1. Filigranski stilKoriste ga barbarski narodi u prvom dodiru s antičkom civilizacijom u rimskom carskom dobu 2.-4.st. ukrašavanje plemenite komine granulama i žicom2. Crnomorski polihromni stil350.-550.g, tzv rovašeni ukras. Značajni su blještavi efekti koji su postignuti stavljanjem poludragog kamenja (najviše almandima) ili staklene paste na zlatnu podlogu. Udomaćen je na Crnom moru (a od tamo su ga donijeli Huni, Alani i Goti) i na istočnom Mediteranu (Sirija-od tamo u Italiju). Rovašeni ukras je z-rimska provincijalna tehnika iz 4.st., koja se u 5.st. počela primjenjivati za barbarski nakit (vitičasto-spiralni motivi i uglato-geometrijski).3. Životinjski stil550.-800.g porijeklo u Aziji, ali su na germansku ornamentiku utjecali kasno rimski barbarizirani motivi zvijeri koji često prate rovašeni ukras.Zvjerinji stil 1 – apstraktno-kaotičko oblikovane glave i dijelovi tijela životinja. Proširio se u 6.st sa skandivsko-anglosaksonskog prostora po srednjoj Europi i langobardskoj Italiji, gdje mu se pridružio motiv pleteniceZvjerinji stil 2 – motivi tijela bez nogu isprepleteni u vidu pletenica. Primijenjen je u različitim tehnikama na metaluZvjerinji stil 3 – Skandinavija, 8.st. apstraktno komponirani preplet životinjskog ornamenta. Djelovao je na umjetnost vikinga4. Stil Karavukovo2.polovina 5.st. osebujan stil rovašenja, gusto komponirane spiralne vitice. Raskošni primjerci lučnih fibula i pojasnih kopči5. Datacija groblja Brodski DrenovacPrva pol. 9. st.–lijepo ocuvana odjeca/nosnja starih Hrvata, novac, macevi, ostruge, bardakza pice + zdjelasta posuda za hranu–vjerovanje u zagrobni zivot, dva sarkofaga u kojima subile pozlacene ostruge, zlatnik cara Vasilija I i privjesak, odjeca.6. Grob iz ČađaviceČađavica – pojedinačan kneževski grob iz kasno 6. i poč. 7.st. Pripisuje se Martinovskoj kulturi. 1. avarski kaganat. vjerojatno muški kneževski grob ili grob putujućeg zlatara; NALAZI: pontski mač (nestao) masivna ogrlica s rombičnim motivom, par narukvica ukrašene ćelijama i staklenom pastom, granulirane naušnice zvjezdolikog tipa, pseudo-fibula, kopča, 3 gravirana jezičca, keramika. Nisu nađeni jahački rekviziti- nije konjanik bio. Narukvice i naušnice su ženski nakit, moguće da je dvojni grobSisak, Velika Kladuša7. Groblje na redove Jakovo-Kormadin, pripada komu?Gepidima, u JI Srijemu je, i ima 82 groba

8. Poznavanje lokaliteta s avarskim grobovima tj datacija doticnihDatiraju se u 6.-8.st. najviše ih je u Mađarskoj, a u Jugi u Podunavlju. Uglavnom su konjanički grobovi (jahač s opremom i konj s rekvizitima), konjanička nošnja i oružje. Naušnice, okovi, jezičci, pojasi, glinene posude.9. Groblja iz IstreŽminj, Mejica, Veli Mlun, Čelega, Brkač, Dvograd-Kacavanac, Buzet (7.-8.st)10. Nakit iz Trilja (grob, 8-9st)Za otkopavanja zemlje na župnom groblju u Trilju pokraj stare župne crkve Sv. Mihovila nađen je starinski nezazidani grob. Od kostiju je nađena je samo donja čeljust i ispremiješani

zlatni predmeti – dio ženskog zlatnog nakita, a sastoje se od zlatnog đerdana, prstena, 1 par puceta i 3 para naušnica sličnogoblika, ali različite veličine. Među predmetima je ležao i bizantski stari novac ( Konstantinov obol ).Đerdan– od 20 većih i 4 manja jajolika zrnca. Manja su glatka bez ikakvog ukrasa, a veća na srediniimaju zlatnu filigransku nit i filigranski rub na krajevima.Dugmad kuglastog oblika– ima po sredini istaknuti zrnati rub koji dijeli gornju glatku polovicu od donjekoja je načičkana zlatnim izbočinama obavijenim filigranskom niti.tri para naušnica– su sa dvije strane filigranskim koljencima od 1 ili 3 reda nanizanih kuglica, a pri dnukaričice je privjesak gusto zbijenih kuglica u obliku grozda koji se proteže s obiju strana karike premagore i dole. Filigranska pletenica na karičicama srednjih i većih naušnica.Prsten– u sredini ima ovalni okvir obrubljen filigranskim zrncima, a u okviru je ljubičasta staklena pasta.Oko toga su 4 glatke okrugle uške obrubljene nizom točkica, a između njih su 2 trokutasta polja.Zlatni novac– je solidus bizantskog cara Konstantina V Kopronima (741 – 775). Na prednjoj strani je lik njegovog oca Lava III, a na stražnjoj je on sa sinom Lavom IV. Nalaz pripada umjetnosti seobe naroda (merovinškoj i barbarskoj umjetnosti)11. Koji od navedenih grobova nema oruzja:Karavukovo (nema?)Batajnica (ima)Tournai (ima?)12. Groblje Bled2.pol.6.st-poč.7.st.To je nekropola starosjedilačkog stanovništva. Nađena je fibula u obliku pauna koji je starokršćanski simbol (radionica u Italiji), zlatne naušnice sa košaricom ili poliedrom raznih oblika, željezni artefakti, igle, pločaste fibule.13. Groblja na redove6.stNajveći broj u Sloveniji, dosta ih ima i u Hrvatskoj i Vojvodini a najmanje u Bosni14. Gepidska groblja na redoveŽenski grobovi imaju tipičan nakit, a muški grobovi imaju germansko oružje 6.st.Jakovo Kormadin, Boćar-Pesak, Zrenjanin, Kovin, Sremski Karlovci-Rovine15. Kneževski groboviKosovo polje (J Srbija), Ulpian (1 ženski grob 550.g, bogati prilozi), Batajnica (Srijem, muški grob ratnika)16. Razlika među poganskim i kršćanskim gorbljima.Poganska groblja su groblja na redove i javljaju se incineracije. Kršćanska groblja su uz crkvu, pokojnici su polegnuti na leđa i pogled im je prema istoku, ako su potrbuške onda je to „status pokojnika“, javljaju se i mrtvačke daske i drveni lijesovi.17. Datacija i karakteristike groblja u Kninu iz razdoblja seobe naroda, te nekropola u Kranju?Knin - veliko groblje na redove iz 6.st; nelazi se na padini brda ispod tvrđave; najveće je u provinciji Dalmaciji sa 200 grobova; uglavnom sahranjeno tamošnje starosjedilačko romanizirano stanovništvo + pojedinačni nalazi Ostrogota; mediterane kopče, krstolike i pločaste fibule, ptičje fibule (paun); grobovi su često bez priloga ili sa skromnim prilozima; u starosjedilačkim grobovima nekad nailazimo na oblaganje groba netesanim kamenom ili

pokrivanje mrtvaca daskomKranj - 500-600.g.; najveća nekropola iz vremena seobe naroda u Jugi; najviše starosjedilačkih grobova, manje langobardskih i jos manje ostrogotskih, a moguća je i prisutnost alamana; grobovi su često bez priloga ili sa skromnim prilozima; u starosjedilačkim grobovima nekad nailazimo na oblaganje groba netesanim kamenom ili pokrivanje mrtvaca daskom; optjecaj novca istocno rimskog i barbarskog kova; ostrogotske pojasne kopce i lucne fibule; s-fibule sa motivom sokola, igle ukosnice i pribadace, ostaci brokatnog tekstila, kostani cesljevi, zeljezne narukvice, okovi, nozevi, alati, mediterane pojasne kopce18. Datacija Mali Velun, Bržeckraj 7. I prva pol. 8 st.; rani srednji vijek19. Koji je tip utvrđenja nalazište Caldern?Donjon(kula na čvrstom tlu; privatni plemićki posjed)20. Datacija, opis, karakteristike naselja Mikulčice?Slavensko gradište iz 8/9.st. svjetovni centar, dobro utvrđena kneževska utvrda koja je krajem 8.st proširena i opremljena palačom i 5 crkava. U velikom suburbiju luka i izdužene obrtničke četvrti i 5 drugih crkava pripadale su plemičkim dvorovima21. Karakteristike i koji su karolinški dvorovi?Ingelheim, Paderborn, Achen, Frankfurt na MajniPočeo ih je graditi Karlo Veliki pozivajući se na rimsku arhitekturu. Imaju kvadratni tlocrt s apsidom i crkvu. Građeni su na povoljnom geografsko prometnom položaju.22. Navedi slavenska gradištaTo su utvrđena naseljaStaro Mesto, Mikulčice, Hradčani, Oldenburg,Brandenburg23. Trgovačka naselja otvorenog tipaTo su bila središnja mjesta svjetovne i crkvene administracije. Jačanje Franačke dovelo je do oživljavanja trgovačkih veza između područja rimskog carstva i Skandinavije. Frizijci su predvodili pomorsku trgovinu. Nekadašnje postaje misionarskog puta Sv.Ansgara 9.st. su bili Dorestad, Haithabu i Birka. Nisu bili na otvorenom moru nego u unutrašnjosti kopnaHaithabu – naselje 8-9.st.; živili su tamo obrtnici i trgovci; nađeni su predmeti od jantara, brončani odljevi i željezni proizvodi. Visinska utvrda je služila kao utočište. Crkva Sv.Ansgara iz 10.st. jednolađne kuće pletenih zidova, groblja na redove. Šveđani su osposobili rječne putove i to je uništilo Haithabu jer je izgubio monopol kao mjesto pretovaraBirka – naselje 8-10.st.; prvo je bio neutvrđeno naselje okruženo s puno grobalja na redove i utvrdom kao utočištem, a kasnije je naselje opasano polukružnim bedemom. Raznoliki obrt, uvoz i trgovina. Štitio ga je namjesnik.24. Nalazi Martinovka kompleksaU starijoj literaturi Martinovka kultura je sinonim za kulturu I. kaganata, ali neka novija je stavlja kao samo jednu specifičnu pojavu unutar horizonta I. kaganata.Lokaliteti: Zmajevac u Baranji (najkasniji konjanički grob – jahač – konj – oprema - oružje, te najraniji nalaz polikromnog stila), Čađavica25. Poredaj kronološki lokalitete:Reggio Emilia à kraj 5.st.Karavukovo à sredina 5. St.Cadjavica à oko 600. godBrodskiDrenovac à ranije 9. st.26. BatajniceNađen je šljem tipa Baldenheim, koji je pripadao kneževskom grobu gepidskog ratnika, tj.konjanika, zakopanog u vrijeme sloma gepidske vlasti u Srijemu (6.st.). Šljemovi ovog tipa rađeni su u Italiji. Pronađena je još i keramika i oružje.

27. XantenDonjon iz sredine 10.st., na JZ Xantenskog samostana. Pripisuje se Kelnskom nadbiskupu Bruni28. Donjon i motteDonjon je utvrda s kulom, gradi se na čvrstom tlu.Motte je utvrda s drvenom kulom, građena na umjetno nasutom brežuljku i okruženi su zemljanim nasipom. Datiraju se u 10.-12.st.29. Regio Emilia (Italija)Datira se novcem od Marcijana do Zenona u kraj 5.st pr.kr. Pronađene su rovašene fibule.30. Ingelheim i PaderbornIngelheim – naselje iz merovinškog razdoblja (9.st) imalo je brojna poljoprivredan imanja, majure i 2 privatne crkve. U ranom sr.vijeku postao je grofovija. Kvadratan tlocrt s polukružnom apsidom, jezgra palače je aula regia ukrašena prikazima vladara. Nema crkvu, dodana je tek u otonsko doba. Kao dvorska kapelica je služila udaljena crkva Sv. Remigiusa. Dvor ima sklop odvojenih elemenata: palaču, dvorsku kapelicu, gospodarski dvor, luku na Rajni i zvjerinjak na rajnskom otoku.Paderborn – stepenasta zdanja na obronku iznad izvora rijeke Pader. Sakralne građevine su prvo bile jednolađne crkve s dvoranom, a kasnije trolađne bazilike. Poprečno otvorena dvorana bez apsida, bila je preteča gradnji palača u burgovima. U Saskim ratovima izgrađena je utvrda od drva i zemlje. U 8.st. zamijenjena je kamenim bedemom. Na SZ su palača i samostan katedrale, a na J područja za gospodarstvo i obrt.31. Karakteristike istočno germanske nošnje na temelju ženskih grobnih nalaza Ostogota i Gepida?lučne fibule rovašene(uvijek u oaru) i pojasne kopče; sve rovašeno stil Karavukovo-OstrogotiGepidi- velike, masivne orlovske pojasne kopče, ukrašene almandinima; radionica Kerč na C.moru32. Koje tipove gradnje nalazimo u srednjem vijeku i karakteristike?blok i kosturna gradnja.Blok gradnja je uobičajena u područjima igličastog zimzelenog drveća. Trupci su u ležećem položaju i tvore zidove koji nose krov. U uglu su spojeni utorima. Tipovi kuća su: ukopane zemunice, kvadratne zemunice, prizemne kuće.Kosturna gradnja je uobičajena u područjima listopadnog drveća. Vertikalno postavljeni trupci, koji su ukopani u zemlju, nose teret krova, a zidovi nemaju značenja. Drva su se oblagala pleterom s ilovačom, gredama, opekom… Tipovi kuća: kuća sa zabatom, jednolađne kuće, trolađna kuća s dvoranom, zemunice, ambari na stupovima.33. Koji su benediktinski samostani u Hrvatskoj i Europi?Mondsee, Rott, Limburg Zadar, Split, Osor (sv Marija), Avignon34. Koje fibule su karakteristične za kasnoantičko stanovništvoU obliku samostrela35. Koje su franačke crkve sa relikvijama i datacija?Sv Dionizije u Esslingenu(8.st)crkva u Xantenu (7.st)36. Gdje su i kada vladali Klodvig i HilderikKlodvig à 481. – 511 Galija/Veći dio moderne FrancuskeHilderik à 457. – 481. Tournai, Belgija37. Kagan BajanRazaralo se i pustošilo mnoga utvrđena gradska naselja, pa čak i ona najveća kasnoantičkog obilježja na današnjem teritoriju Jugoslavije, koja su dotad bila uglavnom nedirnuta. 6./7.

stoljeće kagan Bajan zauzima Sirmium 582. godine, njegovi sinovi gaze Panoniju i južni Norik(područje Aus, Slo) 583./584.Viminacium i Singidunum, kasnije Cibalea, Mursa, Siscia.. do oko 600te pokoravaju Gepide, ratuju s Bizantom te opsjedaju Carigrad 626.

38. Katedrala u TrieruSakralna zdanja od 4.st. vuku podrijetlo iz gradsko-rimske općinske crkve. Orekid grobnih priloga oko 680.g.39. Metode datacijeRelativna i apsolutna kronologija, dendrokronologija, C14, termoluminiscencija, arheomagnetizam40. 2 natpisa bitna zbog hrvatskog etnosaSopot kod Benkovaca - Branimir „dux cruatorum“Kapitul kod Knina – Držislav „dux hroatorum“ i „dux magnus“41. Spomenici na kojima se spominje Branimirovo ime i njegove titule:a)iz Muća Gornjeg 888., crkva sv.Petrab)iz Šopota kod Benkovca - najstariji spomenik sa spomenom hrv.imena „dux cruatorum“c)iz Nina, crkva sv. Mihovilad)iz Otresa sa arhitrava i zabatae)iz Ždrapnja s arhitrava oltarne pregradeKnez, grof, vojvoda42. Tko je prvi vodio iskopavanja u HR, kada i gdje i kako se arheologija razvijalaLujo Marun, 1893. Prvi arh muzej u Kninu1886. je godine predvodio istraživanje na području bazilike sv. Marije u Biskupiji, kad se i pronašlo temelje ove bazilike. 1888. je godine fra Lujo Marun otkrio ostatke ranosrednjovjekovne crkve sv. Cecilije na položaju Cecela, nedaleko od Stupova kod sela Biskupije. 1908. je vodio prva istraživanja Bribirske glavice. 1912. je na mjestu rimskog Burnuma, blizu Ivoševaca kod Kistanja. vrela rijeke Cetine (crkva sv. Spasa)43. Datacija i opis crkve Sv. Spasa u Vrlici i crkve Sv Trojice u Splitu?Sv. Spas, Vrlika – Prijelazni tip iz centralnog u longitudinalno, polukružna apsida, 9/10 st.Sv. Trojica, Split – centralni oblik, kupola, 6 polukružnih apsida (identična kao 6 drugih crkava, 3x Marija, 2x Mihovil, 1x Ivan) , 9./11.st44. Što piše na nalazu iz Šopota iz Benkovca?Kamena greda, trokutni zabat, 9.st, tekst u kojem se spominje knez Branimir i župan kao donatori crkve45. Datacija, karakteristike crkvene arhitekture i grobnih nalaza u Biskupiji kod Knina?8. st. trobrodna crkva Sv. Marije–natpis DUX GLO46. Datacija, karakteristike, natpis, opis Višeslavove krstionice?9.stšesterostranični oblikUz bridove stranica reljefno je isklesan po jedan torodirani stupić sa stiliziranim kapitelom, dok je na sredini prednje stranice prikazan procesionalni križ ispunjen hrvatskim tropletom za zavojnicom na kraju triju krakova.„Ovaj izvor naime prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava i to u čast Sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.“47. Datacija rane romanike i obilježja skulpture u Hrvatskoj?rana romanika u hrv je razdoblje 11. St....puna romanika je od 12. St....

Na skulpturi romanike, još uvijek vezane za arhitekturu, javlja se ponovo, prvi put nakon kasne antike, jak osjećaj za plastično, a u obradi detalja težnje za shematiziranjem.1.zakonu kadra,2. zakonu hijerarhije i3. pravilu horror vacuii.Najbolji primjeri romaničke skulpture su: - drvene vratnice Splitske katedrale majstora Buvine i Portal Trogirske katedrale majstora Radovana (1240. g.).Romaničko slikarstvo je zidno, na dasci i iluminirani rukopis48. Ostava ili grob iz 5/6 st. datirane pomoću novcaUlpiana (Lipovljani, cca 550.) / Kranj, Rifnik kod Celja, Reggio Emilia49. Obilježja istočno gotske nošnjeNajznačajnija je komponenta ženskog nakita bila fibula i to tri osnovna tipa:a) lučne fibule od iskucanog srebrnog limab) lijevane od pozlaćenog srebra s pet krakova na glavi i maskom na nozi, uvijek geometrijski ili floralno ukrašenec) željezne ili srebrne s unazad povijenom nogomNošene su i luksuzne pojasne kopče s njima karakterističnom ornamentikom izvedenom rovašenim motivima pletenica i almandina, a ponekad i glavama ptica grabljivica.U grobnim cjelinama nailazimo i na poliedarske naušnice (lijevane ili inkrustrirane),ukosnice tipa stilus ili one sa životinjskim glavama, narukvice, ogrlice, perle, privjeske,alke, jezičke...Sastavni dio nošnje su i kožne torbice s ukrasnim okovima, nošene opojasu i u njima vjerojatno ženski toaletni priborZdenkoVinski navodi da jeistočnogotska ženska nošnja tijekom 5. i 6.st. obilježena parom fibula na ramenu ikopčom za pojas ili samo kopčom, a bez fibule ili s fibulom, ali bez kopče. U 6.st.nailazimo na grobove sa samo jednom fibulom na ramenu što ukazuje na napuštanje staretradicije.

50. Obilježja materijalne kulture Ostrogota, Gepida i Langobarda u PanonijiOstrogoti:- karakterističan ženski nakit pontsko-danubijskog obilježja jesu parovi lučnih fibula od srebrnog iskucanog lima (te njihove lijevane imitacije).- Za Ostrogote i Gepide značajne su reljefno kvalitetnim duboko rovašenim ornamentom guste spiralne vitice ili trokutića ukrašene lijevane lučne fibule i pojasne kopče.- groblja na redove- pojasne kopče, karakteristično ukrašene rovašenjem, često motivom pletenica i almandinima (nadomještenim ponekad staklom), mjestimično i motivom glave ptice-grabilice- muški grobovi nemaju oružjeGepidi:- groblja na redove- muški grobovi imaju oružje- kovani novac- lučne fibuleLangobardi:- panonsko-langobardske S fibule- ptičji motivi (orlove glavice na lučnim fibulama)51. Ranosrednjevjekovna gradišta- Slavensko gradište Oldenburg u Holsteinu- najstariji opkop

- prvi bedem prije 750., 3. izgradnja uz uključivanje suburbija u drugoj polovini 8.st.- izgradnja dvostruke utvrde u ranom 13.st.52. Schretzheim-groblje na redove u Schretzheimu kod Dillingena: očitane su horizontalno - stratigrafske zone rasta. U redoslijed sahranjivanja uključeni pripadnici bogatih obitelji, a da pritom nisu koristili svoju materijalnu prednost ni privilegije.53. Gdje su avari primali danak u zlatu i datacija po zlatnicimaJustinijan, odnosno Bizant, 527 – 565.54. Stanje nakon sloma Avara na ovom području: slavenska i starohrvatska grobljaVelika Gorica, Otok kod Vinkovaca, Brodski Drenovac – slavenskaBiskupija-Crkvina kod Knina, Kašić, Nin -- starohrvatska55. Avarska materijalna ostavštinaArheološka ostavština prvoga avarskog kaganata u svojoj je osnovici centralnoazijskogpodrijetla, kako se manifestira načinom sahrane u konjaničkim grobovima,u kojima je uz jahača s njegovom opremom pokopan i konj s ormom itipičnim rekvizitima (žvale, sedlo i stremeni), pa u nošnji konjanika s osebujnimpojasom i zaponom za perčin, u oblicima oružja (nomadski refleksni luk i trokrilnestrelice u tobolcu, šašoliko koplje, jednosječni mač), pastirskim instrumentima,oruđu itd.Tipične su također zlatne naušnice s privjeskom kugle ili okrenute piramide, te narukvice s jako proširenim završecima.56. Tipovi slavenskih naušnicaSlavenske naušnice (nađene i u Hrvatskoj – Dubravice kod Skradina, Golubić kraj Knina, Čađavica - Podravina ) – zvjezdolike naušnice57. Koje ranokršćanske crkve imaju kontinuitet u sr. vijekuSt. Denis (Pariz), Brenz, katedrala Trier, Xanten – crkva sv. Viktora (?)58. Datacija i opis crkve Sv Spasa u Vrlici i Sv.trojice u SplituSv. Spas – prelazni tip iz centralnog u longitudinalno crkveno graditeljstvo. Glavni ulaz je na zapadnoj strain, svetište na istočnoj. Na pročelju ulaza uzidan je zajedno s crkvom visoki četverostrani zvonik, koji se lagano suzuje prema vrhu. (najstariji do sada sačuvani zvonik kod nas). Bočni zidovi crkve ojačani su poluoblim kontraforima do pod sam krov, koji nedostaje. Između kontrafora na južnom zidu je po jedan uski prozorčić s polukružnim lukom. Negdje u 13. ili 14. st. je bila produžena na začelju s uglatom apsidom, a prvotna apsida imala je polukruža oblik, do koje je na bočnim stranama bila po jedna manja poluapsida. Datira se u 9. ili 10.st.Sv. Trojica – građevina centralnog oblika kojom dominira kupola. Njena osnova sastoji se od 6 deformiranih i nejednakih polukružnih apsida, nad kojima se uzdiže tambur na kojem počiva kupola. Apside su presvođene polukupolama, a izvana pokrivene, kao što je vjerojatno bila i kupola, s čunjastim krovom od kamenih ploča. Glavni ulaz na zapadnoj strain, svetište na istočnoj. 9.-11.st.59. Romanika u HrvatskojCrkva Sv. Petra na Rabu, rapska katedrala, zadarska katedrala Sv. Stošije, drvene vratnice Splitske katedrale, Portal trogirske katedrale (Wikipedija); ciborij iz Biskupije kod Knina (kasna faza predromanike, ne znam priznaje li se i to), oltarna pregrada u crkvi Sv. Martina u Splitu (11.st.), zabat oltarne pregrade iz Solina (11.st.), zabat s likom Bogorodice iz Biskupije kod Knina (2.pol.11.st.), plutej s motivom pentagrama iz Splita (11.st.), ulomak pluteja iz Kule kod Benkovca, ulomak s likom ratnika iz Pridrage kod Novigrada (kraj 11.st.), plutej iz crkve Sv. Lovre u Zadru (11.st.), pluteji iz crkve Sv. Nediljice u Zadru (11.st.), crkva Sv. Nikole u Prahuljama kod Nina (poč.12.st.)......

60. Kadionica iz VrlikeDatira se u 2.polovicu 8.st. i pripisuje se ranoj karolinškoj umjetnosti. Import je procesa kristijanizacije za vrijeme Karla Velikog. U kompoziciji je srodna s Tasilovim kaležom, a rađena je po uzorcima kasnoantičke tradicije (tehnika rovašenja, uglato-geometrijski motivi…).61. Datacija, opis, karakteristike, mjesto nalaza natpisa na sarkofagu kraljice Jelene?Pronađeni fragmenti (90) s natpisom u scrkvi na Otoku u Solinu. Natpis: “U ovom grobu počita glasovita Jelena, koja je bila žena Mihajlu (Krešimiru), majka Stjepana (Držislava). Ona je postigla mir u kraljevstvu. Dne 8.listopada godine od upućenja 976. ovdje je bila pokopana:. indikcije IV, cikla mjesečnoga V, epakte XVII, cikla sunčanoga V. Ona, koja je za života bila majka kraljevstva, postal je i majka sirota i zaštitnica udovica. Ovamo pogledavši, čovječe, reci: Bože, smiluj joj se duši!”-njegova točna datacija (976.) i pojava imena omogućili su F.Šišiću rješavanja genealogije hrvatskih vladara-pod imenima Mihajlo i Stjepan kriju se poznate ličnosti- kralj Mihajlo Krešimir II i Stjepan Držislav.

62. Koje je značenje crkvene arhitekture ranog srednjeg vijeka za hrv.arheologijunepravilna gradnja u kamenu (novina Hrvatima), podjela prema tlorisnoj osnovi na centralni i longitudinalni tip crkve, kasnije i miješani tip, plitkoreljefna pleterna plastika kao omiljena dekoracija, crkvene pregrade gdje su sačuvani prvi znaci pismenosti na hrv. tlu (premda isključivo na latin. jeziku) itd.63. Koja su sve nalazišta u blizini Knina?Kapitul uz rijeku Krku, trobrodna bazilika sv. Marije u selu Biskupiji na Kosovu polju64. Karakteristike starohrvatske arhitekture65. Odnos starokršćanske i srednjovjekovne arh.66. Važnost lokaliteta u Biskupiji67. Datacija natpisa Trpimirovog, Branimirovog i Mucimirovog natpisaTrpimirov: 852.g.Branimirov: 888.g.Mucimirov: 895.g.

68. Opiši i datiraj: zabat iz sv. Petra u Solinu69. Pluteji iz sv. Nediljice i sv. LovrePlutej iz crkve sv. Lovre u Zadru:- biblijski prizori, sastavljeni od nekoliko fragmenata- neki fragmenti pronađeni 1891. kod Kopnenih vrata u Zadru- plutej je sastavioo i rekonstruirao I. Petricioli, koji je i ustvrdio da plutej potjeće iz sv. Lovre- dekorativni friz od 4 kazete i 3 arkadice- u arkadama su bili životinjski likovi (vrlo vjerojatno orolovi - 1 sačuvan)- na glavnom polju su prikazi iz Kristova djetinjstva poredani u 2 reda- prvi prizor je Navještenje- drugi prizor je Vizitacija- treći prizor prikazuje Kristovo rođenje- u drugom redu nalazi se kompozicija Poklona mudraca- datira se u 11.stoljećePluteji iz crkve sv. Nedeljice u Zadru:- glavno polje podijeljeno u 9 arkada, figure iz prizora Evanđelja- prve dvije arkade pripadaju kompoziciji Navještenja

- treća - Vizitacija, četvrta - Kristovo rođenje, a nakon toga Kristovo pranje- u krajnje 3 arkade - Poklonstvo mudraca- glavno polje sastoji se od 8 arkada - u prve 4 smješteni su likovi s kompozicijom Pokolja djece - pod prvom arkadom sjedi Herod, a u sljedeće 2 prikaz dvije majke koje bespomoćno promatraju taj čin- 3 iduće arkade ispunjene su kompozicijom Bijega u Egipat- u pretposljednjoj arkadi vidi se lik Ivana- zadnja arkada nedostaje- na osnovi analize ornamenata jedni su skloniji ranijoj dataciji (8.-9.st.), dok su drugi skloniji kasnijoj (11.-13.st.)- rezime: 11.st., vrijeme rane romanike

70. Plitko reljefna plastika sa crkvenog namještaja71. Plutej iz Koljana kod Vrlike72. Opiši nađene ciborije73. Crkvene pregrade74. Spomenici s figuracijom75. Ciboriji, figuracija i romanika u DalmacijiDrugi izvor građe su ciboriji – neba. U Dalmaciji su pronađena 3. 2 su stajala iznad oltara i četverostrani su, a treći je baptisterijalni ili šesterostran. Raščlanjeni su na više dijelova: donji dio su koloni sa bazama na dnu i kapitelom na vrhu, sreedišnji dio je košara koja na donjim krajevima ima luk a na gornjim vijenac a u sredini dekorativno polje ispunjeno raznim motivima. Povrh košare je piramidalni krov. Krovna piramida završava ključnim kamenom u bazi u kojoj se sastaju vrhovi stranica piramide a na vrhu ciborija stoji kitnja.1) ciborij iz crkve sv. Marte u Bijačima kod Trogira – ima četvtastu osnovu i košaru ali krov izrasta u piramidu s osmerokutnom bazom , sa obje strane luka nosi natpis. Ista crkva se spominje u ispravi iz 892.g. u kojoj Muncimir donosi presudu. Iz 9.st.2)ciborij iz crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina – četvrtasta osnova, krov je piramida sa četverokutnom bazom , nema natpisa, kasna faza predromanike, 2.pol.11.st.3) ciborij iz crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina – baptisterijalni, šestostrana osnova i košara, a krov ima dvanaestostranu bazu i takvu piramidu. Košara ima pleter a piramida je glatka, na vrhu je visoka kitnja. Pod ciborijem je kamenica za krštenje sa motivima kao na košari – individualnost domaćeg klesara.Do sredine 11.st. pleter je isključiva dekoracija kamenog namještaja a onda uz njega nalazimo i životinjske i ljudske figure čime kod nas počinje oblikovanje lika i to dovodi do narativnih kompozicija, naš majstor ne pokazuje vještinu u likovnoj obradi jer robuje tehnici pletera pa izvodi obje istim manirama dlijeta pa figure nemaju potreban reljef.1) Zabat s likom Bogorodice iz crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina; trokutni, ima kuke, Bogorodica je u liku adorantkinje s rukom na prsima dlan prema gledatelju, ima aureolu, križ, to je plitki reljef, plosnata modelacija, izrađena je uparanim crtama. Pleter se tu gubi a javljaju se palmete koje označavaju prijelaz iz razdoblja pleternog ornamenta u romaniku, 2.pol.11.st., podsjeća na bizantske madone. Majstor je htio naglasiti treću dimenziju na plitkom reljefu, dlan je dobro oblikovao ali se onda vratio tehnici uparivanja crta.2) Plutej s likom hrvatskog vladara iz Splita u krstionici u splitskoj stolnoj crkvi u nekadašnjem hramu Dioklecijanove palače: u krstionici (koja je sastavljena od nekoliko ploča neke uklonjene crkvene pregrade) je bazen za krštenje od 12 mramornih ploča, jedna od njih je centralni reljef koji prikazuje 3 muškarca. Najveća sjedi na prijestolju, ima kratku bradu, hlače i plašt naboran u krilu, u desnoj ruci križ a u lijevoj vladarsku kuglu, na glavi kruna sa 3 križa. Do njega je uspravan čovjek u dugoj haljini pritegnutoj pojasom a pod njim leži manji

lik s ispruženim rukama u stavu proskineze. Ukras su troprutaste osmice. Neki figuru tumače kao Krista na prijestolju a neki kao hrvatskog vladara na prijestolju ali za to nema dokaza, iz 11.st je.3) Likovna transena iz Biskupije kod Knina: lik hrv dostojanstvenika ili ratnika predstavljao se samostalno ali je pronađena kompozicija kojoj pripada pa je sad uklopljen u transenu. Specifikum je to što su figure na njoj obrađene s obje strane ali lice je bolje obrađeno. Transena se pripisuje vratnici nekog prolaza, pristupa ambonu, podijeljena je na 2 polja. U centru gornjeg polja je Madona na tronu s Isusom u krilu a u uglovima su 4 evanđelista, u donjem polju su ljudski likovi od kojih je jednom ostala samo glava s tonzurom a drugi je dostojanstvenik ili ratnik – haljina stegnuta u pasu, srcolika kesica i mač. 11.st.4) Ulomak s likom ratnika iz Prigrade kod Novigrada – bradati ratnik ima mač i štit, prikaz ljudskog lika u dinamici pokreta, 11.st.ROMANIKA?76. Koji su lokaliteti istraživani u 19.st1871.- Muć Gornji kod Sinja1885.- Petrovac, Gradac, Kapitul kod KninaCrikvina u Biskupiji kod Knina1891.- Rižinice kod Solina1898. - Solin77. Vremenske granice predrom. i ranorom. arhitekture u Dalmaciji7.-11.st78. Karakteristike Sv.Križa u NinuSv. Križ – tlocrtna osnova u obliku nepravilnog križa s dominantnom središnjom kupolom, koja je konstruirana na trompama što ih toree čeoni lukovi polukupola četiriju krakova križa. Kupola je nepravilna elipsoidna oblika, čija je baza trapezoid. S istočne strane, na poprečne krakove križa naslanjaju se polukružne apsidice. Ulazna vrata nalaze se na zapadnom kraku križa, znad kojih se diže zvonik oblika preslice za jedno zvono. Na istočnom kraku se nalazi glavna apsida polukružna oblika. Kupola i sporedne apside bile su kružnoga oblika, bile su pokrivene od lomljenih kamenih ploča. Nad ulaznim vratima nalazi se nadvratnik, ukrašen pleternom ornamentikom, uklesan natpis imena župana Godečaja, 11 st.79. Spoji crkvu s mjestomSv.Križ = Nin, Sv.Petar = Omiš, Sv.Juraj = Radun, Sv.Spas = Cetina, Sv.Trojica = Split, Sv.Donat = Krk, Sv.Nikola = Prahulje kod Nina80. Sastavni dijelovi oltarne pregradeCrkvena pregrada dijeli svetište od broda, dekorativan element i skoro uvijek ima natpis. Nije sačuvana nijedna u cjelosti. Sastoji se od 3 dijela:1) donji dio – zatvoren i sačinjavaju ga dekorirane kamene ploče. Uži i okomiti dijelovi su pilasti a oni postavljeni po dužini su pluteji. Oboje su ispunjeni dekoracijom pletera, a rijetko i drugim motivima. Pri vrhu je izvučena rubna letva dekorirana pleterom, a po sredini je prolaz iz broda u svetište. 2) srednji dio – rastvoren je i sastoji se od kolona i kapitela. Neke kolone su spojene s pilastrom. One su oble i glatke površine, neke imaju bazu. Kapiteli pridržavaju gredu gornjeg dijela pregrade, izrađeni su slobodno i različito, vješto ali primitivno – individualnost, slijede antiku.3) gornji dio – kamena greda koja teče iz jednog u drugi kraj zida, a preko prolazaiz broda u svetište prekida ravnu liniju i nadiže se u obliku zabata. Greda se dijeli na 2 ili 3 polja. Donje polje je obično s natpisom, prazno ili s pleterom, a nekada je natpis i na srednjem polju. Grede pregrada koje imaju natpis su važne jer predstavljaju prve preostatke pismenosti u Hrvata. Na gornjoj gredi iz zabata kao centra teče niz kuka. Zabat se nalazi na sredini pregrade iznad

prolaza iz broda u svetište i u njemu je sjecište krajeva greda s obiju strana. 2 su vrste: obli i šiljati, obli su iz crkava centralnog tlocrta. Šiljati su veće površine i sa više dekoracije. Na donjem dijelu zabata je luk a na licu iznad njega donje polje zabata koje ima istu obradu kao i grede. Sa strane je vanjsko polje na koje prelazi dekoracija s greda – kuke. U sredini šiljatih zabata je dekorativno polje uokvireno rebrom, u sredini mu je križ čiji su uokvireni krakovi ispunjeni pletenicama. Sa strane su ptice koje okrenute jedna prema drugoj kljucaju grozd, a iznad su ruže. Obli zabati nemaju dekorativno polje u sredini. Primjer pregrade je pregrada iz crkve sv. Martina u Splitu iz 11.st.81. Numizmatički nalazi ranog srednjeg vijekaUzdolje na Kosovom polju kod Knina – na trokutnom zabatu oltarne pregrade je bio natpis s imenom kneza Muncimira i 895. GodinomCrkva Sv. Lucije kraj Jurandvora kod Baške na Krku – Bašćanska ploča – plutej uklonjen sa oltarne pregrade, nađen u pločniku crkve – 1102.gBijači kod Trogira – izdana Trpimirova povelja iz 852.gIsprava – Mucimir 892.g, spominje crkvu Sv. Marte u Bijačima kod TrogiraJelenin sarkofag iz Solina – pokopana 976.82. Crkva Sv. Jurja (od Podmorja) u RadunuIma običnu tlocrtnu osnovu, izduženi brod (longitudinalni tip), na kojeg se nadovezuje pravokutna apsida koja je izbočena izvana i iznutra. Glavni ulaz u crkvu je na Z a svetište je na I. Vanjska površina svih zidova raščlanjena je plitkim nišama, koje počinju od podnožja i završavaju polukružnim lukovima. Bočni zidovi s unutrašnje strane, podijeljeni su polupilastrima a oni su međusobno povezani polukružnim lukovima. Crkva se prvi put spominje 1189.g., ali se datira u drugu polovicu 10.st., ili u na sami početak 11.st.

83. Crkva Sv. Donata na KrkuPo tlocrtnoj koncepciji predstavlja sintezu centralne građevine s dominantnom originalnom kupolom i produženog bazilikalnog prostora stvorenog dvjema nejednakim produženim prostorijama. Nad središnjim prostorom podignuta je kupola. Ovaj objekt je pravi primjer pučke sakralne arhitekture predstavlja su slobodu zamisli, te nevještu i nepravilnu obradu primitivnog majstora. Datira se u starohrvatsko starije razdoblje, tj. između 9. i 11.st.84. Crkva Sv. Donata u ZadruTo je okrugla predromanička crkva koja se do 15. stoljeća nazivala crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Zbog osebujnog cilindričnog oblika i pomalo robusne monumentalnosti ova građevina pripada najpoznatijim i najznačajnijim europskim predromaničkim crkvama. Po tipu gradnje slijedi oblike dvorskih crkava kružnog tlocrta od ranobizantskog do karolinškog razdoblja. Ipak, po svojoj gruboj monumentalnosti (visina 27 metara), neobičnom cilindričnom obliku i dvostrukim unutrašnjim prostorom ističe se originalnošću, bez nekih izravnih uzora. Veći dio arhitektonskog ukrasa, kao i monolitni stupovi u crkvi, antičkog su podrijetla i potječu uglavnom s porušenog rimskog foruma. Datira se u 9.st., u rani srednji vijek.85. Crkva Sv. Nikole u PrhuljamaSagrađena je na zemljanom prapovijesnom tumulu. Tlocrtna osnova je trolisna, a svodovi oblikuju četverolist. U kasnom srednjem vijeku crkva se koristila kao promatračnica te je tad nad kupolom nadograđena šesterostrana obrambena kula. Zbog portala sa čistim romaničkim karakteristikama, tehnike gradnje i rebrastih lukova (koji pojačavaju svod), datira se u početak 12.st.86. Odnos arheologije srednjeg vijeka s etnologijom i pum-omPovijest umjetnosti - PUM je isto kao i ARH pomoćna disciplina povijesnih znanosti. Riječ je

kao i u ARH o materijanim izvorima koji se utvrđuju identičnim metodama kao što je stilska analiza i kkoparacija tipova. Razlika – materijalni izvori ni približno ne tvore predmet povijest umjetnosti, već samo oni koji posjeduju estetske kvalitete “umjetničkog djela”, dakle kvalitete koje je teško objektivno definirati.Etnologija - znanost o životnim oblicima nekog naroda, temelji se na pismenim izvorima i usmenim predajama. Predmet etnologije su naselja, kuće i kućno pokućstvo, narodna umjetnost, oruđe za rad i odjeća, al ii narodni jezik i glazba, vjera i običaji u vremenskoj mjeni… Dok se potonji ciljevi podudaraju s filologijom i muzikologijom u pogledu izvora i metoda istraživanja, u istraživanju naselja, kuća i pokućstva nadalje ovise o materijalnim izvorima koji se kao takvi moraju proučavati drugačijim metodama istraživanja. Arheologija pomaže etnologiji u tom pogledu – daje joj sigune materijalne izvore. Međusobno se nadopunjuju.