•od. T í . Šibenik, u subotu 2. lipnja 1906.

fu oi« ona Predplata van Šibenikn

na Iroiujesec 3 K. 1 pó godine 0 K.

Predplata u Šibeniku donašanjem lista u kuću aka je kao i van Šibenika.

l i n i I stoji g para.

Predplate i pisma šalju se Uredništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, pri-

• obćena pisma, zahvale Ud. tiskaiu se po 20 para redak

hini &{ 0UJ8O

I Z L A Z I S V \ l\ K i l l l ) T E / A n I M ll>lill'Mlfr< il 'l'iKÂMÎ i j í l l i » j m t l r ' l

ni

K M . L \as list ne izlazi od 31 . ožujka

| ; Sjegiu'no je mnogi promislio, I j e »Hrva t ska Hieč« prestala i a s e v i š e iz sna mr tv ih neće pro­

budili. O tom je po svoj prilici bila g | e rena i ugledna naša politička

i s l . To j e ba rem ona želila, to je la htjela, ali eto nije joj se ni

1 ispunila. Kojekakovfl ol u hrvatska nasilja i nastojanja ffavne, nizke samovolje niti se

o g u trpiti , niti mogu kod ljudi spjevati, j e r evo, naša tobožnja o k o j n i e a uskrsnula, je u Zadru, pa , č i m bude mogla, opet u Šibenik

epša i veća.

Itjeli smo i prije dokazati , da rvatska Rieč« ne može Uni— ili okolnosti su nas priečile.

B o j a l i smo da naš list izlazi u p l j e t u , ali t r i obstojeće spljelske

| a r n e nisu htjele ili nisu mogle udovolje našem nastojanju. Ni

i&teljsko zauzimanje D.ra V. JiBVića nije nam hasnilo kod

)ljetskih l i skama , kao što nam pomoglo niti lickanje »N. J e ­

dinstva« kao da je naš list u službi . k. Poglavara .

Posije smo htjeli čekati i ustr-Ijivo smo čekali dok smo dočekali,

jla j e c. k. Namjes tn iš tvo hva l e -Vriedno se požurilo, te po drugi pul zaniekalo dozvolu hrvatske t iskarne 11 Šibeniku.

0 svemu tomu ćemo se još p^širno baviti, a sada ovoliko n a -g l a s i s m o , e da naši čitatelji uvide, k a k o n i j e naša krivnja što smo bora l i obustavit i izlaženje lista,

ije naša krivnja takodjer ni to to s n i o prisiljeni da, do boljih vre-

n e n a , izdajemo list j edan put na e d n i i e u . Drugačije za sada nije l o g m V , n i t i će biti, dok traje sila Ip&te pro tuhrva t ske samovolje.

Mi se nadamo da će naši p r i -t e l j i dobro shvati t i naš položaj i

M n a m biti od pomoći u borbi, j a n a m predstoji koli dopisima li i podporom točne predplate .

diena listu ostaje ista, a naši l ' i j a l H j i će uvažiti, da svojini do-r i i n i s o i n podupiru slobodno i 1 1 0 -

visno glasilo, te tako brane svoju n a r o d n u slobodu.

Nastojanje političke vlasti d a , uzkratoin t iskarne. utuče » H r v a t -

! ^ ; R i e č « ,nailK^!i,a j i a n i j e . . o n ' ! M . -

ruka, a z a naše prijatelje treba d a to b u d e poticalom, da iz svili sila podpomažu djelovanje »IIrvatske Hieči«. Mi se nadamo, da ćemo tu malu žrtvu naših prijatelja s v r e ­menom n a d o k n a d i l i češćim izlaže-njem.

Ovom p r i g o d o m m o l i m o d o p i s ­n i k e i ó s l a l e prijatelje da n a m sve što se odnosi na list, šalju na a -d r e s u Uprave „Hrvatske Riečiu

u Šibenik.

I Ć I Ć E ! Ono sto želimo, za što radimo i nastojimo

kao da se približava. Malo po malo to idje, ali

ići će, jer tako mora da budi; u svakom narodu

koji hoće da živi' svojim životom. Dosta je za

domovinu, za narod ozbiljno htjeti i već se na­

m e ć e radnja, u kojoj je svaki radnik dobru do­

šao kad teži za srećom sveukupnosti, kad sebe

i svoje podredjiva obćenitosli, u kojoj žive,

ništa svetijega od te radnje. 1 zaludu je opi­

ranja vlastodržaca, zaludu ugnjetavanje, progoni,

zatvori, uništavanje ljudi, mjesta, pokrajina. Sve

im to ne pomaže jer nema sile, koja može uni­

štiti kretanje jednog naroda svojoj slobodi.

A da naš uarod hoće svoju slobodu o tom

nema sumnje. Ta. dosta je pogledati radnju o-

bavljenu. Za nauii su stoljeća i kroz sva ta

vremena jedina izrazita težnja naš?g naroda jest

da se očuva tudjinstva i tudjinskog gospodstva,

da bude u svojoj kući svoj.

Ta težnja za slobodom nije n iš ta novoga,

to j e urodjeno, veliko, nesavladivo. To je čo­

vjek, to je narod. Istina Imljinac je u našoj domovini znao

uzgojiti ulizica, kruhoboraca, robske čeljadi, ta­šte i izprazne, koja ne gleda nego kako će uz dobru plaću služiti svakomu tko im bolje plaća, ali tih kukavelja narod se nije nikada držao. 1 svaki put kad se dobro maknuo, uvjek ih je stresao sa sebe u prah prezira i zaboravi.

Š t o se dogodilo dakle u ovo zadnje doba u Banovini nije ništa novo, niti j e neočekivano. Svaka sila valja da jačoj sili popusti . Popustila je i ovog puta, jer je narod jači od bilo kojih vlastodržaca. Vladao je nad svim narodima ove monarhije absoluti¿am pak je pao čim se su­dario sa težnjom svojih i okolišnih naroda. Vla-stodržstvo je samosilno, ali popušta čim je pr i ­siljeno od vanjskih i od nutrnjih sila. Tako je popustilo i ovog puta. Nutrnje sile pripravljaju već sami narodi, a vanjske su ovog puta bih; u osamljenosti njemačke pasmine u europejskoj politici. Posije Algesirasa došao j e na vladu sin Lnjoša Košuta. Uprav kad se najmanje očeki­valo. Ali kad prieto vanjske sile treba nutrnje ut išat i .

Na takav način doživili su naši stari mnogo

popuštanja, doživit ćemo i mi i još većih bez

buna i bez krvoprolića samo ako smo ljudi slo­

bode. Dosta nam je nešto žilave uztrajnosti u

načelima narodne politike i štogod dosljednog

rada. Dosta nam je ne predati pred domaćim

izrodima pak će ići. Jes t ići će, j e r ono i u

Banovini je neočekivano grnhnula ona rukovet

kukavelja koja je uz dobrn plaću držala naš na­

rod sapet. Ali zaman im je bilo toliko godina

kovati verige i sapinjati sve što j e dobra tamo

bilo, lanci su pukli a, da narod nije za pravo

ni svoju snagu napinjao.

*

Bila bi varka misliti da je to djelo zad­

njeg vremena kako njeki ciene. Bilo bi poni­

ženje držati da je to plod novijih utjecaja do­

maćih ili s tranih. Bila bi obmana pripisivati te

dogodjaje novim tobože mislima. Ne, jer ni te

misli, ni ti utjecaji nisu ništa novoga, a ve­

rige sužanstva ne pucaju od jednom, nego te -

kar kad su suzam i krvlju izglodjane.

U banovinskim dogodjajima obnavlja se i

u naše doba ono što se kroz vjekove dogadjalo

i ono što se u zadnjim godinam našeg na­

rodnog života više puta ponavljalo.

\Yc i po samom geografskom položaju,

bilo je uvjek i za nas i za Magjare njekih pi­

tanja zajedničke obrane. 1 kad se moglo raditi

u zajedničkoj slozi uvjek smo pobiedili. Kad

s in ) \ i i o r a i i niti**U 'protivslini , a i tili j e borba

dosta bilo, a i još će ih biti, uvjek smo izgu­

bili. To je povjest, pak ništa naravnijega nego

da smo iz povjesti štogod pametna naučili i ini

i Magjari.

Samo je pitanje hoće li te nauka trajati i

hoće li se protegnuti i na budućnost u smislu

pravednog saveza. Jer ne valja misliti da je

jednom izbornom pobjedom borba dokončana Kad | | pravo tek počimlje. Do slobode se ne do­

lazi nego posije dugih i teških napora.

Već od god. 1SGO, a da ne spominjemo

stariju dobu, proteže se nagadjanje Hrvata sa

Magiarima. Bilo je i borbe i natezanja dok se

došlo do nagodbe god. 1S6S , a od ove do re­

vizije 187:1. Od bana Raucha i Bedekovića do

Mažuranića i Pejačevica bilo je krvi i pobuna

i uredovali su kraljevski komesari. Bilo je i iz­

bornih pobjeda i obećanja i razočaranja. Bilo je

svega što ima i danas. I Hrvat 'se rukovao sa

Magjarom kao s bratom i tukao kao s dušiua-

ninom.

Trebalo je da dodje i Khuen, pa ga va­

ljalo poniziti, napasti, osramotiti ako smo htjeli

znati tko nas za pravo gnjavi. I to su sve po­

duzeli ljudi stranke prava. Njihov pokušaj da

ga iz sabornice nogam izbace uspio je , ali je

Khuen posije toga bio štićen i odlikovan, jer se

htjelo i u Beču i u Pešti da se nad Hrvatima

osvećuje i da ih tlači. Sabor hrvatski postao je

pod njim skupom izgubljenih i prodanih duša,

koje su zakonito uništavale sve što je kadro

donieti dobra i koristi našem narodu.

Pa ipak išlo je jer je moralo ići. Godine

1 9 0 3 obnovila se god. 1 8 8 3 . i Khuen je mo­

rao otići sasvim da su ga vbistodržei branili do

kraja proti želji svega naroda. Za njim su mo­

rali otići i njegovi doglavnici. Zadnji izbori

strovalili su nametnike u ponor. A tako je mo­

ralo da bi

puni, svies mogao to učiniti valja borcima. Njihove nauke patnje, njihov samoprie

njihovi napori* njihove

or urodili su obilato jer

je sjeme bilo bačeno na dobroj njivi. Sve što

je bilo njihovo postalo je na njeki način djelom

narodne duše, narodne volje.

Narodna volja je veoma moćna kad hoće

da takovoio bude. Nameće se ona i ljudima i

dogodjajima te skreće djelovanje njihovo u ko­

lotečinu svoju. Do jučer se snovalt) i po novi­

nom pisalo, da bi najbolje i najkoristnije bilo

kad bi se ostatci magjaronske stranke priklju­

čili udruženoj opoziciji, jer da ova nebi htjela

ili nebi mogla djelovati zajednički sa strankom

prava. Pače išlo se i dalje, pa su i magjarske

novine takova šta poručivale, što nisu smjele

jer njima n j e pačati se u naše posle. A ipak

sve se protivno dogadja. I domaće i tudje po­

ruke ili zahtjevi nemoćni su prema volji narode.

Stranka prava ostaje što je i prije bila, ii naj ­

boljem smislu rieči patriotična, te ruši i po­

maže rušiti robski sustav i njegove sluge svu­

kud i uvjek.

Mi smo u oči novih dogodjaja u Banovini,

kao vrući njihovi zagovaratelji, žestoko napadali

držmje Dr Franka, a napadali .sniv jer smo, po

pisanju „ Hrvatskoga Prava ' 1 , cienili da on hoće

da onemogući zajedničko djelovanje oporbenih

stranaka. Sada kad vidimo držanjo stranke p'rava

u hrvatskom saboru, ne možemo nego to drža­

nje pohvaliti, željom da tako uztraje do kraja,

jer su ozbiljni časovi za narodni naš život i

svaki nesklad mogao bi biti od nedoglednih po­

sljedica.

*

Opozicija je u Banovini znala i prije iz-vojštiti sjajnih izbornih pobjeda, pa to i nije što nas veseli, nili izborna koja pobjeda može biti uzrokom trajnom veselju. Nas, više nego pobjeda, veseli zajedničko djelovanje svili opor­benih stranaka u rušenju dojakošnjeg robskog sustava i ljudi koji su ga podržavali . To ru­šenje mora da idje do kraja i ne smije biti ni počinka ni oproštenja. Ne smije biti ni razluči­vanja izmedju većih i manjih, manje ili više kompromitiranih, j e r svi su oni, bili veliki i!i mali, uvjek bia pripravni na sve što je sapi-njalo, uništavalo naš narod.

Ali zajedničko djelovanje ne sastoji sve u rušenju, jer treba i raditi . Ne smije kao do sada pobjeda sastajati u tomu da se ljudi pro­mjene, nego valja promjeniti odnošaje. Valja o-sjegurati narodu trajnu prevlast, neka on bude mogao po svojoj volji i svojoj želji birati, su­diti, sastajali se, razpravljati.

A to biranje, to sastajanje to razpravljanje neka je neograničeno, i ići će sve dobro, jer narod u svojoj ukupnosti ne će nego ono što mu j e koristno.

Jedino ovako radeć hrvatski otačbenici u Banjvini odužit će se svomu narodu. Radeć drugačije nebi nego obnovili stare griehe starih pobjeda Mažuranićeve ere

1 vlađftji

l , , , k # 1 , ' ! J ^ 1 ' # M ! ' W - n o l ^ f » 0 V o l , i l i l , lJ , ,> t r s m o

i, koja neka nas postoji sloboda

štampe, k u d <|wlau politički list mora da se seli u drugi grad ili da propadne.

U Šibeniku faktično ne postoji nikakva ti­skara. Postoji samo po imenu ona Ivana Sf„-glinca, jer ta t iskara nema potrebitih sprava i fali glavni stroj, bez kojega nije moguće ti­skanje lista.

Ivan Sfaglinatz bio je naručio veliki stroj, ali u pomanjkanju sredstava nije mogao da ga isplati, te mu je dotična tvornica oduzela s ' roj . Usljed toga i da „Hrvatska R i e č a i „Učiteljski Glas" budu mogli i na dalje izlaziti, Hrvali n Šibeniku bili su prisiljeni da za svoj rnčun kupe veliki stroj za tiskanje listova, te su se u tu svrhu izložili povećom glavnicom.

Medju to je i Ivan Sfaglinatz odkazao ti­skanje „Hrvatske Kleči" u svojoj tiskari.

Tako se je dogodilo da Ivan Sfagliuatz, koji ima koncesiju, a nema potrebitih strojeva, nije u stanju da tiska lista ; oni pak koji su kupili veliki stroj nemaju potrebite koncesije.

U takvim prilikama bi prikazana molbi preko c. k. kotarskog poglavarstva u Šibeniku na c. k. uamjestništvo u Zadru k o j o m se je tražila dozvola tiskare. U molbi se je izpravama dokazalo da su Hrvati u Šibeniku kupili veliki stroj, da im je Sfagliuatz dao odkaz, i da on nije u stanju da udovolji potrebama, a po tom ni zakonu.

Navelo se je takodjer, da u Šibeniku po­stoji tiskara a la minuta, koja pripada trgova čkoj zadruzi „Fosco i dr .% ali da ta naravno ne može da udovolji svim potrebama, a po go­tovo ne može da tiska listove.'

Po tom dokazalo se je da u Šibeniku i-madu koncesiju oni, koji potrebama ni zakonu ne mogu da udovolje, doćim je ne posjeduju oni, koji imadu jedini veliki stroj i koji pru­žaju sve garancije za dobro uredjenu t iskaru.

Navelo se je i to da dočim drugi niti su u stanju niti imadu kakva lista za tiskanje, nova bi tiskara imala sigurno „Hrvatsku Rieč" i „Učiteljski G las" , kako je proizlazilo iz oči­tovanja dotičnih urednika. Ova očitovanja bila su molbi piilozena.

Time se je dokazalo da je molba • oprav­dana i naumljeni podhvat absolntno uuždan.

Tu je nuždu i mjestna obćina potvrdila te molbu vruće preporučila.

Svi poveći gradovi dalmatinski imadu ne samo jednu, nego i više tiskara. To pravo va­ljalo je priznati i Šibeniku. Šibenik broji danas 1 2 . 0 0 0 stanovnika sa okružjem od 1 2 0 . 0 0 0 duša, a prvi j e industrijalni i trgovački grad pokrajine. Dovoljno bi bilo spomenuti idraulično

•druž tvo sa glavnicom od K 8 , 0 0 0 . 0 0 0 . Postoji pak sijaset omanjih tvornica i vode se pregovori za, nove. Šibenik imade svoju banku, imade e lektrifinn rasvjetu, imade dva velika „Hote l a" . U Šibeniku je državna željeznica i stovarište ugljena od Velušića i Siverića ; željeznica tvrdke Steinbeiss i stovarište drva, tako da Šibenik imade trgovačkog prometa koliko nijedan drugi grad u Dalmaciji.

Prama svemu tomu ne bi bila-- na -odrnet ni jedna tiskara moderno uredjena.

Nego sve te istine, svi ti dobri razlozi, hrvatima niesu pomogli.

Poznato nam je , da je poglavar Madirazza sve sile uložio, da tiskara bude dozvoljena ta-lijancu Foscu. Hrvatskoj tiskari pokazao se je najljući neprijatelj. Foscu se je dala tiskara a la minute i on se je time izričito zadovoljio. Nego kad je molba za hrvatsku tiskaru odavna ležala na namjestništvu i prije nego će biti riešena, Fosco je opeta zatražio dozvolu za ve­liku tiskaru. Tu se je odigrala nedostojna igra. Fosco ne troba velike tiskare, jer nije lud da će uložiti 1 0 . 0 0 0 do 2 0 . 0 0 0 K i kad bi ih imao, što nema, te kupiti veliki stroj i ostalo, kad nema listova za tiskanje Ta on talijanac ne

će zahtiewU-«d•••hrvata, da mu dadu svoje li­stove, kao s t o ne bi ni Hrvat zahtjevao od ta­

njur će kMl i veliki stroj, da ga pak M l a k a v f H l i n , kad nema lisla da

t k a ? H a k š t H i ( p i kupovao veliki stroj, kad ije k i H ni i ™ , već radi na nekom starom

l o H i l i n a nazad ? ! CProtaloin mi smo liberalni pak nemamo

pT protivna da se i Foscu dade dozvola za liku tiskaru, i ako bi se samo ponovila ano­

malija, da bi on kao i Sfaglinatz imao konce­siju, a ne bi imao velikih strojeva, te ne bi mogao da udovolji potrebama. Nego svakomu rodoljubu mora da se nametne pitanje, zašto se s nama hrvatima ovako postupa?

Za danas mi ne povlačimo nikakvih kon-Cija. Ostaje i za to vremena. Konstatiramo

samo, da je naša molba odbačena. Donosimo odluku da sadržaj bude svakomu

pozna t : „Broj 1 0 4 0 7 . Zadar, 2 3 Travnja 1 9 0 6 '

Riešavajuć molbu D.ra I. Ki stelja, i D.ra V. Smolćića, koji kane osnovati komanditno družtvo pod naslovom ..Tiskara Krstelj i dr ." za postignuće koncesije tiskarskog obrta u Ši­beniku u smislu §. 15 . 1. obrtne novice 15 Ožujka 1883 I,. D. Z. Br. 3 9 .

Vidiv da prvušnjoj molbi D.ra I. KrstelSa koji je onda zatražio na svoje ime udijeljenje takove koncesije nije bilo, polag uamjestništve-ne odluke 27 Prosinca 1 9 0 5 Br. 4 6 5 0 8 , a-dovoljeiio, a to medju ostalim i s razloga što mjesne prilike u Š.beniku ne zahtijevaju zave delije nove tiskare te je s istog razloga bila odbivena molba trgovačkog družLva „ (Jonsorzio tipografico Ugo Fosco et C i " u Šibeniku za tjeranje tiskarskog obrta u neograničenom ob-Segu.

Vidiv da se okolnosti u tom pogledu ni-jesu medjutim promijeuule u Š betiiku te da je sa ondje opstojećim tiskarama (Sfaglinatz u neo­graničenom opsegu i Fosco et C i tiskara za obrtne i trgovačke p o t r e b e . — Presse a la mi­nu •) lotpuuo providjeno polrebam onog op-ć inšva .

Ovo c. k. Namjestnišlvo, na temelju 142 obrtnog pravilnika 20 prosinca 1 8 5 9 L. D. Z. br. 2 2 7 , nalazi da ne udovolji molbi D.ra I. Krstelja i D.ra V. Smolčića.

Proti ovoj odluci prost je utok na c. k. Ministarstvo trgovine, koji se ima prikazati kod ovog c. k. Namjestuištva u roku od 6 sedmica računajuć od dneva 'susljednog onome urućeitfa dotične odluke.*

0. K. Namjesinik

NardelU v. r.

Ovako odluka slavnog Č. K, Namjestui­štva, koje može biti više nego sjegurno da ćemo ovo pitanje razsvietlili sa svih s trana, pa i sa onih koje su nizke i nedične.

Namjestnik u Šibeniku b e n i h

ia dva

U.

lo da ima dana prije

ta Ino u subotu 26 dana u Šibeniku i dost a svieta ii

ti, nje ir^vrul

Prem se od njekoliko da doći gosp. namjestnik, to se' s

svečani dan gospe od Kar okolice. A dan je osvanuo dro, sunce u svoj svojoj zrake ublaživao ugodan vjetar. Kao da je sve pri­pravno za svečani doček.

Znatiželjnici već ranim jutrom uranili da vide priprave. Medju tima bijasmo i mi da iz novinarske dužnosti sve motrimo i opišemo uprav kako je bilo. Začudilo nas ipak Sto ne vidismo po kucam nikakvih nakita. Sam poglavar politički urauio da izvjesi nje­koliko žutih zastora niz prozore C. K. Poglavarstvo, uredi razvili po jednu'criio-žutu, ali nigdje više ni­šta. Hodaj po gradu, po obali, po ulicam, nigdje zastave, nigdje sagova, nigdje nakita. Gospodin Ma­dirazza i njegov pomoćnik Friga novie u velikoj m; žurbi, ali kao da su neveseli, snuždeni. A vrieme prolazi, grad se ne kiti. Približava se i deseta ura vrieme dol

l>or,ik. Na obali i razni koli

zapremili velik prostor pristaništa. Po dalje od obale pred kafanom Dračar sakupilo se činovništvo svib ureda. Tu poglavar, tu predsjednik suda, tu državui odvjetnik i ostala četa činovnika, tko pod klakom, tko pod činovničkim klobukom, tko sabljicom, tko frakom. Piju kafu, šeću se, razgovaraju se. Poglavar

ruke, se odaleče vreće itd. itd.

U to dolaze dječica koja perivoja u jednom redu. Ć

toga cinovnikn,

edala od mora još glazba, ša­

lje se.... Al eto proviriva parobrod. Poglavar otvara sat, otvaraju i drugi činovnici i čuje s e : wie richtig, ganz richtig, točno, preciso, puntuale

uprav je bilo devet sati. „Dalmat" nšao u luku i vezao se na bovu. činovnici kreću na obalu i on­dje izinedju vreća se poredaju. 1» to prispio i biskup sa klerom. Svi čekaju, a poglavar Madirazza, u svom velikom veselju što je tako liepi doček priredio, nje-kuda se odaleči. Namjestnik prispije skaleom, a po­glavara nema. Dočeka ga Witek činovnik poglavar­stva. Gospodin Namjestnik se rukovao sa njekim glavam ureda, sa biskupom i načelnikom, a sva, druga gospoda savjetnici, sudci itd. utaman sn če­kali da mogu stisnuti pruženu ruku.

Povorka. To je trajalo sve samo čas. Brzim korakom

povorka se uputila, na čelu joj gosp. namjestnik, mimo djece preko perivoja. Djeca su stajala na de­snu ruku povorke, a sve naokolo prazno. Nije ni znatiželjnika bilo. Sve tiho, sve mirno, rekao bi sve­čano. U Perivoju bilo dječice sa njihovim raajkam ili dadi)jam„kxije su gledale..

Iz perivoja dolaziš na Poljanu. Tu su i opet bila poredana školska djeca, naravno pučkih i nješto gradjanskih škola jer drugih u Šibeniku nema. 1 tu opet sve naokolo tiho i prazno. U avliji <.'. K, Po­glavarstva bile poredane ženskice koje su pozdravile nadošlu gospodu sa carevkom, a jedna, i dobro do-šlicom.

PoJdoni. Doček je svršio. Počimlju primanja odnosno

predstavljanja i pokloni. Počeo biskup i načelnik a onda drugi redom. Činovnici čekaju najprije na stu-bam, onda po hodnicim, onda u predsoblju. Mnogim se zievalo samo nije predsjedniku suda koji je bez prestanka bodrio svoje podredjene. Kad je došao na njih red udju svi u sobu i tu ih gospodin predsjed­nik predstavi uz vrlo birani govor na hrvatskom i talijanskom jeziku. Govorio je on i na ime odvjet­nika premda ga oni, kako smo obaviešteni nisu na to uoblastili.

Pri dočeku ni pri predstavljanju nije nijedno družtvo u Šibeniku učestvovalo. Nijedno nije ni za­stave ni kakvog drugog znaka izvjesilo.

Objed. Kad su svršile te cerimonije, došla je na o-

balu kočija a u njoj gosp . Namjestnik, gosp. Ma­dirazza i Ticliv. Ta kočija je stala tu sama, a nao­kolo ni žive duše. Napokon se skoči gosp. Tiehv da mašuć dozove brodicu sa „Dalmata", koji je bio privezan daleko od kraja na bovi. Osamljena kočija čekaše dok brodica dodje, a kad došla skoči se Na­mjestnik i ukrca se. Gosp. Madirazza nije bio ni pozdravljen.

„Dalmat" se po-dje toga približio kraju i malo po malo dolazahu pozvanici na objed.

Objedu je prisustvovalo jako malo svieta, de­setak njih, a još nije objed dobro ni počeo , odale­čio se je gosp. Predsjednik suda, jer da mu škodi more. N'a mjesto njega držao je „od srdca" nazdra­vi eu državni odvjetnik, kojoj je »od srdea" povladji-vao poglavar. Osim ove govorničke nazdravice sve su druge bile strogo službene, samo što je gosp. Po­glavar zaboravio da nazdravi, po starom običaju u svim prigodam dužnu nazdravieu, Njegovom apostol­skom C. K. Veličanstvu.

Pohodi i odlazak. ' Posije objeda je gosp. Namjestnik pohodio raz­

ne tvornice obučen po francusku. Pošao je i u obliž­nje selašce Maudaliau gdje su ga seljani sa škol­skom djecom pozdravili. Pred podne je pohodio raz­ne urede. Na večer je sve bilo tiho i mimo. Svjet­losti ni više ni manje neg obično. Ljudi pošli ranije spavati jer je urečen odlazak za sutra rano u šest sati. Svi činovnici morali se opet naći na obali pred „Dalmatom". Poglavar je tuko naredio. D odredjeno doba izadje gosp. Namjestnik, udje u kočiju i pro­juri, a gospodu sudbene činovnike i ostale stade tr­ka, da na vrieme pri«piju za kočijom na željeznicu

Na željezničkoj stanici gosp. Namjestnik se malo razgovarao, poglavicam ureda pruži ruku i odjuri put Drniša. Poklika nije bilo niti na odlazku.

Pnpreme.

Za ovaj i ovakav doček bilo je velikih, uprav neviiljenib i nečuvenih priprema. Sve poglavice raz­nih ureda pozvali sn svoje podredjene i naredili im prisustvovati dočeku. Sva drnžtva i sve korporacije primile su pismen poziv da prisustvuju. Gospodin Madirazza ustavljao po tomu napokon i učitelje glaz­be, moleć ih da dobro sviraju. Na sudu je pak išlo neobično liepo, uprav divno. Tu je predsjednik doz-vao k sebi sve svoje činovnike, pak se nije ni udo­stojao držati im govor o dužnosti ili ih nagovoriti u ime sudačkog ugleda ili podaničke vjernosti ili patriotičke dužnosti, ne, nego im je on jednostavno

„ordino", i dozivao im je u pamet ocjenu s njom svakomu, koji bi se u-

zapoviedi. Bilo je prigovora, ali ipak svi su se podvrgli.

Zašto je gosp. Predsjednik suda upotrebio ta­kova sredstva nije nam poznato, a znamo da su ga

u kualifilcam, prietec sudio ne podvrći se

činovnici poslušali i tako mu valjda pomogli i ug< dili izpraznosti.

Gosp. Sinčić se je takodjer trudio da i u

želji svoga poglavara, pa je svu dječicu poredao ; putevima, prem su mogla čekati u školi. ,leli t ugodio i gosp. Nanijestniku ne znamo, jer za prai bolje bi bilo da su na mjesto djece bili odrasli, bovi otci.

Gosp. Madirazza pak, to mu valja priznati krasno je uspio u svakom pogledu: svečanost je val d;i nadmašila njegova nastojanja i očekivanja, A je i nami i njemu dosta.

I> 0 S V I E T U. Kad smo morali da prevremeno prekiuen

davanje „Hrv. Kieči", taman se je svršavala dug; medjunarodna konferencija u Algecirasu. Svršila podpunora diplomatskom pobjedom Francuzke u tanju Maroka, dok je parasitna Njemačka izvakl svakako tanji kraj. To je izazvalo demisiju državnoj žalicelart-a rtulova i poznati brzojav cara 1'iJima.

Kad se je zaključkom algeciraske konferenci mislilo, da je osiguran još za koje vrieme mir, dru ge se sile iznenada premise, da ga naruše. Izp< zemlje našega planeta uzkomešano stalo da punja stravom. Najprije užasni potresi na otocin skiajnog iztoka, poimence na Formozi, koji razoriš tamo čitava sela i gradove; malo zatim počeo i zati i bjesuiti Vezuv i zaprietio odmah grdnim uže som, kao da će ponoviti grozote propasti llerknlat i Pompeja. I ovog puta ukazao se taj razorni orij u cieloj svojoj stravičnoj veličajnosti. Erupcija je b silna, Lava se je razlila daleko i visoko, uništil mnoga mjesta, izmedj kojih Ottajano, Bosco TrecaS i Torre Annunziata ostadoše prekrivene. Broj žrta i unesrećenih bio je velik. Cio sviet izpunjen dubljom sućuti primao je sa zebnjom viesti sa oilog pozorišta jada, nevolje i smrti.

Političko-diplomatska čangrižljivost Njemaü nije se dala ušutkati ni pred tim prizorom, jer ona ostala gotovo ravnodušna pred svom onom bi» dom, što je naravski izazvalo oštre komente u lijanskoj i inoj štampi.

Još se nije bila dobro utišala strava u Ve; vijanskim krajevima, još sviet nije bio dobro ni dahnuo od bolnog utiska, a San Francisco u sj$j Americi u malo časa bio je gotovo porušen. Užasa potres razorio velik dio grada, sravnio sa zemljoi one ponosite palače, a što potres ne obori, to uni gotovo do kraja požar, koji je planuo neposredno : potresom.

Žrtve su bile daleko brojnije nego pod Vm vom, šteta daleko veća, ali Sau Francisco jer sretan, što se nalazi u državi bogatoj, kulturnoj i prednoj, bez sumnje će doskora opet bit obnovljal postat ljepšim nego što je bio. - Velika je zabr nutost vladala i ovdje kod nas Hrvata radi te tastrofe, jer tamo ima mnogo našeg domaćeg sviet Posljednje viesti umiruju nas, jer nas uvjeravaju, ih je od naših vrlo malo ili nimalo poginulo.

Težke nedaće, koje letimice spomenusmo, su kroz ovo zadnje vrieme odvratile obću pažnju p litičkih dogodjaja.

Nas je Hrvate ugodno prennla iz tog stanj promienjena situacija u ugarskoj i Hrvatskoj, o koj nam je govoriti na drugom mjestu.

U SRBIJI došlo je do promjene ministarstv Težkom mukom pošlo je Pašiću za rukom da s novi kabinet. Uslied nemogućnosti, da bi se sloä starn-radikalci s mladima u nekim važnijim piti njima, skupština se je morala razpustiti i razpisi nove izbore, koji će se obaviti na 21, lipnja, dok se skupština imala sastati na 8 srpnja. Izborna h ba već je sada živahna, jer se od buduće skupštil očekuje riešeuje definitivnog odnošaja dviju sad vojenih radikalnih grupa.

U RUSIJI je car Nikola otvorio Dumu i ti uveo po prvi put parlamentarni život i u svom I gromnom carstvu, liuska Duma dostojanstveno i tal tično vrši svoju dužnost. Važan je bio predlog pre sjednika Muronceva i Rodičevljeva, da se podnese adresa, kao odgovor na priestolnn besjed i da se u njoj naglasi potreba podpune aranestij Za izradak adresa izabran je bio odbor od '•'>•'< lic Adresa, rek' bi, da nije povoljno primljena skom dvoru. .Medjutim, još prije otvorenja Dutu ruski službeni list donio je ukas, kojim se minist predsjednik grof Witte diže sa službe, te mu i djeljuje red Aleksandra Nevskoga s briljantima. ručnom pismu car je Witteu izrazio priznanje i zal valnost za njegov rad. 1 ministar unutarnjih posa" Durnovo dignut je na vlastitu molbu sa službe, sljednikom grofa Wittea odredjen je savjetnik remikyn.

U BUGARSKOJ su takodjer senzacije dnevnom redu. Nezavisna štampa iznosi proti dvoru dvorskim ljudima pače i proti istome, knezu takovi stvari, koje, i ako se zabašunvaju pred očima loga svieta sistematičnim plieujenjoni novina, ipi

dno kazuju, da ima tamo još gnjileža, dapače da a opet u svom punome cvatu. — opaža, s druge strane se sve više

a 3e Bugarska proglasi kraljevinom, • neko novine veo najavljuju i dan, u koji će to

liediti.

U MATOROJ AUSTRIJI nije takodjer ništa pije. Ministar predsjednik Gautseh predao je na 1.

. r a j . ostavku ministarstva, koju je car primio, te ovjerio kne/m Holienlohu sastav novog kabineta, rnutseli je morao odstupiti, jer su proti njemu bili Ipljaci radi izborne reforme, koja je za njih dosta povoljna. Sa Gautscbom odstupio je i ministar u-itttamjib posala Bvlandtb-Heidt, dok su ostali članovi

> kabineta ostali u novome. Princ Hoheulohe JMjfje- pregovore sa prvacima stranaka u parla-lientu, da ih skloni da pristanu na izbornu reformu. )n kani popustiti Poljacima, ali sada Česi nisu za-

jni, pa izgleda, da će ova blažena izborna re-biti još za dugo vrzino kolo za austrijanske

r VRANdUZKOJ obavljeni su parlamentarni i G. pr. mj. Prošli su mirnije nego li obično,

a je koncem prošlog mjeseca govorilo, da je išla u trag monarhističnoj uroti, da su da-

monarhisti bili i uapšeni, cienilo seje, da ivog puta biti burni. To se nije obstiuilo.

) je 26 nacijonalista, 57 progresista, 77 kon-ica i liberalaca, 64 republikanca ljevičara, 83

74 socijalna radikalca, 32 sjedinjena so-10 neodvisnih socijalista. Prema tome anovi republikanskog bloka sa 263 glasa

159 od opozicije. — Na 20. svib. obavili su i izbori u 144 kotara, pri kojima su skupine

bloka dobile do 140 mandata. Vladina većina u ko­mori ima po tome preko -11)0 glasova. Ciela repu-ilikunska štampa pozdravlja ovaj izborni uspjeli sa

ivoljstvom. r ITALIJI palo je ministarstvo Sonnino, o

a se izprvice sigurno mislilo, da će se dugo Palo je rad pitanja dnevnog reda u parla-Neznatan uzrok eto drmnuo je ovog puta ikim stolicama. Sad se u talijanskoj štampi razpravlja o tome, kome će bit povjeren sa-rOg ministarstva. Iznose se imena Giolitti-a lonnina. Kralj V. Kmanuel bio je ovih dana

i svečanom otvorenju Simplona.

OR TURSKO ENGLESKI, radi odale-rtke vojske sa poluotoka Sinaj, riešio se

nedjelje. Držalo se, da će taj spor ažkih posljedica, navlastito, kad se u nj umie-

i Njemačka, da Tursku navede na to, kako l&Knglczkoj zakrćila put izmedj Hgipta i Indija,

a je riešio na podpuno zadovoljstvo Englezke, fljoj je iz Carigrada formalno obećano, da će Tur-

ulečiti vojsku iz Tababa i da englezki interesi »imalo bit ugroženi. U ovome sporu osobito

penito, Što sn Rusija i Francuzka poduprle i ultimatum Porti. To je dokaz, da uslied po-

inja Francuzke, sve se više realizuje engleško-približonje, koje će sigurno vrlo povoljno dje-i na azijatsku politiku. Izgleda, kao da će

iati bistorićni antagonizam izmedj Englezke i > i da će se tako krenuti boljim putem u asa-

I nezdravih prilika na Balkanu i u Indijama. i slažu : Englezka, Rusija, Francuzka i

, a Njemačka i u ovome ostaje zasluženo o-3 u a u svietskoj kao i u evropskoj politici. OTVORENJE MILANSKE IZLOŽBE obav-jrošlih dana na najsvečaniji način. Tu veliku i svečanost nisu mogli ni najmanje smutiti

lemiri u Turinu, koji su na sebi nosili revolucijonarui biljeg.

'UTERNACJJONALNoM DJAČKOM KON-, koji se je u Milanu obdržao, prisustvovali

laši hrvatski djaci sa svojim rektorom D.rom i na čelu. Hrvatski su delegati ne samo u

, već i po svoj Italiji bili vrlo liepo dočekani. bu se čuli simpatični poklici: Evviva Croazia!

iko se je djačtvo na odlazku grlilo s hrvat-Uz ostale pošlo je za tim i hrvatsko djačtvo

iOLOŽAI U MANDŽURIJI po najnovijim ma vrlo je kritičan. Sprema se ustanak. Raz-

čete poplavile su onu zemlju. Odaslana je eje kolona od 15.000 Japanaca, da uzpostavi red.

BOSNA l HERUEGOMNA bile su zadnjih pozorištem krvavili dogadjaja. Zaredali su ra-

itrajkovi. Sarajevski su jedva prestali, a veo se .3 novi u erarskim rudnicima u Kokolj-Do-l tvornici žigica u Dolcu i u nekim radioni-1 Banjaluci. U Mostaru takodjer progovorila je Tako to biva svugdje, gdje je glas naroda

;. Gdje parlamenat ne može da dado oduškana-i jadima, tu progovara ogorčena narodna duša.

oče li to opametiti vlastodržee, koji upravljaju a ? Nevjerujemo.

NASI DOPISI. Spl i t , 23 svibnja.

Žalostno je i to, da vlastnici „Hrv. Rieči* ne uspješe ovdje u Splitu kad dodjoše, da ugovaraju sa mjestnim tiskarama za tiskanje „Hrv. RiečiV Kao da se sve složilo proti tome slobodnome odjeku na­rodnih potreba i narodnih ugnjetenih pravica! -Ništa za t o ! Budite sigurni: „Hrv. Rieč" ostaje uza sve to uviek jednako poštovana i cienjena kod svih pravih hrvatskih rodoljuba, pa će ona, osokoljena tim štovanjem, tim priznanjem nastaviti svoj blago­tvorni vad uzprkos svim veksacijama.

U Splitu je n. pr. mogla, da je htjela preuzeti tiskanje „Hrv. Rieči" „Narodna tiskara", koja je vrlo dobro obskrbljena. Ali je na žalost pod lošom upra­vom. U njoj vlada gospar Vid Morpurgo, i tim je sve rečeno!

Kad smo na ovome, reći ćemo još nešto. V. Morpurgo opet je pokazao što je i kakav je pri pro­mjeni uprave „Pučke Banke". — Na pravedni zah­tjev Dr. V. Mihaljevića ta je promjena napokon do­šla na dnevni red, ali je Vid Morpurgo uvidio, da će pri tome loše proći kao i pri nadopunitbenim izborima za trgovačku komoru. Obratio se on za to svim čla­novima van Splita, napokon i udovicama, koje imadu dionica, te kad osigurao sebi većinu, stao imponirati zahtjevati, da u upravu udju oni, koje ne će njemu prigovarati. Ali uzprkos svemu tome nije uspio, nije naime smio odbiti predloženika Dr. E. Grgića. Vi-đeći da to ne može, izposlova odreku g. Marka Ta-dića, na mjesto kojega stupio Dr. Grgić.

Sad je dakako nadzor nad bankom pouzdaniji, ier su i odprije upravitelji znali vikati vanka proti Morpurgu, ali njemu u lice nisu imali srca spočit­nuti ono, što su drngima govorili.

Sad, kad je članom u upravi „Pučke Banke" narodni zastupnik Dr. Grgić, nadamo se, da će se pohrvatiti ova ustanova, koja je do sad poslovala najviše tudjim jezikom. Do sada se je iznosila izpri-ka, da su se knjige morale voditi talijanski ladi Izaka Morpurga. Njega sada više nema, sad su raz-položive tolike mlade sile, koje poznaju hrvatski jezik.

Isto se tako nadamo, da će i trgovačko-obrt-nička naša komora moći sada raditi i nastojati za što veću korist naše trgovine i našeg obrta. Prilike i u njoj okrenule na bolje, pa dao Bog, da se ona sasvim otrese dosadanjeg bezuspješnog svog života, kojemu je najviše bio kriv V. Morpurgo, jer su nje­mu bili glavni svoji interesi, a ne oni naroda i po­krajine.

Radost „Jedinstva" lako je pogoditi. Misli ono da će mn na taj način biti čvršće zaledje, ali oienim da se vara, jer kako se pogovara, Dr. Grgić misli se posve odreći političkog života te će odbiti svaku buduću kandidaturu.

Ova odluka D.ra Grgića nije posve shvatljiva a nije ni opravdana, jer ima on liepih svojstava koje bi morao uložiti ua službu svoga naroda.

Nego u Splitu vam je sve ovako. Ljudi bi htjeli ali ne znadu i neće. Moglo bi se dosta uraditi, ali u Splitu ima malo iskrenosti, malo prijateljstva a mnogo nenavidnosti itd. itd.

V I E S T I . Sas t anak odas lan ika dalui . sokol, d r u š t a v a

obdržan je, po zaključku istog sastanka u Splitu, na Uzašašće u Šibeniku u prostorijama „Hrvatskoga Sokola". Bila su zastupana ova sokol, društva: Ši­benik, Split, Zadar, Drniš, Mandalina, Vodice, Betina, Sinj, a ostala društva t. j . Makarska, Blato, Korčula i Dubrovnik pismeno izjaviše svoja stanovišta prema tačkama poslovnoga reda. Sastanku je predsjedao sta­rješina splitskog Sokola D.r I. Majstrović.

Bazpravljalo se o zajedničkom izletu dalm. so-kolstva u Zagreb prigodom sveslavenskog sokolskog sleta, koji se ondje priredjuje dne 2. i 3. rujna o. g., a onda o ustanovljenju sokol, županija.

Razpravljanje bilo je zanimljivo i živahno, ali uviek srdačno i skladno. — Glede izleta došlo se do jednodušnih zaključaka, po kojima se već unapried može suditi, da će pristup dalm. sokolstva u Zagreb biti ne samo- znamenit po broju učestnika, već i po njihovu sudjelovanju u toj vanrednoj narodnoj sve­čanosti.

Glede ustrojenja županije nije se postigla jedno-dušnost u zaključku, pa je za to ovo pitanje odgo-djeno za bolje doba.

Za odredjenje detaljnih razporedbu i odluka glede sleta u Zagreb odlučeno je sazvati mjesec dana prije istoga još jedan sastanak, i to Splitu.

„Učitel jski Glas" . Izišao je 4. i 5. broj ovog učiteljskog glasila i to u Splitu radi izuzetnih štam­parskih prilika u Šibeniku. Uredništvo je ostalo i nadaljo u Šibeniku.

Pr imil i smo sa zahvalnošću NLV1I1 godišnji izvještaj za god. 1905 o djelovanju društva Sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu, koje je pod pokroviteljstvom preuzviš. gosp nadbisk. D.r Jurja Posilovića. — To

je ujedno i III. izvještaj vrhovnog vieoa toga društva za Hrvatsku, u kojemu nalazimo kao članove 1 D.r Atttu Dulibića, Don Ivana Bjažića, Vladim. Kulića, Ulderika Rossina članove konferencije istog društva, a pod imenom bi. Nikole Tavilića u Šibeniku. — Ova je konferencija jedina u Dalmaciji, koja se je pridružila društvu u Zagrebu. Iz izvještaja se raza-

je milo ovdje konstatovati, da konfe Paulskoga u Šibeniku uprnvo zdusr plemenitoj zadaći a uvjereni smo, djelatnost još više razmakla, kad

Magjaronska s t r a n k a u Banovini jer ju je ban ostavio : jer njezini člar

eduje,

Vinka svojoj

ju gradjai

taj način drže da sjedinjen Magjara, držimo, svakog <

m*i d( straukom

i ti svoj položaj. G malo po malo n

rvatsko-srb.sk.oi op<

i hrvatska opozicija

i razpala, i članovi misle na i naime za stalno :i svi na okupu u '.ičiji. To je želja Pejačevića, ali mi znati odbiti od sebe

bi lagjaronske stranke, t.t da će htjeti sporazumno raditi sa

Pucanje p r o t i krupi . Obćenito se misli, da pri dočeka namjestuika ne treba pucati iz mužara, kao za Handela, jer je izkustvo dokazalo, da takovo pucanje ne pomaže ni proti krupi.

D a l m a t i n s k a pegula. Naša Dalmacija može baš da kaže: „hude 1' sam ti sreće, da se jadna za zelen bor hvatim i on bi se zelen osušio !" Hohen-lobe bio je obeća načelniku trogirskome Madirazzi, da će posjetiti Dalmaciju, pa je eto pao još prije nego je kupio Harrachov „Fiihrer durch Dalmatieu".

Namjestnik na pu tovan ju . Gospodin na­mjestnik idje već po gradovima Dalmacije i to u službene pohode i u službene polit, svrhe. U pohode neka mu po starom običaju budu priredjeni svečani dočeki uz glazbe, govore, barjake, vatre, pucanje prangjija i zvonjenje zvonova. A u službene poli­tičke svrhe, jer da uprav on gospar Niko Nardelli, ima misiju da utemelji austrijsku stranku u Dal­maciji.

Kad smo ovo čuli došlo nam je na smieb, jer ili gospoda u Beču ne znadu gosp. Nardella ili se hotimično obsjenjuju. Ta gosp. Nardelli je faktotum kroz mnogo godina na Namjestništvu, pa je svojim djelovanjem učinio da Dalmacija bude za jednu riečku resoluciju, a kako liepo radi moguće je da ih on novih stvori deset prije nego i jednu čilipsku babu privede u austrijaiisku stranku.

Mi u istinu ne možemo želiti boljega propagatora austrijanske misli od gosp. namjestnika Nardella.

Pobjegao iz t amnice . Mate Badjin, koji je bio Oisudjen radi kradje 4 god. i po, utekao je zad­njeg petka iz šibenskih novih tamnica. Do danas, evo već devet dana, da ga žandari traže ali bez uspjeha. Bit će da je umakao u sjegumo zaklonište.

Argonau te iz Skradina i Zlarina, koji su bili u Šibeniku na poklon gosp. namjestnikn, ostali su posve razočarani, jer nisu bili pozvani na objed. A načelnik Marin krivi radi toga gosp. Poglavara, jer da ga je činio poći na poklon i bez kane i bez fraka, što on kao svjetski čovjek od svoje ne bi bio uradio. On misli da je za to i ostao bez objeda.

Čudesa. U Dalmaciji ima ih uviek. Od gosp. Trumbića nijedan podpisatelj riečke resolucije nebi bio očekivao, da će pri igranju spljetske obćinske glazbe sjediti uz gospodina Namjestnika i od-krite glave slušati. Od Jurja Kapica ne bi niko bio rekao, da će mu gosp. Namjestnik napaliti sigaretu a 4a će on pri tom držati odkrivenn onu liepu staro — kneževsku poljičku glavu. Od obćinskog upravi­teljska spljetskoga, u doba* resolucija, ne bi niko bio očekivao da će onako sjajno advokatsko liečnički zaokruživati predstavnika austrijanske misli. Od člana uprave „hrvatske stranke" gosp. Tripala ne bi niko bio rekao da će po Sinju činiti onoliko galame-mu­žarima itd.

Ali tko bi sve nabrojio ? A i ne treba, jer su sva čudesa kod nas samo onako na oko. Molim vas, dogodilo se, da je i od svakoga „ostavljeni* gosp. Perić izabran u Delegacije....

„Crvenoj H r v a t s k o j " od srdea zahvaljivamo na z_auzimanju. Braneć slobodu štampe branimo i domovinu. Hvala i „Pravoj C. H." samo što joj ne begenamo prispodobi. Nami nije niti nam može biti žao, ako je drugi dobio ono na što je imao pravo i što mi po pravu pitamo. Ako je drugi brzo i lako dobio što se Harni uzkraćiva to znači samo, da se mi moramo boriti i za najelementarnije pravice. Ni ta borba nami nije težka, jer znamo u kojoj zemlji živimo.

Članovi „Šibenske Glazbe" imali su u ne­djelju skupštinu za biranje nove uprave. Izabrani su : D.r Mile Katić predsjednikom, Krste Jadronja podpredsjednikom, pa onda D.r Vinko Smolčić, Vla­dimir Kulić, Oškar Ivan, Ivan Grimani i Riki Giova-nizio. — Nadamo se, da će pod ovom novom upra­vom naša „Šibenska Glazba", koja je u potonje doba bila u punoj dekadenciji, na novo oživjeti i liepo procvasti.

t Ante Juk ić , pučki učitelj u Mostaru, knji­ževnik i urednik „Učiteljske Zore* preminuo je dne 23. svibnja u 34. svojoj godini. Bio je čestiti i do­stojni nasljeduik pokoj. Ivana Zovka. Vriedan, dobar, pošten, a uza sve oduševljen hrvatski otačbenik, on ostavlja iza sebe u Mostaru prazninu, koja će se težko moći nadomjestiti. Laka mu bila hrvatska gruda!

Adolf Sfftkale: „Jorgovai iko" . Šibenčana«', bivši pučki učitelj, sada nastanjen u Trstu, odprc-mio je u sviet prvu zbirku svojih pjesama. To su legende i balade, kako pjesnik veli, za hrv. odraslu mladež, dok ini mislimo, da ih mogu s nasladom čitati i Oni, koji ne spadaju u odraslu mladež. — Makale nije novajlija na našem pjesničkom Parnasu. Sretali smo njegove pjesme u raznim našim be le -trist. listovima, po kojima se dalo odmah iz početku suditi, da je to pjesnik darovit i da obećaje mnogo. I „Jorgovanke" nas o tome ubjeđjujn, ali tim ipak ne velimo, da je ova zbirka u svemu i po svemu dobra, bez mana. Ne, mi bismo nasuprot bili vo­ljeli, da se g. Makale nije tako prenaglio s njezi­nim izdavanjem, jer da je još počekao, bio bi i sam iz nje iztisnuo dosta toga, a nadodao mnogo, što bi zbirci sigurno podiglo cienu. — Nego, to opažamo u obće kod svih mladih pregalaca na polju pjesnič-kome. Možda je to za njih i bolje, jer im daje pri­gode, da čuju bolje glas kritike. Adolfu Makali po­ručujemo neka samo nastavi. On ima dara i može liepo uspjeti!

Hrvatsko muzično d ruš tvo „Kolo" u Šibe­niku imalo je u nedjelju koncerat u mjestnom ka­zalištu. Čujemo da je bio slabo posjećen, jer su njeki članovi činovnici izostali, kako se govori, radi toga što družtvo nije sudjelovalo pri dočeku Na­mjestnika. Ako je ovo istina, nami bi bilo drago i želili bi da Uprava družtva udesi svoje držanje ta­ko da bi mogli drugi Hrvati nadomjestiti te činov­nike.

Jednom kad smo kod glazbe, trebalo bi da i mjestna talijanska glazba već uvaži, kako bi od nje bilo dobro, da gdjegod udara i po koji hrvatski ko­mad. Ta naša nije tako škrta prema talijanskim ko­madima.

Pala i ubi la se. Milka Dunke Guberine iz Do-ca u Šibeniku, diete od godine i po, pala u subotu niz sulaz i ostala mrtva.- To se dogodilo jer se u-makla materi, koja je bila posve blizu.

f Ive Markoč čestit naš prijatelj, posije du­gog bolovanja umro je u Vodicam na 25 o. m. Spro­vod mu je bio u subotu na 26. Iz Šibenika su bili na spr vod načelnik Stojić, Vlad. Kulić i Dr. Drin-ković. Pri pogrebu bilo je mnogo svieta iz mjesta, a nad grobom su ga prijatelji tužnim govorom spo­minjali kao zaslužna, odlučna i vriedna otačbenika. Lahka mu bila zemlja!

Za družbu sv. Ćirila i Metoda u I s t r i pri­milo je naše uredništvo u počast smrti blagopokoj­nog Ive Kovačeva od P. N. Gg. Obćinskih činovnika K 15, Dr. Julije Gazzari K 3, Nike Subotića K 3, Stjepana Zjačića K 2, Šime Šupuka K 2, družtva „Dobrovoljnih Vatrogasaca" K 10, Ivana Radivni-kovića K 2, Grge Koštana-Markova K 2, Ante Ful-gosi-a K 2, Paške Oikare K 2, R. Giovanizia K 2, „Hrvatske Čitaonice" K 3, „Hrvatskog Sokola" K 3. U počast smrti Ivana Piana Gosp. Stiepan Zja-čić K 2. U počast smrti Marije ud. Pinizza Gosp. Šime Šupuk K 2. U počast smrti Vice Drezge Gosp. Vinko D.r Smolčić K 4. U počast smrti Ivana Laina iz Knina od Gosp. Marka Drezge K 3. Na uspo­menu pok. Stipe Babica i Lovre Pavelića Dr. Krstelj K 10, N. N. K 2.

Ukupno K 74. Prije izkazanih K 85:50. Svega K 159:50. Napried za našu Istru.

Vlastuik, izdavatelj i odgovorni urednik PETAK PILIĆ.

Tisak: .Katoličke Hrvatske Tiskarne'".

JOSIP CADEL opličur-ajicci julistu

ZADAH.

Zakleti procjmitrlj sa Dalmaciju.

Razpolaže bogatom zbirkom optičnih predmeta, obavlja naručbe i spram lječničkog propisa.

Prima naručbe tablica od kovine i od pocak-ljena željeza bud koje veličine i boje.

U Šibeniku uzorke tablica drži gosp. N. Boman, koji takodjer prima naručbe.

i , o z i<: dalmatinske, navrniite na amerikan­

skoj podlozi, pripravlja za jesen g.

1 9 0 0 . za okušeno područje

I * K V K \ 14 O I 1» I t t ! «-l i o m e i i - l * i» i i » io r* l i «» .

Cicne s u :

Navrtci na lupestris moiiticola 1000 lrai, R120 „ „ araiom r n p c s t r i s l l , , . . 1 4 0 „ i riDaria • nnjestm „ 9 „ 140 Naruclie primaju se to :11. sie-

čnj*„g. 190( \ . • Sa uuriicbom zah­tjeva se 2 0 7 < H a p a i e .

Tko želi bas sVoju lozu, može po­slati poštom mladike srednje dcbeljine.

Si I T © © i t a t i , « s a m o . V I I k u š a l i se m o r a j^B

I

8- imenom BERGMANNOVA SAPUNA

s i S T S a i Predplatne komad M » para W

^ u Dnu/ariji VINKA VUČIĆA, Šibtaiih ^

od lj i l jnnova mlieka

.1 BEBGMANNA i druga, Dražđjani i 'etsehen na/L. od prije, poznat pod i m e n o m BERGMANNOV A SAPUNA

Società anon ima per l 'u t i l i zzaz ione delle forze id rau l iche «Iella Dalmazia

DIONIČKA GLAVNICA K 8000.000

Sjedište u TRSTU. Radnja u ŠIBENIKU.

r i t i v i i .HNi v i A

C A L C I U M C A R B I D KOI) KUPNJK 100 KUJX!RAMA STOJIKr. 26 franico Šibenik

ialje umpr Za velike knlič

PREDSTAVNIK I SKLADIŠTAR FAUSTO INCHIOSTRI ŠIBENIK.

I IŽNO ZA DJECI :

Jedan od najboljih načina, da se djeca s a č u v a j u z d r a v a , da im se poboljša krv i ojačuju pluća jes t davati im više pulja na

dan meda, ili sama, ili s kruhom i s mliekoni.

— Preporuča se i starijima proti nazebam.

Čista mravskog mtda po 60 novč., klg.

može se dobit samo kod

V ladimira Kolica.-

g Oroprija Vinka Vučica siiiciiii (prije A. Junakofića)

ftP preporuča svoj bogato obskrbjpmi e | dućan raznim ljekovitim mirodijama, j§j predmetima iz gume, svakovrstnim ¿5 ^ mineralnim vodama, velikim izboivm ^ najfinijih parfima i predmeta nuždnib g za bobstnike . • %

Svaki trgovac, koji ne oatft-

suje svoju robu, u si u pa mjehto

svojini takmacima, koji oglasuju.

,,C R O A T I A osiguravajuća zadruga u Zagrebu,

tsmm-t u temel jena god. I SSI. *z*m**&9

po obćini slob. i kr. zemaljskog glavnog grada Zagreba jedini je domaći

osiguravajući zavod.

Ova zadruga, osnovana na uzajamnosti, lom prokušanom i najčvršćem (inanci-

ialnoni temelju, prima uz vrlo povoljne uvjete sliedeće vrsti osiguranja :

1. Na l j u d s k i život: a) osiguranja glavnice za slučaj doživljenja i s m r t i ;

b) „ miraza djevojkama:

c) „ životnih ren ta ; sve to u raznolikim probitačnim kombina-c jama ;

Proti štete od požara : a) osiguranja svih vrsti zgrada (kuća, gospodar, zgrade , tvorn ica ) ; t .

b) n n pokretnina (pokućstva, dućanske robe. gospodarski li

strojeva, blaga itd.) ;

c) osfgurrnja poljskih plodina (žila, siena itd ) :

3. Osiguranja staklenih ploča protiv razlupanja; Jamćevna glavnica zadruge 1 milijun kruna.

Godišnji prihod premija i pristojba preko 600.000'— Kruna. Listnica obveza zadružnih članova K 2. 181.383 54.

Posebne pričuve Kruna 200.000'— Tzplaćene odštete u požarnom odjelu Kruna 1,900.000' —

P o b l i ž e o b a v i e s t i d a j e

Ravnateljstvo »CROATIE« u Zagrebu, Zrinjski trg; Berislavićem ulica br. 2., tepovjerenici i .zastupnici po svim većim mjestima uzemlji..

32!

SVOJ K SVOME SVOJ A SVOME

JEDINA HRVATSKI TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA l ŠIRENIKU

Častim se preporučit p. n. obćinstvu, poštovanom svećenstvu, crkvama, bratovštinama svoju krasno nredjenju

TVORNICU VOŠTANIH SVIJEĆA Kod m r i i e se dobit mogu izvrstue, a od mnogih p r i z n a l e u svim '

veličinama • 1.-2

svijoće od pravog pčelinjeg voska --

$0T DOBIVAJU SE SAM«) U SKLADIŠTU ŠIVAĆIH STROJEVA , , $ I X < U K R " IVAN GIUMAN1 - ŠIBEMK

4 | 1

om

g HRVATSKA VJERESSJSKA BANKA II PODRUŽNICA ŠIBENIK (Centralna u Dubrovniku i Podružnica u Zadru)

obavlja sliedeće poslove: Prima novac dm ukamaćivauja n

nTpapire, i ine vric mjenice, naputuice i Sokovi za nasu državu i

DajC predaj, tore la vriednosnft papire Kupuje i pr udaje

vatu ih s rećaka, držav lih ti dužnica, željeznički obveznii a, inostranski g no ca u papiru, devi/. inostran 3tva.

I'iiorriiir izv eik di "nice i arke. Pi ovadja osigu. anje i'roti "tečajnom gubi

Obavlja vini alarij e i derinkalaeija s\ imtíben • i sve druge jamČ »Vine ii vriednosnim

Izvrsnjc i.:pl de na svim mjestima nas Eskoinplira mjeuit c, naputnice i kupo

i u pobranu. Pit

dri

e, te uz po­

llili naplate

vnih , pn-i prioritetnih

zlatnog i srebrenog ;

ispjele kupone, te nabavlja nove knponske ižriebairh srećaka i zadužnica,

vrsti vriednosaib papira, polaie vojničko-ipinma, te provadja konversije.

dmgih država, te izdaje kreditna fiemu, vriednosnih papira. - Prodaje promese

za sva vačonja. — Obavlja bezplatno reviziju svib srećaka naša države i drugih u njoj do­zvoljenih. — Osim toga obavljat će i sve ostale transakcije, koje zasjecaju u bankovnu struku, uz najpovoljnije uvjote. Sve potanje obaviesti daje rado usmeno i pismeno.

H r v a t s k a Y j c ' r < ' * i | w k a l l a n k a (Podružnica Šibenik) .

po zdravlje rdu Klg kao i (inog crkvenog tamjana.

Prodajem dobra i sviježa po K 1:20 para.

Kupujem uz dobru cijenu u svim kolikoćama žutog voska. Svaku i najmanju iiaručbu p. n. mušterija obavljani najspretnije, kao

i, uz najpovoljnije Uvjete.

S veleštovanjem

vi . i m vi i u H I Šibenik (Dalmacija) glavna ulica

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA U ŠIRENIKU

Slovi tiebljavanj

koju, okrjepljuje želudac

stav

obćinstvu preporučujem u] o- ^ ^ g g Ž S ^ ^ g g Ž g ^ ^ S g

M AG AZI NOVE SM RE KOVAČE,

'a zis r 11 ava ž i v c e , z a u -

proljev i lieči

hunja t. il.

Samo čista, odi i

dobiva se kod distileura

kovana „Snirekovača,

Bankovne prostorije u ulici Nico Macchiavelli, br. 26.

započela je svojti poslovanje, t e

obavlja sve bankovne i mjenične poslov

R I S T A P . M A G A Z I N A e s k o m P t u J e »'jenice, daje predujmova

Šibenik (Dalmacija) . u jav

koji se postizava uporabom najnovijeg ličila za kose od orahova ekstrakta

PSI

Dobiva se » staUenk Po K 2.W ™

fd " Drogavi}; VISKA VUČICA, Šibenik.

nostue papire, kao i na robu

skladištima.

Kupuje i prodaje vriednostno papire, s

vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac,

banknote, i umu č u j e kupovne i izždriebane

pire uz n a j p u v djiiije uvjete.

Izdaje doznake na sva glavinja Irž

monarkije i inozemstva, te otvara vjeivsijo

izprave (dokumente) ukrcavanja.

Prima novac na štedioničke knjižice u I

kući i giro

Obavlja sve burzovne naloge najbrže

najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod p

hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete.