srbija - početnavojvodinaonline.com/media/2015/12/fruska-gora-map-sr1.pdfbožna i mila rado...

2
www.vojvodinaonline.com R imski car Prob ( Probus), rođen na seoskom imanju nedaleko od Sirmijuma, zasadio je 276. godine prve čokote vinove loze na brdu Glavica kod mesta Šuljam. Bio je to početak priče o dugoj vinogradarskoj tradiciji Fruške gore, koja se danas prezen- tuje duž turističkog puta vina Fruška gora. Zajedno sa još sedam puteva vina u Srbiji, fruškogorski vinogradi i vinski podrumi pred- stavljaju vrednu ponudu vinskog turizma Srbije. Vinova loza ovog područja pruža ljudima nadahnuće vekovi- ma unazad, a sada su vinogradari voljni da svoje iskustvo podele sa turistima. Dragulj celog fruškogorskog vinogorja su karlovački vinogradi. Vinske karte u najboljim restoranima ne mogu se zami- sliti bez karlovačkih vina. Inače, ovdašnja vina su točena širom Ev- rope – od Bečkog dvora do engleskih krčmi. Slavu vinogradarske tradicije Sremskih Karlovaca pronela su dva specijalna vina: ber- met, u kome je satkano preko 20 vrsta trava i začina, kao i aus- bruh, desertno vino ceđeno od sasušenih zrna grožđa o kome le- genda kaže da je bilo na vinskom meniju broda Titanik. Kvaliteno vino fruškogorskog vinogorja može se degustira- ti u nekom od vinskih podruma. To je turističko iskustvo koje ne treba propustiti, jer se pored vina, u razgovoru sa ljubaznim do- maćinima, može probati i kvalitetna hrana iz ponude sremačke i vojvođanske kuhinje. Pored Sremskih Karlovaca, preporučuje se i ponuda vinskih podruma u Čereviću, Neštinu, Banoštoru, Erdevi- ku i Irigu. S remci najviše vole da jedu bricom, specijalnom vrstom du- gog i tankog noža na preklop. Tu tradiciju rado nude i turisti- ma. Najpoznatija jela ravnog (svinjskog) Srema i Fruškogorja su kobasica, kulen, šunka, slanina, švargla i džigernjača. Ovi proiz- vodi se prave od kvalitetnog svinjskog mesa. Čorbe i supe su sastavni deo menija u Fruškogorju: kokošija supa, supa od fazana, teleća čorba ili čorba od povrća. Čuvena je i riblja čorba, karakteristična u ponudi čardi na Dunavu. Na jelovni- cima u podnožju planine nalazi se ponuda raznovrsne rečne ribe: smuđa, šarana, soma, štuke i deverike – pržene ili pripremljene na roštilju. Pridev sremski ne izostaje ni kod ćevapa (krmenadle pečene u luku i začinjene crvenom mlevenom slatkom i ljutom alevom pa- prikom) i svinjskog paprikaša. Specijalitet je pudarski paprikaš, nazvan po čuvarima vinograda, a kuva se od živinskog mesa. Fru- škogorski specijaliteti su i svinjska rebarca u medu i razni odresci. Leti je u ponudi grilovano povrće, punjene tikvice i paprike i đuveč, a zimi je neizostavna sremska sarma s dimljenim mesom. Fruška gora još uvek neguje viševekovnu tradiciju proizvodnje kuglofa, nasleđenu još pre tri veka iz nemačkih krajeva. Danas su u ponudi i ovi slatkiši: bundevara, štrudle od maka, oraha i višnje, palačinke s pekmezom i sitni kolači. F ruška gora je za planinare u Srbiji bez premca. Ne bi imala premca ni da se u Vojvodini nalazi i više od dve planine. Fru- ška gora se ne boji konkurencije. U čitavoj Srbiji nema mno- go planina na kojima duž rute od dvadesetak kilometara možete savladati uspon od preko 1.200 m, i to birajući samo srednje zah- tevne fruškogorske staze. Možda je najbolje da upoznavanje Fruške gore počnete sa ne- kom od organizovanih grupa planinara. Detalje o turama možete pronaći na veb-sajtovima i FB stranicama planinarskih društava. Vožnja biciklom po Fruškoj gori predstavlja nesvakidašnje isku- stvo. Jedan od učesnika tradicionalnog MTB maratona je napisao: „Fruškogorski maraton je nešto najbrutalnije što sam ikad vozio, a da se službeno organizuje. Maraton je napravljen ne da se vozi, nego da se preživi!“. Ko želi da se oproba u fizički i tehnički izuzetno zahtevnoj vož- nji, trasa Velikog fruškogorskog MTB maratona, dužine 78 km, sa 2.550 m ukupnog uspona, najbolje je rešenje. Na planini možete naći i manje zahtevne, a isto tako interesantne staze – što prepo- ručujemo za početnike u brdskom biciklizmu. Frušku goru možete upoznati i vozeći treking ili trkački bicikl. Svi asfaltni putevi koji presecaju planinu pogodni su i za ovakve sti- love vožnje, bez obzira na pokoju rupu na koju ćete sigurno naići. Južnim padinama Fruške gore vodi izuzetno zanimljiva trasa međunarodne „Dunavske biciklističke rute“. O bilazak planine će biti upotpunjen tek kada se upoznate i sa gradovima koji se u njenom okruženju razvijaju stole- ćima. Svako od tih naseljenih mesta u svojim turističkim programima i aranžmanima grli Frušku goru kao dragoceni turi- stički biser. Sa obronaka i puteva severne planinske padine vide se obri- si Novog Sada. Gradski krovovi i zvonici novosadskih crkava se možda najlepše vide sa Petrovaradinske tvrđave. Ovaj jedinstve- ni fortifikacioni objekat sagrađen je po sistemu francuskih utvr- đenja graditelja Vobana. Podgrađe Petrovaradinske tvrđave je da- nas najbolje očuvana barokna kulturno-istorijska celina u Srbiji. U ovom istorijskom kompleksu se svake godine održava muzički fe- stival EXIT. Od Novog Sada se putem, koji prati obod Petrovaradinskog rita, lako stiže u najvažniji centar srpske duhovnosti i kulture nekada- šnje Austrougarske. Sremski Karlovci su po mnogo čemu jedinstve- no mesto. Gradsko jezgro Sremskih Karlovaca je formirano oko Trga Branka Radičevića na kome se nalaze, između ostalih, najsta- rija srpska gimnazija – Karlovačka (1792), Magistrat gde je patrijarh Josif Rajačić obnarodovao osnivanje Srpske Vojvodine (1848) i Patri- jaršijski dvor. U njegovom centru je fontana Četiri lava iz 1799. godi- ne. Sremski Karlovci sa Kapelom mira, na jednom proplanku, čuvaju sećanje na jedan od važnijih događaja – Karlovački mir. Na mestu rimskog Sirmijuma danas se nalazi Sremska Mitro- vica. Najveći procvat ovaj antički grad doživeo je krajem III i po- četkom IV veka kada se spominje kao jedna od prestonica Rim- skog carstva. Muzej Srema u Sremskoj Mitrovici je idealno mesto za upoznavanje istorije grada, kao i istorije čitavog Srema. Šid je varošica u zapadnom Sremu, koja se u kulturnim i turi- stičkim krugovima najviše vezuje za život i stvaralaštvo slavnog slikara Save Šumanovića. Spomen-kuća Save Šumanovića nala- zi se u neposrednoj blizini galerije, u ulici koja nosi ime slavnog slikara. F ruška gora je ostrvska planina, ostrvo u moru panonskog žita. Nalazi se u Vojvodini, na severu Srbije. Sa svih strana je okružena prostranom ravnicom Panonskog basena. Nekada su je zapljuskivali talasi Panonskog mora, a danas ka njenim visi- nama streme regionalne i lokalne saobraćajnice koje će vam ot- kriti lepe vojvođanske priče o prirodi, ekologiji, Nacionalnom par- ku, manastirima, pitomim planinskim selima i temperamentnim ljudima. Zahvaljujući tim putevima planina je dobro povezana sa većim i manjim gradovima u okruženju. Odakle god da dolazite sačeka- će vas poznati i lepi planinski predeli, ali i oni manje afirmisani sa novim iznenađenjima. Novi Sad je od lokaliteta Iriškog venca uda- ljen svega 17 km, zbog čega se često ovaj grad i Fruška gora po- smatraju kao dve celine jedinstvene turističke destinacije u srcu Vojvodine. U severnom Sremu usamljena planinska lepotica se pruža pravcem zapad – istok u dužini od oko 80 km. Relativno mala širi- na iznosi oko 15 km i to je ono što daje prednost u svakom novom doživljaju, jer se na relativno malom prostoru nalazi visoka kon- centracija najznačajnijih nacionalnih prirodnih i kulturnih vredno- sti. Tu se, u smislu turističke ponude, može baš za svakoga pronaći ponešto, od jedinstvene prirode do izuzetno bogate kulturne ba- štine. Severni delovi planinske podgorine omeđeni su Dunavom, turistički verovatno najznačajnijom rekom Evrope. F ruška gora je prava riznica kulturno-istorijskih vrednosti. Od najstarijih vremena ljudi nastanjuju planinu i okolinu, ostav- ljajući za sobom materijalne tragove koji već privlače turiste ili možda tek čekaju da ih neki novi posetioci otkriju. Fruška gora ima svoje dvorce i letnjikovce: Dvorac sa parkom „Marcibanji – Ka- račonji“ (Sremska Kamenica), Dvorac „Špicer“ (Beočin), Letnjikovac „Višnjevac” (Veliki Radinci), Dvorac „Ilion”, Dvor „Patrijaršija” (Srem- ski Karlovci) i „Ruski” dvor (Šid). Kulturu Fruške gore obeležili su brojni narodi koji je i danas nastanjuju: Srbi, Mađari, Slovaci, Hrva- ti i drugi. Oni do danas verno prezentuju lepotu narodnog kolorita i folklora. Svedoci vojvođanskog zajedničkog života su i Muzej na ot- vorenom „Neštin” sa kućom iz XVIII veka, kuća u Ljubi iz druge polo- vine XIX veka, kuća u Sremskoj Kamenici sa kraja XVIII veka i Perkov salaš. Fruška gora se naziva srpskom Svetom gorom, pa kao po- božna i mila rado dočekuje vernike i turiste u svojim manastiri- ma. Od nekadašnjih 35 manastira, evidentiranih tokom XVI i XVII veka, u širem pojasu Fruške gore danas je ostalo još samo 16. Po- put vojnika Frušku goru čuvaju Petrovaradinska tvrđava, tvrđava Mo- rović, Vrdnička kula, Acumincum. Tu su i spomenici iz NOB-a: spome- nik sa skulpturom Sloboda na Iriškom vencu, područje Rohalj baze i Memorijalni kompleks „Sremski front” u Adaševcima. Na ovoj, plani- ni nalazi se i Zmajev muzej u Sremskoj Kamenici. U toj kući je od 1875. sa prekidima, živeo i preminuo jedan od najpoznatijih de- čjih pesnika – Jovan Jovanović Zmaj. F ruška gora, niska planina prekrivena šumama, livado-stepama, voćnjacima, vinogradima i naseljima po obodu, iako veoma lepa, na prvi pogled ne otkriva bogatstva i vrednosti kojima obiluje. Prvi utisak, međutim, zna često da zavara. Fruška gora je prava riz- nica prirodnih i kulturno-istorijskih vrednosti zbog kojih je još davne 1960. godine proglašena za nacionalni park, prvi u Srbiji. U odnosu na prisutne vrednosti i namenu, prostor nacio- nalnog parka podeljen je u tri zone zaštite. Na području pod reži- mom zaštite prvog stepena (3,7% ukupne površine NP), zabranje- ne su sve aktivnosti, osim kontrolisane edukacije i naučnog rada. To su najvredniji prirodni prostori na Fruškoj gori među kojima se posebno ističu Papratski do i Zmajevac gde su naočuvanije šume, najsličnije iskonskim šumama kakve su na Fruškoj gori bile pre do- laska čoveka. Pored očuvanih šuma, neki lokaliteti dobili su zašti- tu prvog stepena zbog prisustva retkih vrsta ptica (Kalin potok i Orlovac), retkih biljnih vrsta (Kobila, Podgorac), pa čak i osolikih muva (Ležimir, Rokov potok i Javornati do). Podjednako je važna i zaštita nežive prirode. Lokaliteti vredni pažnje su: Grgeteg, Gr- gurevačka pećina, Čerevićki potok, stene Orlovac i mnogi drugi. U cilju što prijatnijeg i sigurnijeg boravka u Nacionalnom par- ku, uređena su brojna mala izletišta koja su raspoređena duž gre- benskog puta i više većih kao što su: Čortanovačka šuma, Stra- žilovo, Glavica, Popovica, Testera, Andrevlje, Letenka, Ležimir, Lipovača i druga. F ruška gora pripada redu niskih planina i kao takva domini- ra ravničarskim prostranstvom kojim je okružena. Ipak, ne- mojte oklevati jer se nevelika visina planine ne podudara sa njenim geološkim i reljefnim značajem. Fruška gora je ogledalo geološke prošlosti i prava riznica geoloških vrednosti na evrop- skom, pa i svetskom nivou. Ona je veoma mlada gromadna pla- nina, a njenu strukturu čine stene različite starosti – od drevnih stena paleozoika do lesne prašine koja čuva tajne Ledenog doba. Posmatrana uzdužno, planina je raščlanjena na tri celine. Jedino centralni deo, od Đipše na zapadu do Banstola na istoku, ima ka- rakteristike pravog planinskog bila. Njegova dužina iznosi oko 40 km. Konačni reljef oblikuju duboko usečene potočne doline, koje u kombinaciji sa gustim šumama formiraju sliku izuzetno lepog i ekološki vrednog predela. Od Banstola na zapadu do Slankame- nu na istoku pruža se istočno krilo Fruške gore. Jedan od najlep- ših predela ove celine nalazi se na tromeđi Bačke, Banata i Srema. Zapadno planinsko krilo proteže se od Đipše na istoku do lesnog odseka Teleka na krajnjem zapadu. Odlikuju ga zatalasani i pitomi zeleni proplanci. Geološki diverzitet Fruške gore je izuzetno bo- gat, u šta se možete uveriti na brojnim geološkim profilima, nala- zištima fosila i ležištima mineralnih sirovina. Za početak Vam ipak predlažemo da tajne Fruške gore upoznate u prirodnjačkoj zbirci Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, a da se onda iz centra No- vog Sada otisnete u nedra Fruške gore. F ruškogorski izvori i potoci ožive u punoj snazi najčešće to- kom proleća i posle jakih kiša. Tada se huk vode probija kroz potočne doline i šumska prostranstva. Omiljena mesta za predah i osveženje sve brojnijih planinara i izletnika su planinski izvori, kojih na Fruškoj gori ima preko dve stotine. Među izvorima naročito se izdvajaju: čudotvorni izvor kod ma- nastira Šišatovac, Ubavac kod manastira Velika Remeta, zatim Vilina vodica jugozapadno od Bukovca, Zvečan u Starim Ledincima nado- mak Ledinačkog jezera, Hajdučki izvor iznad Stražilova, Vranjaš kod Manđelosa, dva izvora kod manastira Staro Hopovo i drugi. Gustu rečnu mrežu Fruške gore čini oko 50 potoka. Najčešće se radi o krat- kim i brzim potocima. Posebnu atrakciju na Fruškoj gori predstavlja- ju manji vodopadi preko kojih nemirno teku pojedini potoci. U grupu najatraktivnijih vodopada spadaju: Dumbovački (≈ 4 m), Šakotinački (≈ 6 m) i Rakovački (≈ 3 m) vodopad na istoimenim potocima. Lekovita svojstva mineralnih izvora na Fruškoj gori koriste se još od rimskog doba. Pored pomenutog izvora kod manastira Staro Hopovo, postoje još tri lokaliteta na kojima se pojavljuju mineralne vode – Banja Vrdnik, Banja Stari Slankamen i Erdevička banja. Poseban turistički biser Fruške gore čine veštačka jezera (njih 15), rasuta po južnom obodu planine. Svako jezero na ovom prosto- ru je priča za sebe, drugačije i neponovljivo. Posebno se izdvajaju: Sot, Bruje, Moharač, Vranjaš, Kudoš, Borkovac, Međeš, Dobrodol, Šelevrenac, Pavlovačko i Ljukovo. Z a Frušku goru se obično kaže da je to neponovljivi prostor bogate i očuvane prirode, sa bujnim šumama, otvorenim staništima u okruženju i sa raznovrsnim živim svetom. Fru- ška gora je, pre svega, šumsko područje i najveći deo šuma nalazi se u granicama Nacionalnog parka. Po obodu parka šume smenju- ju livado-stepe, šumo-stepe, i obradive površine u okolini broj- nih naselja. Šume Fruške gore su sačinjene od velikog broja vrsta drveća i grmlja. Dominiraju hrast kitnjak, srebrnolisna lipa, bukva i grab. Na Fruškoj gori je zabeležen impozantan broj od oko 1.500 vr- sta viših biljaka od kojih su mnoge retke i zaštićene kao što su: go- rocvet, sasa, pljevika, kovilje, zlatan. Posebno je zanimljivo prisu- stvo 31 vrste orhideja, koje rastu u šumama i na livado-stepama po obodu planine. Najveći broj živih bića na svetu, pa tako i na Fruškoj gori, pripa- da životinjama, a među njima naravno beskičmenjacima. Iako nije potpuno istražena, postojeći podaci govore da na planini živi oko 100 vrsta puževa, oko 300 vrsta paukova, preko 1.000 vrsta lep- tira, oko 100 vrsta skakavaca i zrikavaca, više hiljada vrsta buba... Ptice spadaju u najbolje istraženu grupu životinja na Fruškoj gori. Od zanimljivih vrsta ovde se gnezde crna žuna, golub du- pljaš, šumska ševa i mnoge druge. Tu su i velike populacije crnih roda koje se gnezde duboko u brdskim šumama, ispod krošnji bukvi i hrastova, dok plen nalaze u plavnoj zoni Dunava. Nara- vno, počasno mesto među pticama Fruške gore zauzimaju četiri vrste orlova, od kojih je najznačajnije prisustvo orla krstaša. Fru- ška gora je jedino stabilno gnezdilište ove vrste u Srbiji. Sisari su ljudima posebno zanimljive životinje, ali se zbog svog načina života najređe viđaju u prirodi. Na Fruškoj gori žive: evrop- ski jelen, srna, divlja svinja, lisica, šakal, kuna, jazavac, divlja ma- čka, puh, slepo kuče, tekunica, tvor, 16 vrsta slepih miševa i mno- ge druge vrste. Divlja mačka se veoma retko sreće, uglavnom u divljim i zabačenim krajevima. Čuvena fruškogorska vina Ukus zdrave hrane U duhu avanturizma Okolina vredna pažnje Ostrvo u moru panonskog žita Bogatstvo u bojama kulture Prvi nacionalni park u Srbiji Ogledalo geološke prošlosti Mesto za osveženje i predah Ekološki neponovljivo iskustvo Turistička organizacija Vojvodine TURISTIČKA MAPA Fruška gora SRBIJA SRBIJA BESPLATAN PRIMERAK BESPLATAN PRIMERAK Turistička organizacija Vojvodine Bulevar Mihajla Pupina 6/IV 21000 Novi Sad - Srbija Tel: +381 21 452 910, +381 21 472 05 08, Fax: +381 21 420 758 offi[email protected] www.vojvodinaonline.com

Upload: dangdung

Post on 28-Apr-2018

252 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: SRBIJA - Početnavojvodinaonline.com/media/2015/12/fruska-gora-map-SR1.pdfbožna i mila rado dočekuje vernike i turiste u svojim manastiri-ma. Od nekadašnjih 35 manastira, evidentiranih

ww

w.v

ojv

od

ina

on

lin

e.c

om

Rimski car Prob (Probus), rođen na seoskom imanju nedaleko od Sirmijuma, zasadio je 276. godine prve čokote vinove loze na brdu Glavica kod mesta Šuljam. Bio je to početak priče o

dugoj vinogradarskoj tradiciji Fruške gore, koja se danas prezen-tuje duž turističkog puta vina Fruška gora. Zajedno sa još sedam puteva vina u Srbiji, fruškogorski vinogradi i vinski podrumi pred-stavljaju vrednu ponudu vinskog turizma Srbije.

Vinova loza ovog područja pruža ljudima nadahnuće vekovi-ma unazad, a sada su vinogradari voljni da svoje iskustvo podele sa turistima. Dragulj celog fruškogorskog vinogorja su karlovački vinogradi. Vinske karte u najboljim restoranima ne mogu se zami-sliti bez karlovačkih vina. Inače, ovdašnja vina su točena širom Ev-rope – od Bečkog dvora do engleskih krčmi. Slavu vinogradarske tradicije Sremskih Karlovaca pronela su dva specijalna vina: ber-met, u kome je satkano preko 20 vrsta trava i začina, kao i aus-bruh, desertno vino ceđeno od sasušenih zrna grožđa o kome le-genda kaže da je bilo na vinskom meniju broda Titanik.

Kvaliteno vino fruškogorskog vinogorja može se degustira-ti u nekom od vinskih podruma. To je turističko iskustvo koje ne treba propustiti, jer se pored vina, u razgovoru sa ljubaznim do-maćinima, može probati i kvalitetna hrana iz ponude sremačke i vojvođanske kuhinje. Pored Sremskih Karlovaca, preporučuje se i ponuda vinskih podruma u Čereviću, Neštinu, Banoštoru, Erdevi-ku i Irigu.

Sremci najviše vole da jedu bricom, specijalnom vrstom du-gog i tankog noža na preklop. Tu tradiciju rado nude i turisti-ma. Najpoznatija jela ravnog (svinjskog) Srema i Fruškogorja

su kobasica, kulen, šunka, slanina, švargla i džigernjača. Ovi proiz-vodi se prave od kvalitetnog svinjskog mesa.

Čorbe i supe su sastavni deo menija u Fruškogorju: kokošija supa, supa od fazana, teleća čorba ili čorba od povrća. Čuvena je i riblja čorba, karakteristična u ponudi čardi na Dunavu. Na jelovni-cima u podnožju planine nalazi se ponuda raznovrsne rečne ribe: smuđa, šarana, soma, štuke i deverike – pržene ili pripremljene na roštilju.

Pridev sremski ne izostaje ni kod ćevapa (krmenadle pečene u luku i začinjene crvenom mlevenom slatkom i ljutom alevom pa-prikom) i svinjskog paprikaša. Specijalitet je pudarski paprikaš, nazvan po čuvarima vinograda, a kuva se od živinskog mesa. Fru-škogorski specijaliteti su i svinjska rebarca u medu i razni odresci. Leti je u ponudi grilovano povrće, punjene tikvice i paprike i đuveč, a zimi je neizostavna sremska sarma s dimljenim mesom.

Fruška gora još uvek neguje viševekovnu tradiciju proizvodnje kuglofa, nasleđenu još pre tri veka iz nemačkih krajeva. Danas su u ponudi i ovi slatkiši: bundevara, štrudle od maka, oraha i višnje, palačinke s pekmezom i sitni kolači.

Fruška gora je za planinare u Srbiji bez premca. Ne bi imala premca ni da se u Vojvodini nalazi i više od dve planine. Fru-ška gora se ne boji konkurencije. U čitavoj Srbiji nema mno-

go planina na kojima duž rute od dvadesetak kilometara možete savladati uspon od preko 1.200 m, i to birajući samo srednje zah-tevne fruškogorske staze.

Možda je najbolje da upoznavanje Fruške gore počnete sa ne-kom od organizovanih grupa planinara. Detalje o turama možete pronaći na veb-sajtovima i FB stranicama planinarskih društava.

Vožnja biciklom po Fruškoj gori predstavlja nesvakidašnje isku-stvo. Jedan od učesnika tradicionalnog MTB maratona je napisao: „Fruškogorski maraton je nešto najbrutalnije što sam ikad vozio, a da se službeno organizuje. Maraton je napravljen ne da se vozi, nego da se preživi!“.

Ko želi da se oproba u fizički i tehnički izuzetno zahtevnoj vož-nji, trasa Velikog fruškogorskog MTB maratona, dužine 78 km, sa 2.550 m ukupnog uspona, najbolje je rešenje. Na planini možete naći i manje zahtevne, a isto tako interesantne staze – što prepo-ručujemo za početnike u brdskom biciklizmu.

Frušku goru možete upoznati i vozeći treking ili trkački bicikl. Svi asfaltni putevi koji presecaju planinu pogodni su i za ovakve sti-love vožnje, bez obzira na pokoju rupu na koju ćete sigurno naići.

Južnim padinama Fruške gore vodi izuzetno zanimljiva trasa međunarodne „Dunavske biciklističke rute“.

Obilazak planine će biti upotpunjen tek kada se upoznate i sa gradovima koji se u njenom okruženju razvijaju stole-ćima. Svako od tih naseljenih mesta u svojim turističkim

programima i aranžmanima grli Frušku goru kao dragoceni turi-stički biser.

Sa obronaka i puteva severne planinske padine vide se obri-si Novog Sada. Gradski krovovi i zvonici novosadskih crkava se možda najlepše vide sa Petrovaradinske tvrđave. Ovaj jedinstve-ni fortifikacioni objekat sagrađen je po sistemu francuskih utvr-đenja graditelja Vobana. Podgrađe Petrovaradinske tvrđave je da-nas najbolje očuvana barokna kulturno-istorijska celina u Srbiji. U ovom istorijskom kompleksu se svake godine održava muzički fe-stival EXIT.

Od Novog Sada se putem, koji prati obod Petrovaradinskog rita, lako stiže u najvažniji centar srpske duhovnosti i kulture nekada-šnje Austrougarske. Sremski Karlovci su po mnogo čemu jedinstve-no mesto. Gradsko jezgro Sremskih Karlovaca je formirano oko Trga Branka Radičevića na kome se nalaze, između ostalih, najsta-rija srpska gimnazija – Karlovačka (1792), Magistrat gde je patrijarh Josif Rajačić obnarodovao osnivanje Srpske Vojvodine (1848) i Patri-jaršijski dvor. U njegovom centru je fontana Četiri lava iz 1799. godi-ne. Sremski Karlovci sa Kapelom mira, na jednom proplanku, čuvaju sećanje na jedan od važnijih događaja – Karlovački mir.

Na mestu rimskog Sirmijuma danas se nalazi Sremska Mitro-vica. Najveći procvat ovaj antički grad doživeo je krajem III i po-četkom IV veka kada se spominje kao jedna od prestonica Rim-skog carstva. Muzej Srema u Sremskoj Mitrovici je idealno mesto za upoznavanje istorije grada, kao i istorije čitavog Srema.

Šid je varošica u zapadnom Sremu, koja se u kulturnim i turi-stičkim krugovima najviše vezuje za život i stvaralaštvo slavnog slikara Save Šumanovića. Spomen-kuća Save Šumanovića nala-zi se u neposrednoj blizini galerije, u ulici koja nosi ime slavnog slikara.

Fruška gora je ostrvska planina, ostrvo u moru panonskog žita. Nalazi se u Vojvodini, na severu Srbije. Sa svih strana je okružena prostranom ravnicom Panonskog basena. Nekada

su je zapljuskivali talasi Panonskog mora, a danas ka njenim visi-nama streme regionalne i lokalne saobraćajnice koje će vam ot-kriti lepe vojvođanske priče o prirodi, ekologiji, Nacionalnom par-ku, manastirima, pitomim planinskim selima i temperamentnim ljudima.

Zahvaljujući tim putevima planina je dobro povezana sa većim i manjim gradovima u okruženju. Odakle god da dolazite sačeka-će vas poznati i lepi planinski predeli, ali i oni manje afirmisani sa novim iznenađenjima. Novi Sad je od lokaliteta Iriškog venca uda-ljen svega 17 km, zbog čega se često ovaj grad i Fruška gora po-smatraju kao dve celine jedinstvene turističke destinacije u srcu Vojvodine.

U severnom Sremu usamljena planinska lepotica se pruža pravcem zapad – istok u dužini od oko 80 km. Relativno mala širi-na iznosi oko 15 km i to je ono što daje prednost u svakom novom doživljaju, jer se na relativno malom prostoru nalazi visoka kon-centracija najznačajnijih nacionalnih prirodnih i kulturnih vredno-sti. Tu se, u smislu turističke ponude, može baš za svakoga pronaći ponešto, od jedinstvene prirode do izuzetno bogate kulturne ba-štine. Severni delovi planinske podgorine omeđeni su Dunavom, turistički verovatno najznačajnijom rekom Evrope.

Fruška gora je prava riznica kulturno-istorijskih vrednosti. Od najstarijih vremena ljudi nastanjuju planinu i okolinu, ostav-ljajući za sobom materijalne tragove koji već privlače turiste

ili možda tek čekaju da ih neki novi posetioci otkriju. Fruška gora ima svoje dvorce i letnjikovce: Dvorac sa parkom „Marcibanji – Ka-račonji“ (Sremska Kamenica), Dvorac „Špicer“ (Beočin), Letnjikovac „Višnjevac” (Veliki Radinci), Dvorac „Ilion”, Dvor „Patrijaršija” (Srem-ski Karlovci) i „Ruski” dvor (Šid). Kulturu Fruške gore obeležili su brojni narodi koji je i danas nastanjuju: Srbi, Mađari, Slovaci, Hrva-ti i drugi. Oni do danas verno prezentuju lepotu narodnog kolorita i folklora. Svedoci vojvođanskog zajedničkog života su i Muzej na ot-vorenom „Neštin” sa kućom iz XVIII veka, kuća u Ljubi iz druge polo-vine XIX veka, kuća u Sremskoj Kamenici sa kraja XVIII veka i Perkov salaš. Fruška gora se naziva srpskom Svetom gorom, pa kao po-božna i mila rado dočekuje vernike i turiste u svojim manastiri-ma. Od nekadašnjih 35 manastira, evidentiranih tokom XVI i XVII veka, u širem pojasu Fruške gore danas je ostalo još samo 16. Po-put vojnika Frušku goru čuvaju Petrovaradinska tvrđava, tvrđava Mo-rović, Vrdnička kula, Acumincum. Tu su i spomenici iz NOB-a: spome-nik sa skulpturom Sloboda na Iriškom vencu, područje Rohalj baze i Memorijalni kompleks „Sremski front” u Adaševcima. Na ovoj, plani-ni nalazi se i Zmajev muzej u Sremskoj Kamenici. U toj kući je od 1875. sa prekidima, živeo i preminuo jedan od najpoznatijih de-čjih pesnika – Jovan Jovanović Zmaj.

Fruška gora, niska planina prekrivena šumama, livado-stepama, voćnjacima, vinogradima i naseljima po obodu, iako veoma lepa, na prvi pogled ne otkriva bogatstva i vrednosti kojima obiluje.

Prvi utisak, međutim, zna često da zavara. Fruška gora je prava riz-nica prirodnih i kulturno-istorijskih vrednosti zbog kojih je još davne 1960. godine proglašena za nacionalni park, prvi u Srbiji.

U odnosu na prisutne vrednosti i namenu, prostor nacio-nalnog parka podeljen je u tri zone zaštite. Na području pod reži-mom zaštite prvog stepena (3,7% ukupne površine NP), zabranje-ne su sve aktivnosti, osim kontrolisane edukacije i naučnog rada. To su najvredniji prirodni prostori na Fruškoj gori među kojima se posebno ističu Papratski do i Zmajevac gde su naočuvanije šume, najsličnije iskonskim šumama kakve su na Fruškoj gori bile pre do-laska čoveka. Pored očuvanih šuma, neki lokaliteti dobili su zašti-tu prvog stepena zbog prisustva retkih vrsta ptica (Kalin potok i Orlovac), retkih biljnih vrsta (Kobila, Podgorac), pa čak i osolikih muva (Ležimir, Rokov potok i Javornati do). Podjednako je važna i zaštita nežive prirode. Lokaliteti vredni pažnje su: Grgeteg, Gr-gurevačka pećina, Čerevićki potok, stene Orlovac i mnogi drugi.

U cilju što prijatnijeg i sigurnijeg boravka u Nacionalnom par-ku, uređena su brojna mala izletišta koja su raspoređena duž gre-benskog puta i više većih kao što su: Čortanovačka šuma, Stra-žilovo, Glavica, Popovica, Testera, Andrevlje, Letenka, Ležimir, Lipovača i druga.

Fruška gora pripada redu niskih planina i kao takva domini-ra ravničarskim prostranstvom kojim je okružena. Ipak, ne-mojte oklevati jer se nevelika visina planine ne podudara sa

njenim geološkim i reljefnim značajem. Fruška gora je ogledalo geološke prošlosti i prava riznica geoloških vrednosti na evrop-skom, pa i svetskom nivou. Ona je veoma mlada gromadna pla-nina, a njenu strukturu čine stene različite starosti – od drevnih stena paleozoika do lesne prašine koja čuva tajne Ledenog doba. Posmatrana uzdužno, planina je raščlanjena na tri celine. Jedino centralni deo, od Đipše na zapadu do Banstola na istoku, ima ka-rakteristike pravog planinskog bila. Njegova dužina iznosi oko 40 km. Konačni reljef oblikuju duboko usečene potočne doline, koje u kombinaciji sa gustim šumama formiraju sliku izuzetno lepog i ekološki vrednog predela. Od Banstola na zapadu do Slankame-nu na istoku pruža se istočno krilo Fruške gore. Jedan od najlep-ših predela ove celine nalazi se na tromeđi Bačke, Banata i Srema. Zapadno planinsko krilo proteže se od Đipše na istoku do lesnog odseka Teleka na krajnjem zapadu. Odlikuju ga zatalasani i pitomi zeleni proplanci. Geološki diverzitet Fruške gore je izuzetno bo-gat, u šta se možete uveriti na brojnim geološkim profilima, nala-zištima fosila i ležištima mineralnih sirovina. Za početak Vam ipak predlažemo da tajne Fruške gore upoznate u prirodnjačkoj zbirci Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, a da se onda iz centra No-vog Sada otisnete u nedra Fruške gore.

Fruškogorski izvori i potoci ožive u punoj snazi najčešće to-kom proleća i posle jakih kiša. Tada se huk vode probija kroz potočne doline i šumska prostranstva. Omiljena mesta za

predah i osveženje sve brojnijih planinara i izletnika su planinski izvori, kojih na Fruškoj gori ima preko dve stotine.

Među izvorima naročito se izdvajaju: čudotvorni izvor kod ma-nastira Šišatovac, Ubavac kod manastira Velika Remeta, zatim Vilina vodica jugozapadno od Bukovca, Zvečan u Starim Ledincima nado-mak Ledinačkog jezera, Hajdučki izvor iznad Stražilova, Vranjaš kod Manđelosa, dva izvora kod manastira Staro Hopovo i drugi. Gustu rečnu mrežu Fruške gore čini oko 50 potoka. Najčešće se radi o krat-kim i brzim potocima. Posebnu atrakciju na Fruškoj gori predstavlja-ju manji vodopadi preko kojih nemirno teku pojedini potoci. U grupu najatraktivnijih vodopada spadaju: Dumbovački (≈ 4 m), Šakotinački (≈ 6 m) i Rakovački (≈ 3 m) vodopad na istoimenim potocima.

Lekovita svojstva mineralnih izvora na Fruškoj gori koriste se još od rimskog doba. Pored pomenutog izvora kod manastira Staro Hopovo, postoje još tri lokaliteta na kojima se pojavljuju mineralne vode – Banja Vrdnik, Banja Stari Slankamen i Erdevička banja.

Poseban turistički biser Fruške gore čine veštačka jezera (njih 15), rasuta po južnom obodu planine. Svako jezero na ovom prosto-ru je priča za sebe, drugačije i neponovljivo. Posebno se izdvajaju: Sot, Bruje, Moharač, Vranjaš, Kudoš, Borkovac, Međeš, Dobrodol, Šelevrenac, Pavlovačko i Ljukovo.

Za Frušku goru se obično kaže da je to neponovljivi prostor bogate i očuvane prirode, sa bujnim šumama, otvorenim staništima u okruženju i sa raznovrsnim živim svetom. Fru-

ška gora je, pre svega, šumsko područje i najveći deo šuma nalazi se u granicama Nacionalnog parka. Po obodu parka šume smenju-ju livado-stepe, šumo-stepe, i obradive površine u okolini broj-nih naselja.

Šume Fruške gore su sačinjene od velikog broja vrsta drveća i grmlja. Dominiraju hrast kitnjak, srebrnolisna lipa, bukva i grab.

Na Fruškoj gori je zabeležen impozantan broj od oko 1.500 vr-sta viših biljaka od kojih su mnoge retke i zaštićene kao što su: go-rocvet, sasa, pljevika, kovilje, zlatan. Posebno je zanimljivo prisu-stvo 31 vrste orhideja, koje rastu u šumama i na livado-stepama po obodu planine.

Najveći broj živih bića na svetu, pa tako i na Fruškoj gori, pripa-da životinjama, a među njima naravno beskičmenjacima. Iako nije potpuno istražena, postojeći podaci govore da na planini živi oko 100 vrsta puževa, oko 300 vrsta paukova, preko 1.000 vrsta lep-tira, oko 100 vrsta skakavaca i zrikavaca, više hiljada vrsta buba...

Ptice spadaju u najbolje istraženu grupu životinja na Fruškoj gori. Od zanimljivih vrsta ovde se gnezde crna žuna, golub du-pljaš, šumska ševa i mnoge druge. Tu su i velike populacije crnih roda koje se gnezde duboko u brdskim šumama, ispod krošnji bukvi i hrastova, dok plen nalaze u plavnoj zoni Dunava. Nara-vno, počasno mesto među pticama Fruške gore zauzimaju četiri vrste orlova, od kojih je najznačajnije prisustvo orla krstaša. Fru-ška gora je jedino stabilno gnezdilište ove vrste u Srbiji.

Sisari su ljudima posebno zanimljive životinje, ali se zbog svog načina života najređe viđaju u prirodi. Na Fruškoj gori žive: evrop-ski jelen, srna, divlja svinja, lisica, šakal, kuna, jazavac, divlja ma-čka, puh, slepo kuče, tekunica, tvor, 16 vrsta slepih miševa i mno-ge druge vrste. Divlja mačka se veoma retko sreće, uglavnom u divljim i zabačenim krajevima.

Čuvena fruškogorska vina Ukus zdrave hrane U duhu avanturizma Okolina vredna pažnje

Ostrvo u moru panonskog žita

Bogatstvo u bojama kulture

Prvi nacionalni park u Srbiji Ogledalo geološke prošlosti Mesto za osveženje i predah Ekološki neponovljivo iskustvo

Turistička organizacija

Vojvodine

T URIS T IČK A M A PA

Fruška gora

S R B I J ASRBIJA

BESPLATAN PRIMERAKBESPLATAN PRIMERAK

Turistička organizacijaVojvodine

Bulevar Mihajla Pupina 6/IV21000 Novi Sad - Srbija

Tel: +381 21 452 910, +381 21 472 05 08, Fax: +381 21 420 758

[email protected]

Page 2: SRBIJA - Početnavojvodinaonline.com/media/2015/12/fruska-gora-map-SR1.pdfbožna i mila rado dočekuje vernike i turiste u svojim manastiri-ma. Od nekadašnjih 35 manastira, evidentiranih

Lišvar

Čedimir

Medviš

Tekeniš

KoruškaLuke

Čitluk

Potoranj

Šakotinac

Kozarski p.

Dumbovac

Kamenarski p.

Bukovački p.

Ešiko

vačk

i p.

Velik

i p.

Jelen

ce

Luka

Rova

ča

Stejanovački gat

Vran

jaš

Reme

ta

Šidina

Moha

rač Ilijaš

Patka bara

Budovar

JezeroMoharač

JezeroVranjaš

JezeroBeli kamen

JezeroMeđeš Jezero

Šelovrenac

Pavlovačko j.(Kudoš)

Borkovačko j. Dobrodolsko j.

Jarkovačko j.

Jezero Sot

JezeroBruje

ZmajevacStražilovo

LovišteVorovo

242

79

361

337

75

213

75

269

92103

90

132

134

92

80

131

166

169

366

173

135

83

202

297

132

150

120

92

81

79

80

Brankovac

Pletena anta

LetenkaPapratski do

Andrevlje

Dumbovo

RavneRohaljbaze

Lipovača

Testera

IriškivenacOsovlje

Orlovestene

Kraljevastolica

Hajdučkibreg

Srednjebrdo

Šanglovina

KosačaLipovac

Paragovo

Brankov grob

Vezirac

Popovica

Crveni čot538 477

479372

317220 507

451

516328

RUMA

STARA PAZOVA

INĐIJA

SREMSKAMITROVICA

ŠID

BAČKAPALANKA

ILOK

FUTOGBegeč

Čelarevo

Neštin Susek

Banoštor Čerević BEOČIN Rakovac

Ledinci

Sr.Kamenica

Bukovac

Čortanovci

Beška

Krčedin

NoviKarlovci

GolubinciPutinci

Žarkovac

Šatrinci

MaliRadinci

VelikiRadinci

D.Petrovci

Kraljevci

Ljukovo

Jarkovci

MaradikKrušedol

KrušedolPrnjavor

Neradin

IRIG

Rivica

Vrdnik

Jazak

Pavlovci

Stejanovci

Bešenovo

Bešen.Prnjavor

ŠuljamGrgurevciManđelos

Ležimir

Čalma

LaćarakMartinci

Kuzmin

Kukujevci

Erdevik

LjubaSot

Bačinci

Gibarac

Adaševci

Višnjićevo

Morović

Divoš

Bingula

NoviSlankamen

StariSlankamen

Kovilj

Gardinovci

Vilovo

Lok

Šajkaš

SremskiKarlovci

PETROVARADIN

St.LedinciLug

NOVI SAD

Voganj

SvilošGrabovo

PrivinaGlava

Bikić Do

Molovin

Bapska

Šarengrad

Mohovo

Vizić

StaraBingula

Šišatovac

Dobrodol

SlankamenačkiVinogradi

Grgeteg

VelikaRemeta

MalaRemeta

StariRakovac

ManastirPrivina Glava

ManastirDivša

ManastirKuveždin Manastir

Petkovica

ManastirŠišatovac

ManastirBešenovo

ManastirRakovac

ManastirBeočin

ManastirM.Remeta

Man. JazakMan.Ravanica

ManastirNovo Hopovo

ManastirStaro Hopovo

ManastirGrgeteg Manastir

V.Remeta

ManastirKrušedol

ManastirKovilj

0 5 10km SMEŠTAJOPŠTINA BEOČIN

CePTORAndrevljeTel. +381.21.4802400www.andrevlje.vojvodina.gov.rs

Eko-etno klubČerević, Heroja Raše 42Tel. +381.21.876268www.seoskiturizam-dunav- fruskagora.com

Vila “Adamović”Susek, Potes GradineTel. [email protected]

Prenoćište AtosBanoštor, Koruška, GradineTel. [email protected]

Ostali privatni smeštajwww.fruskogorska-riznica.co.rs

OPŠTINA INĐIJA

Pansion SidroBeška, Dunavska obala bbTel. +381.22.572001www.sidro.co.rs

Pansion ParkBeška, Srpskih Junaka 1Tel. +381 22 [email protected]

Prenoćište CentarBeška, Kralja Petra I 2Tel. +381.22.571.043

Prenoćište KejStari Slankamen, Banjska 53Tel. +381.22.591.088

Banja Stari SlankamenStari Slankamen, Borivoja Gnjatića 52 Tel. +381.22.591.626

OPŠTINA IRIG

Hotel NorcevIriški venac, Put partizanskog odreda bbTel. +381.21.4800222www.norcev.rs

Hotel TermalVrdnik, Karađorđeva 6Tel. +381.22.465102www.termal-vrdnik.com

Hotel Premier AquaVrdnik, Martina Klasića 16Tel. +381.22.2155333www.hotelpremieraqua.com

Ranč PlatanVrdnik, Oborac bbTel. +381.22.466970www.vrdnik.info

Brvnara VrdnikVrdnik, Karađorđeva 43Tel. +381.66.9671447www.vrdnik.rs

Apartmani EleniVrdnik, Vojvođanske brigade 83Tel. +381.22.467027www.vrdnik-apartmani.com

Apartmani MinesVrdnik, Radnička bbTel. +381.22.466521www.vrdnik-mines.com

Planinarski dom VojvodinaIriški venacTel. +381.22.463008

Apartmani Vinska kuća KovačevićIrig, Krstašica bbTel. +381.22.463137www.vinarijakovacevic.co.rs

Planinarski dom ZmajevacZmajevac bbTel. +381.60.465.03.81pdzmajevac.blogspot.com

Konak Red BaronVrdnik,Karađorđeva 43Tel. +381 22 466 444konak.redbaron.rs

Prenoćište Fruškogorska lugarnica Mala Remeta, Ljiljana 12Tel. +381.22.463.125

Vrdnik – sobe i domaćinstva www.turorgirig.org.rs

OPŠTINA NOVI SAD

Hotel Leopold IIPetrovaradinTel. +381.21.4887878www.leopoldns.com

Prenoćište “Čarobnjak”Sremska Kamenica - Popovica, Fruškogorski put 74Tel. +381.21.461.002

Prenoćište MiljevićStari Ledinci, Sime Šolaje 41Tel. +381.21.2986.787www.podrum-miljevic.co.rs

Prenoćište Zelena OazaNaselje AlibegovacTel. +381.21.549.309www.zelenaoaza.com

Prenoćište Vila EvanđelinaSremska Kamenica, Branislava Bukurova 2Tel. +381.21.464.111www.vilaevandjelina.comvila.evandjelina@tehnounion.rs

Club ResetSremska Kamenica, Dr Ketrin Mekfeil 1Tel. +381.66.66.17.998www.clubreset.org

OPŠTINA RUMA

Hotel ParkRuma, Veljka Dugoševića 98Tel. +381.22.470930www.hotelpark.rs

Hotel BorkovacRuma, Orlovićeva bbTel. +381.22.433900www.borkovac.org

Vila HitRuma, Glavna 113Tel. +381.22.433002; www.vilahit.rs

Prenoćište VulinRuma, Vladimira Nazora 86dTel. +381.22.474264www.restoran-vulin.rs

OPŠTINA SREMSKA MITROVICA

Etno kuća “Majka Angelina”Grgurevci, Maršala Tita 84Tel. +381.22.268.03.94www.etnokucamajkaangelina.com

OPŠTINA SREMSKI KARLOVCI

Hotel DunavSremski Karlovci, Dunavska 5Tel. +381.21.884008www.hoteldunav.co.rs

Hotel Premier PrezidentSremski Karlovci, Karađorđeva 2Tel. +381.21.884111www.premierprezident.com

Vila PrezidentSremski Karlovci, Belilo 71Tel. +381.21.883325www.vilaprezident.com

Vila Belilo 69Sremski Karlovci, Belilo 69Tel. +381.21.884097www.sremski-karlovci.com

Prenoćište “Karlovački konak”Sremski Karlovci, Belilo 61Tel. +381.21.884.290 www.sremski-karlovci.co.rs [email protected]

Prenoćište “Šomin lagum”Sremski Karlovci, Svetozara Markovića 8 Tel. +381.62.164.38.65www.sominlagum.com

Eko kamp “Fruška gora”Stražilovo - Sremski KarlovciTel. +381.21.882.511www.campingfruskagora.com

Hostel Ekološki centar RadulovačkiSremski Karlovci, Mitropolita Stratimirovića 5Tel. +381.21.881.027www.ekoloskicentar.org

Bungalovi StražilovoStražilovoTel. +381.21.882.127www.karlovci.org.rs

OPŠTINA ŠID

Hotel ČuburaŠid; Tel. +381.22.715108

Sobe KetiErdevik, Masarikova 22Tel. +381.22.752669www.turizam-erdevik.net

Prenoćište “Anđelin San”Šid, Kneza Miloša 41Tel. +381.22.715.344

Prenoćište “Zelen Gora”Šid, Janka Veselinovića 17Tel. +381.22.715.108

RESTORANIOPŠTINA BEOČIN

KarasBeočin, Naselje Dunav bbTel. +381. 21.870424www.restoran-karas.co.rs

Beli cinBeočin, Manastirski put 21Tel. +381. [email protected]

Planinarski dom ZmajevacZmajevac bbTel. +381.60.465.03.81pdzmajevac.blogspot.com

Restoran AtosBanoštor, Koruška, Potes Gradine Tel. [email protected]

OPŠTINA INĐIJA

Akapulko plusStari Slankamen, Vojvode Stepe bbTel. +381. 22.591136

Dunavski biserStari Slankamen, Borivoja Gnjatića 43Tel. +381. 63.586830

Zlatna LagunaStari Slankamen, Vojvode Stepe bbTel. +381. 22.2591155www.restoranlaguna.co.rs

OPŠTINA IRIG

Naša kućaIriški venac Tel. +381.22.463.023

LugarnicaIriški venacTel. [email protected]

ArenaIriški venacTel. +381. [email protected]

Planinarski dom VojvodinaIriški venacTel. +381. 22.463008

Vinska kuća KovačevićIrig, Krstašica bbTel. +381. 22.463137vinskakucakovacevic@gmail.comwww.vinarijakovacevic.co.rs

MinesVrdnik, Radnička bbTel. +381. 22.466521www.vrdnik-mines.com

Šumski rajVelika Remeta, Braće Radosavljević 12Tel. +381. [email protected]

Restoran Konak Red BaronVrdnik,Karađorđeva 43 Tel. +381.22.466.444konak.redbaron.rs

Restoran “Krušedolka”Krušedolski Prnjavor, Dragoljuba Jankovića 3Tel. [email protected]

OPŠTINA NOVI SAD

Restoran VidikovacLedinci, Samarski put bbTel. +381.21.29.86.999www.vidikovac.rs

Lovački dom “Tri gazde”Popovica, Sremska Kamenica, Fruškogorski put 228-230 Tel. +381.63.593.807

“Čarobnjak”Sremska Kamenica - Popovica Fruškogorski put 74Tel. +381.21.461.002

OPŠTINA RUMA

VulinRuma, Vladimira Nazora 86dTel. +381. 22.474264www.restoran-vulin.rs

MedaljonRuma, Veljka Dugoševića 25Tel. +381. 22.433584

Riblji restoran KonobaRuma, Sremska 58Tel. +381. 22.473427

BorkovacRuma, Orlovićeva bbTel. +381. 22.433900www.borkovac.org

Etno restoran RadmilaRuma, Orlovićeva bbTel. +381.22.472050

OPŠTINA SREMSKI KARLOVCI

Karlovacka gostiona Četiri lavaSremski Karlovci, Trg Branka Radičevića 3,Tel. +381.63.7658106

Sremski Kutak – Pod mansardomSremski Karlovci, Mitropolita Stratimirovića 2Tel. +381.21.884140 [email protected]

Brankov čardakSremski Karlovci, Stražilovo bbTel. +381.21.883530

DunavSremski Karlovci, Dunavska 5Tel. +381.21.881666www.hoteldunav.co.rs

Etno restoran Vila PrezidentSremski Karlovci, Belilo 71Tel. +381.21.883325www.vilaprezident.com

Restoran Bermet vilaSremski Karlovci, Trg Branka Radičevića 5Tel. [email protected]

ČARDEOPŠTINA BEOČIN

KoruškaSusek, Koruška bbTel. +381.21.878320

Čarda Skela JoleBanoštor, Obala Dunava bbTel. +381.21.879150

OPŠTINA INĐIJA

Bela LađaBeška, Dunavska obala bbTel. +381.64.2653804

Mika AlasStari Slankamen, Dositeja Obradovića 6Tel. +381.64.1279459

Čarda KejStari Slankamen, Banjaska 53Tel. +381.22.591088

Čarda SidroBeška, Dunavska obala bbTel. +381.21.2989099www.sidro.co.rs

OPŠTINA NOVI SAD

Aqua DoriaPetrovaradin, Kamenički put bbTel. +381.21.643.09.49; www.carda.rs

OPŠTINA SREMSKI KARLOVCIZoran Ribar

Sremski Karlovci, Donji Matej bbTel. +381.63.542107 

Čarda Stari lavSremski Karlovci, Dunavska 3aTel. [email protected]

Čarda USR “Dunav”Sremski Karlovci, Dunavska 9 Tel. +381.21.881.042

VINARIJE I VINSKI PODRUMIOPŠTINA BEOČIN

Vinarija Belo brdoČerević, Sremska bbTel. [email protected]

Vinarija “Quet” Banoštor, Svetozara Markovića bbTel. +381.21.423.720www.quetwine.com

Vinarija BononiaBanoštor, Svetozara Markovića 3Tel. [email protected]

VinariumBanoštor, Fruškogorska 11Tel. [email protected]

Vinarija UroševićBanoštor, Nikole Pašića 4Tel. [email protected]

Vinski podrum SalaksijaRakovac, Manastirska bbTel. [email protected]

Vinski podrum KuzmanovićČerević, Vojvode Živojina Mišića 11Tel. +381.21.876153jovankuzmanovic@gmail.comwww.fruskogorska-riznica.co.rs

Vinski podrum StojkovićBanostor, Nikole Pašića 13Tel. [email protected]

Podrum “Ačanski”Banoštor, Svetozara Markovića 96aTel. [email protected]

Podrum “Silbaški”Banoštor, Svetozara Markovića 24Tel. [email protected]

Podrum vina “Radojčić” Čerević, Vojvode Stepe 3Tel. [email protected]

Vinarija “Prekogačić” Beočin, Stojana Vukosavljevića 121Tel. [email protected]

Vinarija “Žabić”Čerević, Fruškogorska 39Tel. [email protected]

Vinogradi “Urošević” Banoštor, Nikole Pašića 4Tel. +381.21.879.029urosevic_m@yahoo.comwww.fruskogorska-riznica.co.rs

OPŠTINA BAČKA PALANKAVinoprodukt

Neštin, Dunavska 17Tel. +381.21.769.044

Vinska kuća Ćulibrk ZoranNeštin, Karađorđeva 50Tel. +381.21.769.101

Podrum vina Kovačević DušanNeštin, Sutjeska 29Tel. +381.21.769.031

Podrum vina Rajković PredragNeštin, Koče Popovića 28Tel. +381.21.769.144

Podrum vina Vlajković SlavkoNeštin, Crkvenoškolska 11Tel. +381.21.769.034

Podrum vina Novaković StevanNeštin, Karađorđeva 6aTel. +381.21.769.077

Gaston Wine Neštin, Dunavska 10

OPŠTINA INĐIJAAtelje vina Šapat

Novi Slankamen, Početna bb Tel: +381.69.607.079www.sapat.rs

Vinarija AcumincumStari Slankamen, Dositeja Obradovića 3Tel. [email protected]

OPŠTINA IRIG

Vinarija KovačevićIrig, Đoke Šundukovića 85Tel. +381.22.461192www.vinarijakovacevic.co.rs

Vinarija Mačkov podrumIrig, Zanatski centar bbTel. +381.22.462492www.mackovpodrum.co.rs

Vinoteka FruškogorjeKrušedol, Krušedolski put – Lipovac 122 Tel. [email protected]

OPŠTINA NOVI SAD

Vinski podrum MiljevićStari Ledinci, Sime Šolaje 41Tel. +381.21.29.86.268www.podrum-miljevic.co.rs

Podrum “Šukac” Sremska Kamenica, Karađorđeva 4Tel. [email protected]

OPŠTINA RUMA

Podrum malih VinaraPutinci, Leskovačka 30Tel. +381.22.441.114

OPŠTINA SREMSKI KARLOVCI

Vinarija ŽivanovićSremski Karlovci,Mitropolita Stratimirovića 86bTel. [email protected]

Vinarija KišSremski Karlovci, Karlovačkog mira 46Tel. +381.21.882.880www.vinarijakis.com

Vinarija KosovićSremski Karlovci, Karlovačkog Mira 42Tel. +381.21.882.842www.vinarijakosovic.com

Vinska kuća DulkaSremski Karlovci, Karlovačkog mira 18Tel. [email protected]; www.dulka-vinarija.com

Vinarija DošenSremski Karlovci, Karlovačkih đaka 10Tel. +381.21.881.974

Vinski podrum KavinaSremski Karlovci, Petrovaradinska 5Tel. +381.63.667.895vinarija.aleks@gmail.comwww.vinarija.aleks.izlog.org

Vinski podrum BajiloSremski Karlovci, Patrijarha Rajačića 9Tel. +381.21.881.365

Vinski podrum BenišekSremski Karlovci, Mitropolita Stratimirovića 72

Tel. +381.21.881605www.podrumbenisek.com

Patrijaršijski podrumSremski Karlovci, Trg Branka Radičevića 8Tel. +381.21.883.006

VinumSremski Karlovci, Patrijarha Rajačića 36Tel. [email protected]

Podrum vina ProbusSremski Karlovci, Matoševa 32Tel. +381.21.881.468www.podrum-probus.com

Vinarija KurjakSremski Karlovci, Žarka Zrenjanina 17Tel. +381.21.882.520

Vinarija MrđaninSremski Karlovci, Jovana Grosa 16Tel. +381.21.881.410

Vinarija ĐurđićSremski Karlovci, Atar Raša 4Tel. +381.21.494.243www.djurdjic.com

OPŠTINA ŠID

Vinarija BrestovačkiErdevik, Karađorđeva 65Tel. +381. 22.753002www.vinarijabrestovacki.com

Vinarija TrivanovićErdevik, Milin Do 53Tel. [email protected]

Vinarija VinatErdevik, Cara Dušana 15Tel. [email protected]

Vinarija MolovinŠid, Zlatka Šnajdera 2Tel. +381.22.715.227vinarijamolovin@gmail.comwww.vinarijamolovin.co.rs

SALAŠIPerkov salaš

Neradin, Moše PijadeTel. +381.63.712.37.76www.camping.rs/sr/perkovsalas/

Zekin salašKrčedin, Uče Zekovića 7Tel. +381.22.500.314www.zekinsalas.com

Salaš StojšićBeška – KrčedinTel. +381.63.890.34.75www.salasstojsic.com

PLANINARSKA DRUŠTVAPlaninarski savez Vojvodine

Novi Sad, Masarikova [email protected]

PSD ŽelezničarNovi Sad, Trg Galerija [email protected]

PSD GSPNovi Sad, Futoški put [email protected]

PD NaftašNovi Sad, Narodnog Fronta [email protected]

PSD PoštarNovi Sad, Narodnih heroja [email protected]

Alternativna družina Šipakwww.facebook.com/pages/Alternativna-družina-Šipak

PD StražilovoSremski Karlovci, p. fah 13Tel. [email protected]

PSD Dr Laza MarkovićIrig, Zmaj Jovina [email protected]

PD Vilina vodicaBukovac, Karađorđeva [email protected]

PD ZmajevacVrdnik, Trg Cara Lazara [email protected]

PSD AgronomNovi Sad, Maksima Gorkog 30Tel. +381.64.820.57.84

PD Zanatlija21102 Novi Sad, P. fah 17Tel. [email protected]

PSD JugodentNovi Sad, Neimarova 36Tel. [email protected]

SK OrlovacNovi Sad, Trg Galerija 4Tel. +381.62.468.178; [email protected]

PD MedicinarFutog, Vojvode Bojovica 44Tel. +381.21.892.848

PSD Crveni čotPetrovaradin, Reljkoviceva 25Tel. +381.64.13.45.922

PK ŽelezničarInđija, Vojvode Stepe 40Tel. [email protected]

PK Borkovac Ruma, Glavna 59Tel. +381.63.80.65.900; [email protected]

TREKOVI ZA GPSwww.stazeibogaze.info/srbija/vojvodina/fruska

PLANINARSKI DOMOVIKozarica

Čortanovačka šumaTel. +381.64.114.76.63

StražilovoTel. +381.21.882464

ZanatlijaGlavica, Sremska Kamenica Tel. +381.63.7617149

OrlovacPopovica, Sremska KamenicaTel. +381.21.323563

Dr Radivoj SimonovićPopovica, Sremska KamenicaTel. +381.21.6416301

ZmajevacTel. +381.22.465038; +381.65.75652878

ŽelezničarPopovica, Sremska KamenicaTel. +381.21/463205; +381.64.1839991

VojvodinaIriški VenacTel. +381.21.463008; +381.66.9370675

Crveni čotTel. +381.63.689381

MedicinarPopovica, Sremska KamenicaTel. +381.21.892848; +381.65.6525776

IZDAVAČTuristička organizacija Vojvodine

ZA IZDAVAČAGvozden Perković

UREDNIKDr Lazar Lazić

AUTORI MAPEDr Lazar LazićDr Minučer MesarošDr Mlađen Jovanović

AUTORI TEKSTADr Vladimir Stojanović, Dragiša SavićDr Mlađen Jovanović, Dr Anđelija Ivkov DžigurskiDr Dragoslav Pavić, Dr Igor StamenkovićMiroslav Božin, Dr Dragan Dolinaj

PREVOD NA ENGLESKIBoris Borić

FOTOGRAFIJELazar Lazić, Dragiša SavićMlađen Jovanović, Miroslav BožinJaroslav Pap, Martin Candir

DIZAJN I PRIPREMA ŠTAMPELazarus, www.lazarus.rs

ŠTAMPASimbol, Petrovaradin, www.simbolns.co.rs

TIRAŽ5.000

Državna granica

Železnička pruga

Auto-put

Put I reda

Put II reda

Put III reda

Potok, kanal – stalni tok

Izohipsa (100 m)

Granica NP Fruška gora

Planinarska staza

Potok, kanal – periodični tok

Reka

Močvara, bara

Izvor / česma

Jezero

Naselje

Vodopad

Lovni rezervat

Vidikovac

Pećina

Geonasleđe

Arheološki lokalitet

Spomenik

Manastir

Muzej

Tvrđava

Razvalina

Dvorac ili letnjikovac

Informativni centar NP

Planinarski dom

Izletište

Eko-kamp

Odmaralište

Banja

Prenoćište

Hotel, motel

Salaš

Restoran

Čarda

Vinarija

Kota, trigonometrijska tačka112 375

Šuma

I zona zaštite NP Fruška gora

CIP SR

T U R IS T I ČK A M A PA

Fruška gora