panjolski jezik(ISO 639-3:spa; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta. panjolskim govori 328.518.000 ljudi. Najvei broj ivi u sljedeim zemljama:panjolska, matina drava (28.200.000; 1986); nadaljeMeksiko86.200.000; 1995);Kolumbija34.000.000; 1995);Argentina(33.000.000; 1995);SAD28.100.000; 2000 popis);Venezuela21,500,000; 1995);Peru20.000.000; 1995);ile(13.800.000; 1995);Kuba10.000.000; 1995);Ekvador9.500.000; 1995);Dominikanska Republika(6.890.000; 1995); Salvador 5.900.000; 1995);Honduras5.600.000; 1996); Nikaragva (4.350.000; 1995);Bolivija(3.480.000; 1995);Portoriko(3.440.000; 1996);Urugvaj3.000.000; 1995);Kostarika3.300.000; 1995);Panama2.100.000; 1995)[1]Zbog raslojenosti na razliitenacionalnestandardne varijante panjolski jezik se usociolingvisticiklasificira kaopolicentrini standardni jezik, poput skoro svih drugih veihindoeuropskih jezika.panjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika, uu podskupinu kastiljskih jezika. Najraireniji je jezik na svijetu poslijekineskog.Takav kakvog ga poznajemo danas, mjeavina je jezika, nastala kroz stoljea, pod utjecajem osvajaa: Rimljana, Gota i Arapa.Naziva se takoer i kastiljski (panj.Castellano), posebno uJunoj Americii u dvojezinim zonama upanjolskojije ime duguje svom porijeklu lingvistike raznolikosti panjolske regijeKastilje.Sadraj[sakrij] 1Klasifikacija 2Kratak pregled panjolske fonetike 3Povijest 3.1Porijeklo 3.2Arapski utjecaj 3.3Standardizacija jezika 4Zemljopisna rasprostranjenost 5panjolski ili kastilski 6Vidi jo 7Izvori 8Vanjske povezniceKlasifikacija[uredi VE|uredi]Indoeuropski jezici>Italiki>Romanska grupa>Romanski jezici>Zapadnoitalski>Podskupina Zapadni>Galo-Iberski>Grupa Iberoromanska>Grupa Iberozapadnih>Podgrupa KastiljskiKratak pregled panjolske fonetike[uredi VE|uredi]SamoglasniciGlas koji se uje Kako se pie[a]= a[u]= u[i]= i, y (osim kad je izmeu samoglasnika)[o]= o[e]= e

Specijalne kombinacijeGlasovi koji se uju Kako se piu[j]= ll, y (prije samoglasnika)[nj]= n s valom (tildom) na sebi[rr]= rr, r (na poetku sloga) -->duplo r[]= chSuglasniciManje-vie isti kao i hrvatski (s time da se h ne ita, te ima i jo neke razlike)Glas koji se uje Kako se pie

[k]= qu, k, c (uvijek osim ispred e & i)[g]= g (uvijek osim ispred e & i)[s]= s[th]= z, c ispred e & i (u dobrom djelu hispanog svijeta se ovo izgovara kao [s])[b] = b, v (izmeu samoglasnika je izgovor meki, b koje pomalo vue na "mjeavinu" naeg b i v)[d]= d (izmeu samoglasnika je sliniji izgovoru engleskog th u the)dupla slova se itaju kao i da je samo jedno napisanoPovijest[uredi VE|uredi]panjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kaoiberski poluotok.Porijeklo[uredi VE|uredi]

Govorna podruja oko 200 g. pr.Kr.[2].Krajem VI st.pr.Kr.,Iberi, prvi stanovnici regije, poinju se mijeati sKeltima, nomadskim i ratnikim plemenima koja se naseljavaju na podrujeGalicijeu VII st.pr.Kr.. Te dvije grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltoiberi i razvijajujezikkoji je jedna vrsta keltskog, ali ipak razjedinjen, ovisno od plemena i podruja gdje se govori. Zbog toga se do dolaskaRimljana, koji zapoinju osvajanje poluotoka218g.pr.Kr., jo uvijek ne moe govoriti o jednoj lingvistikoj formi.Pod rimskom vlau poluotok postaje poznat kaoHispania. Stanovnici dolaze u kontakt s rimskim trgovcima, vojnicima te dravnim slubenicima i na taj nain uelatinski. Kako se klasini latinski, jezik obrazovanih, u cijelom rimskom carstvu poinje mijeati s jezikom starosjedilaca - u ovom sluaju,Kelta,IberateKartaana- nastaje novi jezik nazvan puki latinski (lat. latin vulgar) koji koristi osnovni model klasinog latinskog, ali se i dalje poprilino slui rijeima starosjedilakih jezika.Arapski utjecaj[uredi VE|uredi]Latinski ostaje jezik uprave i kulture i nakon provaleVizigotau V st., plemena s istoka dananje Njemake sve do 711 g. kadaArapi, t.j.Maurisa sjevera Afrike (u panjolskoj poznati kao"los Moros") osvajaju skoro cijelo podruje poluotoka, osim dijela dananjeGalicijeiAsturije. Tako searapski jezik, t.j. mozarapski dijalekt i kultura poinje govoriti u islamskoj Hispaniji ( arap.Al Andaluz), dok na kranskom sjeveru puki latinski ostaje i dalje narodnim jezikom, kojeg Arapi nazivaju "lisan al ayam", u prijevodu, strani jezik. Arapski je nakon latinskog imao najvei utjecaj na razvoj panjolskog jezika. Rauna se da u modernom panjolskom, otprilike, etiri tisue rijei ima korijen u arapskom jeziku.Kranska kraljevstva sa sjevera godine1492dolaze do potpune vojne i politike kontrole nad cijelim podrujem poluotoka, zauzimanjem posljednjeg grada u arapskom posjedu,Granade. Nakon toga dolazi do naseljavanja kranskog stanovnitva te se puki latinski vraa kao dominantan jezik.Standardizacija jezika[uredi VE|uredi]Prva etapastardardiziranogpanjolskog jezika baziranog nakastiljskom dijalektupoinje1200.g. kada kralj Kastilje i LeonaAlfons X. Mudri, poznat i kao kralj erudit (lat. uenjak), daje zadatak jezikoslovcima sa svoga dvora da preveduBiblijute djela iz astronomije, povijesti i prava.Drugi znaajniji trenutak u razvoju jezika koji se pretvara uknjievni, dogodilo se povijesne1492., godine koja je oznaila panjolsku povijest kakoKolumbovimotkriem Amerike i preuzimanjemGranade, to je ve ranije navedeno, tako i izdavanjem prve kastiljske gramatike kojoj je bio autorElio Antonio de Nebrija, humanista sa sveuilita uSalamanci, koji je bio i autor hispano - latinskog rjenika sadranog u dva sveska, naziva "Vocabularium".Zemljopisna rasprostranjenost[uredi VE|uredi]Dok se na svjetskoj listi jezika koji se najvie govore nalazi na treem ili etvrtom mjestu (ovisno o izvorima), dotle se na listi najvanijih jezika panjolski jezik nalazi na drugom mjestu, odmah poslije engleskog, s gotovo 400 milijuna izvornih govornika.

Iako je panjolski jezik najraspostranjeniji u Latinskoj Americi, on je zastupljen na svim kontinentima: Amerika: Slubeni je u Argentini, Boliviji, Republici ile, Kolombiji, Kostarici, na Kubi, Ekvadoru, El Salvadoru, Gvatemali, Hondurasu, Meksiku, Nikaragvi, saveznoj dravi New Meksiko (SAD), Panami, Paragvaju, Peruu, u Portoriku (SAD), Dominikanskoj Republici , Urugvaju i Venezueli, ali prisutnost panjolskog jezika je takoer vana i u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Nizozemskim Antilima, Belizeu, Trinidad i Tobagu i nekim malenim podrujima Brazila, Kanade i Haitija. Afrika:Kanarski otoci,Ceuta,Melilla, i neka podruja Maroka; slubeni je u Ekvatorkoj Gvineji i Zapadnoj Sahari. Od11. listopada2001.panjolski jezik je jedan od slubenih jezikaAfrike Unije, zajedno saarapskim,francuskim,engleskim,portugalskimisvahili. Antartik: Argentina, ile, panjolska i Peru su ustanovili baze na tom dijelu svijeta Europa: slubeni je u panjolskoj, a takoer se govori u Andori i Gibraltaru. Jezgre iseljenika su takoer u Njemakoj, Francuskoj, Italiji, ekoj Republici i vicarskoj. Jedan je od slubenih jezika Europske unije Australija: sedmi je jezik koji se najvie govori (cca. 97.000 prema popisu iz 2001), u velikoj veini su to iseljenici sa panjolskog govornog podruja Azija: malobrojni iseljenici u Saudijskoj Arabiji, manjina na Filipinima (2.658 prema popisu iz1990.), Izrael (100.000 do 160.000), neto iseljenika u Japanu, Kuvajtu i Turskoj (20.000-30.000).Oceanija: Sveukupno oko 3.000 govornika na Rapanui (Uskrnji Otoci(ile)). Na Guamu i Marijanskim otocima panjolski jezik je izumro te se nalazi u nekim pojavnim oblicima lokalnih jezikapanjolski jezik(ISO 639-3:spa; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta. panjolskim govori 328.518.000 ljudi. Najvei broj ivi u sljedeim zemljama:panjolska, matina drava (28.200.000; 1986); nadaljeMeksiko86.200.000; 1995);Kolumbija34.000.000; 1995);Argentina(33.000.000; 1995);SAD28.100.000; 2000 popis);Venezuela21,500,000; 1995);Peru20.000.000; 1995);ile(13.800.000; 1995);Kuba10.000.000; 1995);Ekvador9.500.000; 1995);Dominikanska Republika(6.890.000; 1995); Salvador 5.900.000; 1995);Honduras5.600.000; 1996); Nikaragva (4.350.000; 1995);Bolivija(3.480.000; 1995);Portoriko(3.440.000; 1996);Urugvaj3.000.000; 1995);Kostarika3.300.000; 1995);Panama2.100.000; 1995)[1]Zbog raslojenosti na razliitenacionalnestandardne varijante panjolski jezik se usociolingvisticiklasificira kaopolicentrini standardni jezik, poput skoro svih drugih veihindoeuropskih jezika.panjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika, uu podskupinu kastiljskih jezika. Najraireniji je jezik na svijetu poslijekineskog.Takav kakvog ga poznajemo danas, mjeavina je jezika, nastala kroz stoljea, pod utjecajem osvajaa: Rimljana, Gota i Arapa.Naziva se takoer i kastiljski (panj.Castellano), posebno uJunoj Americii u dvojezinim zonama upanjolskojije ime duguje svom porijeklu lingvistike raznolikosti panjolske regijeKastilje.Sadraj[sakrij] 1Klasifikacija 2Kratak pregled panjolske fonetike 3Povijest 3.1Porijeklo 3.2Arapski utjecaj 3.3Standardizacija jezika 4Zemljopisna rasprostranjenost 5panjolski ili kastilski 6Vidi jo 7Izvori 8Vanjske povezniceKlasifikacija[uredi VE|uredi]Indoeuropski jezici>Italiki>Romanska grupa>Romanski jezici>Zapadnoitalski>Podskupina Zapadni>Galo-Iberski>Grupa Iberoromanska>Grupa Iberozapadnih>Podgrupa KastiljskiKratak pregled panjolske fonetike[uredi VE|uredi]SamoglasniciGlas koji se uje Kako se pie[a]= a[u]= u[i]= i, y (osim kad je izmeu samoglasnika)[o]= o[e]= e

Specijalne kombinacijeGlasovi koji se uju Kako se piu[j]= ll, y (prije samoglasnika)[nj]= n s valom (tildom) na sebi[rr]= rr, r (na poetku sloga) -->duplo r[]= chSuglasniciManje-vie isti kao i hrvatski (s time da se h ne ita, te ima i jo neke razlike)Glas koji se uje Kako se pie

[k]= qu, k, c (uvijek osim ispred e & i)[g]= g (uvijek osim ispred e & i)[s]= s[th]= z, c ispred e & i (u dobrom djelu hispanog svijeta se ovo izgovara kao [s])[b] = b, v (izmeu samoglasnika je izgovor meki, b koje pomalo vue na "mjeavinu" naeg b i v)[d]= d (izmeu samoglasnika je sliniji izgovoru engleskog th u the)dupla slova se itaju kao i da je samo jedno napisanoPovijest[uredi VE|uredi]panjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kaoiberski poluotok.Porijeklo[uredi VE|uredi]

Govorna podruja oko 200 g. pr.Kr.[2].Krajem VI st.pr.Kr.,Iberi, prvi stanovnici regije, poinju se mijeati sKeltima, nomadskim i ratnikim plemenima koja se naseljavaju na podrujeGalicijeu VII st.pr.Kr.. Te dvije grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltoiberi i razvijajujezikkoji je jedna vrsta keltskog, ali ipak razjedinjen, ovisno od plemena i podruja gdje se govori. Zbog toga se do dolaskaRimljana, koji zapoinju osvajanje poluotoka218g.pr.Kr., jo uvijek ne moe govoriti o jednoj lingvistikoj formi.Pod rimskom vlau poluotok postaje poznat kaoHispania. Stanovnici dolaze u kontakt s rimskim trgovcima, vojnicima te dravnim slubenicima i na taj nain uelatinski. Kako se klasini latinski, jezik obrazovanih, u cijelom rimskom carstvu poinje mijeati s jezikom starosjedilaca - u ovom sluaju,Kelta,IberateKartaana- nastaje novi jezik nazvan puki latinski (lat. latin vulgar) koji koristi osnovni model klasinog latinskog, ali se i dalje poprilino slui rijeima starosjedilakih jezika.Arapski utjecaj[uredi VE|uredi]Latinski ostaje jezik uprave i kulture i nakon provaleVizigotau V st., plemena s istoka dananje Njemake sve do 711 g. kadaArapi, t.j.Maurisa sjevera Afrike (u panjolskoj poznati kao"los Moros") osvajaju skoro cijelo podruje poluotoka, osim dijela dananjeGalicijeiAsturije. Tako searapski jezik, t.j. mozarapski dijalekt i kultura poinje govoriti u islamskoj Hispaniji ( arap.Al Andaluz), dok na kranskom sjeveru puki latinski ostaje i dalje narodnim jezikom, kojeg Arapi nazivaju "lisan al ayam", u prijevodu, strani jezik. Arapski je nakon latinskog imao najvei utjecaj na razvoj panjolskog jezika. Rauna se da u modernom panjolskom, otprilike, etiri tisue rijei ima korijen u arapskom jeziku.Kranska kraljevstva sa sjevera godine1492dolaze do potpune vojne i politike kontrole nad cijelim podrujem poluotoka, zauzimanjem posljednjeg grada u arapskom posjedu,Granade. Nakon toga dolazi do naseljavanja kranskog stanovnitva te se puki latinski vraa kao dominantan jezik.Standardizacija jezika[uredi VE|uredi]Prva etapastardardiziranogpanjolskog jezika baziranog nakastiljskom dijalektupoinje1200.g. kada kralj Kastilje i LeonaAlfons X. Mudri, poznat i kao kralj erudit (lat. uenjak), daje zadatak jezikoslovcima sa svoga dvora da preveduBiblijute djela iz astronomije, povijesti i prava.Drugi znaajniji trenutak u razvoju jezika koji se pretvara uknjievni, dogodilo se povijesne1492., godine koja je oznaila panjolsku povijest kakoKolumbovimotkriem Amerike i preuzimanjemGranade, to je ve ranije navedeno, tako i izdavanjem prve kastiljske gramatike kojoj je bio autorElio Antonio de Nebrija, humanista sa sveuilita uSalamanci, koji je bio i autor hispano - latinskog rjenika sadranog u dva sveska, naziva "Vocabularium".Zemljopisna rasprostranjenost[uredi VE|uredi]Dok se na svjetskoj listi jezika koji se najvie govore nalazi na treem ili etvrtom mjestu (ovisno o izvorima), dotle se na listi najvanijih jezika panjolski jezik nalazi na drugom mjestu, odmah poslije engleskog, s gotovo 400 milijuna izvornih govornika.

Iako je panjolski jezik najraspostranjeniji u Latinskoj Americi, on je zastupljen na svim kontinentima: Amerika: Slubeni je u Argentini, Boliviji, Republici ile, Kolombiji, Kostarici, na Kubi, Ekvadoru, El Salvadoru, Gvatemali, Hondurasu, Meksiku, Nikaragvi, saveznoj dravi New Meksiko (SAD), Panami, Paragvaju, Peruu, u Portoriku (SAD), Dominikanskoj Republici , Urugvaju i Venezueli, ali prisutnost panjolskog jezika je takoer vana i u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Nizozemskim Antilima, Belizeu, Trinidad i Tobagu i nekim malenim podrujima Brazila, Kanade i Haitija. Afrika:Kanarski otoci,Ceuta,Melilla, i neka podruja Maroka; slubeni je u Ekvatorkoj Gvineji i Zapadnoj Sahari. Od11. listopada2001.panjolski jezik je jedan od slubenih jezikaAfrike Unije, zajedno saarapskim,francuskim,engleskim,portugalskimisvahili. Antartik: Argentina, ile, panjolska i Peru su ustanovili baze na tom dijelu svijeta Europa: slubeni je u panjolskoj, a takoer se govori u Andori i Gibraltaru. Jezgre iseljenika su takoer u Njemakoj, Francuskoj, Italiji, ekoj Republici i vicarskoj. Jedan je od slubenih jezika Europske unije Australija: sedmi je jezik koji se najvie govori (cca. 97.000 prema popisu iz 2001), u velikoj veini su to iseljenici sa panjolskog govornog podruja Azija: malobrojni iseljenici u Saudijskoj Arabiji, manjina na Filipinima (2.658 prema popisu iz1990.), Izrael (100.000 do 160.000), neto iseljenika u Japanu, Kuvajtu i Turskoj (20.000-30.000). Oceanija: Sveukupno oko 3.000 govornika na Rapanui (Uskrnji Otoci(ile)). Na Guamu i Marijanskim otocima panjolski jezik je izumro te se nalazi u nekim pojavnim oblicima lokalnih jezika