srednjoegipatski jezik i pismo - wordpress.com · 2018-04-05 · pridjevi: rod i broj • međutim,...
TRANSCRIPT
Srednjoegipatski jezik i pismo
Kristina Šekrst
3. predavanje (4. travnja 2018.)
Ponavljanje
Vrste znakova
• fonogrami– jednoslovi ili uniliterali (npr. m )
– dvoslovi ili biliterali (npr. pr )
– troslovi ili triliterali (npr. nfr )
– četveroslovi ili kvadriliterali (npr. niwt )
• ideogrami– logogrami (ideogrami u užemu smislu)
• prikazuju baš to što znak govori, uz identifikator kao crticu uz znak (npr. ib = "srce" )
– determinativi • ne izgovaraju se, samo označavaju o kakvoj se vrsti riječi ili
aktivnosti radi (npr. radnje govorenja, hrane, ljubavi i sl. imaju determinativ čovjeka s rukom na ustima )
3
Gramatika
Imenice
• rod
– muški i ženski
• broj
– jednina, množina, dvojina (singular,
plural, dual)
• padeži
– nestali u srednjoegipatskome
5
Rod: muški
• muški rod
– obično nema nastavka
– izvorno zapravo nastavak .w• ostaci u nekim riječima kao hfAw ("zmija")
• ostaci i u imenima kao Horus ili Anubis: @rw i Inpw
6
Rod: ženski
• nastavak .t– sličan nastavak i u drugim afrazijskim jezicima
• konvencija je gramatičke nastavke
odvajati točkom
– npr. sn = brat, ali sn.t = sestra
– ako nije odvojeno, dio je korijena, a ne
oznaka roda, primjerice xt = “drvo”
(muški rod!) ili nswt = "kralj"
7
Grafička transpozicija
• riječ za kralja nswt sastavljena je od dvoslova sw te fonograma n i t– no pisani su drukčijim redoslijedom!
• katkad su pisari drukčije poredavali znakove, kako bi estetika grupiranja bila sačuvana
• inače bi se nswt trebao pisati kao , što estetski i nije najbolje rješenje pri grupiranju
8
Grafička transpozicija: primjeri
• npr. mAA = "gledati" kao
– mA, determinativ, fonetski komplement i A
– determinativ oka trebao stajati sam na kraju
• npr. xft = "prema" kao
– t bi trebao stajati sam centriran
• svaki pisar često bi i sam horizontalno
imao svoje načine poravnavanja različitih
znakova
9
Honorifička transpozicija
• iz poštovanja imena bogova i kraljeva
obično se pišu na prvome mjestu u
složenici, sintagmi, frazi ili imenu
• npr. nTr = "bog" dolazi na prvome mjestu u
složenici Hw.t-nTr = dosl. "kuća boga" =
"hram"
– no znamo da se čitalo obratno!
10
Honorifička transpozicija:
primjeri• npr. mi Ra = "kao Ra" kao
– dvoslovi mi i ra, prvo bi trebao biti mi
• npr. zA.t nswt = "kraljeva kći" kao– obično se riječ nswt skraćuje samo na dvoslov sw koji
praktički postaje u toj funkciji četveroslov nswt– dvoslov zA i nastavak ženskoga roda ovdje su
napisani ligaturno – česta pojava (znak t mogao je biti i samostalan i centriran)
• npr. zA PtH = "Ptahov sin" kao– fonogrami p, t, h, dvoslov zA i determinativ
11
Honorifička transpozicija: kartuše
• xa.f Ra = "prikazuje se kao Ra"
(Kefren)
• (zA Ra) twt anx Imn HqA iwnw Sma
• (sin Raa), slika živa Amuna, vladar
Gornjega Heliopola
12
Rod: determinativ
• determinativ za muški rod
• determinativ za ženski rod
– to vrijedi samo za ljude!
• sn = “brat”
• sn.t = “sestra”
• zA = "sin"
• zA.t = "kći"
13
Rod: prirodni rod
• kod ljudskih osoba generalno odgovara prirodnomu rodu
– nTr = “bog”
– nTr.t = “božica”
– mw.t = “majka”
– it = “otac”• (f se nije čitalo!)
14
Rod: ženski rod i lokaliteti
• imena mjesta i zemalja najčešće su
ženskoga roda (afrazijsko naslijeđe)
• primjerice:
Km.t = “Egipat”
WAs.t = “Teba”
niw.t = “grad”
dSr.t = "pustinja"
15
Rod: ženski rod i apstrakcije
• apstraktne imenice obično se tvore kao
ženski rod
• primjerice:
bin.t = "zlo"
mAa.t = "pravda", "istina"
16
Rod: ženski rod i kolektiv
• ženskoga su roda obično i imenice koje
označavaju kolektiv
– npr. riječi kao što bi u hrv. bile "telad", "djeca",
"lišće" i slično
• primjerice:
Xrd.t = "djeca"
aSA.t = "mnoštvo"
17
Broj
• egipatski razlikuje:
– jedninu (singular)
– množinu (plural)
– dvojinu (dual)
• dvojina se rabila za par bića ili stvari (2)
18
Broj: plural
• nastavci za množinu:
– muški rod .w
– ženski rod .wt
• na korijen riječi!
– dakle, npr.
z = "muškarac", z.w = "muškarci"
z.t = "žena", z.wt = "žene" (ne z.t.wt, to bi bilo
kao žena-e)
19
Broj: plural
• u hijeroglifima se izvorno pisalo i to
množinsko w (prepelica), međutim ono vrlo
rano ispada kao slabi glas
• u hijeroglifima samo dodajemo tri crte
na postojeću riječ, grupirane na razne
načine, najčešće horizontalno i vodoravno
– npr. z – z.w i z.t – z.wt
20
Broj: plural
• izvorni stari način bio je triput ponoviti
determinativ ili logogram
– npr. sn.w = "braća" kao
– npr. nTr.w = "bogovi" kao
• nepraktično, uvode se množinske crte
– crte mogu biti razmještene na različite načine!
21
Broj: plural
sn = "brat" sn.w = "braća"
sn.t = "sestra" sn.wt = "sestre"
nTr = "bog" nTr.w = "bogovi"
nTr.t = "božica" nTr.wt = "božice"
pr = "kuća" pr.w = "kuće"
dp.t = "brod" dp.wt = "brodovi"
22
Broj: dual
• za parove stvari
– dvije kose crtice (npr. "dva boga" kao ), rjeđe uspravne
– stariji način – udvostručeni determinativ
• npr. "dva boga" kao
– dosta često u kombinaciji, npr.
• u hijeroglifima samo dvije kose crtice na postojeću riječ, obično prije determinativa (ako ga ima)
• muški rod – nastavak .wy• ženski rod – nastavak .ty
– opet na korijen riječi!
• npr. z = "muškarac", a "dva muškarca" kao z.wy• npr. z.t = "žena", a "dvije žene" kao z.ty (ne z.t.ty!)
23
Broj: dual
• primjerice:
sn = "brat"
sn.wy = "'dva brata"
sn.t = "sestra"
sn.ty = "dvije sestre"
24
Lažni plurali
• kod apstraktnih imenica:
– npr. mAa.t = "istina", "pravda"• vidimo da nema nastavak .wt u transliteraciji
• kod kolektiva:
– npr. aSA.t = "mnoštvo"
• kod nekih imenica za materijal i slično:
– npr. nbw = "zlato"
25
Lažni duali
• s vremenom dvojinske crtice jednostavno postaju fonogramom y [j], [i] kao što je to bio
– imat ćemo ih ponajviše kod glagolskih nastavaka!
• česte u imenicama koje završavaju na -y, -wy ili -ty, gdje su oni dio korijena
npr. xAwy = "noć"
npr. gnwty = "kipar"
26
Sažetak: rod i broj
rod jednina množina dvojina
muški .w .wy
ženski .t .wt .ty
27
Pridjevi
• slijede imenice i slažu se u rodu i broju s
njima, primjerice:
"dobar brat" – sn nfr
"dobra sestra" – sn.t nfr.t
"dobra braća" – sn.w nfr.w
"dobre sestre" – sn.wt nfr.wt
"dva dobra brata" – sn.wy nfr.wy
"dvije dobre sestre" – sn.ty nfr.ty
28
Pridjevi: rod i broj
• međutim, često se u tekstovima nastavci
za ženski rod gube i izjednačavaju s
muškima, a katkad izostane potpuno
pluralni nastavak, što se posebice ističe u
kasnijemu egipatskome jeziku
• no, uzimat ćemo kanonsko stanje u
kojemu pridjevi imaju nastavke kao i
njihove imenice
29
Pridjevi: primjeri
• z nfr = "dobar čovjek"
• nb wr = "veliki gospodar"
• bAk bin = "zli sluga"
• zS anx = "živi pisar"
• niw.t aA.t = "veliki grad"
• mSa sxm = "moćan ratnik"
30
Pridjevi
• od pridjeva su se najčešće tvorile
spomenute apstraktne imenice
• npr. nfr = "lijep", "dobar"
– nfr.t = "ljepota"
• bin = "zao"
– bin.t = "zlo"
31
Pridjevske fraze: vježbe
wr = "velik"
nDs = "malen"
nfr = "dobar", "lijep"
bin = "zao"
z = "muškarac"
z.t = "žena"
sn = "brat"
sn.t = "sestra"
Prevedite:
1."velika žena"
2."maleni muškarci"
3."dvije dobre sestre"
4."dva zla brata"
5."malene sestre"
6."dvije lijepe žene"
7."dva dobra muškarca"
8."lijepa sestra"
32
Pridjevske fraze: vježbe
1. "velika žena"
2. "maleni muškarci"
3. "dvije dobre sestre"
4. "dva zla brata"
5. "malene sestre"
6. "dvije lijepe žene"
7. "dva dobra muškarca"
8. "lijepa sestra"
1. z.t wr.t
2. z.w nDs.w
3. sn.ty nfr.ty
4. sn.wy bin.wy
5. sn.wt nDs.wt
6. z.ty nfr.ty
7. z.wy nfr.wy
8. sn.t nfr.t
33
Nominalne rečenice
• egipatski u prezentu ne rabi glagol “biti”
• kako razlikovati što je rečenica, a što pridjevska fraza“lijep čovjek”?– po redoslijedu!
– egipatski predikati na prvome mjestu!
z nfr = “lijep čovjek”, nfr z = “čovjek je lijep”
• a za ostale rodove i brojeve?– predikat je nepromjenjiv!
– dakle i "žena je lijepa" i "žene su lijepe" imat će isti oblik nfr z.t i nfr z.wt
• no, kad se radi o pridjevima kao atributima, imat ćemo "lijepa žena" kao z.t nfr.t i "lijepe žene" kao z.wt nfr.wt
34
Nominalne rečenice: vježbe
wr = "velik"
nDs = "malen"
nfr = "dobar", "lijep"
bin = "zao"
z = "muškarac"
z.t = "žena"
sn = "brat"
sn.t = "sestra"
Prevedite:
1. Muškarac je dobar.
2. Žena je lijepa.
3. Sestra je malena.
4. Brat je zao.
5. Muškarci su veliki.
6. Žene su dobre.
7. Dvije su sestre zle.
8. Dva su brata dobra.
35
Nominalne rečenice: vježbe
1. Muškarac je dobar.
2. Žena je lijepa.
3. Sestra je malena.
4. Brat je zao.
5. Muškarci su veliki.
6. Žene su dobre.
7. Dvije su sestre zle.
8. Dva su brata dobra.
1. nfr z
2. nfr z.t
3. nDs sn.t
4. bin sn
5. wr z.w
6. nfr z.wt
7. bin sn.ty
8. nfr sn.wy
36
Vježbe
1. Napišite hijeroglifima i transliterirajte. Ne zaboravite da pridjev
mora imati rod i broj imenice te mu treba dodati i ženski rod ako je
imenica ženskoga roda.
1. malen grad
2. dva dobra psa
3. dvije zle kćeri
4. dobra živa srca
5. sve velike kuće
1. niw.t nDs.t
2. Tzm.wy nfr.wy
3. zA.ty bin.ty
4. ib.w nfr.w anx.w
5. pr.w wr.w nb.w– pr.w aA.w nb.w
38
2. Prevedite predikatske rečenice. Prvo stavite nepromjenjivi
predikat na prvo mjesto, a onda složite subjekt s njegovim
atributom (pazite na slaganje u rodu i broju).
1. Sve knjige dobre su.
2. Dvije kćeri lijepe su.
3. Mala zmija zla je.
4. Veliki gradovi živi su.
5. Dva dobra života
malena su.
1. nfr mDA.wt nb.wt
2. nfr zA.ty
3. bin HfAw nDs
4. anx niw.wt wr.wt (aA.wt)
5. nDs anx.wy nfr.wy39
3. Prevedite rečenice na hrvatski jezik i transliterirajte
ih. Ovaj su put razdijeljene riječi dok se još ne
naviknete na hijeroglife. ☺ Predikat je na prvome
mjestu!
1.
2.
3.
4.
1. bnr Tzm.w nDs.w– Maleni psi dobri su.
2. tA dSr.t wr.t– Velika pustinja vruća
je.
3. qn miw.wy nfr.wy– Dvije dobre mačke
debele su.
4. wAD mw.wt nb.wt– Sve majke sretne su.
40
Analiza zadaće
1. Pročitajte i transliterirajte riječi. Prepoznajte
vrste znakova.
1. "krava"
2. "skarabej"
3. "strvinar"
4. "zdjela"
5. "nož"
1. mhit
2. xprr
3. nrt
4. pgA
5. ds
42
2. Grupirajte znakove u sljedećoj rečenici
grafički.
• samo grupirajte (više je mogućih rješenja),
nemojte transliterirati
43
3. Napišite hijeroglifima i pazite na grupiranje
znakova.
1. dSr = "plamenac"
– jednoslovi d, S, r, determinativ
2. Hrt = "nebesa"
– dvoslov Hr , fonetski komplement r, fonogram t, determinativ
3. tkA = "baklja"
– jednoslov t, dvoslov kA, determinativ
4. z = "čovjek"
– jednoslov z, determinativ ispod , identifikator nakon determinativa
5. manxt = "privjesak"
– jednoslov m, troslov anx, fonetski komplementi n i x, jednoslov t, determinativ
44
Zadaća
45
1. Napišite hijeroglifima i transliterirajte. Ne zaboravite da pridjev
mora imati rod i broj imenice te mu treba dodati i ženski rod ako je
imenica ženskoga roda. Pazite na to da rod u hrvatskome jeziku
često ne odgovara rodu u egipatskome.
1. velika srca
2. živa istina
3. dva dobra života
4. dvije dobre majke
5. dva velika grada
6. dva zla srca
7. lijepe malene kćeri
8. velike zle pustinje
9. svi zli gospodari
10. maleni lijepi gradovi
46
2. Prevedite predikatske rečenice. Prvo stavite nepromjenjivi
predikat na prvo mjesto, a onda složite subjekt s njegovim
atributom (pazite na slaganje u rodu i broju). Pazite na to da rod u
hrvatskome jeziku često ne odgovara rodu u egipatskome.
1. Velika pustinja zla je.
2. Sve žene lijepe su.
3. Dva grada velika su.
4. Sve žive mačke zle su.
5. Dvije malene zmije dobre su.
47
3. Prevedite rečenice na hrvatski jezik i transliterirajte
ih. Ovaj su put razdijeljene riječi dok se još ne
naviknete na hijeroglife. ☺ Predikat je na prvome
mjestu!
1.
2.
3.
4.
Dodatni leksik:
• wsr = "jak"
• Dw = "tužan"
• qn = "debeo"
• wAD = "sretan"
48
Hvala na pažnji ☺
49