneta, otvaranje i korištenje e-mailom,

osnove korištenja Internetom, osnove korištenja programom Microsoft Word. Ako želite na vrijeme osigurati svoje mjesto u grupi, molimo kontaktirajte KIC(za članove Foruma udruga) ili TZ (članovi Udruge malog obiteljskog smještaja).

TEČAJ KOMPJUTERA ZA UDRUGE OTOKA ŠOLTE

Blagdan svetog Nikole, zaštitnika putnika, pomoraca, djece i zaručnika, obilježen je svečanim svetim misama i proce-sijama u Grohotama, Stomorskoj i Maslinici. A zaposlenici Općine Šolta zajedno s načelnikom Nikolom Cecićem-Karuzićem posjetili su Dječji vrtić Grohote te darovali djecu prigodnim poklonima za što su im dječica zahvalila pjesmom o svetome Nikoli.Općina Šolta za ove blagdane sponzorirat će predstavu za svu djecu otoka Šolte, a u organizaciji Dječjeg vrtića Gro-hote. Blagdanska predstava Ususret blagdanima splitskog kazališta Licem u lice održat će se 16. prosinca 2011. godine u 08:30 sati u Domu kulture u Grohotama.Ulaz za svu djecu s otoka Šolte je besplatan, a također i za starije i nemoćne korisnike programa Pomoć u kući podružnice Katoličke udruge Lovret na Šolti za koje će na-kon predstave biti organizirano i zajedničko druženje.Djeca dječjeg vrtića Grohote i njihova odgajateljica Sandra Cecić i ove su godine spremno dočekali prosinac unatoč zaraznim "varičelama" koje su nakratko gotovo ispraznile vrtić. Pa su tako pripremili prodajnu izložbu svojih vlastoručno urađenih prigodnih blagdanskih ukrasa koje su svakog jutra marljivo prodavali u centru u Grohotama. Osim organizacije ove predstave u dječjem vrtiću održat će se i njihova tradi-cionalna blagdanska priredba za mame i tate. Ovo je svakako za sve naše mališane najveseliji mjesec u godini, a svetim Nikolom blagdansko raspoloženje tek je - započelo.

BLAGDANI U DJEČJEM VRTIĆU “GROHOTE”

To se sve događalo u Etnografskom muzeju iza Vestibula i to u suradnji sa hotelom Vestibul (koji u zadnje vrijeme dobiva više svjetskih priznanja). Oni su za tu priliku na trgu između hotela i muzeja postavili stolove sa posluženjem .Poslužili su kanape od naših marmelada ( smokve, naranče, dunje..),paprenjake uz čaj,te svoje fritule i sokove. Tu smo pohvale dobili i od konzula Italije i Austrije koji su probali i pohvalili naše proizvode i to ne samo kurtoazno. Tu se zatekla i poznata kreatorica g-đa Božena Martinčević ( „Nostalgija“).U Etnografskom muzeju je upravo bile izloženo njenih 30 haljina se etno-motivima koje je poklonila muzeju. Bila je iskreno dirnuta kada je vi-djela Natašu i Gorana Tvrdiće u nošnji koju im je svojevremeno ona sašila. Novinar HTV-a Šime Kovačević je snimio poseban prilog i o tome i on će biti naknadno emitiran.

Od 29.11.-02.12.2011. Šoltanski trudi su sudjelovali na sajmu „DAL-MACIJO SVE TI CVITALO“ koji se održavao u centru Fabula na Poljudu i na kojem je bilo 37 izlagača. Desetak članova Šoltanskih truda izložilo je svoje proizvode, a posebno smo zadovoljni predstavl-janjem proizvoda učeničke zadruge „Buharice“.Učenice su sva 4 dana sudjelovale u radu na štandu.Naš štand je bio kažu,najljepši i najraznovrsniji, te zapažen od pos-jetitelja, uzvanika i medija.Na otvaranju nas je posebno istaknuo dožupan Vicko Haladić,a odmah su nas snimili i za HTV pa je prilog bio u podnevnom dnevniku 29.11.tj,na sam dan otvorenja sajma.Bili smo u prilogu vijesti na TV Dalmacija 01.12. i to u popodnevnom i večernjem terminu. U nedjelju 04.12. u jutarnjoj emisiji Dragice Lemešić na Radio Splitu također je bio prilog o nama.Nisam sigurna da li ste za sve ovo čuli,ali eto nije loše da vidite kako smo ove prilike iskoristili da kvalitetno i ozbiljno prezentiramo Šoltu jer osim turista,ima puno i Splićana koji nisu nikada bili na Šolti.

Poznata nutricionistica Olja Martinić –autorica projekta GASTRO AD-VENT U SPLITU (koji se upriličuje drugu godinu za redom ,a finan-ciraju ga grad i županija) pozvala je Šoltanske trude sa svojim proizvodi-ma na tu manifestaciju prilikom paljenja prve adventske svijeće . Posebno smo dio proizvoda( paprenjake,kuglice od suhih smokava i aran-cine) umotali tako da se mogu koristiti kao jestivi ukrasi za bor . Taj događaj je bio upriličen za novinare koji su i zapalili prvu svijeću, a potom osim organizatorice,snimali naše izjave i proizvode.To je bilo u nedjelju 27.11. kroz jutro,a prilog je pri-kazan u dnevniku Nove TV u 17,00 i također u večernjem dnevniku..

ŠOLTANSKI TRUDI NA GASTRO ADVENTU U SPLITUNapisala: Danica Listeš

“BUHARICE” I “TRUDI” NA SAJMUNapisala: Danica Listeš

20

BOŽIĆNI BLAGDANI NA OTOKU ŠOLTINapisala: Mirjana Blagaić

Sv. Nikola zaštitnik je i važniji blagdan u mjestima otoka: Maslinici, Rogaču i Stomorskoj ali svečano se i crkvenim obredima i po pučkoj tradiciji slavi i u svim mjestima Šolte. Najmlađi šoltani zasigurno s velikim veseljem i nestrpljivo čekaju dolazak svetca nadajući se lijepim darovima i slasticama. Šoltanski župnici don dražen Radman i don Dalibor Milina uz svečane svete mise,procesije s kipom sv.Nikole kroz mjesto blagoslovili su župljane brodove i sela poštujući tradiciju i običaje otočana. Darovi Svetog Nikole dočekali su djecu u obiteljima, vrtiću i crkvi.

NOVO VOZILO ZA KOMUNALNO PODUZEĆE “BASILIJA”21

Komunalno poduzeće „Basilija“ ući će u Novu 2012. s novim vozilom za odvoz otpada. Uz veliki trud načelnika Općine Šolta od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobivena su sredstva za kupnju novog komunalnog vozila za odvoz smeća. Novo teretno vozilo marke IVECO ML 120 E25 FARID uvelike će olakšati i poboljšati sakupljanje i odvoz smeća po otoku Šolti.Čitave godine komunalno poduzeće odradilo je čitav niz velikih zahvata na području otoka Šolte, a od di-rektora Željka Zlendića stigao nam je i pregled većih radova u 2010-toj godini po mjestima. U Stomorskoj su postavili nove dionice javne rasvjete od žala do Velog dolca kao i na žalu u Gornjoj Krušici, uredili su kućicu za kontejnere, betonirali razrušeni dio trga, uredili plaže u Stomorskoj i u Gornjoj Krušici, a po svim mjestima izmijenili su velik broj dotrajalih rasvjetnih tijela. U Gornjem Selu pobrinuli su se za uređenje štandarca (trga), uređenje starog i novog dijela groblja, radili su na iskopu i postavljanju vodovodne mreže te na uređenju puteva. Ove godine komunalno poduzeće poduzelo je velik broj radova u Nečujmu pa je tako izgrađeno 130 metara potpornog zida sa zapadne strane velike nečujamske plaže koji su također i održavali. Uređena je kolona Petra Hektorovića, a sudjelovali su, kao i do sada, u akcijama čišćenja podmorja otoka Šolte.U Grohotama, kao što smo svi pročitali, a mnogi vidjeli i uživo, uredili su mrtvačnicu te okoliš uz nju i prilaz prema groblju, uredili su i postavili elektroinstalacije za noovootvorenu vijećnicu, uredili su parking, lokvu, postavili vodovodne instalacije na Brdu te se čitave godine brinuli o uređenju i održavanju zelenih površina u svim mjestima.U Rogaču je uređena nova dionica javne rasvjete iznad novouređene plaže, uređene su zelene površine, plaža i stara luka. Komunalno poduzeće peuzelo je od Lučke uprave poslove na održavanju reda u luci, a uveli su i naplatu parkinga u sezoni. U Maslinici su postavili rasvjetne instalacije na Rivi i prema uvali Tepli Bok, postavili rampe za regulaciju prometa u sezoni, uredili i održavali groblje te postavili dionicu vodovodne mreže u Šešuli.U Donjem i Srednjem Selu Komunalno poduzeće „Basilija“ radi na redovitom održavanju mjesnih groblja, javne rasvjete, uređenje javnih površina te se brine o čistoći naših slikovitih otočkih mjesta.Uz redovan odvoz komunalnog i glomaznog otpada te održavanje nerazvrstanih puteva, šoltansko komu-nalno poduzeće brine se o pružanju pogrebnih usluga, blagdanskom uređenju mjesta, a neizostavno je spo-menuti njihovu potporu i sudjelovanje u pripremi svih manifestacija na otoku, posebice tijekom trajanja programa Šoltanskog lita.

U organizaciji Turističke zajednice Općine Šolta ove će godina nakon dugo vremena biti organiziran doček Nove Godine u Domu Kulture u Grohotama.Za glazbu i odličnu atmosferu je zadužen ansambl ''Bonaca'' iz Šibenika koje su Šoltani već imali pri-like upoznati početkom ove godine kada su nastupali na proslavi obljetnice 100 godina Hajduka. Osim dobre glazbe i nadamo se dosta plesa, orga-nizirana je večera u pet sljedova – od pršuta i sira, rižota, odojka pa sve do poslije ponoćnih sarmi. Oni najsretniji će kući odšetati i bogatiji za koju tisuću kuna jer se organizira i Novogodišnja lutrija gdje je glavni dobitak 2000 kn!Karte su će biti u prodaji od srijede, 30.11 2011 u Turističkoj zajednici Općine Šolta te u caffe bar-u ''Paradiso'' u Marmontovoj ulici u Splitu, a mjesta se mogu rezervirati preko Turističke zajednice. Radu-jemo se vašem dolasku i proslavimo ovaj doček kako je to Šolta i zaslužila!

“Šoltanske novitadi” - broj 23Urednica: Tihana Glavurtić - Kulturno-informativni centar Općine Šolta

Izdavač: Općina Šolta, Podkuća 8, 21430 Grohote, Otok ŠoltaKontakt broj: 091-882 70 76

e-mail: administrator@solta.hr; web: www.solta.hr TISAK: DES d.o.o. , Naklada: 500 kom

22

KULTURNO-DUHOVNO HODOČAŠĆE ŠOLTANA U TOURSPočetkom listopada “Bratovština svetog Martina” iz Donjeg Sela organizirala je za svoje sestrime i bratime putovanje u francuski grad Tours, mjestu biskupovanja i groba svetog Martina, zaštitnika ove bratovštine.Grad Tours također je i polazište kulturnog itinerera “Stopama sv. Martina” dijelom kojeg je, zahvaljujući angažmanu Bratovštine svetog Martina, postalo i Donje Selo na otoku Šolti. Ovom prilikom Šoltani su u Basilici svetog Martina postavili zavjetno/za-hvalnu ploču među mnoštvom druhih ploča iz svih krajeva Europe u kojima se nalaze mjesta i crkve pod zaštitom svetog Martina.

Putopis s ovog zanimljivog i edukativnog putovanja od Šolte do Toursa i natrag pripremio je tajnik Bratovštine svetog Martina Vinko Blagaić, no obzirom na opsežnost teksta nismo bili u mogućnosti u cijelosti objaviti tekst u Šoltanskim novitadima. No, za sve znatiželjnike čitav putopis objavljen je na službenim stranicama Općine Šolta na www.solta.hr/udruge.