sport pi{e: milutin [o{ki} - serbian mirror · jedini srpski sportski brend, pa ih zato treba...
TRANSCRIPT
Jun 2009. 21
S P O R T
S
portsko dru{tvo Partizan verovatno je
najbrojnija sporstka porodica ne
samo u Srbiji ve} na burnom i
brdovitom Balkanu, Evropi i u svetu.
Ova porodica broji vi{e od 24
sportske sekcije sa nekoliko hiljada
sportista. ^lanovi porodice Partizan osvajali
su veliki broj balkanskih, evropskih, svet-
skih i olimpijskih medalja i prvenstava.
One doma}e ne}emo brojati jer ih ima
mnogo.
Partizan je sa Crvenom Zvezdom
jedini srpski sportski brend, pa ih zato treba
zakonom za{tititi od urokljivih o~iju, crnih
misli i ideja, naor~ito u ovom ekonomskom
kriznom vremenu. Nema se ni vremena ni
prostora da nabrajamo sve sportske veli~ine
koje je ovo dru{tvo iznedrilo. Ipak moramo
pomenuti imena Vlade Divca, Zorana
Jankovi}a, Novaka \okovi}a, Galeta
Mu{katirovi}a i Ane Ivanovi} koja i dan
danas svi na planeti koji sport vole, pamte
po ostvarenim rezultatima i uspesima. Nije
namera da prevr}emo po istoriji ovog
dru{tva i njegovih klubova, ve} `elimo da
pomenemo uspehe koje su u ovoj
takmi~arskoj godini postigli: fudbaleri,
ko{arka{i, vaterpolisti, rukometa{i i mnogi
drugi klubovi i pojedinci Partizana.
Crno bela porodica na radost i
sre}u svojih vernih „Grobara” kako oni
sami sebe zovu osvojila je prvenstvo na
zemlji (fudbal) u vazduhu (ko{arka) i u
vodi (vaterpolo).
Za mnoge }e biti ~udno za{to
ovom komentaru dajemo zna~aj navija~ima
(GROBARIMA). Mora se priznati da su
oni bez konkurencije bili na svakom me~u
svojih ljubimaca uvek najbolji igra~i.
Bodrili su svoje favorite kada je
bilo najte`e i najpotrebnije i to i po suncu
i po ki{i, po blatu i po suvom, gde god su
mogli da stignu, a stizali su svuda.
Mnogo puta su preterivali, a neki
put i na{kodili svojim ljubimcima. Ipak
danas u ovom velikom slavlju hri{}anski je
oprostiti sve njihove nesta{luke. Zato da
krenemo redom.
Fudbal:
Osvajanjem DUPLE KRUNE,
PRVENSTVA I KUPA po drugi put za
redom, fudbaleri Partizana ostvarili su
istorijski podvig i tako postali ponos
kluba. Za dve takmi~arske sezone osvojiti
~etiri trofeja, dve titule i dva nacionalna
kupa je uspeh za divljenje, pogotovo kada
se zna kakve su generacije igra~a i timo-
va gazile zeleni tepih u Humskoj i u
poslednjih {est decenija, a takav uspeh
nisu ostvarile. Ukupno, fudbaleri ovoga
kluba su osvojili 21 titulu i 11 nacional-
nih Kupova. Bili su pobednici Kupa
Srednje Evrope, vice {ampioni Evropskog
klupskog takmi~enja, Kupa {ampiona i
pobednici vi{e me|unarodnih turnira.
Veliki broj ~lanova FK Partizan nose}i
dr`avni dres i grb postali su Olimpijski
pobednici, vice {ampioni Evrope, bili
~etvrti na prvenstvu sveta u fudbalu.
Zaista bez preterivanja postigli su uspeh
za ponos i kluba i dr`ave.
Ko{arka:
Basket ~eta Partizana koju predvo-
di izuzetni trener Du{ko Vujo{evi} u ovogo-
di{njoj majstorici savladao je svoga ve~itog i
veoma kvalitetnog rivala Crvenu Zvezdu sa
73 – 61 i po osmi put za redom osvojila
prvenstvo Srbije, i to posle veoma naporne
sezone i blistavih rezultata na Evropskoj bas-
ket sceni, i tako po {esnaesti put postala
najbolja ekipa Srbije. Sjajno, zar ne?
Vaterpolo:
Vaterpolisti su pri~a za sebe. Oni
su ponos i najbolji klub familije crno
belih. Postignuti rezultati kroz istoriju
Vaterpolo kluba su za divljenje, a imena
igra~a koji su za njega nastupali za nezab-
orav. I ovoga puta imena ne}emo nabrajati
jer ih ima mnogo.
Osvojena ovogodi{nja titula bila
je {etnja u vodi, prosto zato {to ova ekipa
nema, niti je ikada imala dostojnog pro-
tivnika u dr`avi Srbiji.
Na`alost ove godine nije osvojena
`eljena titula Evropskog prvaka, ali za to
ima vremena, u Partizanovom Vaterpolo
klubu ima kvalitetnih igra~a kao pe~urki
posle ki{e.
Ima jo{ dosta klubova i pojedi-
naca u Partizanovoj porodici koje treba
pomenuti, ali mnoga prvenstva se jo{ igra-
ju pa se mora sa~ekati. U ovoj drugoj
grupi klubova su Partizanovi rukometa{i
koji su samo na korak od `eljene titule.
Jo{ samo jedna utakmica. Jo{ samo jedan
bod do istorijskog podviga. Dugo
rukometa{i ovoga kluba nisu bili prvaci
dr`ave. Sada je kucnuo ~as, treba ga isko-
ristiti. Sve je dakle u rukama i glavama
rukometa{a.
Na kraju pisac ovoga ~lanka priz-
naje da nije siguran koji dezen i boje
dominiraju evropskim i svetskim pistama.
[ta se danas nosi na ulicama svetskih mod-
nih prestonica: Pariza, Londona, Rima,
Milana i Njujorka. Ali sa sigurno{}u zna da
u zemlji Srbiji dominira ove godine Crno
Bela boja, i da je crno i belo uvek priklad-
no za no{enje.
Mi, iz redakcije srpskih novina
„Ogledalo” iz ^ikaga ~estitamo fudbaleri-
ma, ko{arka{ima i vaterpolistima Partizana
osvajanje ovogodi{njih titula i `elimo im i
ubudu}e mnogo uspeha.
DANI SRE]E U HUMSKOJ
P i { e : M i l u t i n [ o { k i }
Fudbaleri i ko{arka{i Partizana na zajedni~koj proslavi
titule posle utakmice sa Crvenom Zvezdom u Pioniru
P O S T E K O L O G I J A
22 Jun 2009.
Otkako su po~ele ove vru}ine,
svakog jutra, dok na terasi ~ekam izlazak
sunca, zalivam cve}e, a to vam je, Srbi
moji, veliko `ensko ume}e koje nau~i{ od
majke, od babe, ako si pametan. Ho}u reci,
od `ena nau~i{ sa cve}em da razgovara{. I,
da vidi{, bajo, nekako mi lak{e da se
ispovedam cve}u nego nekom ljudskom
bi}u, mu{karcu, pogotovo. Jer, cve}e nema
zle misli, zadnje namere, a nije ni
zlopamtilo; {to god mu, danas, ka`e{ ve}
sutra je zaboravilo!
Ispovedam se, tako, u nedelju,
jednom `utom turskom karanfilu.
Rezimiram pred njim ~itav moj `ivot,
`ivotnu karijeru... Turski karanfil me,
pa`ljivo, slu{a, dirnut je, vidim, mojom
sudbinom, pa }e, ovako, da me te{i:
„Zaista, niko ti, bre, ni{ta u `ivotu nije
pomogao te je mnogo i ovo {to si postigao!
Ni ro|eni otac te nije pogurao onda kad je
mogao! Bar da si imao nekog mo}nog
tasta! Jer, gledaj, brale, [utanovca! Od
julovca i Kundakovog telohranitelja postade
ministar vojske koji sa D`ozefom
Bajdenom, ba{ kao Boki, u ~etiri oka raz-
govara! Eto, to ti je, bajo, kad ima{
mo}nog tasta. Jer, kad Miroslav Ili} zape-
va, baci u sevdah i Bajdena, a i reforma
vojske onda klizi kao po loju i dostigne
snagu i mo} belopalana~kog lova~kog
dru{tva!”
I samo {to je `uti turski karanfil
svoju besedu, iz vise}e `ardinjere, zavr{io,
kad, u razgovor se, iz saksije, upli}e
prpo{ni bosiljak, sve`e rascvetan: „Lako je
svaliti sve na [utanovca, ali, bra}o iz
`ardinjere, sa pogledom na FK “Obili}”,
propast srpske vojske po~ela je jo{ od
Kara|or|a! Ta mason~ina je srpskim
ustanicima sekao per~ine i brijao brade,
{atro, da ih Turci u gu{anju, u borbi prsa
u prsa, ne bi za per~ine hvatali i lak{e
klali. A kad srpskom svetom ratniku
odse~e{ per~in i obrije{ bradu, da li je to,
uop{te, i dalje Srbin!? Kad paunu odse~e{
rep, a orlu krila, nije li to samo jedna
kukavna sme{na `ivotinja? Tako je i ovo,
{to zovemo vojskom [utanovca, samo
jedna velika sprda~ina!”
Na ovu o{tru repliku prpo{nog
bosiljka, u razgovor se udene i jedna
ljubi~asta ciklama: „Izvinite {to se i ja, cik-
lama, ho}u re}i, jedna dama upli}em u
mu{ke, vojne rasprave.
Ali, dozvolite, ne mo`e se
sve svaliti i na Karadorda!
Ako }emo po{teno, koliko
se se}am, prvi je
Aleksandar Makedonski
sekao Srbima per~ine i
brijao brade...”
Tu turski karan-
fil, ljutito, replicira:
„Pobogu, gospo|o cik-
lamo, vajna damo!
Aleksandar je samo svoje
falangiste u{trojio, ho}u
re}i, obrijao i na kratko
o{i{ao. I falanga jeste bila
elitna jedinica o kakvoj
[utanovac mo`e samo da
sanja. Ali, Aleksandru je glav-
na uzdanica, ipak, bila trka~ka
konjica o kojoj i Da~i} ma{ta.
I Tra~ani, najlju~e srpsko
pleme, nisu pristali da seku
per~ine i briju brade i pretili
su Aleksandru da }e iz nje-
gove vojske istupiti.”
Nego, u ove mu{ke
teme, ule}e, iznebuha, jo{
jedna roze, pink dama, jedna
umi{ljena mu{katla, koja,
povazdan, o~ijuka sa nekim iz
CZ-a. I, pazi, bajo, {ta ce cik-
lama, lucidno, da primeti:
„Oprostite {to se me{am, ja, neobra-
zovana pink mu{katla. Ali, nisam,
ba{, sigurna da je Aleksandar i
sebi odsekao per~in! Ne
podle`ite gr~kim slikarima i
vajarima koji su
Aleksandra bez per~ina i
brade prikazivali, jer,
hteli su, tako, da ga hel-
enizuju, POGR^E! Hteli
su skroz da mu promene
li~ni opis, i, bojim se, da }e,
uskoro, i [utanovcu li~ni opis
promeniti, toliko da ga ne}emo,
uop{te, prepoznati! Vide}ete, za koji
mesec, li~i}e na Maknamaru koji je s
ameri~kom vojskom ratovao po Vijetnamu,
s tim {to ce [utanovac na sasvim drugu
stranu.”
Ovde se iz saksije javlja lepi jova:
„Podr`avam gospo|icu mu{katlu. Smatram,
tako|e, da Aleksandar
sebi per~in nije odrezao,
jer, bez per~ina bi kao kus
petli} bio i ne bi stigao ni
do Dunava, a kamoli do
Ganga i Ka{mira. Sa
per~inom su ga i u Indiji
zapamtili, pa tako mladi
Buda, to jest, Isidarta sedi
u lotosu sa umotanim
per~inom na temenu. Taj
prelepi mladi} nije niko
drugi nego Aleksandar.
Jer, dok se on nije pojavio
u Indiji, Budu su pred-
stavljali u obliku – slona!?
E, sad, ovo sa [utanovcem
kako }e da se zavr{i, bog }e
ga znati! Mo`da }e, umesto
Bokija, [utanovac {ef dr`ave
postati!”
Slu{a sve ovo Jung
sa {amlice i divi se razgov-
oru cve}a, rasprava, bato, na
visini kao da se vodi u
Akademiji. Nego, Junga
opseda mo} tazbine pa,
ovako, razgovor zapo~inje:
„Moj tast je, kao {to zna{,
bio gospodin [afhauzen,
~uveni proizvo|a~ {vaj-
carskih satova. Bez njegove,
pre svega, finansijske
pomo}i, ne znam da li bih
mogao lagodno da se bavim
naukom i, najzad, da li bih
imao ove nau~ne rezultate.
Moje studije bile bi trice i
ku~ine. Kad si mlad
treba ti neko da te
gurne, kao {to je
Miroslav Ili}, slavuj
iz Mr~ajevaca
pogurao svog
guzatog zeta.”
Onda se moj guru
ostrvi na mene: „A i ti! Ko ti
je kriv?! Tast je, koliko znam,
mogao da ti bude jedan narodni heroj, a
i neko iz ~ete dedinjskih generala, pa dva,
tri ministra. Pola Dedinja je htelo da te ima
za zeta! Tast je, bre, mogao da ti bude i
Titov poslednji {ef kabineta! A ti, {ta si
uradio!? O`enio si }erku jednog vrsnog
zrenjaninskog {umarskog in`enjera, ali
informbirovca! A sada, pod stare dane,
~ezne{ za slavom ministra [utanovca!”
Ovde Jung napravi pauzu, povu~e
dim iz srebrne patarenske lule, pa zagledan
u prozore CZ-a, nastavi: „I, ba{, me intere-
suje ovaj mali, ovaj Vladimir Petrovi} {to
je postao ambasador u Va{ingtonu, ko li
mu je tast? Da li Cune Gojkovi}, Tozovac?
Ili, mo`da, Keba? “
Tu Jungu ka`em da sam imao
boljeg kandidata za mesto ambasadora u
Va{ingtonu. „Ko je taj!?” radoznalo }e
Jung. Ka`em: Moj ispisnik, Kant! „Jel ti to
mene zeki{?” ljutnu se moj guru iz [vice.
Ne zekim nego ozbiljno mislim.
Milovan Bo`inovi}, zvani Kant. Tako smo
ga u Kapetan Mi{inom zdanju zvali jer je
diplomirao na Kantu, a kasnije i doktorirao.
Uostalom, bio je i ambasador u Bonu, i,
trenutno je, ~ujem, tre}i ~ovek u min-
istarstvu kod Vuka Jeremi}a.
Ovde se Jung duboko zamisli,
povu~e tri duga~ka dima kao da Cemi u
CZ {alje neke tajne, dimne signale, a onda,
gotovo, {ap~u}i re~e: „Pa, hajde, nekako da
poguramo tog tvog Kanta za ambasadora u
Va{ingtonu.”
Ne vredi, ka`em. „[tooo!?” isko-
laci se [vajcarac.
Pa...tata mu je bio paor iz
Surduka, nema ni nekog tasta. A, brate, ne
zna ni sanskrit!
A onda se, gle, od Zvezdarske
{ume pojavi SUNCE! Ah, suna{ce moje,
moja tazbino nebeska! I, mo`da, postoje svi
ti grdni bogovi. Biblijski i arijevski. Mo`da
postoji i Svevi{nji, ali ni on se od
Nepobedivog Sunca ne vidi.
Uve~e, kod Be}kovi}ke, gledam
[utanovca, a on eufori~an, eufori~an. Kao
da je uhvatio boga za bradu {to je sa
Bajdenom razgovarao u ~etiri oka. A tom
Bajdenu, koliko slede}eg prole}a, ne}emo
se se}ati ni imena.
I onda, tu`an, bez mo}nog tasta,
pojedem soma od dve kile i zalijem ga,
prvo, belim vinom iz fru{kogorskog
[uljma, a onda ga udavim crnim Nikolinim
vinom iz Kleka. U snu mi se javlja moja
Crna iz Vr~ina: „Ne kukaj za mo}nom
tazbinom! Eto, ja, nikada svog tasta nisam
ni videla, a grdnu sam decu sama izrodila,
i, smatram da sam u `ivotu uspela.”
MO] TAZBINE
Dragan Jovanovi}
Bilo kuda
~itajte nas
svuda!
Novine
Ogledalo.
NAJNOVIJI ROMAN
DRAGANA JOVANOVI]A
“BEZBO@NIK”
MO@ETE NARU^ITI
TELEFONOM U REDAKCIJI
OGLEDALA 7 7 3 . 7 4 4 . 0 3 7 3
I L I N A E M A I L
M A R I N K O V I C Z O R A N @ YA H O O . C O M
c e n a 6 0 0 d i n i l i 9 . 0 0 $
(ili; ako je jo{
Kara|or|e srpskim
ustanicima per~ine
isekao, i, tako
reformu vojske
nesre}no
zapo~eo, mo`emo
li onda sve da
svalimo na ministra
vojnog Dragana
[utanovca? )
Jun 2009. 23
Z A K O N
O
baveznim penzijskim i invalidskim
osiguranjem obuhva}eni su dr`avl-
jani Republike Srbije zaposleni u
inostranstvu, ako za to vreme nisu
obavezno osigurani kod stranog nosioca
osiguranja, ili ako prava iz penzijskog i
invalidskog osiguranja, po propisima te
dr`ave, ne mogu ostvariti ili koristiti van te
dr`ave. Pravo na obavezno penzijsko i
invalidsko osiguranje dr`avljana Republike
Srbije po osnovu zaposlenja u inostranstvu
uredjeno je odbedbom iz cylana 11. stav 1.
tacyka 7) Zakona o penzijskom i invalid-
skom osiguranju (“Slu`beni glasnik RS”,
br. 5/09)
KRUG OSIGURANIKA – lica
koja mogu biti obuhva}ena penzijskim i
invalidskim osiguranjem po osnovu
zaposlenja u inostranstvu.
Pravo na penzijsko i invalidsko
osiguranje po osnovu zaposlenja u inos-
transtvu pripada dr`avljanima Republike
Srbije. To se pre svega odnosi na lica
zaposlena u inostranstvu u dr`avama u koji-
ma nije uvedeno penzijsko i invalidsko
osiguranje ili nije uvedeno obavezno penzi-
jsko i invalidsko osiguranje. Ovo osiguran-
je mo`e da se obezbedi i po osnovu
zaposlenja dr`avljana Republike Srbije u
dr`ava ma u kojima je uredjeno i obavezno
penzijsko i invalidsko osiguranje, ali prava
iz penzijskog i i invalidskog osiguranja ne
mogu da se ostvare ili koriste ven teritorije
te dr`ave.
Takav je primer zaposlenja
dr`avljana Republike Srbije u svojstvu
lekara a obuhva}eni su tzv. “stale{kim
osiguranjem”. Ova kategorija osiguranika
prava iz penzijskog i invalidskog osiguran-
ja mogu da ostvare i da koriste u SR
Nema~koj, a ne u Republici Srbiji. Zbog
toga se istima obezbedjuje penzijskio i
invalidsko osiguranje u Republici Srbiji.
Sli~na je i situacija u pogledu prava iz pen-
zijskog i invalidskog osiguranja u odnosu
zaposlenja dr`avljana Republike Srbije u
dr`avama sa kojima Republika Srbija nije
zaklju~ila Sporazum o socijalnom osiguran-
ju, a to su uglavnom prekomorske dr`ave i
mali broj dr`ave Evrope.
OBVEZNIK DOPRINOSA
ZA PENZIJSKO
I INVALIDSKO OSIGURANjE
Obveznici doprinosa za penzijsko
i invalidsko osiguranje su dr`avljani
Republike Srbije zaposleni u inotranstvu.
Dr`avljani Republike Srbije zaposleni u
inostranstvu sami i upla}uju doprinose za
penzijsko i invalidsko osiguranje, a ne kako
je to predvidjeno za zaposlene da polovina
doprinosa pada na teret poslodavca, a
polovina doprinosa na teret zaposlenog.
Pitanje obveznika doprinosa za pla}anje
doprinosa za penzijsko i invalidsko osigu-
ranje uredjeno je odrebama iz ~lana 7. stav
1. ta~ka 13) Zakona o doprinosima za soci-
jalno osiguranje (“Slu`beni glasnik RS”, br.
84/04 i 62/06).
OSNOVICE DOPRINOSA ZA
PENZIJSKO I INVALIDSKO
OSIGURANjE
Pitanje osnovice doprinosa za
doma}e dr`avljane zaposlene u inostranstvu
uredjeno je odredbom iz ~lana 30. Zakona o
doprinosima za socijalno osiguranje. U skladu
sa citiranom odredbom navedenog Zakona, za
doma}e dr`avljane zaposlene u inostranstvu
osnovica doprinosa je prose~na mese~na zara-
da u Republici Srbiji ispla}ena u ~etvrtom
kvartalu prethodne godine i utvrdjuje se
svake godine podzakonskim aktom.
Podzakonski akt o osnovici doprinosa za
doma]e dr`avljane zaposlene u inostranstvu
je podatak o visini prose~ne mese~ne zarade
za zaposlene ispla}ene u inostranstvu u ~etvr-
tom kvartalu 2008. godine (“Slu`beni glasnik
RS”, br.6 od 21.01.2009. godine ) i iznosi
49.565,00 dinara.
Prema tome za doma]e dr`avl-
jane zaposlene u inostranstvu osnovica
doprinosa za pla}anje doprinosa za socijal-
no osiguranje za celu kalendarsku 2009.
godine predstavlja iznos od 49.565,00
dinara. Iznos od 49.565,00 dinara uzima se
kao osnovica osiguranja u postupku utvrd-
jivanja visine penzije (starosne, invalidske
ili porodi~ne).
STOPA DOPRINOSA ZA
PENZIJSKO I INVALIDSKO
OSIGRANJE
Na osnovu odredbe iz ~lana 44.
ta~ka 1. Zakona o doprinosima za
obavezno socijalno osiguranje Republike
Srbije iz 2004. godine stopa doprinosa za
obavezno penzijsko i socijalno osiguranje
iznosi 22 %. Preme tome doprinos za pen-
zijsko i invalidsko osiguranje za doma]e
dr`avljane zaposlene u inostranstvu
obra~unava se na slede}i na~in:
49.565.,00 dinara y 22% iznosi
10.904,30 dinara.
Doprinos za penzijsko i invalidsko
osiguranje za doma]e dr`avljane zaposlene
u inostranstvu tokom cele kalendarske
2009. godine iznosi za svaki mesec pojed-
ina~no 10.904,30 dinara.
Na osnovu odredbe iz ~lana 2.
Zakona o doprinosima za penzijsko i
invalidsko osiguranje RS iz 2004. godine,
doprinosima se obazbedjuju prava iz soci-
jalnog osiguranja i to :
1. penzijsko i invalidsko osiguranje;
2. zdravstveno osiguranje;
3. osiguranje za slu~aj neza-
poslenosti.
Prema tome, iznosu doprinosa za
penzijsko i invalidsako osiguranje treba
dodati i doprinos za zdravstveno osiguran-
je i doprinos za osiguranje za slu~aj neza-
poslenosti.
Organ nadle`an za regulisanje i
ostvarivanje napred navedenih prava je
Republi~ki fond za penzijsko i invalidsko
osiguranje Srbije,
Beograd, Dr Aleksandra Kosti}a 9
Tel..011/2645-022
Ambasada Republike Srbije
2134 Kalorama Road N.W.
Washington, D.C. 20008
tel: (202) 332 0333
fax: (202) 332 3933
e-mail: [email protected]
www.serbiaembusa.org
PENZIJSKO INVALIDSKO OSIGRANJE
Penzijsko i invalidsko osiguranje za zaposlene u inostranstvu ako nisu obavezno osigurani kod stranog nosioca osiguranja
VA@NO OBAVE[TENJE
Generalni konzulat Republike Srbije u
^ikagu koristi ovu priliku da obavesti
sve gra|ane Republike Srbije da }e
po~etkom juna otpo~elo sa prijemom
zahteva za izdavanje novih (biometri-
jskih) paso{a Republike Srbije. Ta~an
datum bi}e vrlo brzo saop{ten.
Gra|ani koji to `ele, mogu podneti
zahtev za izdavanje novog paso{a
isklju~ivo li~nim dolaskom u Generalni
konzulat i obavezno u terminu koji je
prethodno zakazan. Li~ni dolazak }e biti
potreban za sve gradjane, pa i malolet-
nu decu i bebe, jer prema zakonu nije
predvi|ena mogu}nost upisa dece u
paso{ roditelja.
Dokumentacija koja }e biti potrebna da
se prilo`i uz zahtev za izdavanje bio-
metrijskog paso{a je slede}a:
Original uverenja o dr`avljanstvu R.
Srbije, ne starije od godinu dana (na
uvid)
Original izvoda iz mati~ne knjige rod-
jenih izdatog od strane organa R. Srbije,
ne stariji od godinu dana (na uvid)
Dokument kojim se potvr|uje identitet
osobe kao {to su plavi paso{, li~na karta
ili voza~ka dozvola (na uvid)
Konzularna taksa za izdavanje novog
paso{a iznosi 95 dolara i pla}a se na licu
mesta u gotovom ili putem money
ordera.
Lica koja podnesu zahtev za izdavanje
paso{a moraju takodje li~no da dodju u
Generalni konzulat da preuzmu paso{
po{to od strane Generalnog konzulata
dobiju obave{tenje da je isti stigao i da
je spreman za uru~enje. Zakonski rok za
re{avanje zahteva za izdavanje novog
paso{a je dva meseca.
Ovom prilikom Generalni konzulat
obave{tava i da ne}e biti u mogu}nosti
da prima zahteve za izdavanje paso{a
sede}ih kategorija lica:
za decu koja su se rodila u inostranstvu
i za koje nije ura|ena prijava ro|enja
kod nadle`nih organa u R. Srbiji, dok se
ta prijava ne obavi i pribave odgovara-
ju}a dokumenta;
koja zaklju~e brak pred inostranim
organima i obrate se sa zahtevom za
izdavanje paso{a radi promene prezi-
mena (ova lica moraju prethodno da
pitanje promene prezimena reguli{u
kod nadle`nih organa u R. Srbiji)
Generalni konzulat }e ovim licima, kao i
licima kojima je iz opravdanih razloga
hitno potreban paso{ R. Srbije, biti u
mogu}nosti da izdaje putni list ili paso{
na starom obrascu (plavi paso{ SR
Jugoslavije).
Molimo da za bli`e informacije o prijemu
zahteva za izdavanje novih paso{a, kao i
ta~nom datumu otpo~injanja rada na pri-
jemu zahteva posetite na{ veb sajt:
www.scgchicago.org
Generalni Konzulat Srbije ^ikago
201 E. Ohio Street,
Suite 200 Chicago, IL, 60611
Telefon: 312.670.6707
Fax: 312.670.6787
Paso{ki poslovi: lokal 101
Ostali poslovi: lokal 104
www.scgchicago.org
GENERALNI KONZULAT BIH
737 N. Michigan Ave.
Suite 820,
Chicago, IL 60611
Tel 312.951.1245. Fax 312.951.1043
24 Jun 2009.
N U M E R O L O G I J A
Pripremila: Vesna S. Tomas
K A L D E J S K A N U M E R O L O G I J A
Pored datuma ro|enja i imena i
prezimena za numerologiju veliki zna~aj
imaju i ostali brojevi koji se prepli}u
kroz na{e `ivote. Svaki broj predstavlja
neki simbol i duhovne ideje koje
odre|uju na{ `ivotni put. Tako da i nije
svejedno koji je broj ku}e ili zgrade u
kojoj stanujemo. Ovaj broj ako ga pravil-
no protuma~imo mo`e nam pomo}i da
re{imo mnoge dileme u vezi na{e
porodice i na{eg prosperiteta uop{te.
Numerolo{ki broj na{e ku}e ili
stana izra~unavamo tako {to ga svodimo na
brojeve od 1 do 9. Naprimer:
Ako `ivimo u
ku}i broj 142, ovaj
broj obra|ujemo na
slede}i na~in:
(142 = 1 + 4
+ 2 = 7) [to zna~i da
trebamo da se
prona|emo u zna~enju
ku}nog broja pod bro-
jem 7. Za osobe koje
`ive u zgradi gde postoji
broj ulaza i broj stana uzi-
maju se sva tri broja za
analizu, me|usobno se
saberu i svedu se na jedno-
cifreni broj u nizu od 1 do
9.
Na primer:
Ako va{a zgrada nosi broj 18, a
`ivite u 2. ulazu u stanu broj 4, va{
numerolo{ki ku}ni broj }e biti 6
(18+2+4=24=2+4=6).
ZNA^ENJA
KU]NOG BROJA
1 – novi po~etak, ambicija, kom-
pleksnost.
Ovaj broj ku}e donosi svome
vlasniku motivaciju, vo|stvo, i nezavisnost.
Pogodan je kako za samce tako i za kom-
pletnu porodicu. Privatnici koji stanuju u
ovom broju ima}e veoma uspe{nu poslovnu
karijeru. Broj 1 ne voli lenje ljude koji su
skloni dokolici i porocima, ve} se pre-
poru~uje svima koji su radni, vredni i `eljni
uspeha u `ivotu.
Ku}a sa brojem 1 treba da ima
vesele i jake boje, bez mnogo name{taja i
te{kih zavesa na prozorima. Biljke i akvar-
ijumi se toplo preporu~uju u ovakvim pros-
torima.
2 – ravnote`a i polarnost
Ku}a u broju 2 preporu~uje se
mladim osobama i sve`e ven~anim parovi-
ma. Podsti~e na romanti~nost, ne`nost i
ose}ajnost. Znamo da broj 2 uti~e na
miroljubivost i dru`enje, pa }e osobama
koje stanuju u ovoj ku}i doneti razumevan-
je, toleranciju i dobro slaganje. Ne pre-
poru~uje se egocentricima i ljudima koji
nisu skloni sama~kom `ivotu, jer bi se
mogli ose}ati depresivno s obzirom da broj
2 zra~i energijom za dru`enje.
Ku}a u broju 2 treba bude
okre~ena toplim i ne`nim bojama i
ukra{ena sa mnogo lepih jastuka i deko-
rativnih stazica. Name{taj treba da bude
`enstven i dobro raspore|en unutar
prostora.
3 – postignu}e, ispunjenje.
Ovaj ku}ni broj je idealan
za umetnike i nekonvencionalne
ljude, jer podsti~e na kreativnost,
fleksibilnost i optimizam. Dobar je
i za samce i za porodicu. U ovoj
ku}i prijatno }e se ose}ati kako
mladi tako i stari ljudi. Broj je
odli~an za umetni~ki atelje, ali
nije ba{ najbolje re{enje za
advokatske kancelarije ili
firme koje se bave
nekretninama ili
finansijskim transakcija-
ma. Tako|e ovaj broj nije dobar
za izrazito religiozne osobe.
U prostoru broja 3 pre-
poru~uju se vedre boje, nekon-
vencinalni stil, unutra{nje deko-
racije u kombinaciji sa modern-
im i stilskim name{tajem.
4 – snaga,
prakti~nost, sklad i har-
monija
Broj 4 je jedan od
najstabilnijih brojeva pa se
preporu~uje osobama koje
su vrlo odgovorne, radne i poseduju
unutra{nju snagu i istrajnost. Pod ovim
krovom mogu da se na|u kako mlade
porodice sa decom, tako i ljudi koji su
opredeljeni za uspe{nu karijeru preko koje
}e ste}i materijalno bogatstvo. Ovaj broj
stanovanja nije pogodan za le`erne i
nekreativne osobe.
Prostor broja 4 treba da bude
okre~en ne`nim bojama u nijansi
zemlje, sa masivnim name{tajem,
antikvitetima, te{kim zavesama i drven-
im podovima.
5 – brak, sloboda, individual-
nost.
Ovaj broj preporu~uje se svima
koji su opredeljeni za slobodu, i nezav-
isnost. Samci koji `ive u ku}i ili stanu
ovoga broja lako pronalaze partnera ali
ga te{ko zadr`avaju. Ovaj broj nije prik-
ladan za odgovorne i pouzdane ljude kao
ni za osobe koje su sklone alkoholu
ili drogi.
Prostor u
ovome broju treba
okre~iti u mnogo boja
i ukrasiti ga sa
name{tajem raznih
stilova. Prozori treba da
budu otkriveni bez
zavesa i te{kih `aluzina.
U ovakvim prostorima
uobi~ajen je i mali nered.
6 – dom, porod-
ica, ljubav
Ovo je najbolji
broj za porodice sa malom
decom i tinejd`erima. U
ovakvom okru`enju naj~e{}e se nalazi jaka
porodi~na veza sa dobrom saradnjom
izme|u roditelja i dece. Ovo je najbolji
broj stanovanja za osobe kojima je potreb-
na ljubav, me|usobna briga i razumevanje.
Tako|e u ovome broju mogu uspe[no radi-
ti slikari, fotografi i ostali umetnici. Broj 6
odgovara svakom `ivotnom stilu i tipu
osobe.
Preporu~uje se da prostor broja 6
bude okre~en u svetle i jasne boje i da se
ukrasi udobnim name{tajem i lepim
neprozirnim zavesama.
7 – introvertnost, introspekcija,
duhovnost
Ovaj broj ku}e je veoma
specifi~an i namenjen
je samcima koji vole
da se bave
duhovno{}u ili
osobama koje
odbacuju klasi~nu
organizaciju rada.
Sedmica tako|e
ima zra~enje na
ljude koji su
okrenuti med-
itaciji i intro-
v e r t n o s t i .
Kada bi sve
crkve i sveti
objekti bili sme{teni
na ovom broju svet bi bio mnogo
lep{i. Ovaj broj stanovanja ne preporu~uje
se osobama koje su neobrazovane i
praznoverne.
Prostor u broju 7 treba okre~iti u
svetle boje, tj. u belu ili ne`no plavu.
Name{taj je najbolje da je skroman i jed-
nostavan. Za ovaj broj stanovanja ne pre-
poru~uje se haos i nered, ve} svaka stvar
treba da bude na svome mestu.
8 – uspeh, bogastvo, prosperitet
Stan sa ovim brojem donosi svo-
joj porodici stabilnost, upornost, ambi-
cioznost i finansijsku dobit. Idealan je za
samce ali i za porodice koje vole da `ive
lagodno i glamurozno. Za ovaj broj se
mo`e re}i da je dobar za osobe koje su
orjentisane karijeri, zaradi i sticanju nekret-
nina. Tako|e ovaj broj donosi i stabilno
zdravlje.
Prostor u ovome broju po`eljno je
okre~iti u zelene i sme|e nijanse. Prozori u
njemu treba da budu veliki, name{taj
glamurozan i sa obaveznim prostranim
dnevnim boravkom koji }e krasiti prelep
kamin.
9 – dopunjavanje, idealizam
Ovaj broj ku}e namenjen je
osobama koje se bave humanitarnim
radom, lekarima, stomatolozima, veterinari-
ma i svima ostalima koji rade za op{te
dobro stanovni{tva. Tako|e na ovom broju
mogu se na}i i studenti kao i `enske osobe
koje dele svoj stambeni prostor sa dobrom
drugaricom ili ro|akom. Ovaj broj
stanovanja tako|e donosi i sre}u u smislu
dobitka na loto-u ili dobijanju nasledstva.
Prostor u ovome broju najbolje je
okre~iti u svetle pastelne nijanse, i ukrasiti
ga sa udobnim jednostavnim name{tajem.
U njemu treba da bude dosta biljaka i
cve}a. Prozori moraju da imaju slobodan
pogled kroz lepe i prozra~ne zavese.
Vesna S. Tomas
Mr. fonetske
Kaldejske numerologije
01138163228828
NUMEROLO[KO ZNA^ENJE KU]NOG BROJA
B U B A M A R A
Jun 2009. 25
BUBAMARA CAFE KNJI@ARA
2903 W Irving Park Rd Chicago IL 60618 tel: 1-773-293-6337
Trenutno naj~itanije knjige u knji`ari BUBAMARA:
1. ^UJTE SRBI (dr R.Arcibald Rajs) - Knjiga dr R.Arcibalda Rajsa «CUJTE SRBI! ^UVAJTE SEBE!» pisana 1928. godine, je u pravom
smislu re~i politi~ki testament srpskom narodu, tada namenjena savremenoj generaciji i danas je aktuelna. Kao veliki prijatelj srpkog naroda
ukazuje na na{e vrline i mane, govori o srpskoj inteligenciji, srpskim politi~arima i srpskoj omladini. $9.00
2.VI[E OD NULE (ZVONKO KARANOVI]) - U Srbiji, na kraju devedesetih, Aleksandar \or|evi} - Korto vodi svoju muzi~ku prodavnicu i
poku{ava da do|e do novca. Primoran da se svakodnevno snalazi da bi opstao u poslu, on nailazi na niz prepreka koje }e, po uzoru na junake
avanturisti~kih {tiva, sa vi{e ili manje uspeha savladati do kraja ovog uzbudljivog romana. Vi{e od nule oslikava i unutra{nju borbu ~itavog
jednog urbanog sloja koji nastoji da sa~uva svoju su{tinu uprkos raspadu op{teg sistema vrednosti i fizi~koj blizini rata. Ne pristaju}i na
svakodnevicu, Korto i njegova dva prijatelja stvaraju paralelnu zbilju muzikom, lakim drogama, odlascima na `urke, filozofiranjem.
Pripovedaju}i o nezaustavljivosti `ivota, ova ~itljiva, duhovita i potresna knjiga postaje posveta mladosti kao njegovom najvitalnijem segmentu,
pri~a o slobodnim ljudima u neslobodnoj zemlji. $12.00
3. KAFE NOSTALGIJA (ZOE VALDES) - Dobro do{li u Kafe nostalgija, uzbudljiv roman kubanske spisateljice Zoe Valdes, sa kojim je
stekla veliko ime u savremenoj svetskoj knji`evnosti. U ovoj pri~i pobune protiv uslova u kojima mlada spisateljica `ivi, u krajnjoj oskudici
Kastrovog re`ima, me{aju se podjednako mr`nja i ljubav.
Kafe nostalgija je potraga za tim `ivotnim smislom kroz svetske gradove kao {to su Pariz, Njujork, Los Andjeles, Karakas, Bogota..
u kojima autorka susre}e svoje rasute prijatelje, izbeglice i same is~upane poput biljki iz svoje zemlje. $23.00
4. ALBION (NIKOLA MORAV^EVI]) Izvanredno uzbudljiv istorijski roman, nezaobilazan za svakoga ko `eli da razume ulogu i sudbinu
Srba u Drugom svetskom ratu, zna~ajan je ne samo zbog na~ina na koji tretira konkretne doga|aje nego i zbog ume{nosti kojom razotkriva
gotovo nepromenjive mehanizme delovanja istorije. Opse`no delo pisano je na engleskom jeziku, a potom ga je sam autor preveo na maternji,
srpski. $23.00
********************
BUBAMARA CAFFE KNJI@ARA
2903 W Irving Park Rd Chicago IL 60618 tel: 1-773-293-6337
Aplikaciju mo`ete na}i na: w.bubamaraknjizara.com
OBAVE[TENJE ZA PRVAKE I OSTALE DJAKE
U~enje srpskog jezika obuhvata tri nivoa:
1.”Ne znam nista” (12-112godina)
Nivo prvi je namenjen u~enicima koji nemaju nikakvo prethodno
znanje ili za one ~ije je znanje vrlo malo. Na ovom nivou u~enici se
upoznaju sa glasovima srpskog jezika, azbukom i gramatikom srpskog
jezika.
Cena kursa je $350 za tri meseca, jednom nedeljno po 2 sata*
2. “Razumem ,ne govorim” (12-112godina)
Na srednjem nivou znanje ste~eno na po~etnom nivou se utvr|uje i
pro{iruje. U~enici koji `ele da odmah upi{u srednji kurs moraju
prethodno da osvoje najmanje 50% bodova na prelaznom testu.
Cena kurs je $250 za tri meseca, jednom nedeljno po 2 sata*
3. “Djaci prvaci”
Ovaj nivo je za decu od 5-11 godina i srpski jezik }e u~iti po istom
programu koji u~e i deca u Srbiji u prvom razredu osnovne {kole.
Cena programa je $150, traje dva meseca jednom nedeljno po 2 sata*.
Drugo i tre}e dete iz porodice ima 30% popusta.
Za samo $10 vi{e po danu ($80 za dva meseca),
djaci prvaci mogu ostajati sa nama 5 sati.
Sadr`aj programa :
likovne ~arolije, muzika i srpski jezik.
Ukoliko je va{e znanje na vi{em nivou, mo`ete da ve`bate samo kon-
verzaciju.
Teme za razgovor mo`ete predlagati sami ili u saradnji sa profesorom.
*prihvatamo ~ekove, kredit karte i mese~ne uplate.
“Jezik je hranitelj naroda. Dokle god `ivi jezik, dokle ga ljubimo i po{tujemo, njim govorimo i pi{emo, pro~i{}avamo, dotle `ivi narod,
mo`e se me|u sobom razumevati i umom sjedinjavati, ne preliva se u drugi, ne propada.” (Vuk Stefanovi} Karad`i})
Ako ste odavno pri`eljkivali da u svoje slobodno vreme u~ite srpski jezik sada imate mogu}nosti za to.
Bubamara knji`ara vam omogu}uje da izaberete dan i vreme kada vama odgovara da dolazite na ~asove.
26 Jun 2009.
A S T R O L O G I J A
Ovan
Nije vreme naglih i impulsivnih poteza na
bilo kom `ivotnom planu. Povremeno }ete
ose}ati frustiranost i nestrpljenje, ali period
ispred vas bi}e odli~na ve`ba onoga {to
vam nedostaje, a to je strpljenje.
Najpovoljniji period za ljubav jeste sredina
meseca juna. I u emotivnom `ivotu morate
odoleti va{em nestrpljenju i vu}i pa`ljive i
oprezne poteze. Odvojite vreme da dublje
upoznate osobu koja vas je emotivno zain-
teresovala, i ne insistirajte na uletanju u
emotivnu vezu.
Bik
Za vas je ovo odli~an period za nove
po~etke. Ve}a pa`nja u ovom mesecu bi}e
usmerena na finansije i ku}ni bud`et. Va{
najbolji saveznik u ostvarivanju planiranog
bi}e va{ uro|eni {arm. Koristite ga u {to
ve}oj meri tokom mno{tva poslovnih raz-
govora i pregovora koje }ete voditi. Bikovi
}e dobiti priliku da u`ivaju u strasnoj raz-
meni ose}anja sa svojim partnerom.
Usamljeni pripadnici ovog znaka treba da
iskoriste povoljnu zvezdanu atmosferu za
upoznavanje novih i zanimljivih osoba.
Blizanci
Bez obzira {to imate ose}aj da vas svaka
dva koraka napred vode jedan unazad, ipak
imajte na umu da vas taj ritam vodi napred.
Mo`e vam se ~initi da mnogo toga na
poslu ide naopako i suprotno od o~eki-
vanog. Nov~ana situacija mo`e biti tako|e
jedan od faktora koji vas vu~e unazad, a vi
bi ste voleli leteti napred. Preispitajte svoju
emotivnu pro{lost, jer povratak na staro
nije preporu~ljiv, ma koliko vas srce vu~e
na tu stranu. Po~etkom meseca mo`e se
desiti da se u va{em srcu pokrene ~itava
lavina ose}anja.
Rak
Jedna od najte`ih stvari jeste pogledati
duboko u sebe, iz straha od onoga {ta se
tamo mo`e na}i i uvideti. Izazovi na poslu
dolaze odakle im se najmanje nadate, a to
su me|uljudski odnosi. Zakulisanje radnje,
ogovaranja, anonimne `albe i sl. govore da
je do{lo vreme da se sve to istera na svet-
lo dana. Ipak }ete morati sebi da priznate
da gajite odre|ene naklonosti, mo`da ~ak i
romanti~na ose}anja, prema osobi za koju
biste to najmanje `eleli. Nema svrhe da to
poku{avate sakriti sami od sebe.
Lav
Nije vreme za kratkotrajne {eme s nadom
u veliki uspeh preko no}i, kako na poslu,
tako i u ljubavi. Dobre vesti ovog meseca
sti`u po pitanju bud`eta, ali bilo bi dobro
da ispitate razli~ite modele {tednje ili ula-
ganja, ali pri tome izbegavajte rizi~ne {eme
koje obe}avaju veliku zaradu za kratko
vreme. Dru`enje sa prijateljima, koje ste u
poslednje vreme mo`da ~ak i zapostavili,
tokom juna obe}ava mnogo zanimljivih
trenutaka i dobrih provoda. U mre`i vama
bliskih osoba nalazi se neko koga }ete i
po`eleti.
Devica
Preispitivanje pro{losti ne predstavlja uvek
nazadovanje, ve} naprotiv – pravljenje
mape puta za {to bolje pronala`enje pravog
puta u budu}nosti. Posao tokom ve}eg dela
meseca stagnira i te{ko ide napred, uprkos
svim va{im naporima da ga pokrenete iz
mrtve ta~ke. Neka simpatija iz pro{losti se
vra}a u va{ `ivot i ispituje teren za mogu}e
podgrevanje uzajamnih ose}anja. Vi niste
sigurni kako da gledate na taj iznenadni
povratak i neo~ekivani razvoj doga|aja.
Ipak, iskoristite taj neo~ekivani povratak u
pro{lost da bi ste bolje sagledali svoju
emotivnu budu}nost.
Vaga
Potpuno ste u pravu kada razmi{ljate o
pro{irivanju znanja koje vam mo`e pomo}i
u boljem obavljanju posla. Zato je pre-
poru~ljivo da kona~no krenete na taj kurs
ili seminar o ~emu ve} izvesno vreme
razmi{ljate kao o mogu}im zanimljivim
novim iskustvima. Period ispred vas
obe}ava izuzetno romanti~nu i emotivno
toplu atmosferu koja se, uz pravu osobu,
dobro vino i ukusnu ve~eru, kasnije mo`e
pretvoriti u izuzetno strastven doga|aj.
Usamljenim Vagama dolazi signal da je
krajnje vreme za skupljanje hrabrosti i
upu}ivanje poziva za izlazak.
[korpija
Na poslu iskrsavaju odre|eni kadrovski
problemi i u prvi mah se ~ine ogromnim i
te{ko re{ivim. Nemojte podle}i atmosferi
panike koju }e ljudi iz poslovnog okru`enja
{iriti oko vas, jer sve su {anse da situacija
uop{te nije tako lo{a koliko izgleda. Obi~an
odlazak u banku ili po{tu, ili kupovinu,
iznenada se mo`e pretvoriti u zanimljivo
iskustvo i doneti vam jedno novo poznanst-
vo. Nemojte olako pre}i preko toga,
odbacuju}i sve to kao usputnu razmenu
nebitnih informacija s potpunim strancem u
prolazu.
Strelac
Nakon perioda stagnacije i ~ak nazadovan-
ja, situacija na poslu se lagano pobolj{ava.
Lagano, {to vas donekle frustira, ali sig-
urno, {to je svakako dobro. Pronalazite
va`nog saveznika koji }e vam pru`iti
podr{ku za ostvarenje budu}ih planova u
poslu. Kroz va{ `ivot prolaze potencijalno
zanimljive osobe s kojima biste mogli
zapo~eti gradnju nekog dugotrajnijeg
odnosa, ali problem je u tome {to nijedna
od njih ne uspeva da kod vas izazove lep-
tire u stomaku kakve ste u pro{losti uspeli
da osetite s nekim drugim.
Jarac
Ne dolzvolite da vas
uzbudljivi novi projekti i
poslovna re{enja obuzmu u
tolikoj meri da zaboravite
svog partnera. Uz ne{to truda
i va{u uro|enu lidersku dovitljivost, pred-
lo`ene promene mogu biti primljene sasvim
lepo od strane onih koji vas okru`uju na
poslu. Opsednuti poslom i uro|enom ambi-
cijom da u karijeri stalno idete napred,
tokom ve}eg dela meseca }ete emocije
gurati u drugi plan. Ipak, kako dani pro-
laze, u vama se sve ja~e i jasnije osve{}ava
potreba da nakon napornog radnog dana
do|ete ku}i u ne~ije toplo naru~je.
Vodolija
Mo`da niste razmi{ljali da vam je u poslu
potrebna bilo kakva pomo} ili podr{ka, bilo
kakav partner s kojim biste razmenjivali
ideje i dopunjavali me|usobne talente, ali
ve} po~etkom meseca postaje vam jasno da
u va{e poslovno okru`enje ulazi osoba
puna ideja i kreativnosti. Na}i }ete se u
isku{enju da pome{ate ljubav i posao i da
nekog saradnika ili saradnicu zamislite u
ulozi partnera. Koliko je to pametno, znate
i sami. Razmislite dobro i ne prepu{tajte se
tom impulsu olako.
Ribe
Ma{tanje je va{a `ivotna hrana, ali imajte
na umu gde je mo`ete usmeravati. Jun vam
donosi ne{to lak{e poslovne dane, s malo
uzbu|enja i neo~ekivanih doga|aja.
Uglavnom se sve svodi na rutinu i
kolote~inu. Njavi{e pa`nje oduze}e vam
analiziranje nekih finansijskih poteza koje
ste pravili u pro{losti. Zauzete Ribe ovaj
mesec u`ivaju u toploti porodi~nog gnezda,
provode}i vreme s partnerom uglavnom u
razgovorima oko prakti~nih porodi~nih
stvari koje treba obaviti, isplanirati ili
razre{iti.
Autor: astrolog Jelena Studen Vojvodi}, web site: http://www.astro-house.com
HOROSKOP ZA JUN 2009.
Interpretacija i
tuma~enje natalnog horoskopa.
On-line {kola astrologije.
Jelena Studen Vojvodi}
web site: http: //www.astro-house.com
e-mail: [email protected]
cell phone: +381 (0)63/777-50-16
phone: +381 (0)25/777-632
MALI OGLASI
PRODAJE SE ZGRADA u ^ikagu na adresi 3742 W. Montrose.
Osam stanova i biznis-restoran.
Svi ra~uni za gas i struju su podeljeni i posebno za svaki stan, kao i
biznis. Zdrada se prodaje po odli~nim uslovima, pozovite {to pre
direktno vlasnike na telefon: 773.583.5028
ili 773.567.9911
Po`urite, ponuda je odli~na!
* * *
Tra`e se mlade, motivisane i ambiciozne osobe za rad u marketingu
na{eg lista Ogledalo. Zainteresovani pozovite: 773.744.0373
* * *
@enska osoba tra`i posao, ~uvanje dece ili starijih osoba.
Zainteresovani pozovite Suzanu na telefon: 773.814.7990
Jun 2009. 27
^ E S T I T K E
SS RR EE ]] AA NN RR OO \\ EE NN DD AA NN
Slobodanki Bubi}
Tanji Mileti}
Milanu Laudanovi}u - Lakiju
Vladi Sara~evi}u
I Z B E O G R A D A Z A ^ I K A G O
Mateji Niketi}u od prabake Savke iz Beograda.
------------------------------------
Stanku Niketi}u
D r a g i d e d a " n a s h o " n e k a t i j e s r e } a n
j u b i l a r n i r o d j e n d a n , d a n a m b u d e { z i v i
z d r a v i s r e } a n !
V o l e t e t v o j i M i a i M a t e j a N i k e t i }
Z a F o r t W o r t h - D a l l a s
Sre}an rodjendan Kristini Simi} Parsons, dug i
sre}an `ivot pun radosti `eli Slavica Petrovi} sa
redakcijom Ogledalo.
Sre}an rodjendan Kristini Simi} Parsons,
puno sre}e, zdravlja i radosti `ele otac Rajko,
majka Zaga, bra}a Tomica i Nikola.
Iskrene ~estitke upu}uje i suprug Jesse.
ZA VA[INGTON DC
Sre}an 4. ro|endan malom
Alexu Krsmanovi}u, dug
`ivot i bezbri`no detinjstvo
od srca su po`eleli: baka
Gorica, deka Zoran, ujak
Boris, ujna Courtney,
Goran i Gaga.
Mateji Niketi}u `ele mama Anita,
tata Mi{a i sestra Mia K O L U M N A
M a r k a L o p u { i n e
Zima se kod nas povratila,
pa Zemunac pi{e sastav na
temu “Zima”: - Zima, to je
godi{nje doba kad ~ak i moj
tata dr`i ruke u SVOJIM
d`epovima
Mi Zemunci smo opaki
momci, ka`e legenda. Imamo
samo jednu manu, mnogo
volimo lovu, pa su valjda zato
najve}i srpski plja~ka{i bili iz Zemuna.
Prosio Zemunac sponzoru{u, i njen
otac ka`e:
- Ako ima{ ku}u, auto i lovu, da}u ti
}erkinu ruku.
A Zemunac odgovara:
- Brate! Sa ~im treba da ufuram, pa
da dobijem celu curu?
Vreme se naglo promenilo, a i nas{
predsednik. Tadi} je odlu~io da odustane
od izbora, jer je izra~unao da je jak. Toliko
je mo}an da je svojim mafija{ima objavio
rat. Priznao je da ima korupcije u DS, a i
{ire.
Ta pri~a je bajata kao
topla voda, pa Srbija
funkcionise samo na mitu i
korupciji. Da bi se probio med-
junarodni put Koridor 10 treba
tajkunima koji su jeftino kupili
selja~ku zemlju pored druma,
za otkup deonica bogata{ima
platiti 100 miliona EU. A i ako
ti treba novi paso{, preko re|a
i preko veze. Ako ti treba dobar lekar,
potegni VIP. Aki ti treba karta za koncert,
mo`e preko veze. Nije d`abe, sve to ko{ta,
ali je nama tako lep{e.
Upoznajemo se, varamo se, sva|amo
se, ubijamo i posle se mirimo. Uz Cecine
pesme…
A kako Zemunci pevaju Cecu?
- Znam za jedan grad, pored je
Beograd ....
Sre}no Marko Lopu{ina
iz Zemuna
www.lopusina.com
ZEMUNSKA SRBIJA
Svojoj dragoj Katarini
Kozomori sre}an zavr{etak
gimnazije i diplomiranje
od srca `eli Guki.
Svom idolu, hokeja{u
Milo{u Kozomori
~estita diplomiranje na
koled`u i `eli mu jo{ mnogo
uspeha njegov Guki.
Sre}no kr{tenje Nicolasu i Aleksandru
Marinkovi}u dug i bezbri`an `ivot `ele:
Petar i [ana sa decom.
Iskrenim ~estitkama pridru`uje se i Slavica.
Maci i Perici sre}no kr{tenje dece.
Katarini Kozomori
sre}an zavr{etak gimnazije,
Milo{u Kozomori sre}no
diplomiranje na koled`u i jo{
mnogo uspeha i sre}e
u njihovom `ivotu iskreno
od srca `eli Slavica
i redakcija Ogledalo.
28 Jun 2009.
godi{wi pomen
U se}anje na na{u dragu
NADU KAPITANINI
1935 - 2008
Nikada te ne}emo dati zaboravu.
Osta}e{ u na{im srcima zauvek
S’ ljubavlju i tugom suprug
Ray, sin Fuad sa porodicom i
mnogobrojni prijatelji
iz ^ikaga, Bosne, Srbije i {irom sveta.
godi{wi pomen
U subotu, 13. juna, u 11 ~asova, na grobqu kod manastira Nova Gra~anica,
dava}emo godi{wi pomen na{oj dragoj i nikada pre`aqenoj
Z d e n k i @ i v k o v i }
1 9 7 0 - 2 0 0 8
Draga na{a Zdenka, ne postoje re~i koje mogu da opi{u bol i
tugu za tobom. Zauvek }e{ biti u na{im srcima.
Sa velikom tugom i bolom, duboko o`alo{}eni:
Sin Aleksandar JR, suprug Sa{a, majka Jozefina Vu~ak,
svekrva Slavica Petrovi} i mnogobrojna rodbina u Srbiji,
Australiji i Nema~koj
VA@NO SAOP[TENJE
iz Ministarstva za dijasporu
Na upis u prvu godinu studija na univerzitetima u Srbiji mo}i }e da
ra~una dodatnih 316 studenata, srpskih dr`avljana koji su srednju
{kolu zavr{ili u inostranstvu, propisano je Odlukom Vlade Srbije o
broju studenata za upis u prvu godinu studija. Ministar za dijas-
poru Sr|an Sre}kovi} ka`e da uve}anje broja studenata iz dijas-
pore iznosi dodatnih dva odsto na broj redovnih bruco{a.
- Prakti?no, to zna~i da postoji mogu}nost da se u okviru
Univerziteta u Beogradu, Univerziteta umetnosti u Beogradu, uni-
verziteta u Ni{u, Kragujevcu, Pri{tini, Novom Pazaru i na Vojnoj
akademiji maksimalno upi{e jo[ 316 studenata koji su srednju
{kolu zavr{ili u inostranstvu. To je veoma zna~ajan doprinos na{oj
nameri da vratimo mlade ljude u maticu - izjavio je Sre}kovi}.
Ministarstvo za dijasporu ve} je obezbedilo 100 stipendija za
srpske studente iz dijaspore i regiona, za studiranje na univerzite-
tima u Srbiji.
Vlada Republike Srbije usvojila je Odluku o broju studenata za upis
u prvu godinu studijskih programa osnovnih akademskih studija,
koji se finansiraju iz bud`eta, za univerzitete i fakultete ~iji je osni-
va~ Republika za {kolsku 2009/2010. godinu, na sednici odr`anoj
28. maja ove godine.
kontakt osoba
Ma{a Mi{i}
064.826.0034
E- mejl:[email protected]
AKCIJA "POMO] ZA PREVE[T"
Zahvuljujemo svima koji su se odazvali pozivu za pomo}.
Akcija i dalje traje.
Molimo i sve ostale rodoljube da nam se pridru`e
u ovoj humanitarnoj akciji kako bi se
ovog leta dovela do kraja.
Imena svih ljudi koje su dali nov~ani prilog
objavi}emo u narednom broju Ogledala.
Unapred zahvalan Odbor akcije "Pomo} za Preve{t"
P O M E N I
I Z R E D A K C I J E
Jun 2009. 29
BELI SLANI ROLAT SA PRAZILUKOM
Sastojci za vi{e od 10 porcija
6 jaja
1 ka{ika vegete
200 ml pavlake
6 ka{ika bra{na
200 g sremskog krem sira
malo majoneza
1 pavlaka za fil
praziluk (ili 1-2 veze mladog crnog luka)
Priprema
@umanca umutiti sa vegetom i pavlakom, a potom dodati bra{no i
{ne od belanaca.
Kada se kora ispe~e, umotati je u vla`nu krpu i ohla|enu mazati
filom od krem sira, pavlake i praziluka.
^ORBA OD KARFIOLA
Sastojci za 4 porcije
1/2 kg o~i{}enog karfiola,
50 gr ulja,
3/4 l vode,
1/2 l mleka,
1 dl milerama,
2 `umanca,
1 ka{ika bra{na,
so, biber,
stabljika celera
Priprema
Razdeljeni na cveti}e karfiol operemo pa ga kuvamo u me{avini
mleka i vode koju smo prethodno posolili. ^orbu kuvamo na
umerenoj vatri oko 10-15 minuta.
Na ulju propr`imo bra{no vode}i ra~una da ostane belo pa zapr{ku
sipamo u ~orbu, dodamo biber, stabljiku sa li{}em celera i jo{ malo
kuvamo.
Dosolimo ako je potrebno, sklonimo sa vatre pa dodamo me{avinu
milerama i `umanca.
TELE]A SRCA NA RO[ILJU
Autor: Dule
Sastojci za 4 porcije
4 tele}a srca
200 g {unke
4 manja kisela krastavca
4 male glavice crvenog luka
4-5 masline
4 paradajza
20 g slanine, so
Priprema:
[unku, krastavce, luk i paradajz sitno iseckati i dobro izme{ati.
Dodati zatim masline i so. Sa dobijenom masom puniti tele}a srca,
uviti ih sa slaninom, povezati koncem i pe}i na ro{tilju oko pola
sata.
Treba paziti da srca budu jednako pe~ena sa svih strana.
PALA^INKE 2
Autor: Milica Terzi}
Pala~inke mo`ete filovati i sa slanim i sa slatkim filom, lagane su i
ne curi mast niz ruke.
Sastojci za vi{e od 10 porcija
1 kg bra{na
0,5 l kisele vode
0,5 l mleka
5 jaja (zavisi od veli~ine)
kora od jednog limuna
1-2 ka{ike {e}era
malo soli
4 vanilin {e}era
1 {olja ulja malo manja nego za ~aj
NAPOMENA: ako je smesa gusta dodati jo{ vode dok ne bude
dovoljno retko da mo`e da se pe~e.
Priprema
Sjediniti sve sastojke mikserom i pe}i na zagrejanom tiganju za
pala~inke i veoma malo podmazati tiganj, ali samo za prvu pala~inku.
Ostale pala~inke se ne podmazuju dok se peku.
Serbian café kuvar
Peruanska maka
- ~udotvorna biljka
Peruanska Maka- Lepedium
Meyenil- spada u familiju rotkvi sa preko
2000 godi{njom tradicijom upotrebe. Uspeva
na anti~kim terasama sun~anih ali hladnih
Anda na nadmorskoj visini od 2000 do 4000
metara.
Gajenje peruanskog Maka korena
datira od pre par milenijuma. Maka koren je
bio glavni deo svakodnevne ishrane
stanovnika regiona Anda. Zbog velike
hranljivosti i lekovitosti Maku koren su prvi
kultivisali peruanski starosedioci. Inke su
znale za ogromnu potentnost Make i zbog
toga je njena upotreba bila ograni~ena samo
na rojalsku familiju.
[panski osvaja~i, otkrivaju}i vred-
nost Make odre|uju ovu biljku kao sredstvo
pla}anja poreza i izvoze je. Maka koren se
koristio kao sredstvo za pove}anja energije i
kao hrana na {panskom dvoru. Peruanska
Maka je jedna od prvih kultivisanih biljaka
stanovnika Anda, {to se nastavlja i u koloni-
jalno doba.
Nakon nekog vremena saznanja o
izuzetnim kvalitetima Make zamiru i ostaju
sa~uvana jedino u udaljenim i zaba~enim
peruanskim komunama Anda.
SASTAV I NJENO
DELOVANJE
Po hemijskom sastavu Maka koren
sadr`i mno{tvo fito-jedinjenja veoma
hranljivih i lekovitih za ljudski oraganizam.
Tu spadaju zna~ajne koli~ine amino kiselina,
ugljenih hidrata, mno{tvo miner-
ala uklju~uju}i kalcijum, mag-
nezijum, fosfor, cink, gvo`|e i
dr., kao i vitamine B1, B2, B12,
C i E i mno{tvo glikozoida.
Ono {to se zna iz iskustva
dugogodi{nje upotrebe korena
peruanske Make jeste da
je to izvanredna hrana
za pove}anje snage i
izdr`ljivosti. Pored toga
iskustva govore o
delotvornosti Make na pove}anje
plodnosti kod oba pola. U tom smis-
lu nau~ni eksperimenti in vivo pokazuju
izvanredne ohrabruju}e rezultate.
Neki istra`iva~i veruju da Maka
deluje kao adaptogen i hormonalni regulator.
Adaptogeni su herbalne supstance
koje poma`u telesnim sistemima da se sami
izbore sa stresom i nastalim promenama.
Adaptogeno delovanje imaju i neke druge
lekovite biljke kao {to su: Ginseng, Borage,
Likoris.
Vekovna iskustva pozitivnog delo-
vanja Make na odre|ene telesne sisteme
savremena nauka potvr|uje svojim eksperi-
mentima. Ono {to je do sada neosporno
potvr|eno kako iskustveno tako i nau~no
jeste da Maka pozitivno deluje na pove}anje
energije i izdr`ljivosti, na smanjenje depre-
sije, na hormonalni balans i na pove}anje
plodnosti kod oba pola.
Nakon izvesnog perioda upotrebe
Make kod plodno zrelih mu{karaca, broj
spermatozoida se vi{estruko pove}ava kao i
njihova pokretljivost. Kod `enskog pola,
menstrualni ciklus se dovodi u normalno
stanje. To su dokazi da Maka deluje kao
hormonalni regulator celog endokrinog sis-
tema.
Sve ovo do sada navedeno u pot-
punosti opravdava njen naziv ~udotvorne
biljke koja se toplo preporu~uje svima
onima koji `ele da re{e postoje}e
zdravstvene probleme, i da o~uvaju svoju
vitalnost i mladost.
Vesna S. Tomas
Nutricionista
P O R O D I C A
V E D R A
30 Jun 2009.
Enigmatiku pripremio: Cvijan Hercegovac
UKR[TENICA - DAN NIKOLE TESLE
VODORAVNO: 17.IME I PREZIME NA[EG NAJVE]EG NAU^NIKA I PRONALAZA^A NA
POLJU ELEKTROTEHNIKE, 18.Vrsta crvenog poljskog cveta, 19.Grad u ju`nom delu Ukrajine i
najve}a crnomorska luka, 20.Italija, 21.DAN KOJIM SE U USA OBELE@AVA DELO VELIKANA
POD 17. VODORAVNO, 22.Nadimak voditelja i humoriste Milovana Ili}a, 23.Opak na~in, grdno,
stra{no, 24.Meket, 25.Skup elemenata, elementarnih jedinica zdru`enih zajedni~kim karakteristikama,
26.Konac, vlakno, 28.Kamen (pesnicki), 29.Podrugljivo, zajedljivo, 30.Kosta Cavoski, 31.Najve}a vode-
na zmija tropske Amerike, 32.Ivica Tadi}, 33. I nicijali nekada{njeg slavnog golmana - na{ saradnik,
34.Neiskrene lepe re~i, 36.Vojna enciklopedija (skr.), 37.Centralni procesor (skr.), 38.Potpuno jednake,
39.Nauka o biolo{koj prirodi ~oveka, 40.U {ahu: ve~iti remi, 41.Tona, 42.Raznovrsna starudija,
nepotrebne stvari, 43.Ladja u kojoj se, prema Bibliji, Noje spasao od potopa, 44.Manji obrok izmedju
ru~ka i ve~ere, 45.Zavrnuti, zaviti {araf, 46.Radijus, 47.Rano vo}e i povr}e, 48.Dragica ]iri}, 49.Amper,
51.Kom{inica, 53.Tvrdjava u Teksasu, mesto gde je poginuo Dejvid Kroket, 54.Gr~ki fudbalski klub,
55.Drznik, neotesanac.
USPRAVNO: 1.Skup, sistem stru~nih naziva, terminologija, 2.Koji pravi sliku idile, prirodan, jednos-
tavan, 3.Ime nekad poznatog zambijskog politi~ara Kaunde, 4.Izuzev, sem, 5.Tegle}a brdska `ivotinja
iz por. kamila (mn.), 6.Prvo slovo7.Zvuk kojim se ozna~ava otkucavanje sata, 8.Drugi samoglasnik,
9.Stevan Tonti}, 10.Ime ruskog knji`evnika Leonova, 11.@elja, te`nja za ne~im, stremljenje, 12.@enski
dvodelni kupa}i kostim, 13.Uno{enjem dopremati unutra, 14.Laki}evi} Dragan, 15.Stanovnik kamenitog
kraja, kamenjarac, 16.Meteorolo{ki instrument za merenje brzine i ja~ine vetra, vetromer, 18.Kaubojsko
u`e, 20.@ensko ime, Ana, Ankica, 21.Samovolja; nezakonito ostvarivanje imovinskog prava, 23.Razred,
24.Tomislav ^olovi}, 27.Re~, skracenica sastavljena od po~etnih slova imena, naziva ili naslova,
28.Kako ne valja, rdjavo, zlo, 29.Nepogodno vreme za posao (poljoprivredni), 31.@ena o~eva brata,
32.Francuska {ansonjerka, Edit, 33.Tr~anje na kratke udaljenosti, 35.Petrovi} Ognjen, 36.Iz tog vreme-
na, odatle, 37.Vrsta sitne morske ribe, 38.Prvi samoglasnik, 40.Sveta gora u Gr~koj, 42.Pe{~ana mors-
ka obala, 43.Bilo ko, 46.Ana Ahmatova, 49.Kalijum, 50.Piano, 51.Radijus, 52.Oznaka za kralja u {ahu.
MALA UKR[TENICA
REBUS /REBUS /REBUS /
RESENJE REBUSA:A U (slovu) T (visi, okaceno) O (slovu) G - ram,
AUTOGRAM
RESENJE:Vodoravno - Nikola Tesla, bulka, Odesa, I, Teslin dan, Minimaks, opako, me, elementarni
sistem, nit, kam, ironi~no, KC, anakonda, IT, SM, laska, ve, cp, iste, antropologija, pat, t, ropotarija,
arka, uzina, usarafiti, r, ranik, DC, a, kona, Alamo, AEK, prostak.
VODORAVNO: 12.Vreme posle 12 ~asova, posle podne, 14.Produkt
stvaranja, 15.Otisak, 16.Dobra mogu}nost, {ansa, prilika (mn.),
17.Aleksandar Beli}, 18.U~esnik u igri, 19.Sazrevati, 20.Litar, 21.Internet
skra}enica za Kanadu (Canada), 22.Delovi re~enice, 23.U~estala,
24.Enigmatske novine (skr.), 25.Pojedini deo alata, 26.Tehni~ki informativni
centar (skr.), 27.Italija, 28.Crna ptica, 29.Ro`nat jak sloj kao deo tela nekih
`ivotinja, npr:kornja~e, (mn.).
USPRAVNO: 1.Glasni vesnici prole}a, 2.Delovi organizma, 3.Dvoje,
4.Ogoreni deo drveta, 5.Dinar, 6.Novi Zeland, 7.Medjunarodni muzi~ki fes-
tivak koji se odr`ava svake godine u Vojvodini, 8.Cedo, 9.Drugi samoglas-
nik, 10.Internet skra}enica za Laos, 11.Zgusnuta para i vodene kapljice
koje lebde nagomilane u atmosferi (mn.), 13.Oregon, 14.Mu{ko dete posle
prvog detinjstva, pre nego {to postane mladi}, 16.Deo glave ~oveka, iznad
o~iju do ruba kose, 17.Jednako, 19. Vreme od 60 minuta, sat,
20.Predstavnik neke vrste, 23.Upitna zamenica, 26.Litar.
RESENJE:Vodoravno - popodne, delo, trag, zgode, ab, igrac, zreti, l, ca,
reci, cesta, en, alatka, tic, i, kos, oklopi.
Re~i koje nedostaju u tekstu pesmice, ~iji je autor poznati
pesnik Pero Zubac, dopunite re~ima (re{enim pojmovima)
iz ukr{tenice i dobi}ete potpuno ispravnu pesmicu.
Pred oluju
...... na nebu kao {lag, (11. uspravno)
i aviona srebrn ... (15. vodoravno)
Na vrhu kro{nje usamljen ... , (28. vodoravno)
pod stablom zaspao ..... bos. (14. uspravno)
Vrelo ....... , pred oluju (12. vodoravno)
samo se .... kosa~a ~uju. (22. vodoravno)
Prodji da te ..... ne primete, (1. uspravno)
i pazi da ne probudi{ usnulo ... (8. uspravno)
Jun 2009. 31
M E D I J I