sprjeČavanje pranja novca - efos.unios.hr · pdf fileseminarski rad helena vrtarić...

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Diplomski studij (financijski menadžment)

SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA

I FINANCIRANJA TERORIZMA

Seminarski rad iz kolegija: Revizija financijskih institucija

Student: Helena Vrtarić

Broj indeksa: 02804

E-mail: [email protected]

Mentor: doc.dr.sc. Ivo Mijoč

Osijek, 2015.

SADRŽAJ

1 Uvod ............................................................................................................... 1

2 Pojmovno određenje ..................................................................................... 2

2.1 Pranje novca ............................................................................................................... 2

2.2 Terorizam ................................................................................................................... 2

2.2.1 Ciljevi terorizma ............................................................................................ 3

2.3 Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma .............................. 4

3 Povijesni pregled ........................................................................................... 5

3.1 Povijest pranja novca ................................................................................................ 5

3.1.1 Ciklus pranja novca ........................................................................................ 6

3.1.2 Metode pranja novca ...................................................................................... 7

3.2 Povijest terorizma ...................................................................................................... 9

4 Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici

Hrvatskoj ..................................................................................................... 11

4.1 Sustav za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ........................... 11

4.2 Potreba postojanja mjera za suzbijanje pranja novca ......................................... 13

4.3 Sprječavanje pranja novca ..................................................................................... 13

4.3.1 Ured za sprječavanje pranja novca .............................................................. 13

4.3.2 Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca ..................... 14

4.4 Sprječavanje financiranja terorizma ..................................................................... 15

4.4.1 Tijela prevencije, nadzora i kaznenog progona ........................................... 15

4.4.2 Pravosuđe ..................................................................................................... 16

4.5 Procjena rizika pranja novca i financiranja terorizma ....................................... 16

5 Tipologije pranja novca.............................................................................. 18

5.1 Tipologije pranja novca iz tuzemne prakse .......................................................... 18

5.1.1 Ispostavljanje fiktivnih računa ..................................................................... 18

5.1.2 Aktivnosti vezane uz nerezidente ................................................................ 18

5.1.3 Zlouporaba opojnih droga ............................................................................ 19

5.1.4 Lihvarski ugovori ......................................................................................... 20

5.1.5 Krijumčarenje ljudi, trgovanje ljudima ........................................................ 21

5.1.6 Prijevare vezane uz trgovanje valutama na deviznom tržištu ...................... 21

5.1.7 Kreditne linije .............................................................................................. 22

5.1.8 Profesionalne djelatnosti .............................................................................. 23

5.2 Slučajevi pranja novca na primjerima iz tuzemne prakse .................................. 23

5.2.1 Slučaj „LTD“ ............................................................................................... 24

5.2.2 Slučaj “Germany” ........................................................................................ 27

5.2.3 Slučaj “Cash” ............................................................................................... 28

5.3 Slučaj iz tipologije pranja novca iz inozemne prakse .......................................... 29

5.3.1 Primjer slučaja vezan uz profesionalne djelatnosti ...................................... 29

6 Tipologije financiranja terorizma ............................................................. 31

6.1 Slučajevi iz tipologija financiranja terorizma iz inozemne prakse ..................... 31

6.1.1 Korištenje dobrotvornih organizacija .......................................................... 31

6.1.1.1 Zlouporaba zakonite dobrotvorne organizacije ............................ 31 6.1.1.2 Korištenje lažne dobrotvorne organizacije.................................... 32

6.1.2 Zlouporaba zakonitih poslovnih aktivnosti .................................................. 33

6.1.2.1 Preusmjeravanje sredstava iz zakonitih poslovnih aktivnosti ....... 33 6.1.2.2 Praćenjem promjena na računu otkrivena aktivnost financiranja

terorizma ........................................................................................ 33

6.1.3 Korištenje novca koji potječe od počinjenja kaznenog djela – prikupljanje

novčanih sredstava krijumčarenjem narkotika ............................................. 34

6.1.3.1 Teroristička organizacija prikuplja novac prodajom droge ......... 34 6.1.3.2 Teroristička organizacija se financira prihodima od krijumčarenja

droge .............................................................................................. 34

6.1.3.3 Teroristička organizacija iznuđuje novac od krijumčara droge ... 35

7 Zaključak ..................................................................................................... 36

Literatura ........................................................................................................... 37

Popis slika ........................................................................................................... 39

Seminarski rad

Helena Vrtarić

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

1

1 UVOD

Objekt istraživanja u ovom seminarskom radu jest sprječavanje pranja novca i financiranja

terorizma. Navedeno jest važno kako bi se ustabilila praksa praćenja financijskih transakcija

sa „sumnjivim predznakom“, kako bi se pravovremeno vršilo prepoznavanje problema te

kako bi, obavještavanjem ureda za sprječavanje pranja novca, države smanjile obujam

„prljavog“ novca, a time i mogućnosti financiranja terorizma.

Cilj istraživanja jest pokazati kako se provođenjem zakonskih mjera sprječavanja pranja

novca, isto može i treba kontinuirano sprječavati, ali, isto tako, kako jako puno faktora ovisi o

uspješnosti tih mjera. U prvom redu, vrlo je teško u potpunosti „istrijebiti“ terorizam, obzirom

kako isti dolazi u više „lica i naličja“. Ljudske slobode su i u povijesti često bile ugrožene,

pogotovo danas, kada se u puno većoj mjeri nastoji nanijeti što veća šteta zajednici u cjelini.

Pronalaženje literature za ovaj seminarski rad je, u prvom redu, pribavljeno putem Interneta, i

to na službenim stranicama Ministarstva financija i Zakona te pravilnika o sprječavanju pranja

novca i financiranja terorizma.

U ovom seminarskom radu pojmovno su određene definicije pranja novca, terorizma te

zakona koji se veže uz isto. Nakon povijesnog pregleda, pristupljeno je obradi tematike

sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. Prilikom obrade

tipologije pranja novca i financiranja terorizma, dani su brojni primjeri iz tuzemne i inozemne

prakse, koji prikazuju mnoštvo načina „manipuliranja“ sredstvima sa ciljem da se ista „operu“

i kasnije koriste u kriminalne radnje. Najštetnija posljedica toga jesu razne terorističke

organizacije.

Terorizam, zapravo, čine male skupine dobro financijski potkovanih vođa, koje predvode

ljudi, koji su ideale stavili ispred svojih i tuđih života. S time se izuzetno teško boriti, što

pokazuje i problematika ovog seminarskog rada.

Seminarski rad

Helena Vrtarić


2

2 POJMOVNO ODREĐENJE

Ovo poglavlje bavi se osnovnim pojmovima vezanima uz ovaj rad. Stoga su pobliže definirani

pojmovi pranja novca, terorizma, njegovih ciljeva te zakona o sprječavanju pranja novca i

financiranja terorizma.

2.1 PRANJE NOVCA

Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08, 25/12, Članak

2.), pranje novca podrazumijeva izvršavanje radnji kojima se pokriva pravi izvor novca ili

druge imovine za koju postoji osnovana sumnja da je pribavljena na nezakonit način u zemlji

i inozemstu.

Pranje novca označava uvođenje ili uključivanje nezakonito stečenog novca ili imovine u

cjelini u regularne novčane tokove. Nezakonito stečen novac je rezultat ilegalnih aktivnosti,

primjerice, trgovina drogama, oružja, utaje poreza, ili treba služiti financiranju nezakonitih

aktivnosti. Pranje novca je u većini država kazneno djelo. Borbi protiv pranja novca je važan

dio u borbi protiv organiziranog kriminala. Pokazatelji za pranje novca su brojni tekuči

računi, visoke gotovinske uplate, pohranjivanje velike količine novca u gotovini, prihvaćanje

loših uvjeta pri ulaganju sredstava (Wikipedia, 2015).

Još jedna definicija pranja novca (Limun.hr, 2015), govori da je to pretvaranje tzv.

„prljavog“ novca ili druge imovinske koristi pribavljenih kriminalnim ili drugim

protuzakonitim radnjama u „čist“ novac, naime onaj koji se može upotrijebiti i koristiti kao

legalni prihod u bankovnim, trgovačkim, kupoprodajnim, investicijskim, poduzetničkim i

drugim poslovima ili načinima ulaganja.

2.2 TERORIZAM

Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08, 25/12, Članak

2.), financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno

pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način,

izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe sa znanjem da će biti upotrijebljena, u

cijelosti ili dijelom, za počinjenje terorističkog kaznenog djela, od strane terorista ili

terorističke organizacije.

Seminarski rad

Helena Vrtarić


3

Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi

usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se

postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki (Wikipedia, 2015).

Terorizam je tu praktički od kada civilizacija pamti početke društveno-političkih uređenja, pa

do danas.

Osam glavnih odrednica koje određuju pojam terorizam su: nasilje, primjena sile; politički;

strah, teror; prijetnja; psihološki učinci i očekivane reakcije; nejasna povezanost ciljeva i

žrtava; namjerna, planirana, sustavna, organizirana akcija; način borbe; strategija, taktika (Što

je terorizam, 2015).

Terorizam se treba promatrati kao izraz političke strategije, te u skladu sa time definira kao

tajno djelovanje pojedinaca, nelegalnih organizacija kroz nezakonitu uporabu sile ili nasilja

protiv osoba ili imovine kako bi se izvršio pritisak na vladu, civilnu populaciju ili neki njihov

segment, u cilju postizanja političkih ili društvenih ciljeva (Wikipedia, 2015).

2.2.1 Ciljevi terorizma

Ciljevi terorizma su najčešće političke ili nepolitičke prirode, a među političkim ciljevima,

najčešći su stjecanje vlasti, održavanje vlasti i utjecaj na vlast. Tu terorizam služi samo kao

sredstvo za postizanje ciljeva, a primjena terorizma pri održavanju vlasti jest rjeđa, ali također

prisutna pojava, pogotovo u državama južne Amerike. Također postoji i mnogo primjera

provođenja terorističkih aktivnosti kojima je cilj utjecati na vladajuće strukture svoje ili druge

zemlje, bilo posredno ili neposredno. Terorističkim činom ne želi se nužno steći ili

promijeniti vlast, već se želi i prisiliti na određene postupke i odluke koje nisu u skladu

sa zakonom. Kao primjer može poslužiti napad na željezničku stanicu u Madridu, 11.ožujka

2004. Taj napad je natjerao španjolsku vladu da povuče svoje vojnike iz Iraka. U nepolitičke

ciljeve možemo ubrojiti vjerske, ubijanja šijita i sunita u Iraku, nacionalne, pokušaj

stvaranja SAO Krajine u Hrvatskoj, i druge (Wikipedia, 2015).

Seminarski rad

Helena Vrtarić


4

2.3 ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA

TERORIZMA

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisuju se (NN 87/08, 25/12,

Članak 2.):

Mjere i radnje u bankarskom i nebankarskom financijskom poslovanju te u

novčarskom i drugom poslovanju, koje se poduzimaju radi sprječavanja i

otkrivanja pranja nvoca i financiranja terorizma,

Obveznici provedbe mjera i radnji koji su dužni postupati prema ovom Zakonu,

Nadzor nad obveznicima u provedbi mjera i radnji u bankarskom i nebankarskom

financijskom poslovanju te u novčarskom i drugom poslovanju, koje se

poduzimaju radi sprječavanjka i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma,

Zadaće i nadležnosti Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko-

obavještajne jedinice,

Međunarodna suradnja Ureda za sprječavanje pranja novca

Nadležnosti i potupci drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima u

otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma

Druga pitanja značajna za razvoj preventivnog sustava u sprječavanju pranja novca

i financiranja terorizma

Odredbe ovog Zakona koje se odnose na sprječavanje pranja novca odgovarajuće

se primjenjuju i na sprječavanje financiranja terorizma u cilju sprječavanja i

otkrivanja aktivnosti pojedinaca, pravnih osoba, skupina i organizaca u vezi s

financiranjem terorizma.

Seminarski rad

Helena Vrtarić


5

3 POVIJESNI PREGLED

Ovim poglavljem dan je povijesni pregled pranja novca te kratko prikazana povijest

terorizma.

3.1 POVIJEST PRANJA NOVCA

Prvi počeci pranja novca zasigurno su povezani su s Alphonse Caponeom, kriminalcem koji

je tridesetih godina prošlog stoljeća vodio posao vrijedan 100 miliona dolara prihoda

godišnje. Kako je to bilo vrijeme prohibicije, Capone je nezakoniti prihod od prodaje alkohola

prikazivao kao utržak praonica rublja. U tom je segmentu Capone prošao nekažnjeno, jer

pranje novca nije postojalo kao kazneno djelo (Pranje novca, 2015).

Postoji i druga teorija povijesti pranja novca, koja je također vezana za Al Capone-a. Od

1920. do 1930. Capone je ulagao novac mafije u lance pizzerija, restorana i casina na Kubi.

Uspješno je provodio svoje planove i širio posao zahvaljujući lokalnim vlastima i

potkupljivim ministrima s kojima je dijelio zaradu. Procjenjuje se da je na vrhuncu svoje

moći, u svrhu potkupljivanja ili vraćanja usluga političarima i tijelima provedbe zakona,

Capone trošio i do 30 miliona dolara na godinu. Kasnije je novac prebacio u Švicarsku čije je

zakonodavstvo u to vrijeme dozvoljavalo bogatim ljudima sakrivanje novca na sigurno

(Pranje novca, 2015).

Capone je na kraju osuđen zbog neplaćanja poreza, međutim njegova osuda ukazuje da

nezakonito poslovanje nije samo po sebi dovoljno. Novac zarađen od nezakonitih aktivnosti

poput prodaje alkoholnih pića u tajnosti, prostitucije, kockanja i korupcije treba se sakriti,

pretočiti u zakonito poslovanje ili prebaciti u off shore zone.1

Caponeov je kraj motiviran odlukom Vrhovnog suda SAD-a. U presudi protiv Manley

Sullivana prvi se puta razmatralo pitanje oporezivanja „prljavog novca“. Vrhovni sud je

zauzeo stav kojim nedvojbenom smatra obvezu plaćanja poreza na neprijavljeni prihod od

nezakonitog poslovanja (Pranje novca, 2015).

1 Offshore poduzeće jest poduzeće osnovano u inozemstvu koje pruža poslovne i ekonomske prednosti u odnosu

na lokalno poduzeće. Offshore poduzeće je za nekoga u Hrvatskoj jedno posebno poduzeće osnovano u, recimo,

Panami, Belize ili čak i Velikoj Britaniji, koje ne plaća poreze na dobit izvan svoje matične države.

Seminarski rad

Helena Vrtarić


6

Caponeov suradnik Mayer Lansky zvan „računovođa mafije“, vodio je Caponeovim

primjerom i učio iz njegovih grešaka. Prvi je razvio jednu od tehnika pranja novca koristeći

novu shemu povezanu s bankovnim računima Švicarske. Lansky je prvi puta upotrijebio

koncept povrata zajma tako da je putem dostavljača gotov novac fizički poslao iz SAD u

Švicarsku kako bi izbjegao plaćanje poreza. Novac je položen na nekoliko bankovnih računa

na zaporku s kojih je kasnije Lansky „posuđivao“ novac i vraćao ga natrag u zemlju (Pranje

novca, 2015).

Smatra se da je pojam „pranje novca“ prvi upotrijebio engleski časopis The Guardian pišući

1973. godine o 200.000 USD namijenjenih republikanskoj predizbornoj kampanji u SAD-u,

odnesenih u kovčezima u Meksiko radi stavljanja u optjecaj (Poslovni.hr, 2015).

3.1.1 Ciklus pranja novca

Postupak pranja novca odvija se u tri faze (Bejaković, 2009):

Prva faza ulaganja u kojoj se novac ostvaren neposredno od kriminalnog

djelovanja (poput prodaje droge) prvi put ulaže ili u financijsku ustanovu ili se

njime kupuje određena imovina,

Druga faza prikrivanja u kojoj se pokušava prikriti ili naizgled promijeniti stvarno

podrijetlo ili vlasnika sredstava,

Treća faza integracije u kojoj se novac uključuje u legalnu ekonomiji i financijski

sustav i pripaja ostalim vrijednostima u sustavu.

Faza polaganja je trenutak ubacivanja ili uvođenja prljavog novca u financijski sustav pri

čemu se novčana sredstva različitim metodama i tehnikama odvajaju ili udaljavaju od svog

pravog, nezakonitog izvora. Perači novca u ovoj fazi iznose nezakonita sredstva na svjetlo

dana pa ih je tijekom ove faze najlakše otkriti i spriječiti (Ministarstvo financija, Tipologije

pranja novca, 2011:5).

Faza preslojavanja obuhvaća proces kruženja sredstava kroz financijske sustave, sa jednog

računa na drugi, iz jednog oblika u drugi, iz jedne jurisdikcije u drugu. Predstavlja aktivnost

kojoj je namjera da se složenim financijskim transakcijama sredstva na odreneni način

uložena u financijski sustav kanaliziraju kako bi se zameo i prikrio trag i izvor prljavog novca

(Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:5).

Seminarski rad

Helena Vrtarić


7

Faza integracije je završna faza ciklusa pranja novca i predstavlja proces prožimanja zakonitih

sredstava sa nezakonitim. Ako su sredstva stečena kriminalnim aktivnostima uspješno

položena u financijske tokove, te fazom preslojavanja udaljena od svog nezakonitog izvora,

ona se ponovno integriraju u legalne financijske tokove (Ministarstvo financija, Tipologije


Često se pojedine faze ne mogu razlučiti. Za primjer može poslužiti sljedeći tipični obrazac

pranja novca: Novac prikupljen od prodaje droge na američkim ulicama prošvercan je preko

granice u Kanadu gdje je u mnogobrojnim mjenjačnicama zamijenjen za veće novčanice kako

bi mu se smanjila težina i obujam. Kuriri su organizirano putovali zrakoplovom i nosili ga u

London, gdje su obavljana plaćanja za financijsku ustanovu u Jerseyu. U istrazi je

ustanovljeno da su iz Velike Britanije obavljene uplate na 14 računa u Jerseyu, koji su glasili

na imena lokalnih direktora. Nakon toga sredstva su s prikrivenim po podrijetlom vraćana u

SAD ili putem kredita koji su davani kompanijama koje su bile u vlasništvu naručitelja cijele

akcije ili se pak koristilo financijsku ustanovu u Jerseyu za depozit i kasniji obavilo

neposredni transfer u SAD-u. (Bejaković, 2009).

Pojedine faze pranja novca mogu biti istodobne ili se, još češće, mogu međusobno preklapati.

Kako će se odvijati pojedina faza i koje će se metode pritom koristiti ovisi o raspoloživim

mehanizmima za pranje i zahtjevu organiziranog kriminala koji taj posao naručuje. U svakom

slučaju pranja novca podrazumijeva mnogobrojne međusobno različite tehnike koje su obično

složene, domišljate i tajne. Zajedničko im je da se njima mora sakriti originalno podrijetlo i

vlasništvo novca, te da naručitelji žele zadržati kontrolu nad samim postupkom i po potrebi

ostvariti njegovu promjenu.

3.1.2 Metode pranja novca

Usporedno s tehnološkim razvojem, zabilježen je i porast broja korištenih sofisticiranih i

složenih metoda u svrhu prikrivanja podrijetla nezakonito stečene imovine.

Od velikog broja metoda navodi se samo nekoliko najčešće korištenih kojima se pokušava

zaobići sustav za otkrivanje i sprječavanje pranja novca (HNB, Smjernice za provođenje

Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za kreditne institucije, kreditne

unije i institucije za elektronički novac, 2012:5-6):

Seminarski rad

Helena Vrtarić


8

Strukturiranje – strukturiranje većih iznosa gotovine iznad limita za identifikaciju

u manje iznose gotovinskih transakcija i njihovo plasiranje u financijski sustav.

Navedene manje iznose najčešće u sustav deponira veći broj osoba, čime se

pokušava izbjeći otkrivanje, odnosno obveza obavješćivanja o gotovinskim

transakcijama iznad određenog iznosa i obveza identificiranja stranke.

Mnogostruke transakcije – ista osoba u jednome danu obavlja dvije transakcije ili

više njih, a ukupni iznos transakcija u jednome danu prelazi propisani limit za

utvrđivanje i provjeru identiteta stranke ili obavješćivanje Ureda za sprječavanje

pranja novca.

Kupnja/prodaja strane valute – nezakonito stečena sredstva koriste se za kupnju

strane valute koja se zatim transferira na bankovne račune u offshore financijske

centre.

Korištenje nominalnih predstavnika – ovo je najčešće korištena metoda u fazi

polaganja. Osoba koja želi "prljavi" novac uvesti u financijski sustav može

pokušati prikriti podrijetlo nezakonito stečene imovine uključujući nominalnog

predstavnika, poput člana obitelji, prijatelja ili poslovnih poznanika koji uživaju

povjerenje zajednice.

Najčešće metode pranja novca stečenog nekim od takozvanih predikatnih kaznenih djela

(HNB, Smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

za kreditne institucije, kreditne unije i institucije za elektronički novac, 2012:6-7):

Korištenje raznih oblika trgovačkih društava i zaklada – osobito fiktivnih

trgovačkih društava (shell company) koja se osnivaju u državama u kojima ne

postoje strogi propisi u vezi sa sprječavanjem pranja novca odnosno

identifikacijom stvarnog vlasnika;

Korištenje usluga različitih pravnih i/ili financijskih stručnjaka – osobito

odvjetnika koji za klijente osnivaju trgovačka društva, otvaraju bankovne račune,

prenose novčana sredstva, kupuju imovinu i obavljaju druge poslove;

Korištenje domaćih kreditnih/financijskih institucija – pojačana dubinska analiza

provodi se samo u slučaju stranih politički izloženih osoba; zbog navedenog

razloga politički izložene osobe koriste se računima u bankama sa sjedištem u

državi u kojoj imaju prebivalište, i to bilo u fazi prikrivanja bilo vraćanjem novca

u "domaću" banku nakon što je novac "opran" u inozemstvu;

Seminarski rad

Helena Vrtarić


9

Korištenje stranih/offshore jurisdikcija – osobito korištenje više stranih/offshore

jurisdikcija tako da je primjerice račun u banci u jednoj državi vlasništvo

trgovačkog društva sa sjedištem u drugoj državi, a da "vlasnik" navedenoga

trgovačkog društva ima sjedište/prebivalište u trećoj državi i sl.; povećanje broja

stranih/offshore jurisdikcija uključenih u shemu otežava provođenje pravnih radnji

radi utvrđivanja kaznenog djela I počinitelja za tijela gonjenja iz države u kojoj je

počinjeno predikatno kazneno djelo;

Korištenje povjerenika – korištenje članova obitelji, prijatelja ili bliskih poslovnih

suradnika koji obavljaju transakcije u svoje ime, a za račun politički izložene

osobe;

Korištenje gotovine – anonimna priroda gotovine odnosno nepostojanje pisanog

traga o njenom prijenosu čini gotovinu atraktivnom za “perače” novca; u slučaju

politički izloženih osoba tome pogoduje i izuzimanje od carinskog pregleda

“diplomatske prtljage” koja se onda koristi za prijenos gotovine preko granice.

3.2 POVIJEST TERORIZMA

Pojam terorizam vuče korijen iz latinske riječi terror - terrere, što znači plašiti, zastrašivati.

Ima dvojako značenje, vladavinu nasilja s progonima, pojednostavljeno rečeno strahovladu, te

izazivanje straha nasilnim djelovanjem, obično s političkim ciljem (Cvjetković, 2002:11).

Značenje riječi terorizam u općem smislu podrazumijeva sustavnu uporabu nasilja i

zastrašivanja, da bi se iznudili posebno politički ustupci, novac ili nešto drugo. Teror dolazi

od latinske riječi teror, a znači strah, jezu ili užas, vladavinu nasilja čiji je cilj zastrašivanje,

odnosno uništavanje protivnika. Obično je definiran kao proračunata uporaba nasilja ili

prijetnji nasiljem za postizanje ciljeva koji su političke, vjerske ili ideološke prirode. Provodi

se zastrašivanjem, prinudom i ulijevanjem straha (Cvjetković, 2002:11).

Terorizam nije novija pojava, odkad čovjek postoji terorizam ga prati. Kao taktika jedne

skupine kojom se služi za prinudu drugih da se ponašaju na određen način terorizam, dakle,

pripada drevnoj praksi. Utvrđeni povijesni primjeri koji se često rabe za prikazivanje jesu

Zeloti. Živjeli su oko 6. - 60. godine novog vijeka i bili su ekstremistička židovska frakcija

koja se protivila uzajamnom djelovanju s Rimom ili bilo kojom drugom stranom kulturom

(Gegić; Obradović, 2006:106).

Seminarski rad

Helena Vrtarić


10

Mnogi su primjeri diljem zemaljske kugle u kojima se politički teror koristi u svrhu

vladavine, a primjena nasilja u politici, u najčešćim primjerima osporavanja vlasti i

svrgavanja vlasti.

Mišljenje svijeta o terorizmu promijenilo se u samo jednom danu, 11. rujna 2001. godine.

Više se nitko nije osjećao sigurnim i svjetska javnost je postala svjesna opasnosti od malih

radikalnih skupina, terorista koji prijete miru. Hladni rat je odavno završen, mogućnost da

izbije novi globalni rat je izuzetno mala, vrijeme je novih opasnosti. One više ne dolaze od

milijuntskih vojnih sila, nego od malih skupina, terorista koji svojim aktovima žele ostvariti

neke političke ciljeve i koji u ostvarivanju ciljeva ne biraju sredstva. Opasnost za koju se prije

11. rujna 2001. smatralo da je minimalna, odjednom je postala prijetnja broj jedan (Gegić;

Obradović, 2006:106).

Jedna od najpoznatijih terorističkih skupina, a mnogi ih smatraju i prvom pravom

terorističkom skupinom, koja je izmislila pravila terorističke borbe su Asasini, koju su

djelovali u 13. stoljeću. U to vrijeme ugnjetavali su ih Mongolci pa su vođe Asasina su

zaključile da su preslabi da se otvoreno bore sa neprijateljima. Stoga su, zahvaljujući

selektivnom korištenju terorističkih metoda, na temelju izazivanja straha, zadržali vjersku

autonomiju (Kult, Terorizam – najveća prijetnja svjetskom miru, 2012).

Teroristi su postojali i u Francuskoj revoluciji ali je procvat terorizma uslijedio u 70-tim

godinama 20. stoljeća kada su osvanule, prije svega na Bliskom istoku, mnogobrojne

radikalne muslimanske skupine koje su se zalagale za uništenje Izraela. Žarište je bilo i u

Sjevernoj Irskoj, gdje su se sukobljavali katolici i protestanti (Kult, Terorizam – najveća

prijetnja svjetskom miru, 2012).

Raspadom Sovjetskog Saveza ostao je veliki broj nuklearnih glava, od kojih je određeni broj

netragom nestao ili se nalaze u nedovoljno čuvanim skladištima. Teroristima bi to bilo idealno

oružje, baš kao i ubojiti virusi. Mogućnost da se neka teroristička skupina dokopa ovakvog

oružja je sve veća, tako da se opasnost miru u svijetu sa velikih sila prebacuje na male, ali

opasne i često dobro organizirane terorističke skupine (Kult, Terorizam – najveća prijetnja

svjetskom miru, 2012).

Seminarski rad

Helena Vrtarić


11

4 SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA

TERORIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Radi zaštite financijskog i nefinancijskog sektora od pranja novca i financiranja terorizma su

propisane mjere i radnje koje trebaju provoditi pravne, ali i fizičke osobe, za koje se

pretpostavlja da su izložene opasnostima od pranja novca. Te mjere su propisane Zakonom o

sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti

samo jedne institucije već je uključeno u sustav u kojem su zakonski definirane uloge

sudionika i njihova međusobna interakcija, a čine ga (Bagović, 2012):

Tijela prevencije – obveznici (banke, stambene štedionice, mjenjačnice, društva za

osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici i dr.) i Ured za

sprječavanje pranja novca kao središnja analitička služba,

Nadzorna tijela – Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija

za nadzor financijskih usluga,

Tijela kaznenog progona – policija, državno odvjetništvo i sudstvo.

4.1 SUSTAV ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA

TERORIZMA

Zakon i međunarodni standardi određuju da sustav sprječavanja pranja novca i financiranja

terorizma nije u nadležnosti samo jedne institucije, nego je to sustav u kojem su zakonski

definirane uloge svakog sudionika i njihova međusobna interakcija i suradnja. Ured, kao

financijsko-obavještajna jedinica, je samo jedna karika u lancu u sustavu suzbijanja pranja

novca i financiranja terorizma koja tek u interaktivnoj suradnji s drugim nacionalnim

nadležnim tijelima (DORH, USKOK, MUP, SOA, HNB, HANFA i nadzornim službama

Ministarstva financija) i stranim financijsko-obavještajnim jedinicama može u potpunosti dati

svoj puni doprinos u cilju sprječavanja korištenja financijskog sustava Republike Hrvatske za

pranje novca i financiranje terorizma (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja

terorizma, 2012:4).

Ured, kao središnja nacionalna jedinica za prikupljanje od banaka i drugih obveznika,

informacija o transakcijama koje su povezane sa pranjem novca i/ili financiranjem terorizma,

analizira zaprimljene transakcije u svrhu utvrnivanja sumnje na pranje novca i financiranje

Seminarski rad

Helena Vrtarić


12

terorizma i obavješćuje nadležna tijela o slučajevima sa sumnjom na pranje novca ili

financiranje terorizma (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:5).

To znači da je ured posredničko tijelo, s jedne strane, između financijskog i nefinancijskog

sektora, koji Uredu prijavljuju sumnjive transakcije, i tijela progona, kako je prikazano na

slici 1.

Slika 1. Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2012). Ured za sprječavanje pranja novca

(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije financiranja terorizma [Online]. Zagreb:

Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Str. 5., 7.-13., 15.-24. Dostupno na URL:

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20FT-HR.pdf [pristupljeno: 09.01.2015.]

Sukladno navedenom Ured, prije svega, predstavlja dio sustava prevencije, kojem je primarna

zadaća spriječiti korištenje financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

Dakle, Ured nije istražno tijelo nadležno za provođenje financijskih istraga, niti nadzorno

inspekcijsko tijelo koje obavlja izravan nadzor kod obveznika provedbe Zakona jer sukladno

Zakonu i međunarodnim standardima za provođenje tih radnji nadležna su druga tijela

odnosno tijela progona i tijela nadzora iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja

terorizma (Ministarstvo financija, Ured za sprječavanje pranja novca, 2015).

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20FT-HR.pdf

Seminarski rad

Helena Vrtarić


13

4.2 POTREBA POSTOJANJA MJERA ZA SUZBIJANJE PRANJA NOVCA

Pranje novca je tako postalo globalna pojava koja potkopava međunarodne napore u stvaranju

slobodnog i konkurentskog tržišta te sprječava gospodarski razvoj nacionalnih ekonomija.

Nacionalne ekonomije u tom su pogledu vrlo ranjive. Pranje novca ugrožava financijski

sektor i stabilnost financijskih institucija te ima značajne ekonomske i socijalne posljedice.

Prihodi od nezakonitih aktivnosti njihovim počiniteljima daju veliku ekonomsku moć nad

gospodarstvima takvih zemalja pa zdravi gospodarski razvoj postaje teško ostvariv cilj jer je

jedini interes kriminalnih skupina zaštita vlastite imovine (Ministarstvo financija, Tipologije


Budući da države stvaraju vlastite sustave i mjere za sprječavanje pranja novca, počinitelji

nezakonitih aktivnosti koje generiraju nezakonite prihode su prinuđeni tražiti jurisdikcije gdje

su takve mjere slabe ili nepostojeće. Stoga je učinkovit okvir za borbu protiv pranja novca

važan čimbenik u domaćem i menunarodnom pogledu za sve države, jer upravo nedostatak ili

nepostojanje definiranih mehanizama i sustava za borbu protiv pranja novca i financiranja

terorizma počiniteljima daje mogućnost za pranje njihovih nezakonito stečenih sredstava


4.3 SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA

U nastavku je pobliže objašnjen ured za sprječavanje pranja novca Republike Hrvatske te

dana njegova organizacijska struktura.

4.3.1 Ured za sprječavanje pranja novca

Dužnost predstojnika Ureda za sprječavanje pranja novca u Republici Hrvatskoj trenutno

obavlja gospodin Ivica Maros, čiji su kontakti dostupni na službenim stranicama Ministarstva

financija Republike Hrvatske (Ministarstvo financija, Ured za sprječavanje pranja novca,

2015).

Sukladno međunarodnim standardima hrvatski Ured je središnje nacionalno tijelo za

prikupljanje, analizu i dostavljanje nadležnim tijelima slučajeva sa sumnjom na pranje novca i

financiranje terorizma, koje primarno ima zadaću (Ministarstvo financija, Ured za

sprječavanje pranja novca, 2015):

Analitičko-obavještajno obrađivati sumnjive transakcije zaprimljene od obveznika,

Seminarski rad

Helena Vrtarić


14

Međuinstitucionalno surađivati u sprječavanju i otkrivanju pranja novca i

financiranja terorizma sa svim nadležnim državnim tijelima u Republici Hrvatskoj,

Razmjenjivati podatke, informacije i dokumentaciju sa stranim financijsko-

obavještajnim jedinicama i drugim stranim tijelima,

Preventivno djelovati u području sprječavanja pranja novca i financiranja

terorizma uključujući neizravni (administrativni) nadzor i izobrazbu obveznika,

Objavljuje statističke podatke s područja pranja novca i financiranja terorizma.

4.3.2 Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca

Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca prikazana je na slici 2.

Slika 2. Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca Republike Hrvatske


[Online]. Dostupno na URL: http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca [pristupljeno:

08.01.2015.]

http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca

Seminarski rad

Helena Vrtarić


15

4.4 SPRJEČAVANJE FINANCIRANJA TERORIZMA

U nastavku su pobliže objašnjenja tijela prevencije, nadzora i kaznenog progona te pravosuđe

u ulozi sprječavanje financiranja terorizma.

4.4.1 Tijela prevencije, nadzora i kaznenog progona

Obveznici tijela prevencije su banke, štedne banke, kreditne unije, ovlašteni mjenjači,

osiguravajuća društva, priređivači igara na sreću, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni

savjetnici i drugi.

Ključni element preventivnog sustava je obveza banaka i drugih Zakonom određenih

obveznika obavješćivati Ured o (Ministarstvo financija, Ured za sprječavanje pranja novca,

2015):

Sumnjivim transakcijama kada banke i drugi obveznici utvrde sumnju na pranje

novca i financiranje terorizma bez obzira na visinu transakcije (režim sumnjivih

transakcija),

Banke i drugi obveznici su o sumnjivoj transakciji dužni Ured obavijestiti prije

izvršenja sumnjive transakcije i obvezni su navesti razloge za sumnju na

pranje novca i financiranja terorizma.

Tijela nadzora odnosno nadzorna tijela obavljaju nadzor nad obveznicima u pogledu primjene

mjera za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma temeljem Zakona (Ministarstvo

financija, Ured za sprječavanje pranja novca, 2015):

Hrvatska narodna banka nadzire provedbu Zakona kod banaka i drugih kreditnih

institucija,

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadzire provedbu Zakona kod

sudionika tržišta kapitala, fondova i osiguranja,

Financijski inspektorat Republike Hrvatske nadzire provedbu Zakona, kao

primarni nadzornik, u sektoru tzv. nebankovnih financijskih institucija (mjenjača,

pružatelja usluga transfera novca i dr.), te u sektoru profesionalnih djelatnosti

(odvjetnici, javni bilježnici, računovođe, revizori i porezni savjetnici),

Porezna uprava nadzire provedbu Zakona kod priređivača igara na sreću. Porezna

uprava također provjerava poštuju li domaće pravne i fizičke osobe propisano

Seminarski rad

Helena Vrtarić


16

ograničenje naplate u gotovini u iznosu preko 105.000,00 kn., odnosno u

poslovima s nerezidentima u vrijednosti preko 15.000,00 EUR-a,

Carinska uprava nadzire prijenos gotovine preko državne granice.

Tijela kaznenog progona su policija, koja provodi policijske izvide i financijske istrage

kaznenog djela pranja novca postupajući po predmetima iniciranim od strane Ureda, od strane

drugih tijela nadzora, i pokrenutih na vlastitu inicijativu; te državno odvjetništvo, koje

usmjerava rad policije u obradama pranja novca po predmetima Ureda, te po predmetima

drugih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i koordinira rad

drugih nadzornih tijela (Ministarstvo financija, Ured za sprječavanje pranja novca, 2015).

4.4.2 Pravosuđe

Pravosuđe, u prvom redu, podrazumijeva sudove. Pred sudom se provodi kazneni postupak za

kazneno djelo pranja novca i oduzimanje imovinske koristi, koji su inicirani od strane svih

nadležnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

U pravosuđe pripadaju:

Zakoni i pravilnici,

Mišljenja, preporuke, smjernice za provedbu Zakona o sprječavanju pranja novca i

financiranja terorizma,

U svezi stava Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja

korupcije,

Tipologije pranja novca,

Tipologije financiranja terorizma.

4.5 PROCJENA RIZIKA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Pri analizi i procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma obveznici svrstavaju svoje

stranke odnosno poslovne odnose, transakcije ili proizvode u kategorije koje označuju (HNB,

smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za

kreditne institucije, kreditne unije i institucije za elektronički novac, 2012:22):

Nizak rizik,

Srednji rizik,

Seminarski rad

Helena Vrtarić


17

Visok rizik.

Najčešći kriteriji rizika su:

Rizik zemlje ili zemljopisni rizik,

Rizik stranke,

Rizik proizvoda/transakcije/poslovnog odnosa.

Metodologija obveznika zasnovana na analizi i procjeni rizika može uzimati u obzir i

elemente rizika koji su specifični za određenu stranku, poslovni odnos, proizvod ili

transakciju te mogu utjecati na povećanje ili smanjenje rizika. Elementi rizika obuhvaćaju

(HNB, Smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

za kreditne institucije, kreditne unije i institucije za elektronički novac, 2012:23-24):

Svrhu računa ili poslovnog odnosa,

Iznos sredstava ili opseg transakcija,

Razinu regulacije ili nekog drugog nadzora odnosno režima upravljanja kojemu

podliježe stranka,

Odgovarajući priznati regulatorni sustavi,

Trajanje poslovnog odnosa,

Poznavanje zemlje klijenta, uključujući njezine zakone, propise i pravila,

Upotreba posrednih sredstava unutar trgovačkog društva i drugih struktura koje

nemaju jasno komercijalno ili drugo opravdanje,

Podatke o osobama koje su obveznici u posljednje tri godine dostavljali uredu.

Seminarski rad

Helena Vrtarić


18

5 TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA

Ovo poglavlje bavi se tipologijom pranja novca iz tuzemne prakse te slučajevima pranja

novca na primjerima iz tuzemne prakse, kao i slučajevima iz tipologija pranja novca iz

inozemne prakse.

5.1 TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA IZ TUZEMNE PRAKSE

Tipologije pranja novca iz tuzemne prakse podrazumijevaju ispostavljanje fiktivnih računa,

aktivnosti vezane uz nerezidente, zlouporabu opojnih droga, lihvarske ugovore, krijumčarenje

ljudi i trgovanje ljudima, prijevare vezane uz trgovanje valutama na deviznom tržištu,

kreditne linije te profesionalne djelatnosti.

5.1.1 Ispostavljanje fiktivnih računa

Najčešći primjer pranja novca u Republici Hrvatskoj jest izdavanje fiktivnih računa. To je,

primjerice, kada inozemno poduzeće ispostavlja račun za usluge (konzultantske, marketinške,

informatičke i sl.) domaćem poduzeću. Postoji sumnja da navedene usluge nisu stvarno

izvršene. Domaće poduzeće obavlja plaćanje računa za navedene usluge doznakom u

inozemstvo. Vrijednost iz računa u poslovnim knjigama domaćeg poduzeća evidentira se kao

trošak i time se umanjuje porezna osnovica za obračun poreza, a inozemno i domaće

poduzeće vlasnički su povezane (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:8).

Razlozi za sumnju su doznake u inozemstvo temeljem računa za usluge za koje se sumnja da

su fiktivne, a moguća poveznica sa predikatnim kaznenim djelima jest utaja poreza


5.1.2 Aktivnosti vezane uz nerezidente

Primjer vezan uz rezidente jest kad off shore poduzeća ili fizičke osobe stranog državljanstva

doznačuju novčana sredstva iz inozemstva u Republiku Hrvatsku, u korist računa fizičke

osobe stranog državljanstva (nerezidenta) otvorenog kod hrvatske banke. Dio tako doznačenih

novčanih sredstava ista fizička osoba podiže u gotovini, te u daljnjem tijeku uplaćuje u korist

žiro računa hrvatskog poduzeća čiji je vlasnik, a koje poduzeće se u konačnici pojavljuje kao

Seminarski rad

Helena Vrtarić


19

kupac hrvatske nekretnine. Poduzeće ne obavlja nikakvu poslovnu djelatnost (Ministarstvo

financija, Tipologije pranja novca, 2011:10).

Razlozi za sumnju su učestale transakcije. odnosno priljev sredstava iz inozemstva za koji se

ne zna pravi izvor jer su iste izvršene po nalogu off shore poduzeća ili stranih fizičkih osoba,

isplate gotovine, prijenosi na druge račune. Moguća poveznica sa predikatnim kaznenim

djelima jest utaja poreza, gospodarski kriminalitet (Ministarstvo financija, Tipologije pranja

novca, 2011:10).

Drugi primjer jest vezan uz fizičke osobe stranog državljanstva koje borave u Republici

Hrvatskoj i osnivači su pravnih osoba koje se bave trgovačkom djelatnošću te vrše uplate u

gotovini u stranoj valuti u korist vlastitih deviznih računa otvorenih kod hrvatske banke.

Neposredno nakon izvršenih uplata, ista gotovinska novčana sredstva transferiraju se u

inozemstvo, najčešće u državu iz koje dolazi strain državljanin (nerezident), u korist osobnih

računa istih fizičkih osoba, ili pak u korist računa pravnih osoba odnosno poduzeća iz te

strane države (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:11).

Razlozi za sumnju jesu učestali polozi gotovine značajnijih iznosa te istovremeni transfer

sredstava u inozemstvo po nalogu stranih fizičkih osoba odnosno nerezidenata. Moguća

poveznica sa predikatnim kaznenim djelima jest utaja poreza (Ministarstvo financija,

Tipologije pranja novca, 2011:11).

5.1.3 Zlouporaba opojnih droga

Primjerice, nekoliko fizičkih osoba menusobno povezanih rodbinskim i drugim vezama u

duljem vremenskom razdoblju polažu gotovinska novčana sredstva (u iznosu ispod

200.000,00 HRK) u korist vlastitih računa ili pak računa drugih fizičkih osoba s kojima su

povezani, a koji računi su otvoreni kod nekoliko hrvatskih banaka. Dio tako položenih

gotovinskih novčanih sredstava se oročava, a dio se isplaćuje u gotovini. Gotovina je kasnije

iskorištena za kupnju nekretnina i poduzeća u Republici Hrvatskoj. Iste fizičke osobe nisu

zaposlene i nemaju evidentiranih prihoda te su pod sumnjom u počinjenje kaznenog djela

zlouporabe opojnih droga, kao i pod sumnjom da pripadaju organiziranoj kriminalnoj skupini

koja počinjenjem tog kaznenog djela ostvaruje veću imovinsku korist, te stoga postoji sumnja

da novčana sredstva položena u gotovini u bankarski sustav Republike Hrvatske proizlaze iz

Seminarski rad

Helena Vrtarić


20

kaznenog djela zlouporabe opojnih droga (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,

2011:12).

Razlozi za sumnju su intenzivno polaganje gotovine u iznosima ispod Zakonom propisanog

Iznosa koji podliježe prijavi Uredu u kraćim vremenskim intervalima tijekom duljeg

vremenskog razdoblja, korištenje računa povezanih fizičkih osoba, te podaci o kriminalnim

aktivnostima sudionika (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:12).

5.1.4 Lihvarski ugovori

Primjerice, tijekom određenog vremenskog razdoblja u tzv. kreditnim uredima u nekoliko

većih gradova u Republici Hrvatskoj, strane fizičke osobe i domaće pravne osobe (vlasnici

kojih su strane fizičke osobe) pojavljuju se kao zajmodavci, dok se kao zajmoprimci

pojavljuju domaće fizičke osobe koje kao osiguranje zajma daju zalog nad vlastitim

nekretninama. Zajmovi se isplaćuju u gotovini, a izvor novčanih sredstava plasiranih u

zajmove domaćim fizičkim osobama nije poznat. Fizičke osobe pri isplati zajma primaju

znatno manje iznose od ugovorenih. Zajmovi se otplaćuju u korist žiro računa domaćih

pravnih osoba koje nisu zajmodavci i u kojima su osnivači i/ili direktori takoner strane fizičke

osobe, te sa tih računa dio primljenih sredstava u gotovini podiže nekoliko domaćih fizičkih

osoba – posrednika, a dio sredstava se prenosi na račune trećih domaćih pravnih osoba koje

takoner nisu zajmodavci i u kojima su osnivači i/ili direktori strane fizičke osobe, te i sa tih

računa sredstva u gotovini podižu iste domaće fizičke osobe (Ministarstvo financija,


Ista domaća fizička osoba koja je podizala sredstva u gotovini s računa domaćih pravnih

osoba, temeljem punomoći je, za strane fizičke osobe, osnovala neke od tih povezanih pravnih

osoba i za njih otvorila poslovne račune (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,

2011:14).

Ista domaća fizička osoba opunomoćena je i po nerezidentnom računu jedne od stranih

fizičkih osoba – osnivača domaćih pravnih osoba davatelja zajmova, te u ime strane fizičke

osobe obavlja konverziju dijela gotovine sa računa domaćih pravnih osoba u stranu valutu.

Sredstva se potom uplaćuju u korist istog nerezidentnog računa jedne od stranih fizičkih

osoba – osnivača domaćih pravnih osoba davatelja zajmova. Nakon toga se sredstva

Seminarski rad

Helena Vrtarić


21

doznačuju u korist računa društva u inozemstvu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja

novca, 2011:14).

Razlozi za sumnju su, primjerice, kada domaća fizička osoba podiže gotov novac sa žiro

računa raznih poduzeća nekoliko puta tijekom istog dana kod različitih djelatnika iste

poslovne banke, i to u sveukupnom iznosu od 200.000,00 – 300.000,00 kn u jednom danu, pri

čemu pojedinačni iznos jedne transakcije nije bio već od tzv. zakonskog praga ili propisanog

iznosa koji podliježe prijavi. Moguća poveznica s predikatnim kaznenim djelima jest

prijevara, zaključivanje lihvarskih ugovora, utaja poreza (Ministarstvo financija, Tipologije


5.1.5 Krijumčarenje ljudi, trgovanje ljudima

Različite domaće fizičke osobe, ili strane fizičke osobe koje borave u Republici Hrvatskoj,

tijekom vremenskog razdoblja od jedne godine putem društva koje obavlja određene usluge

platnog prometa, uključujući i prijenos novca, doznačuju u inozemstvo gotovinska novčana

sredstva, ili su pak primatelji novčanih sredstava iz inozemstva, Primatelji odnosno

pošiljatelji novčanih sredstava su različite fizičke osobe iz različitih zemalja, primjerice,

Rusija, Ukrajina, SAD, Njemačka, Izrael, Nigerija, Mali, Liberija, Ujedinjeni Arapski

Emirati, Portugal, Italija, Moldavija, Kanada, Brazil, Argentina i dr. Za domaće fizičke osobe

u svojstvu pošiljatelja nema evidentiranih primanja koja bi mogla biti izvor gotovinskih

novčanih sredstava kojima isti raspolažu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,

2011:15).

Razlozi za sumnju su slanje gotovog novca posredstvom društva koje obavlja određene usluge

platnog prometa, uključujući i prijenos novca, umjesto korištenja bankovnih računa i usluga

poslovnih banaka, obavljanje većeg broja transakcija u manjim iznosima, različite fizičke

osobe iz različitih zemalja u svojstvu primatelja novčanih sredstava. Moguća poveznica s

predikatnim kaznenim djelima jest krijumčarenje ljudi, trgovanje ljudima, međunarodna

prostitucija (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:15).

5.1.6 Prijevare vezane uz trgovanje valutama na deviznom tržištu

Tijekom odrenenog vremenskog razdoblja nekoliko domaćih fizičkih osoba prikupljaju

novčana sredstva od drugih domaćih fizičkih osoba (uplate od nekoliko tisuća do nekoliko

Seminarski rad

Helena Vrtarić


22

stotina tisuća EUR) u svrhu osnivanja banke u većinskom stranom vlasništvu u Republike

Hrvatske. Banka nije osnovana, a prikupljena novčana sredstva su djelomično korištena za

trgovinu devizama. Nekim fizičkim osobama koje su uložile novčana sredstva u osnivanje

banke, uručeni su vrijednosni papiri koji su trebali biti unovčeni, menutim za iste je utvrneno

da su lažni odnosno bezvrijedni. U najvećem dijelu prikupljena novčana sredstva deponirana

su na osobne račune u zemlji i inozemstvu, oročavana, prenošena s jednog računa na drugi,

podizana u značajnim iznosima u gotovini i korištena za kupnju nekretnina u Republici

Hrvatskoj (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:16).

Razlozi za sumnju su velik broj uplata u manjim iznosima ispod zakonskog praga tijekom

kraćeg vremenskog razdoblja te isplate većih iznosa. Moguća poveznica s predikatnim

kaznenim djelima jest prijevara, udruživanje u organiziranu kriminalnu skupinu (Ministarstvo


5.1.7 Kreditne linije

Nekoliko domaćih fizičkih osoba osnivaju domaću pravnu osobu, a kao temeljni kapital ulažu

vlastite nekretnine. Nakon toga u korist deviznih računa istih domaćih fizičkih osoba izvršene

su doznake iz inozemstva u visokim iznosima po nalogu inozemnog poduzeća iz off shore

financijskog centra iz države X, a koje poduzeće administrativno vodi odvjetničko društvo iz

države X. U međuvremenu, osnivač/vlasnik domaće pravne osobe postaje isto inozemno

poduzeće iz off shore financijskog centra iz države X te se na poslovnim udjelima (koji se

sastoje u nekretninama) iste domaće pravne osobe, upisuje založno pravo u korist inozemne

banke kao založnog vjerovnika, a temeljem ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom.

Dakle, proizlazi da je inozemna banka odobrila kredit inozemnom poduzeću iz off shore

financijskog centra iz države X, a koje inozemno poduzeće je potom ista novčana sredstva

koristila za kupnju poslovnih udjela hrvatskog poduzeća, a koji poslovni udjeli se sastoje od

nekretnina. Isto odvjetničko društvo iz države X administrativno upravlja brojnim drugim off

shore poduzećima osnovanim na istoj adresi u državi X, koje off shore poduzeća doznačuju

novčana sredstva u Republiku Hrvatsku. Stvarni vlasnik brojnih off shore poduzeća je

domaća fizička osoba, koja je u međuvremenu kazneno procesuirana (Ministarstvo financija,


Seminarski rad

Helena Vrtarić


23

Razlozi za sumnju su doznake iz inozemstva iz off shore financijskog centra po nalogu off

shore poduzeća. Moguća poveznica sa predikatnim kaznenim djelima jest zlouporaba položaja

i ovlasti, druga koruptivna kaznena djela (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,

2011:17).

5.1.8 Profesionalne djelatnosti

U korist tekućeg računa domaće fizičke osobe koja obavlja profesionalnu djelatnost2 vrše se

uglavnom bezgotovinske uplate po nalogu pravnih i fizičkih osoba. Kod iste banke ista

domaća fizička osoba ima otvoren i poslovni žiro račun kao osoba koja obavlja profesionalnu

djelatnost. S tekućeg računa vrše se gotovinske isplate, nakon čega se ista sredstva uplaćuju u

korist žiro računa, ili se novčana sredstava sa tekućeg računa bezgotovinski prenose u korist

žiro računa kao pozajmica (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:19).

Razlozi za sumnju su korištenje tekućeg računa u poslovne svrhe. Moguća poveznica s

predikatnim kaznenim djelima jst utaja poreza kao posljedica korištenja tekućeg računa u

poslovne svrhe u cilju neevidentiranja stvarno ostvarenog prihoda (Ministarstvo financija,


5.2 SLUČAJEVI PRANJA NOVCA NA PRIMJERIMA IZ TUZEMNE PRAKSE

Slučajevi pranja novca na primjerima iz tuzemne prakse koji su obrađeni u ovom radu su

slučaj „LTD“, slučaj Germany“ te slučaj „Cash“.

Shematski prikaz slučaja „LTD“ koji je obrađen u nastavku pokazuje što ured poduzima kroz

analitičko-obavještajnu obradu sumnjivih transakcija u okviru konkretnog slučaja sa sumnjom

na pranje novca, a prije prosljeđivanja slučaja na daljnje postupanje nadležnim tijelima. Ispod

navedena shema pokazuje koliko mogu biti kompleksni i složeni slučajevi sa sumnjom na

pranje novca3.

2 Osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti jesu pravne i fizičke osobe koje djeluju u okviru svojih

profesionalnih djelatnosti, a to su: odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, revizorsko društvo, samostalni

revizor, fizičke i pravne osobe koje obavljaju računovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja. 3 U prikazanim slučajevima su konkretne pojedinosti promijenjene ili izbrisane zbog sigurnosnih razloga, kao i

zaštite osobnih podataka sudionika slučaja.

Seminarski rad

Helena Vrtarić


24

5.2.1 Slučaj „LTD“

Slučajevi pranja novca na primjerima iz tuzemne prakse podrazumijevaju sumnjive

transakcije povezane s doznakama u i iz inozemstva po nerezidentnom računu off shore

poduzeća, pri čemu je predikatno kazneno djelo financijske prijevare počinjeno u inozemstvu


Slučaj „LTD“ sa sumnjom na pranje novca podrazumijeva sumnjive transakcije povezane s

transferima u/iz Republike Hrvatske preko nerezidentnih računa off shore poduzeća „LTD“.

Ukupna vrijednost transakcija 2.000.000,00 USD. U ovom je slučaju je obveznik (banka)

Uredu prijavila sumnjive transakcije povezane s transferima u/iz Republike Hrvatske preko

nerezidentnih računa otvorenih u dvije banke u Republici Hrvatskoj od strane off shore

poduzeća „LTD“ (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:21).

Analizom transakcija i drugih podataka pribavljenih od izvora u Republike Hrvatske i od

stranih financijsko-obavještajnih jedinica Ured je potvrdio sumnju banke da u konkretnom

slučaju postoji sumnja na pranje novca (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca,

2011:21).

Predmet je iniciran temeljem obavijesti sumnjivim transakcijama koje je Uredu dostavila

banka X iz Republike Hrvatske za loro i nostro doznake koje su izvršavane preko

nerezidentnog bankovnog računa off shore poduzeća „LTD“ u istoj banci (Ministarstvo


Ured je utvrdio da je off shore poduzeće „LTD“ na svoj nerezidentni račun primala devizne

doznake iz inozemstva u ukupnom iznosu od cca 2,0 milijuna USD ( iz SAD-a, Švedske,

Švicarske, Danske, Norveške, Njemačke, Cipra, Rep. Irske, Luxemburga, Vel. Britanije,

Nizozemske, Sjeverne Irske, Francuske, Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata ) od više

fizičkih i pravnih osoba (menu kojima su bile i značajne doznake od fizičke osobe AB

američkog državljanina). Potom je fizička osoba AB doznačavala navedena sredstva na

račune više fizičkih i pravnih osoba u više zemlja, primjerice, u SAD, Kanadu, Španjolsku,

Vel. Britaniju, Švicarsku, Monako, Južnoafričku Republiku, Dominikansku Republiku, St.

Kitts & Nevis i Bahame (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:21).

Nakon kraćeg vremena off shore poduzeće „LTD“ je otvorila još jedan nerezidentni račun kod

druge hrvatske banke Y preko kojega na istovjetan način, putem loro i nostro doznaka,

transferira sredstva u prethodno navedene zemlje. Osim toga utvrneno je da je banci X off

Seminarski rad

Helena Vrtarić


25

shore poduzeće „LTD“ povjerila dionice poduzeća sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na skrb

koje je stekla u inozemstvu. Po nalogu off shore poduzeća „LTD“ banka X prodaje dionice na

domaćem tržištu vrijednosnih papira i tako ostvarena kunska sredstva odmah konvertira u

USD i odobrava nerezidentni račun off shore poduzeća „LTD“. Nakon toga off shore

poduzeće „LTD“ daje nalog za transfer tih sredstva u inozemstvo (Ministarstvo financija,


Suradnjom s inozemnim uredima (financijsko obavještajnim jedinicama) (FIU Austrije, FIU

SAD, FIU Švicarske) i Interpolom (IP BERN, IP BEČ, IP LONDON, IP WASHINGTON, IP

WIESBADEN, IP COPENHAGEN) utvrneno je da je fizička osoba AB osumnjičena za

pranje novca i tešku kranu u SAD-u, te da je za njom izdan odgovarajući nalog za uhićenje. U

Velikoj Britaniji se provodi istražni postupak protiv fizičke osobe AB zbog investicijskih

prijevara, dok njemačke i švicarske vlasti istražuju istu osobu zbog sumnje u pranje novca


Karakteristike slučaja jesu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:22-23):

Za pranje novca se koriste ''mostni'' računi preko kojih se samo vrši transfer

sredstava iz jedne države u drugu da bi se stekao privid legalnosti transakcija,

Off shore poduzeće „LTD“ prima doznake na nerezidentne račune u bankama u

Republici Hrvatskoj najčešće od pravnih i fizičkih osoba iz SAD odnosno tako

primljena sredstva najčešće doznačuje pravnim i fizičkim osobama u SAD i

Kanadu (nelogične i ekonomski neopravdane transakcije jer se isto može učiniti

transferom unutar SAD ili direktnom doznakom u Kanadu),

Off shore poduzeće „LTD“ povremeno doznačava sredstva sa svojih nerezidentnih

računa otvorenih u bankama u Republici Hrvatskoj na svoje račune otvorene u

bankama u drugim državama kao npr. u Dominikansku Republiku ili u SAD;

Poduzeća koja otvaraju nerezidentne („mostne“ račune ili koje doznačavaju i

primaju sredstva preko takvih računa su obično osnovane (registrirane) u off shore

zonama i nemaju uspostavljene poslovne odnose s gospodarskim poduzećima

države u kojoj je račun otvoren,

Uobičajeno je da loro doznake (doznake iz inozemstva) na račun stižu u usitnjenim

doznakama jednih fizičkih i pravnih osoba, dok se nostro doznakama (doznakama

Seminarski rad

Helena Vrtarić


26

u inozemstvo) okrupnjena sredstva transferiraju drugim fizičkim i pravnim

osobama,

U pranje novca i prijevare je uobičajeno uključeno više fizičkih i pravnih osoba i

banaka u različitim državama, a imena fizičkih osoba kojima se koriste u slučaju

pranja novca i prijevara su često izmišljena (obično sadrže dva imena i prezime,

odnosno više imena i prezimena) ili se koriste imena ljudi koji su spremni za male

provizije dati svoje račune na korištenje.

Prema podacima inozemnih financijsko-obavještajnih jedinica fizička osoba AB (koja je

doznačavala sredstva na nerezidentni račun off shore poduzeća „LTD“) osumnjičena je za

pranje novca i financijske prijevare u inozemstvu i za njom je raspisana tjeralica.

Na slici 3. prikazana je karta povezanosti u slučaju offshore poduzeća „LTD“.

Slika 3. Karta povezanosti u slučaju offshore poduzeća „LTD“


(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije pranja novca [Online]. Zagreb: Ministarstvo

financija Republike Hrvatske. Str. 23. Dostupno na URL:

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20PN-HR.pdf [pristupljeno: 08.01.2015.]

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20PN-HR.pdf

Seminarski rad

Helena Vrtarić


27

5.2.2 Slučaj “Germany”

Ispod su prikazane karakteristike slučaja “Germany” te rezultati postupanja.

Karakteristike slučaja su (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:22-23):

Doznakom u inozemstvo transferirana su novčana sredstva po nalogu stranog

državljana iz hrvatske banke u inozemstvo u korist računa kćerke nalogodavatelja

otvorenog u inozemstvu,

Postoji sumnja da je predmetni nalogodavatelj umiješan u počinjenje kaznenog

djela stavljanja u promet narkotika u inozemstvu,

Evidentiran je i fizički prijenos stranih novčanih sredstava preko državne granice,

Evidentirani su i polozi strane efektive u različitim valutama u dužem vremenskom

razdoblju u korist računa otvorenog u jednoj hrvatskoj banci, a koja su u trenutku

izvršavanja navedenih pologa konvertirana u druge valute te potom kratkoročno

oročavana,

Nakon razoročavanja, sredstva su uplaćivana na račune drugih fizičkih osoba,

među kojima je bilo dvoje umirovljenika,

Navedene fizičke osobe nisu imale evidentiranih primanja, niti pokriće da novčana

sredstva na njihovim računima potječu iz legalno obavljanih djelatnosti u

Republici Hrvatskoj (npr. prihod od prodaje nekretnina).

Rezultat postupanja jest sljedeći (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:22-

23):

Ured je o sumnjivim transakcijama obavijestio Državno odvjetništvo Republike

Hrvatske s prijedlogom za blokadu izvršenja sumnjive/sumnjivih transakcija,

temeljem čega je otvorena istraga, te je na prijedlog Ureda i Odvjetništva, istražni

sudac donio rješenje o blokadi sredstava u iznosu od preko 2,5 milijuna USD.

Pravomoćnom sudskom presudom izrečene su kazne za kazneno djelo iz čl. 279.

Kaznenog zakona Republike Hrvatske te oduzimanje preko 2,5 milijuna USD.

Slučaj „Germany“ grafički je prikazan na slici 4.

Seminarski rad

Helena Vrtarić


28

Slika 4. Grafički prikaz slučaja „Germany“





5.2.3 Slučaj “Cash”

Ispod su prikazane karakteristike slučaja “Cash” te rezultat postupanja.

Karakteristike slučaja su sljedeće (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:31):

Priljevi iz inozemstva izvršeni su u korist hrvatskog poduzeća po nalogu strane

pravne osobe,

Strana pravna osoba koja je doznačavala sredstva je predmet istrage zbog sumnje u

moguće nezakonite aktivnosti, a njeni osnivači su strane fizičke osobe i poduzeća

registrirana za poslovanje nekretninama,


Seminarski rad

Helena Vrtarić


29

Domaća fizička osoba podiže gotovinu sa računa hrvatskog poduzeća koji je

primatelj novčanih sredstava iz inozemstva, te sa računa još jednog hrvatskog

poduzeća,

Dio sredstava transferiran je u korist računa pravne osobe u inozemstvu , a jedan

dio je uplaćivan na poslovni račun drugog hrvatskog poduzeća s kojeg su također

podizana gotovinska novčana sredstva,

Opseg poslovanja hrvatskog poduzeća ne odgovara vrijednosti priljeva iz

inozemstva.

Obzirom da gotovinska novčana sredstva podignuta s poslovnih računa hrvatskih poduzeća

potječu od priljeva iz inozemstva izvršenih po nalogu stranog poduzeća koje je u inozemstvu

bilo pod istragom zbog sumnje na moguće ilegalne aktivnosti, ured je ocijenio da u svezi istih

transakcija postoji sumnja i na moguće pranje novca te o istome obavijestio nadležna državna

tijela, a podatke utvrđene analitičkom obradom dostavio i stranoj financijsko - obavještajnoj

jedinici te od iste zatražio detaljnije podatke o ishodu istrage koja se vodila protiv stranog

poduzeća u inozemstvu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja novca, 2011:31).

5.3 SLUČAJ IZ TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA IZ INOZEMNE PRAKSE

Ispod je ilustriran primjer slučaja pranja novce iz inozemne prakse, i to vezanog uz

profesionalne djelatnosti. Osim toga, isto se može dogoditi i vezano uz sektor osiguranja,

sektor vrijednosnih papira te nefinancijski sektor.

5.3.1 Primjer slučaja vezan uz profesionalne djelatnosti

Fizička osoba – pripadnik kriminalnog miljea s visokim prihodima angažira usluge jednog

odvjetničkog društva, predstavlja se kao poslovni čovjek i obrazlaže da želi kupiti luksuzno

plovilo. Odvjetničko društvo je slijedom toga angažirano da za klijenta pronane odgovarajući

brod. Ista fizička osoba uplaćuje novčana sredstva, koja predstavljaju prihod stečen

počinjenjem kaznenog djela u iznosu od 15 milijuna USD na račun odvjetničkog društva. U

iznos je uključena i naknada za odvjetničku uslugu (Ministarstvo financija, Tipologije pranja

novca, 2011:36).

Razlozi za sumnju su: ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca u odvjetničkom društvu

transakciju je ocijenila sumnjivom zbog visokog iznosa, a takoner je putem tiskovina

Seminarski rad

Helena Vrtarić


30

upoznata sa navodima da je riječ o osobi koja se povezuje sa kriminalnim miljeom, te je o

istome obavijestila financijsko-obavještajnu jedinicu u svojoj zemlji (Ministarstvo financija,


Grafički prikaz slučaja pranja novca iz inozemne prakse vezan uz profesionalne djelatnosti

vidljiv je na slici 5.

Slika 5. Grafički prikaz slučaja pranja novca iz inozemne prakse vezan uz profesionalne

djelatnosti






Seminarski rad

Helena Vrtarić


31

6 TIPOLOGIJE FINANCIRANJA TERORIZMA

Ovo poglavlje bavi se slučajevima iz tipologija financiranja terorizma iz inozemne prakse te

financijskim potrebama terorističkih organizacija.

6.1 SLUČAJEVI IZ TIPOLOGIJA FINANCIRANJA TERORIZMA IZ INOZEMNE

PRAKSE

Slučajevi iz tipologija financiranja terorizma iz inozemne prakse podrazumijevaju korištenje

dobrotvornih organizacija, zlouporabu zakonitih poslovnih aktivnosti, samofinanciranje,

korištenje novca koji potječe od počinjenja kaznenog djela (prikupljanje novčanih sredstava

krijumčarenjem narkotika, prikupljanje novčanih sredstava prijevarama s kreditnim karticama

te prikupljanje sredstava prijevarama s čekovima), korištenje državnih sponzorstava, tzv.

sigurnih zaklona i tzv. propalih država, zatim korištenje financijskog sustava, korištenje

trgovinskog sustava i korištenje fizičkog prijenosa novčanih sredstava (Ministarstvo financija,

Tipologije financiranja terorizma, 2012:15).

U ovom radu bit će obrađene samo neki slučajevi od gore spomenutih.

6.1.1 Korištenje dobrotvornih organizacija

Primjer korištenja dobrotvornih organizacija dan je u obliku zlouporabe zakonite dobrotvorne

organizacije te korištenja lažne dobrotvorne organizacije.

6.1.1.1 Zlouporaba zakonite dobrotvorne organizacije

Prijava sumnjive transakcije podnesena je nakon što je osoba A pokušala položiti značajan

iznos gotovinskih sredstava na račun dobrotvorne organizacije po kojem je navedena osoba

imala ovlaštenje sa uputom da se sredstva dalje prenesu javnom bilježniku u svrhu plaćanja

predujma za kupovinu nekretnine (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma,

2012:15).

Istraga je otkrila slijedeće (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma,

2012:15):

Uplate na račun dobrotvorne organizacije sastojale su se od više pologa gotovine

(vjerojatno donacije), ali i uplata izravno sa računa osobe A. Otkriveno je da je u

Seminarski rad

Helena Vrtarić


32

korist osobnog računa osobe A izvršen veći broj pologa gotovine koja gotovina je

odgovarala donacijama dobivenih od pojedinaca.

Transakcije isplate koje su izvršene po računu odnosile su se na prijenose u korist

neprofitne organizacije (NGO) i međunarodne transfere u korist računa osobe B.

Policijski izvori su otkrili da je osoba A bila povezana sa osobom B te pojedincima

koji su bili poznati po terorističkim aktivnostima.

Nadležna državna tijela procijenila su da je dobrotvorna organizacija, koja je

nastavila s ispunjavanjem važne društvene funkcije, bila iskorištavana i na način

da je poslužila kao «paravan» za prikupljanje sredstva i kao «sredstvo prenošenja»

u svrhu preusmjeravanja tih sredstava prema poznatim teroristima, suradnicima

osobe A.

Ovaj slučaj pokazuje ranjivost sektora neprofitnih organizacija odnosno udruga s posebnim

naglaskom na dobrotvorne organizacije čija se osnovna svrha postojanja zloupotrebljava u

svrhe financiranja terorizma. Značajan rizik od zlouporabe u svrhu financiranja terorizma

postoji zbog lošeg upravljanja takvim organizacijama (koje nisu usmjerene na stvaranje

profita, pa je tako i sama control njihovog poslovanja što od strane vlasničke strukture, a što

od strane nadležnih državnih tijela, slabija) kao i zbog postojanja značajnih gotovinskih

pologa (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:15).

6.1.1.2 Korištenje lažne dobrotvorne organizacije

Dobrotvorna organizacija sa uredom u Rusiji privukla je pažnju nadležnih državnih tijela

nakon što su ih kreditne institucije obavijestile o sumnjivim transakcijama koje nisu bile u

skladu sa postavljenim ciljeva neprofitne dobrotvorne organizacije I značajno su odstupale od

stvarnih troškova iste organizacije. Ista dobrotvorna organizacija poznata je otprije po

nepodnošenju izvješća nadležnim poreznim tijelima (Ministarstvo financija, Tipologije

financiranja terorizma, 2012:16).

Istraga je pokazala da su sa računa dobrotvorne organizacije izvršeni transferi ovčanih

sredstva u korist računa očigledno fiktivnih ili lažnih entiteta, te nakon toga ista novčana

sredstva isplaćivana su u gotovini, te prenijeta nezakonito naoružanim militantima

(Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:16).

Seminarski rad

Helena Vrtarić


33

6.1.2 Zlouporaba zakonitih poslovnih aktivnosti

Zlouporaba zakonitih poslovnih aktivnosti može se dogoditi preusmjeravanjem sredstava iz

zakonitih poslovnih aktivnosti te razotkriti praćenjem promjena na računu, čime se otkriva

aktivnost financiranja terorizma.

6.1.2.1 Preusmjeravanje sredstava iz zakonitih poslovnih aktivnosti

U korist osobnog računa osobe A (direktor ugostiteljskog objekta – restorana) redovito su

pristizali čekovi od poduzeća B koja se bavila drvenim paletama, kao I značajni polozi

gotovine. Po računu osobe A nisu se odvijale uobičajene financijske aktivnosti kao primjerice

plaćanje izdataka za hranu, putovanja i slično. Sa bankovnog računa poduzeća B ujedno je

podizana gotovina značajnijih iznosa i to između 500.000,00 EUR i 1 milijun EUR-a


Banci u kojoj je osoba A posjedovala račun postala je sumnjiva nespojivost zanimanja osobe

A i prirode poslova poduzeća B, te je Banka podnijela Obavijest o sumnjivim transakcijama

financijsko-obavještajnoj jedinici. Analitička obrada financijsko-obavještajne jedinice otkrila

je da su pojedinci o kojima se radilo bili povezani sa pokretom Salafista, te je slučaj

proslijeđen tužiteljstvu radi šire istrage (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja

terorizma, 2012:16).

6.1.2.2 Praćenjem promjena na računu otkrivena aktivnost financiranja terorizma

Rutinsko praćenje bankovnog računa poduzeća koje se bavilo bravarijom otkrilo je odljev

financijskih sredstava velikog obima koje je bilo nerazmjerno uobičajenoj poslovnoj

aktivnosti te vrste poslovanja. Poduzeće je također pojedincima izdavala čekove koji su bili

povezani sa organizacijama koje su branile zatvorenike koji su bili optuženi za teroristička

djela (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:17).

Analitička obrada financijsko-obavještajne jedinice otkrila je vezu između poduzeća koje se

bavilo bravarijom sa radikalnim pokretima; pojedinci su slali novčane pošiljke između sebe,

kao i zatvorenicima i drugim pojedincima koji su bili evidentirani u policijskim bazama

podataka. To je potaknulo širu istragu od strane pravosudnih tijela (Ministarstvo financija,


Seminarski rad

Helena Vrtarić


34

6.1.3 Korištenje novca koji potječe od počinjenja kaznenog djela – prikupljanje novčanih

sredstava krijumčarenjem narkotika

Prikupljanje novčanih sredstava krijumčarenjem narkotika može se događati kroz prikupljanje

novca prodajom droge, kada se teroristička organizacija financira prihodima od krijumčarenja

droge te kada ista iznuđuje novac od krijumčara droge.

6.1.3.1 Teroristička organizacija prikuplja novac prodajom droge

Od 1990. godine osoba A upravljala je međunarodnom organizacijom koja se bavi ilegalnom

trgovinom heroinom (u daljnjem tekstu: organizacija) odgovornom za proizvodnju i

distribuciju milijune vrijednim heroinom iz Afganistana i Pakistana. Organizacija je zatim

organizirala transport heroina sakrivenog u putnim torbama, odjeći i kontejnerima iz

Afganistana i Pakistana u Sjedinjene Američke Države, uključujući i grad New York. Kada bi

heroin stigao u SAD, zaprimali su ga I distribuirali članovi organizacije. Ti suučesnici bi tada

dogovarali pranje novčanih sredstava dobivenih prodajom heroina i slanje novca natrag osobi

A na način da su koristili nekoliko uvozno-izvoznih komercijalnih poduzeća koja bi

transferirale ista novčana sredstva. Sredstva su bila plasirana u financijski sustav kao prihod

i/ili troškovi povezani sa poslovanjem i temeljem tog pokrića su transferirana (Ministarstvo

financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:18).

Organizacija je bila usko povezana sa Talibanima u Afganistanu. Tijekom njihove suradnje

organizacija je pružala financijsku pomoć Talibanima. Naime, od 1994 I 2000. godine,

organizacija je prikupljala prihod od prodaje heroina u Sjedinjenim Američkim Državama za

Talibane u Afganistanu. U zamjenu za financijsku pomoć, Talibani su za Organizaciju štitile

nasade opijuma, laboratorije za pripremu heroina, transportne rute te njene članove i

suradnike (Ministarstvo financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:18).

6.1.3.2 Teroristička organizacija se financira prihodima od krijumčarenja droge

Tijekom istrage povezane sa uvozom kokaina iz Južne Amerike u Europu, financijsko-

obavještajna jedinica je utvrdila da je organizacija uključena u krijumčarenje narkotika

koristila novčane transfere za slanje sredstava iz Nizozemske u Paragvaj i Brazil, te

investirala u trgovinu narkoticima i ostvarila prihod u Libanonu. Policijska istraga je ukazala

da je profit iskorišten za financiranje terorističke organizacije (Ministarstvo financija,


Seminarski rad

Helena Vrtarić


35

6.1.3.3 Teroristička organizacija iznuđuje novac od krijumčara droge

Istraga i procesuiranje koje je provedeno od strane turskih nadležnih tijela otkrila je da je

krijumčarenje narkotika glavni izvor financiranja terorističke organizacije. Droga je uzgajana

u Pakistanu, Afganistanu i Iranu odakle je dostavljana u Europu putem poznatih članova

organizacije, putem njihovih suradnika i putem drugih neodređenih militanata (Ministarstvo

financija, Tipologije financiranja terorizma, 2012:19).

2007. godine uhićeno je više od 10 članova organizirane terorističke grupe I zaplijenjeni su

visoki iznosi novca. Istraga i svjedočanstva ovih članova otkrilo je da je organizacija

iznuđivala novac od krijumčara na točkama ulaza u Sjeverni Irak u obliku «poreza» koji je

iznosio oko 7% vrijednosti krijumčarene robe. Grupe su također prikupljale novac od svake

osobe i automobila koji su prelazili “carinsku točku” . Takva jedna «carinska točka»

oprihodovala bi tjedno između 20.000,00 -30.000,00 USD. Jedan član grupe je izjavio da se

najveći dio prihoda grupe odnosio na novac prikupljen „oporezivanjem“ krijumčara narkotika


Seminarski rad

Helena Vrtarić


36

7 ZAKLJUČAK

Pranje novca vrlo je ozbiljan problem svakog gospodarstva, pa tako i hrvatskog. Što je još

gore, neprestano se pronalaze novi načini pranja novca, financijski i nefinancijski kanali

distribucije „prljavog“ novca, pranje novca se proširuje na sektor nekretnina te osiguranja i

zalazi u svaku poru gospodarstva.

Današnji „kriminalci“ skrivaju se iza raznih tehnika i transakcija koje je vrlo teško otkriti,

koriste više posrednika, usitnjuju transakcije na manja financijska sredstva, mijenjaju oblike

novca, a u svemu tome, koriste se savjetima vrhunskih stručnjaka iz područja bankarstva.

Stoga ne čudi što je takav prekršaj vrlo teško razotkriti i dokazati. Potrebno je stalno

nadograđivati i slijediti preporuke za sprječavanje pranja novca, pokušati poboljšati postojeće

zakone, modernizirati sustav sprječavanja pranja novca, ali i sustav sprječavanja financiranja

terorizma, jer se isti financira upravo – „prljavim“ novcem.

Zakon o sprječavanju pranja novca Republike Hrvatske ima preventivni karakter te, iako se

sadržajno svi članci tog zakona odnose na sprječavanje pranja novca, isti se odnosi i na

sprječavanje financiranja terorizma. Također, ne treba zanemariti ulogu Hrvatske narodne

banke, koja temeljem raznih sporazuma sudjeluje s domaćim i inozemnim tijelima u

sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Borba protiv „prljavog“ novca i terorizma sve više postaje međunarodni problem, stoga se

mnoge države usklađuju s međunarodnim standardima kako bi zajedničkim snagama pokušale

polučiti sinergijski efekt. To zahtijeva inovativne metode, kako u nacionalnim, tako i u

međunarodnim okvirima.

Pranje novca i terorizam neće nikada izumrijeti, samo je potrebno stvoriti što izazovnije

prepreke kriminalu i pokrenuti kooperaciju svih tijela međusobno, kako unutar, tako i izvan

države, što je najefektivnije rješenje minimiziranja šteta nastalih pranjem novca.

Seminarski rad

Helena Vrtarić


37

LITERATURA

Knjige:

1. Cvjetković B. (2002). Terorizam, sredstva i posljedice. Split: Kupola Laus. Str. 11.

2. Dremel, N. (2012). Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Zagreb: RRIF-

plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge

3. Trlek, M., Filjak T., Zelić A. (2002). Psihologija terorizma. Zagreb: Katedra vojne

psihologije Učilišta Hrvatske kopnene vojske "Fran Krsto Frankopan", Odjel za vojnu

psihologiju, Uprava za odnose s javnošću i informiranje MORH

Internet:

1. Bagović, K. (2012). Mjere sprječavanja pranja novca prema Zakonu o sprječavanju

pranja novca i financiranju terorizma i Općim smjernicama [Online]. Zagreb: IUS-

Info. Dostupno na URL: http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=13294

[pristupljeno: 08.01.2015.]

2. Bejaković, P. (2009). O pranju novca [Online]. Dubrovnik: Effect d.o.o. Dostupno na

URL: http://www.effect-

dubrovnik.com/index.php?option=com_content&view=article&id=163:o-pranju-

novca&catid=46:ekonomija&Itemid=101 [pristupljeno: 07.01.2015.]

3. Gegić, V., Obradović, N. (2006). Terorizam i povijest terorizma [Online]. Zagreb:

Hrvatski vojnik, broj 106. Dostupno na URL: http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-

vojnik/1062006/terror.asp [pristupljeno: 07.01.2015.]

4. Kult (2012). Terorizam – najveća prijetnja svjetskom miru [Online]. Dostupno na

URL: http://kult.com.hr/rubrike/zabava/933-terorizam-najveca-prijetnja-svjetskom-

miru.html [pristupljeno: 07.01.2015.]

5. Limun (2015). Leksikon [Online]. Dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=26418


6. Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2015). Ured za sprječavanje pranja novca

[Online]. Dostupno na URL: http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca


http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=13294

http://www.effect-dubrovnik.com/index.php?option=com_content&view=article&id=163:o-pranju-novca&catid=46:ekonomija&Itemid=101



http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1062006/terror.asp

http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1062006/terror.asp

http://kult.com.hr/rubrike/zabava/933-terorizam-najveca-prijetnja-svjetskom-miru.html

http://kult.com.hr/rubrike/zabava/933-terorizam-najveca-prijetnja-svjetskom-miru.html

http://limun.hr/main.aspx?id=26418

http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca

Seminarski rad

Helena Vrtarić


38


(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije financiranja terorizma [Online].

Zagreb: Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Str. 5., 7.-13., 15.-24. Dostupno

na URL: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20FT-HR.pdf [pristupljeno:

09.01.2015.]


(financijsko-obavještajna jedinica). Tipologije pranja novca [Online]. Zagreb:

Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Str. 3.-6., 8.-30., 36.-49. Dostupno na

URL: http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20PN-HR.pdf [pristupljeno:

08.01.2015.]

9. Poslovni.hr (2015). Leksikon [Online]. Dostupno na:

http://www.poslovni.hr/leksikon/pranje-novca-1914 [pristupljeno: 06.01.2015.]

10. Pranje novca (2015). Nepoznati autor [Online]. Str. 28.-30. Dostupno na:

https://bib.irb.hr/datoteka/419791.Doktorska_disertacija.doc [pristupljeno:

06.01.2015.]

11. Što je terorizam (2015). Nepoznati autor [Online]. Dostupno na: http://www.os-

popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.html [pristupljeno: 06.01.2015.]

12. Wikipedia (2015). Slobodna enciklopedija [Online]. Dostupno na:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pranje_novca [pristupljeno: 05.01.2015.]

13. Wikipedia (2015). Slobodna enciklopedija [Online]. Dostupno na:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Terorizam [pristupljeno: 05.01.2015.]

14. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (2012). NN 87/08, 25/12.

[Online]. Dostupno na URL: http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-

sprje%C4%8Davanju-pranja-novca-i-financiranju-terorizma [pristupljeno:

07.01.2015.]

Ostalo:

1. Nastavni materijali iz kolegija: Revizija financijskih institucija, Ekonomski fakultet

Osijek, 2014.

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20FT-HR.pdf


http://www.poslovni.hr/leksikon/pranje-novca-1914

https://bib.irb.hr/datoteka/419791.Doktorska_disertacija.doc

http://www.os-popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.html

http://www.os-popovaca.skole.hr/web/8bd/terorizam/documents/26.html

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pranje_novca

http://hr.wikipedia.org/wiki/Terorizam

http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-sprje%C4%8Davanju-pranja-novca-i-financiranju-terorizma

http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-sprje%C4%8Davanju-pranja-novca-i-financiranju-terorizma

Seminarski rad

Helena Vrtarić


39

POPIS SLIKA

Slika 1. Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj .... 12

Slika 2. Organizacijska struktura ureda za sprječavanje pranja novca Republike Hrvatske ... 14

Slika 3. Karta povezanosti u slučaju offshore poduzeća „LTD“ ............................................. 26

Slika 4. Grafički prikaz slučaja „Germany“ ............................................................................ 28

Slika 5. Grafički prikaz slučaja pranja novca iz inozemne prakse vezan uz profesionalne

djelatnosti ................................................................................................................................. 30

sprjeČavanje pranja novca - efos.unios.hr · pdf fileseminarski rad helena vrtarić...

Documents