9. svibnja, 2012. Broj 62 / 2012. 1

Tjedni newsletter

Nezaustavljiva eksplozija nezaposlenosti u zemljama južne periferije Europske unijePostotak nezaposlenog dijela radne snage u Španjolskoj, Grčkoj i Francuskoj

Tjedni newsletter

9 . s v i b n j a , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   6 2   /   2 0 1 2 .

U Grčkoj su u parlament ušli ekstremisti, a u Francuskoj je predsjednik postao socijalist.

Birači u Francuskoj i Grčkoj glasali protiv stezanja remena

Referendumi protiv stezanja“Francuzi su se pobunili. Grci također. Bilo je i vrijeme.” Tim riječima počeo je svoju zadnju kolumnu u New York Timesu vjerojatno najistaknutiji keynesijanski ekonomist današnjice Paul Krugman, ocijenivši da su nedjeljni izbori

Izborni uspjeh stranaka koje se protive sporazumu Grčke i njezinih kreditora zabrinuo je financijska tržišta, dok su se prinosi na francuske zadužnice nakon Hollandeove pobjede snizili

1983.

24%

22%

20%

18%

16%

14%

12%

10%

8%

6%

4%

2%

0% 1984.1985.1986.1987. 1988.1989.1990.1991. 1992.1993. 1994.1995.1996. 1997.1998.1999. 2000. 2001.2002.2003. 2004.2005. 2006.2007.2008. 2009.2010. ožu 2012.

Francuska

Grčka

Španjolska

u obje zemlje zapravo bili re-ferendumi o aktualnoj europ-skoj ekonomskoj politici, a na oba masovna izjašnjavanja ta je politika odbačena.

9. svibnja, 2012. Broj 62 / 2012. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Državne obveznice

(Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je 21:00 sati u utorak)

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 11/07/2012 100,00 / 0,09 0,000 / 0,001 8. 5.

Njemačka 2 godine

0,250 14/03/2014 100,30 / 0,09 0,020 / -0,011 8. 5.

Njemačka 10 godina

1,750 04/07/2022 101,95 / 1,54 0,590 / -0,063 8. 5.

SAD 10 godina 2,000 15/02/2022 101-13½ / 1,84 0-09 / -0,031 8. 5.

Australija 10 godina

5,750 15/07/2022 119,92 / 3,42 -0,098 / 0,010 8. 5.

Brazil 9 godina 10,000 01/01/2021 1.028,07 / 10.14 -11,303 / 0,214 8. 5.

Japan 10 godina 1,000 20/03/2022 101,21 / 0,87 -0,102 / 0,011 8. 5.

UK 10 godina 4,000 07/03/2022 118,40 / 1,94 0,665 / -0,068 8. 5.

Pobjeda Francoisa Hollandea u Francuskoj označila je kraj francusko-njemačke osovine koja je u zadnje dvije godine kao rješenje za europsku dužničku krizu nametala politiku štednje. U Grčkoj je situacija puno složenija i za europsko ekonomsko jedinstvo puno opasnija: dvije tradi-cionalno dominantne stranke, Nova demokracija i Socija-listička stranka, koje su prihvaćale i provodile ugovor Grč-ke i inozemnih kreditora, izgubile su većinu u parlamentu.

Već dan nakon izbora stranka s najviše osvojenih gla-sova, Nova demokracija, nije uspjela sastaviti novu vladu, tako da priliku sada dobija sljedeći najuspješniji, vođa koalicije radikalne ljevice Alexis Tsipras, koji je za spora-zum s kreditorima rekao da za Grčku “ne predstavlja spas

nego tragediju”. Ne uspije li i Tsipras, sljedeći će na redu biti lider socija-lista Evangelos Venizelos. Sljedeći mogući korak je formiranje najšire koalicijske vlade, a ako i to propad-ne, grčki predsjednik Karolos Papo-ulias imenovat će privremenu vladu sa zadaćom da za 30 dana organizira nove parlamentarne izbore.

Prijetnja bankrota u kolovozuSve to već sada baca veliku sumnju u održivost sporazuma Grčke i njezi-nih spasitelja budući da bi ta preza-dužena zemlja već u lipnju trebala u državnom proračunu uštedjeti novih

15 milijardi eura. To je uvjet da bi kreditori u kolovozu ove godine odobrili Grčkoj novu tranšu financijske pomo-ći. Bez te pomoći Grčka će, i nakon nedavnog otpisivanja duga najvećeg u povijesti, morati proglasiti opću ogluhu i najvjerojatnije odbaciti euro kao svoju valutu, ponovo uve-sti drahmu (ili neku sličnu vlastitu monetu) te oštro deval-

virati kako bi povratila međunarodnu konkurentnost.Takav razvoj događaja doveo bi u nezavidnu situaci-

ju Europsku centralnu banku i Međunarodni monetarni fond koji su Grčkoj posudili goleme iznose novca pore-znih obveznika. No, kako podsjeća NY Times, velike gubitke pretrpjele bi i zemlje koje su izravno posuđi-vale grčkoj vladi, uključujući Špa-njolsku, za koju mnogi analitiča-ri procjenjuju da će i sama trebati financijsku pomoć. Španjolsko je gospodarstvo u dubokoj recesiji, sa stopom nezaposlenosti od 25 posto, i sve se skuplje zadužuje na među-narodnim privatnim tržištima dr-žavnih zadužnica.

Premda gospodarski nevelika, Grčka bi s ogluhom naposljetku na-štetila i Njemačoj i Francuskoj, koje su dale najviše novca za njezino neuspjelo spašavanje. Od ukupno 266 milijardi eura grčkoga duga, oko 194 milijardi ili 73 posto, potražu-ju ECB, države zone eura i MMF.

Pritisak na NjemačkuZa razliku od situacije u Grčkoj, pobjeda Francoisa Ho-llanda na francuskim predsjedničkim izborima ne doživ-ljava se kao neka velika prijetnja europskom jedinstvu. Novi francuski predsjednik mora se posvetiti dvama ve-likim makroekonomskim problemima: prvi je rekordni javni dug od 1,7 bilijuna eura, velik kao 86 posto nacional-nog BDP-a, a drugi stopa nezaposlenosti, najviša u zadnjih 12 godina, od 9,8 posto radno sposobnih Francuza. Kao rješenje za te nevolje, Hollande vidi malo više državne po-trošnje, a malo manje stezanja proračunskog remena.

Hollandov izbor nije izazvao potres na financijskim

Grčka bi lipnju trebala uštedjeti još 15 milijardi eura. To je uvjet da joj kreditori u kolovozu odobre novu tranšu financijske pomoći

Od ukupno 266 milijardi eura grčkoga duga, oko 194 milijardi ili 73 posto od Grčke potražuju ECB, države zone eura i MMF

9. svibnja, 2012. Broj 62 / 2012. 3

Tjedni newsletter Tema tjedna / Domaće dionice

 Tek nekoliko dionica vrijediviše nego prije godinu dana

Deset dionica u fokusu ulagača

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. AD Plastik ADPL-R-A 123,50 +1,06 3,118

2. Adris grupa P ADRS-P-A 226,01 +3,72 4,929

3. Atlantska plov. ATPL-R-A 308,00 -3,75 1,132

4. Belje BLJE-R-A 81,81 -5,37 1,510

5. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.280,00 +2,98 6,239

6. Hrvatski telekom HT-R-A 204,73 -1,10 15,101

7. Ingra INGR-R-A 7,61 +11,91 1,166

8. Luka Ploče  LKPL-R-A 725,00 +3,57 1,808

9. Luka Rijeka LKRI-R-A 146,00 +3,55 2,370

10. Petrokemija PTKM-R-A 276,00 +2,99 3,469

Dionice s najvećim rastomLoše raspoloženje investitora s europskoga se tržišta preli-jeva i na hrvatsko. Desetak dana prije isplate drugog dijela dividende HT-a još uvijek se nalazimo iznad razine Crobexa od 1800 bodova. Volumen trgovanja je slab, oko desetak mi-lijuna kuna na dnevnoj razini. Nalazimo se u mjesecu svib-nju za kojeg se kaže “sell in May and go away”: prošle godine vrh tržišta doista je bio u svibnju, stoga je bilo dobro prodati većinu dionica. Sa samo nekoliko dionica danas se trguje po višoj cijeni nego prije godinu dana. U tih godinu dana najviše su porasli Petrokemija i dva holdinga, Valamar Adria i Đuro Đaković. Hoće li i ove godine biti pametno prodati dionice u svibnju? Povijest se ponavlja, to je poznato, no da li baš svake godine?

Pad prometa na ZSEPrema objavljenom izvješću, u travnju je na Zagrebačkoj bur-zi prodano dionica u vrijednosti čak 32,7 posto manjoj nego u ožujku, a ukupni je promet u mjesec dana pao 39,2 posto. Glavni indeks Crobex izgubio je na mjesečnoj razini 1,8 po-sto, a Crobex10 1,6 posto. Prosječni dnevni promet bio je za trećinu manji, a broj prodanih dionica manji za dvije trećine.

Zagrebačka burza zabilježila je u travnju pravi mali slom prometa: u odnosu na ožujak, promet dionicama bio je manji 32,7 posto

Zagrebačka burzaod 1. 5. do 8. 5. 2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.808,73 +0,44

CROBEX10 996,77 +1,10(*) Promjena zadnje vrijednosti u utorak 8. 5. 2012. u odnosu na zadnju vrijednost u utorak 1. 5. 2012.)

tržištima, upravo suprotno. Prinos na 10-godišnje francuske državne obveznice je 124 bazična boda veći od njemačkog, što je niže i od 133 boda na početku godine i od 145 bodova neposredno nakon prve runde predsjed-ničkih izbora, kada je postalo jasno da će Hollande odni-jeti pobjedu.

Novi francuski predsjednik u intervjuu Slateu rekao je da će pritisnuti Njemačku da pristane na mjere koje bi mogle pokrenuti rast, bilo da se ECB-u dopusti da djeluje kao pozajmitelj posljednjeg utočišta, ili izdavanjem euro-obveznica. Njemačka, rekao je Hollande, ne može blokirati oba ta prijedloga, kao što je to činila do sada.

Uspon i pad Crobexa po mjesecima

2.300,00

2.200,00

2.100,00

2.000,00

1.900,00

1.800,00

‘10 ‘11 Ožu OžuSvi SviSrp Ruj Stu ‘12

9. svibnja, 2012. Broj 62 / 2012. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Uzrečica bez povijesnog opravdanja

Što nam govori povijestTreba li doista u svibnju prodati sve dionice, otići na lje-tovanje, pa početi kupovati opet najesen, kako kaže stara uzrečica “sell in May, and go away”? Tom McClellan, ured-nik portala mcoscillator, pita se još nešto: može li uopće vrijediti uzrečica koju svi ponavljaju kad dođe svibanj, pa čak i televizijski reporteri i analitičari? Stoga je McClellan odlučio provjeriti drži li uzrečica vodu na povijesnim po-dacima.

Izračunao je prosječne promjene vrijednosti indeksa DJIA za svaku godinu počevši od 1976. pa do 2007. Izba-cio je 1987., kada su promjene bile toliko nagle da se ne mogu smatrati normalnima, a izbjegao je u prosjek uklju-čiti i par zadnjih godina, smatrajući da su aktivnosti ame-ričkih Saveznih rezervi toliko iskrivile tržište da je i njih naj-bolje zaboravi-ti. I, što je time Tom dobio?

Ustanovio je da uzrečica “sell in May and go away” promašuje za barem mjesec dana, odnosno da je tržište u prosjeku bilježilo sezonski vrhunac indeksa DJIA u lipnju, barem je tako počevši od 1976. godine. Možda je ranijih godina doista bilo drukčije, možda su doista bro-keri već u svibnju hvatali prvu priliku da pobjegnu iz New Yorka i njegova napodnošljivo vlažnog ljeta, no danas, za-hvaljujući izumitelju klimatizacijskih aparata Willisu Havi-landu Carrieru, mogu nekako izdržati još i cijeli lipanj. Ali, ni lipanj nije baš pravi mjesec za prodaju ako je u Americi - izborna godina!

Minimum sljedećeg tjednaTom McClellan učinio je dodatni korak i izračunao pro-sječne promjene indeksa DJIA samo u godinama kada je završavao mandat demokratskog predsjednika, kao što je ova, 2012. godina. U tim godinama, u svibnju se događala oštra korekcija, dok je lipanj bilježio snažan porast indek-sa. Najniža točka tada je 14. svibnja, dan koji pada sljede-ćega tjedna. Ako se opet ponovi, treba očekivati uzlet u lipnju pa stagnaciju u srpnju, kada će mediji posve odvra-titi pozornost od tržišta kapitala, i okrenuti se predsjed-ničkim kandidatima.

‘Sell in May and go away’, uzrečica je koju u svibnju ponavljaju svi komentatori, no vrhunac cijena dionica uopće se ne događa u svibnju

Zaključne vrijednosti u utorak 8. svibnja

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

S&P 100 620,94 -0,39 -2,34

S&P 500 1.363,72 -0,43 -2,46

DJ Industrials 12.932,09 -0,59 -0,98

NASDAQ 100 2.629,87 -0,36 -4,80

NYSE Composite

7.887,24 -0,77 -2,40

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u utorak 8. svibnja

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

DAX (Njemačka) 6.444,74 -1,90 -4,88

FTSE 100 (Engleska) 5.554,55 -1,78 -2,95

CAC 40 (Francuska) 3.124,80 -2,78 –5,87

FTSE Eurofirst 300 1.017,48 -1,66 –3,30

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u utorak 8. svibnja

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

Nikkei 225 (Japan) 9.181,65 +0,69 –5,23

Hang Seng (Hong Kong) 20.484,75 -0,25 -0,53

Shanghai (Kina) 2.448,88 -0,12 +6,17

All Ordinaries (Australija) 4.375,88 +0,33 -0,60

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u utorak 8. svibnja

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 11.704,85 -1,31 –3,29

Bovespa (Brazil) 60.365,48 -1,40 –5,22

Bolsa (Meksiko) 39.214,64 -2,07 –0,47

IPSA 40 (Čile) 4.519,25 -0,58 –2,77

9. svibnja, 2012. Broj 62 / 2012. 5

Tjedni newsletter

staju bogatija. A kad se bogate, stvari koje ku-puju ljudi s dna demo-grafske piramide troše puno resursa. Kad lju-di u bogatim društvi-ma dođu do novaca, oni kupuju više usluga ili stvari s dodanom tehnološkom vrijed-nošću. Nasuprot tome, kad stanovnici zemalja u razvoju dođu do više novaca, oni prelaze na kaloričniju prehranu, životni stil koji traži

veću potrošnju energije i materijala. Na jednoj strani ima-mo ograničenu ponudu, a na drugoj povećanu potražnju; rezultat su više cijene prirodnih resursa.”

cijene u utorak 8. svibnja u 21:00 sati

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 1. 5. %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

lipanj ‘12. 97,22 -8,58

Nafta Brent crude (USD/barel)

lipanj ‘12. 112,98 -5,69

Ulje za loženje (USD/galon)

lipanj ‘12. 2,99 -2,67

Prirodni plin (USD/mm btu)

lipanj ‘12. 2,44 +3,39

RBOB benzin (USD/galon)

lipanj ‘12. 3,00 -3,54

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

cijene u utorak 8. svibnja u 21:00 sati

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 1. 5. %

Kukuruz (USD /bušel)

svibanj ‘12. 664,00 +0,30

Soja  (¢US/bušel)

svibanj ‘12. 1.439,00 -3,94

Žito (¢US/bušel)

svibanj ‘12. 610,00 -4,54

Zob (¢US/bušel)

svibanj ‘12. 335,00 -0,30

Riža  (USD/CWT)

svibanj ‘12. 15,00 +1,97

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

cijene u utorak 8. svibnja u 21:00 sati

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 1. 5. %

Zlato (USD/unca)

svibanj ‘12. 1.599,80 -3,88

Srebro (USD/unca)

svibanj ‘12. 29,21 -5,56

Bakar  (¢US/libra)

svibanj ‘12. 368,60 -4,02

Svjetske burzovne cijene metala

Uzroci globalnog rasta cijenaJe li na horizontu nova svjetska kriza s cijenama hrane, pita se na svojim internetskim stranicama Zaklada Car-negie? Globalne cijene hrane ponovo su u porastu. Indeks cijene hrane Svjetske banke povećao se od prosinca 2011. do ožujka 2012. osam posto, i sada je samo šest posto niži od svoga maksimuma iz veljače 2011. Prema tvrdnjama Svjetske banke, najnovijem uzletu cijena hrane pridonijeli su skuplja nafta, loše vremenske prlilike i velika potražnja za hranom, osobito u Aziji. Velika poskupljenja zabilježena su i u mnogim dijelovima svijeta u razvoju.

Odnos ponude i potražnjeRick Rule, broker specijalist za robu, u razgovoru za Mo-ney Morning objašnjava zašto smatra da će cijene hrane u dogledno vrijeme rasti...

“Na svijetu je 7 milijardi ljudi, većinom u zemljama u ra-zvoju, i premda ta društva ne postaju slobodnija, ona po-

Indeks cijena hrane Svjetske banke porastao je u zadnja četiri mjeseca 8 posto i sada je samo 6 posto niži od vrhunca iz veljače 2011.

Commodities

Hoće li hrana opet poskupiti?Drastično poskupljenje hraneDomaće cijene, postotak promjene od veljače 2011. do veljače 2012.

140

120

100

80

60

40

20

0

Riža Žito Kukuruz Sirak

Uganda

Tanzanija

Ruanda

Pakist

an Mali

Bjelorusija

Moldavija

Etiopija

KongoButan

Malavi

Etiopija

Meksiko

Kenija

Južna Afrika

Sudan

Etiopija

Burkina Faso

HaitiNiger

Izvori: Svjetska banka i FAO

9. svibnja, 2012. Broj 62 / 2012. 6

Tjedni newsletter

Suprotni poglediMeđunarodni monetarni fond (MMF) u svojoj ediciji Wor-king Paper, objavio je prošloga tjedna studiju* o kojoj će se sljedećih dana i mjeseci sigurno puno pričati: prema njezi-nim predviđanjima, cijena sirove nafte u svijetu u sljede-ćem će se desetljeću udvostručiti!

Sedmero MMF-ovih znanstvenika odlučilo je povezati i pomiriti dva dijametralno suprotna pogleda na budućnost globalne proizvodnje i cijene nafte. Pogled koji naziva-ju “geološkim” očekuje da će buduću proizvodnju i cijene najviše određivati fizička ograničenja: fizički nedostatak nafte i sve manje mogućnosti njene eksploatacije. U prilog im govori činjenica da je svjetska proizvodnja konvencio-nalne nafte, unatoč njezinim visokim cijenama, 2005. go-dine prestala rasti, te da su slobodni kapaciteti (za poveća-nje vađenja) na povijesnom minimumu.

“Tehnološki” pogled na naftu, pak, očekuje da visoka cijena nafte naposljetku mora imati presudan utjecaj na eksploataciju, tako što će potaknuti i ohrabriti tehnološ-ka rješenja. Njemu u prilog govori činjenica da su visoke cijene, nakon 2003. godine, dovele do korekcije naviše onih predviđanja proizvodnje koji su se temeljili samo na

MMF: u idućem desetljeću cijena nafte će se udvostručiti

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Studije

geološkim nalazima. Stoga je sedmero MMF-ovih znan-stvenika izradilo nelinearni ekonometrijski model kojim su obuhvatili oba ta dominantna pogleda na budućnost nafte.

Ustanovili su da takav model kod predviđanja promjena cijena i proizvodnje daje puno bolje rezultate nego posto-jeći empirijski modeli koji se oslanjaju na uzorke. Glavni rezultat koji je model dao jest da će se realna cijena sirove nafte u nastupajućem desetljeću gotovo udvostručiti!

‘Dramatično poboljšanje’ prognozeInače, notorno je kako je buduće cijene nafte teško predvi-djeti. Predviđanja koja su se temeljila na cijenama iz ugo-vora o budućim isporukama, mjesečnim pregledima pro-gnoza, jednostavnim ekonometrijskim modelima i ostalim uobičajenim prognostičkim tehnikama, nisu bila ništa bo-lja od slučajnih ishoda. U naftnoj industiji taj je fenomen dobro poznat.

MMF-ovi su istraživači, međutim, ustanovili da se njihova sposobnost predviđanja budućih događaja na naftnom tržištu “dramatično povećava” s kombiniranjem geološkog i ekonomsko-tehnološkog pogleda. Model su također koristili i da bi otkrili koja je sila najodgovornija za nedavni rast cijena nafte i ustanovili da je za točnost modela ključna geološka komponenta ponude, neovisna o cijeni nafte.

* The Future of Oil: Geology versus Technology, http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2012/wp12109.pdf

Sedmero MMF-ovih znanstvenika izradilo je ekonometrijski model u kojem je objedinilo ‘geološki’ i ‘tehnološki’ pogled na budućnost proizvodnje i cijene nafte, i došlo do šokantne prognoze