solventnost u osiguranju

1SOLVENTNOST U OSIGURANJU

Doc. dr. sc. Jasmina Selimovi

Solventnost je

a) Sposobnost podmirivanja obavezab) Sposobnost podmirivanja obaveza u roku

dospijeac) Sposobnost podmirivanja obaveza u dospjelom

iznosud) Sposobnost podmirivanja obaveza u roku

dospijea i u dospjelom iznosue)

doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

2Solventnost

je platena sposobnost preduzea; Sposobnost poduzea da raspoloivim novanim sredstvima podmiri sve svoje dospjele obveze plaanja u rokovima njihova dospijea.

je situacija u kojoj je imovina poduzea vea od njegovih dugova;

je, po financijskim smjernicama Evropske ekonomske zajednice najmanji iznos vlastitog kapitala osiguravatelja prema prihodima od premije i obvezama za tete u neivotnim osiguranjima. doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Struktura izlaganja

I Teorijski okvir solventnosti

II Modeli ocjene solventnosti u osiguranju

III Solventnost u Bosni i Hercegovini


3Problem istraivanja

Nauno ispitivanje solventnosti se moe svesti na dva osnovna problema:

dostatnost i adekvatnost teorijskih odrednica modela ocjene solventnosti i

mogunosti apliciranja standardnog i internog (internih) modela na promatrano trite


Koncept solventnosti

Lat. solvere platena sposobnost preduzea, odnosno sposobnost preduzea da raspoloivim novanim sredstvima podmiri svoje dospjele obaveze plaanja u rokovima njihovog dospijea; to je situacija u kojoj je imovina preduzea vea o njegovih dugova. (Rjenik osiguranja, 1997.)

Tri koncepta solventnosti going concern, breakup, run-off


4Koncept solventnosti contd

Tri koncepta solventnosti going concern, breakup, run-off Going concern - osiguravatelj je solventan kada

plaa svoje obaveze u rokovima dospijea Break up - osiguravatelj plaa obaveze ne po

dospijeu, nego u trenutku kada doe do likvidacije poslovanja

Run off - podrazumijeva nemogunost inicijalnog osiguravatelja da ispunjava svoje obaveze po zakljuenim policama, ve prenosi obaveze (i portfelj u cjelini) na drugog osiguravatelja koji je to voljan prihvatitidoc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Evolucija koncepta

Klasini modeli ocjene solventnosti tehnike rezerve, mortalitet, kamatna stopa

Ekonomski modeli ocjene solventnosti izloenost rizicima

Evropski modeli ocjene solventnosti direktive EU


5Klasini model ocjene solventnosti

Osnovne odrednice solventnosti osiguravatelja su postavljene 1966. godine. Osnovni uvjeti koje kompanije trebaju ispuniti su: obaveze osiguravatelja trebaju biti vrednovane na nain da mogu

obezbijediti jake rezerve; Zillmerova rezerva je prihvatljiv alat s obzirom da je potrebno kreirati

model optereenja neto premije trokovima akvizicije; kod vrednovanja obaveza neophodno je proraunati dodatna

rezerviranja (s obzirom na budue mogue uveanje trokova); mortalitetne tablice koje se koriste moraju biti paljivo odabrane; vrednovanje obaveza treba biti po stopi koja je nia od stope koja se

primjenjuje kod vrednovanja imovine; ukupna matematika rezerva mora u svakom trenutku biti najmanje

jednaka sumi otkupnih vrijednosti koje su garantirane ugovorima.doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Ekonomski model ocjene solventnosti

Razvijeni u zadnjih 30-ak godina Za razliku od prethodno koritenih, klasinih

modela ocjene solventnosti, ekonomski modeli su u obzir kod ocjene solventnosti uzeli sve rizike kojima je izloen osiguravatelj Rizik loe procjene imovine Rizik neadekvatne neto premije Rizik neusklaenosti imovine i obaveza


6Evropski model ocjene solventnosti

Direktive Evropske unije o solventnosti

Solventnost 0 70-e godine C. Campagne

Solventnost 1 90-e godine Mller

Solventnost 2 2009. godina


Teorijski okvir istraivanja

Solvency 0 tri direktive ivotnog osiguranja tri direktive neivotnog osiguranja

Solvency I (2002/83/EC i 2002/13/EC)

Solvency II (2009/138/EC)


7Solvency 0

Neivotno osiguranje Prva direktiva objavljena 24. jula 1973. godine 1987. 1992.

ivotno osiguranje Prva direktiva objavljena 5. marta 1979. godine 1990. 1992.

Cornelius Campagnedoc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Solvency 0 contd

Solvency 0 omjer slobodnih sredstava (aktive) i tehnikih

rezervi omjer slobodnih sredstava i riziko osigurane

sume omjer slobodnih sredstava i osigurane sume

omjer iznosa gubitka u promatranoj godini i iznosa tehnikih rezervi


8Solvency 0 contd N

Margina solventnosti se rauna kao via vrijednost od sljedee dvije veliine Indeksa premija Indeksa teta

Indeks premija 18% bruto premije do 10 M 16% bruto premije preko 10 M

Indeks teta 26% bruto prosjeka nastalih teta do 7 M 23% bruto prosjeka nastalih teta iznad 7 M


Solvency 0 contd

Mjera solventnosti iz 1961. godine

OG oekivani gubitak SR slobodne rezerve (omjer slobodnih

sredstava osiguravatelja (aktive) i tehnikih rezervi predstavljaju iznos slobodnih sredstava iznad iznosa koji je potreban za pokrie tehnikih rezervi)


)( SROGP

9Solvency 0 contd

Margina solventnosti kao % TR

Uz vjerovatnou 95%, tvrdi se da e OG biti manji od SR, te je MS 4% TR


VaR OG 1 godina 2 godine 3 godine 5 godina 10 godina

=0,001 9 10 10 12 14

=0,01 7 7 7,5 8 9

=0,05 3,5 4 4 4 3

=0,1 2,5 2,5 2 2 1

Solvency 0 contd

Tri mogua rjeenja za raunanje MS: margina solventnosti se rauna kao 24% ukupno

bruto naplaene premije; margina solventnosti se rauna kao 34% ukupnih

teta; margina solventnosti se rauna kao 19%

tehnikih rezervi; Vremenski period promatranja je prosjek tri

godine.


10

Solvency 0 - pro et con

Prednosti Nedostaci

Lako primjenljivi obrauni Rizici nisu eksplicitno obuhvaeni

Lako administriranje Ne uvaava poveanje trine kompleksnosti

Principi jednostavni za shvaanje Ne uvaava poveane potrebe zatite osiguranika

Vrednovanje imovine nije usaglaeno

Poveanje nivoa sigurnospoveanje rezervi

poveanje RSMmanje raspoloivog kapitala

Izrauni su vreni samo na posljednji dan

poslovne godine


Australija Kanada Danska Holandija Singapur vicarska V. Britanija SADVrednovanje

Pasiva BE aktuarski BE BE BE BE BE aktuarskiTehnike rez. FV aktuarski MV FV FV FV FV aktuarskiAktiva MV MV MV MV MV MV MV troak MV

Solventnost

Fiksni omjer 1973. EU EU EU EU

Riziko faktori da da da da da da

Scenarij da da da da da da MCR da

Principi da da da da ECR

Kapital

Fiksiran 2 mil $ EU EU 5 mil $ EU EU

MCR da100% MCT

120% TAAMda EU da EU da EU da EU % RBC

SCR150% od

MCT/TAAM TC TRR TC ECR RBC

Interni modeli

Upotreba da da da da da da ALM

Vremenska odrednica

Period (god.) trajno 5 1 1 trajno 1 1 1

Intervencija

Intervencija da da semafor da da da da 5 nivoa

Nivo pouzdanosti

Pouzdanost %VaR 99,0 i

99,5VaR 99,5 ES 99,0 99,5

Dostupni solventni kapital

Postojanje kapital TAAM ASC ASC FR ASC ASC TAC


11

Lista skraenica

ALM engl. assets liability management, upravljanje imovinom i obavezama ASC engl. available solvency capital, dostupni solventni kapital BE engl. best estimate, najbolja procjena ECR- engl. Enhanced capital requirement, pojaani kapitalni zahtjevi ES ili TVaR engl. expected shortfall, tail value at risk, oekivani krajnji gubitak EU European Union FR engl. financial resources, finansijska imovina FV engl. future value, budua vrijednost MCR engl. minimum capital requirement, minimalni kapitalni zahtjev MCT engl. minimum capital test, minimalni test za kapital MV engl. market value, trina vrijednost RBC engl. risk-based capital, riziko bazirani kapital TAAM engl.test of adequacy of assets, test adekvatnosti imovine TAC engl. total adjusted capital, ukupni prilagoeni kapital TC engl. target capital, ciljani iznos kapitala TRR engl. total risk requirement, ukupni riziko zahtjev VaR engl. value at risk, riziko vrijednost


Solvency I

Mller-ov izvjetaj Zahtijevani iznos solventnosti (zakonski

propisana margina solventnosti) je predstavljen kao zbir dva rezultata: prvi rezultat 4% iznosa matematike rezerve; drugi rezultat 0,3% riziko kapitala (riziko kapital

je razlika izmeu maksimalnog iznosa naplaene premije po sklopljenim ugovorima i matematike rezerve).

Rezultati trebaju umanjeni za faktor reosiguranja (prvi rezultat se mnoi sa 0,85 a drugi sa 0,50).doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

12

Solvency I contd

Raspoloiva margina solventnosti

Zahtijevana margina solventnosti

Garantni fond


Solvency I contd

Tehnike rezerve matematika rezerva diskontna stopa reijski dodatak uee u dobiti

Margina solventnosti omjer solventnosti


1002/1

TR

TSMSMR

42

7322

81 RRRRRRTR

13

Margina solventnosti

Omjer solventnosti

SMR - omjer solventnosti (vrijednost se izraava u %)

TSM - ukupan iznos margine solventnosti TR - ukupna vrijednost rizika

TSM = kapital+rezerve-odbitne stavke


100

21

TR

TSMSMR

42

7322

81 RRRRRRTR

Margina solventnosti contd

rizik osiguranja (rizik proizlazi iz mogunosti nenadanih katastrofa, to moe rezultirati masovnim isplatama)

pretpostavljeni rizik kamatne stope (rizik da e povrat od ulaganja biti manji od pretpostavljene kamatne stope)

rizik upravljanja imovinom (rizik gubitka vrijednosti imovine, to je rezultat globalnih turbulencija u ekonomiji)

rizik upravljanja (poslovni rizik koji nadilazi oekivane vrijednosti) rizik garancija (rizik isplata bonusa i ostalih garancija po ugovorima

varijabilnih ivotnih i rentnih osiguranja) rizik osiguranja (rizik isplata treim osobama po sklopljenim

ugovorima rizici oboljenja)doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

42

7322

81 RRRRRRTR

14

Solvency I contdKategorija SMR Mjere

Nije kategorizirano Mjere se ne poduzimaju

Kategorija 1 Kreiranje plana poslovnog unapreivanja

Kategorija 2

a. Kreiranje i implementacija plana osiguravanja solventnosti

b. Zabrana ili ograniavanje isplata dividendic. Zabrana ili ograniavanje isplata dobiti vlasnicima

policad. Promjena metoda kalkulacija premija za nove

ugovoree. Zabrana ili ograniavanje isplata bonusa

menaderimaf.

Kategorija 3 Djelomina ili potpuna suspenzija poslovanja na odreeni period


%200SMR

%200%100 SMR

%100%0 SMR

%0SMR


Raspoloiva margina solventnosti - ASM uplaeni dioniki kapital (gdje se u sluaju da se radi o osiguravatelju

koji se bavi uzajamnim osiguranjem, ovdje misli na sredstva koja ini inicijalni fond osnivaa uvean za druga sredstva osnivaa koja trebaju ispunjavati precizne uvjete;

rezerve (statutarne i neobavezne); iznos dobiti ili gubitka koji se dobiju nakon sto se finansijski rezultat

umanji za iznos dividendi koje se isplauju;

iznos profitnih rezervi (ukoliko je njihovo postojanje predvieno zakonom), koje se upotrebljavaju za pokrie eventualnih gubitaka ali nisu raspoloive za distribuciju osiguranicima (pripisivanje dobiti po policama).

Iznos ASM treba umanjiti za iznos dionica osiguravatelja koje dri kod drugog osiguravatelja.


15


Zahtijevana margina solventnosti RSM

Iznos vei od ASM

Dva rezultata


RSM

Iznos RSM je jednak zbiru sljedea dva rezultata: Prvi rezultat: zasniva se na matematikoj rezervi

4% matematike rezerve od poslova ivotnog osiguranja i reosiguranja (bruto od reosiguranja) se mnoi faktorom koji je dobijen od podataka posljednje finansijske godine (faktor se dobije kao kolinik ukupnog iznosa matematike rezerve neto do reosiguranja i ukupnog iznosa bruto matematike rezerve faktor koji se dobije kao omjer dvije spomenute veliine ne smije biti manji od 0,85);


16

RSM

Drugi rezultat: zasniva se na riziko kapitalu za sve police ivotnog osiguranja iji riziko kapital nije

negativan broj, faktor od 0,3% se mnoi sa omjerom neto iznosa riziko kapitala i bruto iznosa riziko kapitala omjer ove dvije veliine ne smije biti manji od 0,50; ukoliko su u portfelju privremena riziko osiguranja, iji je rok trajanja do tri godine, tada se omjer rizikokapitala mnoi sa 0,1%; ukoliko su u portfelju privremena riziko osiguranja, iji je rok trajanja vie od tri godine, ali manje od pet godina, tada se omjer riziko kapitala mnoi sa 0,15%;


Garantni fond

=1/3 RSM Min 3,0 M EUR Za uzajamno osiguranje dozvoljeno umanjenje od

25% Revidiranje svakih 5 godina (za 9 godina povean

za 0,7 M EUR) Bazni iznos se automatski poveava za onoliko procenata

koliko je promjena u vrijednosti Indeksa potroakih cijena izmeu 20.03.2002. godine i datuma kada se vri revidiranje. Uoeni procent se mnoi sa 100,000 EUR i za taj iznos se poveava inicijalni garantni fond. Ukoliko je procentualna promjena u odnosu na posljednje revidiranje manja od 5%, tada se izmjene ne vre u tom periodu.


17

Solvency I pro et conPrednosti Nedostaci

I pored izvrenih unapreenja, sistem je zadrao

jednostavnostModel nije sofisticiran

Administriranje jednostavno i jeftino Model nije sveobuhvatan

Povean je stepen zatite osiguranika u odnosu

na S 0

U odnosu na svjetske standarde sistem je zastario (u SAD je ve u upotrebi riziko-bazirani sistem RBC)

Osim iznosa margine solventnosti, u obzir se uzima i sastav margine solventnosti i garantnog fonda

Upravljanje rizikom postaje nezaobilazan dio svakog poslovanja - ovaj sistem to ne prepoznaje

Izrauni se kontinuirano provjeravaju i

osiguravatelj u svakom trenutku treba raspolagati sredstvima

Rizici nisu eksplicitno obuhvaeni

Zemlje lanice EU su, ukoliko ele, za svoja

osiguravajua drutva mogla i pootriti kriterije

Rezultati izmeu osiguravajuih drutava se

mogu komparirati doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Determinante ocjene

Margina solventnosti = viak imovine u odnosu na obaveze

Relevantne mjere MCR minimalni kapitalni zahtjev SCR solventni kapitalni zahtjev (definiran

zakonom, ciljni iznos) ASM raspoloivi iznos

ASMMCR - statika solventnost ASMSCR dinamika solventnost


ASMSCRMCR

18

Tretman solventnosti

Solventnost kao neophodnost:

osiguravanja poslovanja drutva za osiguranje (to je primarni cilj uprave kompanije), ili

obezbjeivanja sredstava koja su dovoljna za ispunjavanje obaveza prema vlasnicima polica osiguranja (to je primarni cilj supervizora osiguranja).

Komplementarni i/ili iskljuivi uslovi?!?doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Determinante ocjene contd

Matematika rezerva

Aktiva osiguravatelja

Premija osiguranja

Rizici


19

Matematika rezerva

Determinanta samo u ivotnom osiguranju Najvaniji dio tehnikih rezervi


Aktiva osiguravatelja

Koncepti vrednovanja aktive: Knjigovodstvena vrijednost Likvidacijska vrijednost Trina vrijednost U odnosu na ekonomsku vrijednost drutva za

osiguranje Trina vrijednost generalno predstavlja

vrijednost koju imovina kompanije moe postii ukoliko se nudi i prodaje na tritu. Ova vrijednost se oznaava i kao fer vrijednost (potena vrijednost)doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

20

Premija osiguranja

je materijali odraz visine rizika Vjerovatnoa a posteriori

Neivotno osiguranje Zakon velikih brojeva

ivotno osiguranje Aktuarske tablice


Rizici

Teorija razlikuje veliki broj podjela

Sluajne fluktuacije teta (teorija rizika) Varijacije u trendovima uoenim u tablicama i

vjerovatnoama Gubitak iz investicija Ostali rizici


21

Solvency I

Tehnike rezerve Matematika rezerva Kamatna stopa Reijski dodatak Uee u dobiti

Margina solventnosti Garantni fond


Osiguranje u BiH

Osnovni pokazatelji u 2012.

EU27 Hrvatska SrbijaCrna Gora

BiH

Broj drutava za osiguranje

5.086 27 27 11 25

Ukupna premija (milioni EUR)

1.063.713 1.197 539 67 258

Od toga ivotno (milioni EUR)

622.890 326 98 9 44

Premija ukupno/stanovnik (EUR)

1.922 279 73 108 67

Premija ivotnog os./stanovnik (EUR)

1.142 76 13 15 11

Udio premije u BDP 7,70 2,69 1,86 2,04 1,95doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

22

Solvency I u BiH

Pravilnim o elementima i kontroli margine solventnosti u FBiH (Sl. novine FBiH 80/06)

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o elementima i kontroli margine solventnosti (Sl. novine FBiH 50/13)

Pravilnim o elementima i kontroli margine solventnosti u RS (Sl. glasnik RS 103/12)


Solvency I u BiH contd

Margina solventnosti ivotna osiguranja Neivotna osiguranja


23


Kapital je adekvatan ukoliko je ve od sljedee tri kategorije margine solventnosti, 1/3 margine solventnosti (odnosno garantnog

fonda), minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog

odredbama Zakona (to je u sluaju ivotnih osiguranja u Federaciji BiH 3.000.000 KM).



Garantni fond ne moe biti manji od 1/3 margine solventnosti, minimalnog iznosa garantnog fonda


24


Solvency II

Sistem ocjene tri stuba Sistem je baziran na riziku Razmatra se bilans stanja Stepen zatite sredstava Vremenska odrednica Rizici

mjere rizika korelacije

Pristupi ocjeni rizikadoc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

25

Elementi ocjene solventnosti u ivotnom osiguranju

Rizici klasifikacija korelacije

Imovina i obaveze

Vrednovanje tehnikih rezervi

Procjena kapitalnih zahtjevadoc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.


26

Klasifikacija rizika


Nivo 2 rizika

rizik osiguranja

rizik u polici

biometrijski rizik

mortalitet

morbiditetrizik isteka ugovora i

otkupa

rizik trokova

kreditni rizik

trini rizik

operativni rizik

rizik likvidnosti

Imovina i obaveze

QIS 5 ukazuje na sljedee: osiguravatelji moraju koristiti mark-to-market

pristup (dakle, vrednovanje aktive i pasive prema trinim veliinama koje su poznate), te na taj nain kvantificirati ekonomsku vrijednost aktive i pasive

u situacijama gdje odreivanje vrijednosti na osnovu trinih informacija nije mogue koristi se mark-to-model pristup (podrazumijeva vrednovanje na bazi dijela informacija koje su dostupne sa trita).


27

Tehnike rezerve

predstavljaju izvor sredstava kojima se pokrivaju sve obaveze osiguravatelja prema osiguranicima vlasnicima polica i korisnicima osiguranja

Iznos tehnikih rezervi mora biti jednak iznosu koji bi osiguravatelj ili reosiguravatelj platio drugoj strani, ukoliko bi dolo do trenutnog transfera obaveza po osnovu sklopljenih ugovora na tu drugu stranu

Vrijednost TR = zbir najbolje procjene i rizikomargine doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Najbolja procjena

Najbolja procjena treba opisivati vjerovatnoomponderisani prosjek buduih novanih tokova (uz uvaavanje koncepta vremenske vrijednosti novca oekivana sadanja vrijednost buduih novanih tokova)

Nerizina kamatna stopa

EIOPA sugerira vladine obveznice rejtinga AAA kao benchmark


28

Najbolja procjena contd

Neizvjesnost u pogledu vremena nastanka, frekvencije i intenziteta teta,

Neizvjesnost u pogledu iznosa tete i vremenu koje je potrebno za njeno rjeavanje,

Neizvjesnost u pogledu iznosa trokova, Nesigurnost u indeksne i/ili trine vrijednosti koje utjeu na

iznos tete, Neizvjesnost u pogledu zakonskih, drutvenih i ekonomskih

faktora, Neizvjesnost u kontekstu ponaanja vlasnika police osiguranja, Nesigurnost novanih tokova (pogotovo onih koji su u direktnoj

vezi sa vrijednostima na neki proli datum), Zavisnost (direktna ili indirektna) meu uzrocima neizvjesnosti.


Riziko margina

Iznos koji treba da osigura da je vrijednost tehnikih rezervi ekvivalentna iznosu koji (re)osiguravatelj moe potraivati da bi ispunio obaveze iz osiguranja i reosiguranja


11

01

1

0

)1(

)(

)1(

)(

t

t

tRU

tt

tRU

r

tSCRCoC

r

tEOFCoCCoCM

29

Kapitalni zahtjevi


Stub 1

Solvency Capital Requirement - SCR


IASCRBSCRSCR ops

ji

jiji SCRSCRCorrBSCR,

,

30

Stub 1 contd

Minimum Capital Requirement - MCR


**lifelifelifenonlifenon MCRMCRMCRMCRMCR

i

jji

iilife CARTPMCR

lob

lobloblobloblife PTPMCR ;max*

SCR standardni modul

ivotna osiguranja


ji

jijilife SCRSCRCorrSCR,

,

i j smrtnost dugovjenost invalidnost istek trokovi revizija CAT

smrtnost 1

dugovjenost -0,25 1

invalidnost 0,25 0 1

istek 0 0,25 0 1

trokovi 0,25 0,25 0,5 0,5 1

revizija 0 0,25 0 0 0,5 1

CAT 0,25 0 0,25 0,25 0,25 0 1

31

SCR interni modul


Stres testoviRizik Stres test

Smrtnost - 15% porast mortaliteta

Dugovjenost - 20% smanjenje mortaliteta

Invalidnost

- 35% porast invaliditeta tokom prve godine,

- 25% - tokom narednih godina

- Trajno smanjenje stope oporavka od 20%

Istek- Utvrditi efekte razlike izmeu predaje i davanja najbolje procjene

- Maksimum od: Poveanje odnosno smanjenje mogunosti isteka za 50% ilimasovni istek od 30% svih polica

Trokovi- Poveanje buduih trokova 10%

- Poveanje inflacije trokova od 1% godinje

Revizija- Korekcija anuiteta zbog neoekivane promjene postupka potraivanja

odtete

- Poveanje isplate beneficija koje su izloene reviziji za 3%

CAT - Apsolutni porast rizika mortaliteta od 1.5doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

32

MCR

Izraun treba biti jasan i jednostavan, Izraun treba dati rezultat koji e predstavljati najnii nivo

sredstava koji osiguravatelj treba odravati, Za kvantificiranje se koristi metoda VaR, uz nivo pouzdanosti

85% u toku jedne godine; Identificirani su apsolutni minimumi za razliite vrste

osiguranja, gdje za ivotno osiguranje najnia donja granica iznosi 3,200,000 EUR (ukljuujui i uzajamna drutva);

Iznos MCR-a ne smije biti nii od 25% SCR-a ili biti vii od 45% SCR-a (bez obzira da li je SCR izraunat standardnom formulom ili internim obrascem).

Usklaivanje do oktobra 2014. godine


Mjere rizika


33

Mjere rizika contd

Osnovni pristup mjerenju nivo 0 minimum konzervativizma nivo 1 nivo 2 potpuni konzervativizam

Benchmark pristup


Solvency II u praksi BiH

ivotna osiguranja


ji

jijilife SCRSCRCorrSCR,

,

i j smrtnost dugovjenost invalidnost istek trokovi revizija CAT

smrtnost 1

dugovjenost -0,25 1

invalidnost 0,25 0 1

istek 0 0,25 0 1

trokovi 0,25 0,25 0,5 0,5 1

revizija 0 0,25 0 0 0,5 1

CAT 0,25 0 0,25 0,25 0,25 0 1

34

Mortality risk

tehnike rezerve i riziko kapital

Standardni obrazac i pojednostavljenje


00;max CaRTPCRLife MRmort

mortshockNAVLifemort 2/1

, 1,110,0 nsmort nqTotalCaRLife

Longevity risk



hocklongevitysNAVLifelong 2/1

, 1,110,0 nslong nqBELife

35

Morbidity risk



disshockNAVLifedis

20,25,35,, tririrsdis CRCRCRLife

1,1,35, morbdisir qCaRCR

2/22,2,25, 1,110,0

nmorbdisir nqCaRCR

2/12, 1,110,0

ntermtr nqTPCR

Lapse risk

Standardni obrazac


;;;max massupdownlapse LapseLapseLapseLife

36

Expenses risk



shockNAVLife expexp

Eii

kk

EnLife nn

1111111,0exp

Revision risk

Standardni obrazac


revshockNAVLiferev

37

CAT risk



cklifeCATshoNAVLifeCAT

i

CAT CaRLife 0015.0

Stres testoviRizik Stres test

Smrtnost - 15% porast mortaliteta

Dugovjenost - 20% smanjenje mortaliteta

Invalidnost

- 35% porast invaliditeta tokom prve godine,

- 25% - tokom narednih godina

- Trajno smanjenje stope oporavka od 20%

Istek- Utvrditi efekte razlike izmeu predaje i davanja najbolje procjene

- Maksimum od: Poveanje odnosno smanjenje mogunosti isteka za 50% ilimasovni istek od 30% svih polica

Trokovi- Poveanje buduih trokova 10%

- Poveanje inflacije trokova od 1% godinje

Revizija- Korekcija anuiteta zbog neoekivane promjene postupka potraivanja

odtete

- Poveanje isplate beneficija koje su izloene reviziji za 3%

CAT - Apsolutni porast rizika mortaliteta od 1.5doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

38

Solvency II u BiH

Da li Vaa kompanija ima jasnu strategiju i viziju implementacije sistema Solvency II?


Kako biste ocijenili strategiju Vae kompanije prema Direktivi 2009/138?


39

Kako biste ocijenili stepen razumijevanja Vae uprave sistema Solvency II?


Da li ste poeli testiranje Solvency II u Vaem drutvu za osiguranje?


40

Prema Vaem miljenju, da li uvoenje novog Solvency II pristupa predstavlja materijalno znaajnu promjenu koncepta ocjene solventnosti u pogledu kvantitativnih zahtjeva (vrednovanje tehnikih rezervi, imovine, obaveza, vlastitih fondova) u odnosu na sistem koji se trenutno upotrebljava u Vaoj kompaniji?


Da li trenutni nain obrauna solventnosti u Vaoj kompaniji obuhvata rizike?


41

Da li je u Vaem drutvu za osiguranje inicijalno, u svrhu testiranja, primijenjena standardna formula ocjene solventnosti (Solvency Capital Requirement SCR)?


Da li je u Vaem drutvu za osiguranje inicijalno razvijen interni model ocjene solventnosti (model ili neki njegov modul)?


42

Prema Vaoj procjeni na koji e se od sljedeih naina Solvency II odraziti na Vae poslovanje?


Na koji nain planirate primijeniti Solvency II u Vaoj kompaniji?


43

Molimo Vas da identificirate podruja gdje smatrate da e za implementaciju Solvency II biti dovoljni vlastiti resursi i/ili resursi matine kompanije?


U kojoj od oblasti u primjeni oekujete najvie problema?


44

Mogunosti primjene

Iako je rok pomjeren za januar 2015. godine 40% bh osiguravatelja radi na izradi strategije implementacije SII

Proaktivno djeluje svega 10% osiguravatelja

Uposlenici su primjereno upoznati sa novim zahtjevima

Uticaj na poslovanjedoc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Ogranienja primjene

Iako se razmilja o strategiji, osiguravatelji nemaju plana implementacije Direktive

Uprave se u velikom procentu nedovoljno ukljuuju u problematiku

Testiranja SII nisu poela u konkretnom obliku (preteno na stratekom nivou)

20% ispitanika ne planira ni poeti testiranje u narednih 12 mjeseci

50% ispitanika ne smatra da novi sistem predstavlja materijalno znaajnu promjenu u koncepta ocjene solventnosti!!!doc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

45

Ogranienja primjene contd

40% ispitanika smatra da su odredbe SII nedovoljno precizirane

Standardna forma nije ni testirana kod 60% drutava

90% osiguravatelja nema interni model, niti o njemu razmiljaju

70% ispitanika u budunosti planira primijeniti iskljuivo standardni model ocjene

Problemi


Zakljuak

Nedostaju podaci koji bi omoguili da se kvalitetno procjene razliite vrste rizika u okviru modula ivotnog osiguranja

Ne postoji adekvatan zakonski okvir koji bi podrao novi sistem


46

Standardni model ocjene solventnosti bolje od prethodnog modela (SI) kvantificira osiguravateljne veliine Tehnike rezerve Ukljuuje rizika Diskontna stopa Oprezne metode

Bolja kvantifikacija implicira manji rizik i izloenost riziku nesolventnosti

To je preduslov za uspjeno poslovanjedoc. dr. sc. Jasmina Selimovi, april, 2014.

Omnibus II

1. januar 2016. !!!


47

HVALA NA PANJI


SOLVENTNOST U OSIGURANJU

Doc. dr. sc. Jasmina Selimovi

solventnost u osiguranju

Documents