AutoriProf dr Risto Kozomara

Dr Bojan KozomaraDr Ivana Kozomara

Ljekarska deontologijaProučava i određuje prava i dužnosti

ljekaraUglavnom se podudara s pojmom

ljekarske etikeOdgovornost ljekara, pravne obveze i

moralne dužnosti ljekaraHumanostPravednost

Ljekarska deontologija

“Najdublji osnov liječništva je ljubav” (Paracelsus)

“Samo dobar čovjek može biti dobar ljekar” (Nothnagel)

Bolesnik ne treba tražiti samilost, on ima pravo da mu se pomogne

PARACELSUS, 1493. – 1541-

Okružen je FilozofskimSimbolima.

U ruci drži mač.

Dosis sola facit venenum.Doza određjuje otrov.

Odnos između ljekara i bolesnikaGrađansko-pravna ili imovinska

odgovornost ljekaraLjekarska- sestrinska- pogreška: 1) Nepridržavanje utvrđenih naučnih

spoznaja i pravila profesionalne tehnike (to se zove “vitium artis”),

2) povreda načela humanosti specifičnih za ljekarsko zvanje

3) banalna nesmotrenost, nemarnost

Ljekarska deontologijaljekarsko zvanje dobiva sve više

značaja javne službeGrađansko-pravna odgovornost ljekara

je imovinskaDruštvena odgovornost je kaznenaTri vrste kaznene odgovornosti:Disciplinska,Administrativna,Krivično-pravna,

Ljekarske zakletve i moralni kodeksiHamurabijev zakonik već sadržava

propise o ljekarskoj odgovornosti

U tom babilonskome zakonu određena je naknada za pojedine hirurške zahvate, ali su predviđene i kazne u slučaju gubitka vida ili postoperativne smrti bolesnika

HAMURABIJEV ZAKONIK, OKO 1792. – 1750. PRIJE n. e.

282 članka uklesana nanadgrobnomspomenikuvisokom 2,25 m.

Bog Sunce drži u rucižezlo kao znak moći,kralj stoji pred njim.

Ljekarske zakletve i moralni kodeksiU drevnoj Indiji takođe kažnjavanje ljekara

zbog smrti pacijentaStari Egipat, ljekari su se morali pridržavati

propisa o liječenju zapisanih u “svetim knjigama”

Prva poznata kodifikacija načela ljekarske etike može se smatrati zakletva koju su morali polagati pripadnici udruženja Asklepijada

Ljekarske zakletve i moralni kodeksi

Taj tekst poznat je pod imenom Hipokratove zakletve (V. vijek pr. n. e.)

Hipokratska etika izrazito je individualistička

Stari Rimljani pretežno su bili zainteresovani za pravne aspekte.

Po rimskome pravu, ljekar je bio odgovoran za smrt pacijenta samo ako je ona uslijedila zbog nestručnosti

HIPOKRAT, OKO 460. – 375. PRIJE n. e.

Ikona, Bizant

HIPOKRAT, OKO 460. – 375. PRIJE n. e.

Bista

Ljekarske zakletve i moralni kodeksiSrednjovjekovno gotsko pravo, ljekar je

mogao naplatiti honorar samo ako je liječenje uspjelo

U Staroj Kini, Sun-Su-Miao (581 – 673) “Hiljadu zlatnih lijekova”, prikaz etičkih obveza ljekara. Taoistička filozofija

Na prvim medicinskim školama uvodi se zakletva, Hipokratov tekst odjeven u kršćansko ruho

HIPOKRAT, OKO 460. – 375. PRIJE n. e.

Ljekarske zakletve i moralni kodeksiThomas Percival (1740. – 1804.),

Manchester; 1803. Kodeks etičkih pravila za ljekare i hirurge “Medical Ethics”

Jeremy Bentham (1748. – 1832.) skovao je riječ “deontologija”

Druga polovina 19. vijeka, niču ljekarski sindikati i komore

THOMAS PERCIVAL, 1740. – 1804.

“Medical Ethics”, Manchester,1803. godine

JEREMY BENTHAM, 1748. – 1832.

Skovao je riječ “deontologija”

“Deont”- bit potrebanparticip prezenta“dein”+ logy, znanost o...

Ljekarska deontologijaDrugi svjetski rat donio je nepredviđene

ljekarske zločine (npr. masovne eksperimente na ljudima, genocid).

Pojava nacističkih ljekara – zločinaca, upozorila je na potrebu da se “nakon rata posveti veća pažnja etičkom odgoju ljekara”

Ženeva, 1948., Hipokratova zakletva prilagođena današnjim shvatanjima i potrebama

Ljekarska deontologijaŽenevska formulacija Hipokratove

zakletveIdeja humanostiJosip Dešković, ljekar iz Omiša, 1843.

napisao je inauguralnu disertaciju o dužnostima ljekara prema državi i sugrađanima (teze ostale nezapažene)

Ljekarska deontologijaBiomedicinska istraživanjaOdnos prema drugim doktorimaOdnos doktora prema KomoriHelsinška deklaracija Svjetskog

medicinskog udruženja, Edinburgh, 7. 10. 2000. godine

Ljekarska deontologijaKodeks medicinske etike i deontologije,

(Osnovna načela, Obveze prema bolesniku, Planiranje porodice i regulacija ljudske

plodnosti,Umirući bolesnik, Presađivanje organa i tkiva, Biomedicinska istraživanja, Ljudski genom, Odnos prema osobama smještenim u posebnim

ustanovama,

ŽELIM VAM PUNO USPJEHA NA ISPITU

Njega bolesnika je neprocjenjiv resurs za sve medicinske sestre koji su uključene u očnu njegu i važan je tekst za kurseve iz njege. Medicinska sestra treba da vlada semiologijom oboljenja, traumom i hirurgijom. Usredotočuje se na razumijevanje tegoba pacijenta i potrebe planiranja i efikasne njege bolesnika. Medicinska sestra treba da ovlada ključnim vještinama i da ih obrazloži pacijentu.Odražava svoj profesionalni razvoj u praksi.

Virginia Henderson (1897.-1996.) diplomirala je na Vojnoj školi za medicinske sestre u Washingtonu 1921.godine. Bila je dio «Columbia school» teorije sestrinstva, imala je diplomu Teachers College, Columbia University i magisterij iz sestrinske edukacije, te je bila član fakulteta od 1930.-1948. g. Napisala je i objavila nekoliko priručnika o načelima sestrinske prakse.

Kroz praksu, nastavu i teoriju zalagala se za cjelovito zbrinjavanje i orijentaciju prema pacijentu, trajnu njegu i zaštitu oboljelih od hroničnih bolesti i njihovih porodica, ukidanje kratkotrajnih kurseva za priučavanje sestara, te praktičnu nastavu studentica sestrinstva uz mentora u zdravstvenim ustanovama, na terenu i u pacijentovu domu.

Jedinstvena je uloga medicinske sestre pomagati pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi pojedinac obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje. To treba činiti tako , da mu se pomogne postati neovisnim što je moguće prije.»

Imidž medicinske sestre Imidž (lat. imago - slika) prema Spinozi najniži je stepen

spoznaje koji se zasniva na čulnim utiscima i koja nije stvarna, jer do stvarne apstraktno - pojmovnog saznanja možemo doći samo pomoću uma.

Bolesnici, članovi njihovih porodica, ljekari i mnogi drugi stvaraju ili imaju već stvorenu ličnu sliku o medicinskim sestrama koja zavisi o zadovoljstvu s uslugom koja im je pružena i " poruci " koju su primili u kontaktu s medicinskim sestrama.

Albert Mehradian je u svojim istraživanjima o uticaju komunikacije na stvaranje slike o nekoj osobi utvrdio da se :

55 % slike sastoji od onoga što osoba vidi ili misli da vidi, 38 % od onoga što čuje ili misli da čuje, a samo 7 % od onoga što je tog trenutka stvarno izgovoreno.

U srednjem vijeku medicinske sestre su bile članice crkve. Polagale su zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti, bile su odjevene u crkvenu odjeću. Vrhovno biskupsko tijelo propisivalo je regulativu i legislativu u provođenju i organizaciji zdravstvene njege. Naziv " sestra " označavao je nekoga ko je njegovao bolesnike i često se poistovjećivao s " anđelom milosrđa ".

U 15. vjeku mnoge su crkve prestajale postojati , počele su se organizovati bolnice u kojima su radile neobrazovane žene iz najniže društvene klase, radile su teške i prljave poslove, vrlo bijedno su bile plaćene i stoga izrazito potkupljive. Slika o medicinskoj sestri je promijenjena, a zvanje je bilo na najnižoj društvenoj ljestvici. Tek u 19. vjeku pojavom Florence Nightingale: zvanje medicinske sestre počinje dobivati na važnosti, zdravstvena njega počela se razvijati kao samostalna djelatnost, škole za medicinske sestre pohađale su društveno priznate i inteligentne žene.

Definicija misije i zadaci sestrinstva su:1. provođenje zdravstvene njege (promocija

i prevencija zdravlja, pomoć u ljekaru i rehabilitaciji),

2. edukacija pacijenta i zdravstvenog osoblja,

3. efikasno i aktivno sudjelovanje u timu zdravstvene njege,

4. razvijanje sestrinske prakse kroz istraživanje, korištenje znanja i vještina, razvijanje novih tehnika.

„Uticaj sestrinske edukacije”U istoriji sestrinstva obrazovanje medicinskih sestara bilo

je određeno razvojem medicine. Njega bolesnika orijentisana je na praktične zadatke. Složeni i brojni dijagnostički i terapijski postupci udaljavali su sestre od bolesnika i usmjeravali na obavljanje trenutnih zadataka. Za razliku od medicine koja se razvijala na osnovi istraživanja, u sestrinstvu to nije bio slučaj. Samo u terminalnoj fazi neizlječive bolesti njega bolesnika mogla je biti samostalna disciplina u odnosu na medicinu.

Sredinom 20 vjeka pod okriljem ICN-a u SAD-u i Europi sestrinstvo postaje samostalna disciplina i dolazi do razvoja profesije. Definišu se teorije zdravstvene njege, utemeljuje se istraživački rad na području sestrinstva i stručna ekspertiza, osnivaju se profesionalna udruženja i donose etički kodeksi.

Etika medicinske sestreEtika (od gr. ethos = običaj, navada, značaj,

narav; nauka o moralu) Moral (lat. mos, moris = navika, običaj; skup pravila nekog društva o sadržaju i načinu međusobnih odnosa)

Etika je grana filozofije koja određuje razliku između dobrog i lošeg ponašanja odnosno postupaka, tj. etika je nauka o moralu.

Medicinska etika dio je bioetike s društvenim i biološkim komponentama u jednakim dijelovima.

Medicinska deontologija (nauka o dužnostima) proučava i uspostavlja dužnosti i obveze zdravstvenih radnika.Medicinska deontologija pokriva moral i pravne dužnosti zdravstvenih radnika.

Etički kodeks je zbirka pravila i načelaNekad

1. Hipokrat, grčki ljekar, 4.st.p.n.e

2. Moses Maimonides 12. St. židovski ljekar i filozof

3. Amatus Lusitanus, 16.st., portugalski ljekar

Danas1.Ustav2.Zakon o zdravstvenoj

zaštiti3. Zakon o zaštiti duševnih

bolesnika 4. Međunarodne deklaracije5. Međunarodne deklaracije6. Međunarodni etički

kodeksi 6. Etički kodeksi medicinskih

stručnih i profesionalnih društava

Profesionalna greška proizlazi iz pogrešne odluke. Profesionalna krivica proizlazi iz stručne pogreške (vitium artis), nehumanog postupka ili nemara.

Etičke dileme odnosa s bolesnikom: obveze i prava

medicinskog osoblja prava i obveze bolesnika etika terapijskog odnosa

Nova dostignuća u tehnologiji i nauci postavljaju etičko-moralna pitanja, koja se mogu podijeliti u tri sgrupe:

na početku života: to su pitanja o početku ljudskog, individualnog i ličnog života; genetski inženjering; kontracepcija; pobačaj; prirodno planiranje porodice

u naponu života: koja su prava i dužnosti na području zdravlja i bolesti; presađivanje organa prirodnih ili sa leša ili od živih; eksperimenti na zdravim, bolesnim, zatvorenicima…

na kraju života: pitanje smisla života, patnje, smrti; održavanje života, eutanazija ili umiranje s ljudskim dostojanstvom; definicija i kriterij ljudske smrti

Etika u sestrinskoj praksi Sestre sudjeluju u donošenju etičkih odluka. Susreću se s

etičkim problemima: u njezi umirućih bolesnikapitanje eutanazije (gr. eu-thanatos = lijepa, dostojna smrt)povjerljivost i čuvanje medicinske tajne- etička pitanja

transplantacijeetička komponenta komuniciranja (suosjećanje)religijski utjecaj na razvoj etike feministička etika i sestrinstvoprofesionalni odnosi ljekara i sestara etička pitanja odnosa s kolegama budućnost sestrinskog poziva

Sestrinska dokumentacijaSestrinskom dokumentacijom su obuhvaćene

osnovne potrebe, koje su djelokrug rada medicinskih sestara. Sastavljena je na način da sestre mogu procijeniti pacijentovo stanje i na osnovu toga donijeti zaključke, dijagnostikovati problem i odrediti količinu sestrinske njege za pacijenta, te na taj način poboljšati kvalitet zdravstvene njege. Predviđena je za upotrebu u svakodnevnoj praksi, za pacijente koji borave na odjeljenjima duže od 24 sata.

Sestrinska lista se sastoji od: Trajno praćenje stanja pacijenta (decursus). Upisuju se sve promjene kod

pacijenta tokom 24 sata (simptomi, znaci, opisi novonastalog stanja, mogući uzroci).

Trajno praćenje postupaka Upisuju se medicinsko - tehnički i dijagnostički postupci, koji su ordinirani, planirani i obavljeni tokom hospitalizacije.

Plan zdravstvene njege, ciljevi i intervencije se definišu u dogovoru s pacijentom.

Evidencija ordinirane i primijenjene terapije Unošenje i izlučivanje tečnosti. Primjenjuje se kod pacijenata kod kojih je

potrebno pratiti unošenje i izlučivanje tečnosti kroz 24 sata. Procjena bola. Primjenjuje se kod pacijenata koji imaju učestalu ili trajnu

bol. Prati se efekat lijekova i distraktora Lista za praćenje dekubitusa Vodi se kod pacijenata kod kojih je prisutan

dekubitus Nadzorna lista rizičnih postupaka u zdravstvenoj njezi. Upis mogućih

komplikacija nakon medicinsko tehničkih postupaka (Npr.: uvođenje NG sonde ili lavaža unutrašnjih organa kod hipotermije, bronhoaspiracija kod pacijenata s trombocitopenijom, ..)

Izviještaj o incidentu Otpusno pismo zdravstvene njege. Izdaje se za pacijente kod kojih je

potreban nastavak zdravstvene njege.

Bolesnička istorija bolesti (BIS)Tipičan sadržaj BIS istorijai bolesti je

anamneza i status dekursus - tok boravka na odjelu konzilijarna mišljenja i nalazi rezultati laboratorijskih pretraga nalazi radioloških pretraga nalazi ostalih dijagnostičkih pretraga operacione liste medikamentna terapijska lista podaci o transfuzijama (transfuzijski karton) lista dijeta (prehrane) epikriza otpusno pismo istorija bolesti omogućava svim učesnicima

u procesu liječenja pacijenta uvid u sve relevantne podatke toka liječenja.

Vizita modul za podršku dnevnim vizitama omogućava

evidentiranje događaja i odluka vizite. evidencija, tj. unošenje podataka u računar, obavlja

se po završetku vizite ili tokom same vizite na mobilnom uređaju. osim opštih podataka vizite (datum, vrijeme, tim, i sl.), e-vizita ima slijedeće funkcije:

evidencija ordiniranih postupaka na odjelu naručivanje postupaka drugim radilištima, tj.

upućivanje na preglede i pretrage propisivanje lijekova

naručivanje krvi i krvnih preparata naručivanje dijeta odluke o otpustu i premještaju

Rezultat toga je: e-uputnice za preglede i pretrage uvid u realizaciju narudžbi, tj. uvid u

rezultate pregleda i pretraga po prethodnim e-uputnicama

evidencija ordinirane i primijenjene medikamentne terapije

automatsko naručivanje lijekova u ljekarnu (sumarno za odjel i/ili poimence za svakog pacijenta)

automatsko naručivanje dijeta za odjel radne liste i liste zadataka za odjelne radnike

Učinak e-naručivanja je: tražitelj ne mora ručno ispisivati uputnice narudžba se automatski šalje na

odgovarajuće radilište, odnosno traženi izvršilac usluge

isti čas dobiva informaciju da se traži njegova usluga

podaci se automatski prenose i izvršilac ne mora upisivati podatke koje je već upisao tražitelj

tražitelj ima ažuran uvid u izvršenje tražene usluge, odnosno po izvršenju usluge odmah dobiva rezultate pretrage

Operaciona salaSpecijalistički modul BIS-a za podršku rada

operacionih sala ima slijedeće osnovne funkcije:

planiranje operacija vođenje operativnog protokola izrada operativnog lista vođenje evidencija za potrebe obračuna integracija sa drugim modulima

Planiranje operacijaBazira se na rezervaciji termina za resurse

koji sudjeluju u operaciji. Uobičajeni resursi su operacione sale su osoblje koje sudjeluje u operativnom zahvatu. Osim što omogućava optimalnu iskorištenost operacionih sala, sistem daje i cjelovit uvid u iskorištenost vremena osoblja (prvenstveno ljekara, hirurga), koji osim u operacionoj sali mogu imati rezervisane termine na drugim djelovima bolnice (na odjelu, u ambulanti, na hitnom prijemu, ...)

Protokol operacijaomogućava zamjenu dosadašnje knjige u

kojoj se vodio protokol svih operacija, novom ''elektronskom knjigom'' u koju se spremaju podaci kao u ''staroj'' knjizi, ali uz neiscrpne mogućnosti pretraživanja, izvještavanja i statistike

Operaciona listaJe završni dokument o toku operacije,

ispunjavaju ga različiti učesnici, svaki za svoje odgovorno područje rada (na primjer: operater za operacioni zahvat, anesteziolog za tok anestezije, instrumentarka za utrošeni materijal, perfuzionist za tok perfuzije). Nakon što svi u računar upišu svoj dio toka operacije, program izrađuje cjelovitu operacionu listu

Evidencije za potrebe obračunaSam postupak evidentiranja za potrebe

obračuna obavlja se već u sklopu pisanja operacione liste. Svaki učesnik evidentira elemente za obračun u svojoj domeni. Tako, operater evidentira operacione postupke (po novom dodatno evidentira DTS i dijagnoze), anesteziolog evidentira anesteziološke postupke, instrumentarka evidentira utrošeni materijal, anesteziološki tehničar evidentira utrošeni anesteziološki materijal.

Sestrinska dijagnozaSestrinska dijagnoza je iskustvena, radna

dijagnoza i u vezi je s daljim postupcima sestre.

Nakon postavljanja dijagnoze, planira se intervencija. Potrebno je stalno provjeravati rezultate postignutog, kako bi se promijenili ciljevi ili načini intervencije, tj. strategija ili taktika liječenja.

ISTORIJA BOLESTI S obzirom da veliki broj oboljenja oka zahvata

sve strukture jasno je da pri pregledu mora da postoji dovoljno jako osvjetljenje i optički instrumenti pomoću kojih će se uveličati nastale promjene.

Direktna i iscrpna anamneza je prikupljanje podataka od bolesnika i (ili) pratioca mora biti pažljivo, potpuno, poštujući ovaj redosljed.