Predplata van Š i b e n i k a : na t r o i n j e s e c 3 Kr.

- na po godine 6 Kr.

Predplata u Š ibunikn sa donašanjem l i s ta u k u ć u jednaka j e k a o i van Š i b e n i k a

Pojedini broj s to j i 6 para . HRVATSU U K Predplate i pumi š a l j u si Uredni š tvu . Nefriakirin se pisma ne pr imaju . R u k o p i s i s e ne v r a ć a j u . Oglasi, p r i -oličena p isma, u\r<)% i td. t i s k a j u s e po 2 0 para redsk <=> <=> ili po pogodbi. <=> <=>

I Z L A Z I 8 R I E D O K | S U B O T O M .

Šibenik, •cnja 1906.

„ H r v a t s k a H i e ß " ov im b r o j e m ulazi u d r u g u g o d i n u . Njezini p o č e t c i bi l i su čedni , p a i onda , k a d a se poveća la , d rža la se j e u g r a n i c a m a s v o g o s n u t k a i svoga p r o g r a m a

nj ima. U v i e k smo nastoja l i , d a s luž imo is t in i

i n a r o d n o j ko r i s t i . Ima l i s m o u ovo m a l o d o b a ž ivo ta i t e ž k i h časova da sv ladamo. Po jav i lo se p o t e ž k o ć a sa svih s t rana , ko je su išle, p a i j o š idu za t im , da bi ovaj nas nezav isan g las uguš i le . Ali sva ova nas toja­nja n isu pos t ig l a svoga cilja, p a i n e će , j e r ono, za c im mi i d e m o , n a r o d n o j e , p a će s n a r o d o m i ž ivjet i , a p r o t i v š t i u e dolaze sa o n o g mjes ta , o d a k l e se i naš n a r o d k r o z

i, p a nisu, n i t i će usp je t i . n a r o d n a h r v a t s k a misao

ie sa s t a n o v i t e s t r a n e misl i , i j a č i m b u r a m i n e p o g o -današn je , p a nije , n i t i će

ikad k l o n u t i , a u famo se, h o ć e n e s t a t i sv ih onih , koj i j o j u našoj k u ć i n a z a t o r r a d e .

D r ž e ć i se n a r o d n e h r v a t s k e mis l i i p r a v ­ca, k o j i m smo udar i l i , n e samo da se n e b o j i m o b u d u ć n o s t i , n e g o s m o osvjedočeni , d a će naš p o d h v a t sve t o više j a č a t i se i usp jeva t i . ,j,t, s <

Vodi nas sviest i uvjerenje i l jubav k Ipuno j s lobodi , pak i u b u d u ć e , kao i

i ćemo ustajat i , da b r a n i m o i za-

Odoljela j< dam, n e g o

t o č n o i zp la tom p r e d b r o j b e i t i ska t

šem listu p o t r e b i t e im objave i o{ Ova p o m o ć p o t r e b i t a nam j e

Osim t o g a i m a m o p r a v o i za t o , jt smo u ovo ma lo d o b a uložili i t r u d a i b r g e to l iko , da m o ž e m o kaza t i , k a k o j e „Hi va t ska R i e č " izuuni la osjet l j ivu p r a z n i n u našem p o k r a j i n s k o m nov ins tvu . Ona j e u p r a 1

j e r j e izvan svake s t r a n a č k e sveze, mog] da u važn im p i t an j ima p r o g o v o r i o t v o r e n i j a s n o i bez n a t r u h e osobnos t i , š to d o sad ni je b i o u nas običaj . O n a j e , j e r nevezan na s t r a n a č k u diŠiplinu, mog la d a vodi stvai n u k r i t i k u o sv im p o j a v i m a u našem j a \ n o m ž ivotu , a t o s t o g a š to j u nadahn ju j p r a v a š k a načela , i š to nije s t r a n a č k i sk i čena n i v e z a n a obz i r ima p r a m a n i k o m e nt g o j e d i n o p r e m a d o m o v i n i .

„ H r v a t s k a Rieč« r a d i svih ov ih razlc

ma, koj i se uspješno bo re za l judska i na­r o d n a p r ava , bez obz i ra na s t r a n k e , koj ima t k o p r i p a d a , k a o š to j e t a k o d j e r b i la p r b - fćv t i v n a svima, koj i b i lo s ko j eg raz loga pod" ni žavaju u našem n a r o d u skučenos t i r o > " V ° j a i

do Bi

Ddkrivati n a r o d u š to j e zlo, a š to j e dobro";. U n a š e m r a d u i m a m o do sada t u u t je ­

hu , da j e naša „ H r v a t s k a R i e č " , p r e m d a mlad list , i p a k naišla n a odobravan je svih nezav i sn ih H r v a t a , svih, koj i u svoj im mi ­sl ima nisu skučen i . Ovo odob ravan j e t r u d i t t e m o se d a s a č u v a m o i u b u d u ć e kol i p r a v ­c e m lista, to l i i v r s t n o ć o m g r a d i v a .

P o č e t a k je p reva l j en , na j t rudn i j e j e s r e t n o sv ladano , a k a k o s m o se p o b r i n u l i

j a m č i t i , da ć e m o s v o m e z a d a t k u sve t o b o ­lje o d g o v a r a t i .

P r e m a t o m e m o ž e m o se o p r a v d a n o na­da t i , d a će nas sumišl jenic i iz svih k ra j eva d o m o v i n e , a osobi to iz Dalmaci je , r e v n o p o ­d u p i r a t i m o r a l n o , š i reć uaš list, dojavlj iva-juć n a m sve, š to m o ž e zan ima t i j a v n o s t i p i šuć i n a m sve, š to može da ko r i s t i obćoj n a r o d n o j s tva r i , a ma te r i j a lno p o d u p i r u ć nas

mu neće. Ovo vr i ed i za svaki na rod gibel j i ni nav las t i to za Magjare . N iemaca ,

Uilo se i p isa lo se, da se Magjar i l iko da i na Berlin, n a n j emačko pr i ja te l j s tvo , snost i . I

r ad i bl iz ine, n i ali t o nas ipak n

u p r a v r ad i t o g a u r u k u Magja r in

to-

ijateljstva čkožra. Ni<

• r o j e

nju upe ae t iska

pc

x j u g i n a )đ, koji d rž i e i B a l k a n a. N a d o d a j ->i U g a r s k o j

ep)

«da j e

„njenja

"i ljubi

šljenju i djelovanju. U zagovaral i b r a t s t v o svi

k o , d a n a m se već nalazi u i U g a r s k o j u p r a v najjači . I

j s e varati, n e valja r az l ikova t i au-i g a ili u n g a r s k o g a N i e m c a od o n o -Lmačkoga cars tva , jer j e svak i izo-N i e m a c zadojen ve l i ko n i e m a č k i m kaki je ve l iko-Niemac . I aus t r i jan-jtnici i č inovnic i i naucen jac i nje-iaroOiiv-oti ~ C A hi B U ve l iko-n jemci i \ ne r a d e n e g o za v e l i k o m N j e m a p -

treba, da svi n a r o d i P o d u n a v l j a do m a l o Azije b u d u g o s p o d a r s t v e -

iurno iz ručeni . S v a k o malo v r e m e n a i ko j i N i e m a c bi lo u Beču , b i lo u a n a m p i s m e n o ove n j ihove težnje

| A oni t o t a k o i sk reno i j a v n o rade , s v a k o m u oči to , k a k o Austr i ja n e m a he n e g o da služi ve l iko -n jemačk im

iz ov ih j a v n i h p o r u k a p o i o r i rodno pod:

skore opa-m o pruž i l i

n j ihovu i na našu kor i s t , da m o ž e m o r a m e uz r a m e vojeva t i za na jveće idea le čovječans tva . A do too-a m o ž e m o doći , a k o Magjar i s h v a t e .vo j /"i . latak, koj i im j e o u ^ p r i r o d o u a m i e -njen u k r u g u oetulib p o d u n a v s k i h na roda .

Magjar i odasvud ok ružen i od tud j ih n a r o d a i u samoj Ungar i j i imaju j o š ' m n o g o posla , d a osjeguraju sebi t r a j an gospodu jue i položaj . P r e p u š t e n i sami sebi i u nepr i j a ­te l j s tvu sa j u ž n i m s l aven ima oni su osudjeni da p o d l e g n u N i e m s t v u i s luže Aust r i j i .

Ovo j e is t ina, kojoj se n i k o n e može p ro t i v i t i , p a n i Magjar i . Rad i n j ihove k o r i ­s t i d a k l e n j ihova j e dužnos t p r i m i t i p r u ž e ­n u pr i ja te l j sku r u k u H r v a t s k o g a na roda , j e r med ju sobom sporazumni , H r v a t i i Magjar i , s ložnim si lami m o g u se lasno o d h r v a t i n e ­pr i ja te l ju , t i m pr i j e š to b i se ovo n j ihovo pr i j a te l j s tvo p r o t e g l o i n a cielo P o d u n a v l j e , cieli Ba lkan od J a d r a n a do Car ig rada .

Ovo pr i j a te l j s tvo , o ko jem mi g o v o r i m o , n i je san, n i je s t v a r ne izvediva , j e r U n g a r i j a uz Hrvattsku imale bi p r e d sobom o t v o r e n o m o r e , otvoren«; n u t e v o sv je tske t r g o v i n e , a m o g l e b i za tvo r i t i sve sada razval jene ogra ­de p r e m a N i e m s t v u . S d r u g e s t r a n e ov im p u t e v i m a m o r a l e b i se služit i i Srb i ja i Bu­g a r s k a i cieli Ba lkan d o Car igrada . D i v n e li b u d u ć n o s t i ! Koja t r g o v i n a , koji p r o m e t , ko ja kor i s t , koj i n a p r e d a k za sve ove n a r o d e !

Ali d o svega o v o g a ne može s e . d o i i n e g o s logom svih ovih naroda . A dJ slogt

m a č k o g stoje dan.

n h p o d u n a v s k i h nai

^^OTrodiiirt., - ro- v -aaji samim Hrvat imi bi od toga imal i n i k a k o v e kor i s t i , j e r b i u k u ć i s tvor i l i sebi nepr i ja te l ja , koji b i g l e d a o i z rab i t i svaku p r i g o d u za svoje oslobodjenje . A i bez t o g a zar Magjar i n e uvidjaju, d a im po l i t i ka imper ia l i zma s t v a r a samo n e p r i ­jatel ja , a ne donaša n i k a k o v e kor i s t i ? Z a r oni n e vide , da t o m po l i t i kom o tva ra ju v r a t a svoje d o m o v i n e N iemcu , Aus t r i j i i s v a k o m u , k o j i r a č u n a na našu nes logu, odnosno n a našu s labos t ? Za r t a p o l i t i k a ne s t v a r a

1 ' M * ^ r n i i ^ H M W ^ £ > > ' < ' ' ' ' i / / < < mržnju i neslogu ondje, gdje bi m o r a l a za­suti s loga i l jubav ? Zar ne v ide . da ta

* V \ ' ' • ' • ' • ' I V ¡1 , / ' l i t i L .1 !• ' (• : ' . I ' -I;-!!M.||: .< ; I - OI'.I I

'-luno, da lij Magjari mogl i odo-kući imaju do :.' mili j ima .V.'.'tfi.-a. i< .op ljeti ' nepr i j a te l j s tvu svih susjednih naroda , a danas m n o g o ne. smeta ju , ali koji bi im po t o m i ne v jeru jemo, da bi se oni dali

tra mogli zadava t i ve l ik ih nepr i l ika . Mi li pus to lov ine , na koje ih t i ska p o l i t i k a to -•vati n a p r o t i v za sada n i smo u tol ikoj po- bož'nje'g imper ia l izma, j e r u s tvar i i k o n a č n o

la o v o m n a r a v n o m p r o d i r a n j u nje-p l iva i N i e m a c a p o d u n a v s k i n a r o d i

as sko ro bez ob rane , j e r p r e p u š t e n i i med jusobno nepr i ja ta l j sk i r az -maju p o t r e b i t e snage, d a se op ru JJrangu. U z to g o s p o d a r s t v e n o kao š to su, ovi n a r o d i i n e m o g u

osove n a svoje ;lede t r g o v i n e .

Benediktinski glagolaši u slben- V i

i dizahu gojili slav

skoj županiji da

Od slavonskih pokrajina bija •almadia svakako prve, kamo se

jtvar proti tudjinskorau duhu. S toga su ih »odupirali naši kralj i. knezovi, bani i mogu

Nije dakle čudo, da je broj samostana 1 liktinskih jur do propasti kraljevine znatno nar

0 tomu manastiru veli isti Trpimir u svojoj listini od 4. ožujka 852. ...nconstruxi monasterium ibi^ue catervas fratrum adhibui'1.

Ti su fratri bili došli iz drugih već obstojećil: samostana. Da je bilo još drugih samostana, potvr-djujc nam Mutimirova listina od god. 892,, u kojoj se navodi kao svjedok uz zemaljske i dvorske žu­pane i neki Zitalus (Zitulj) superpositus monastorii,

Nego u cielom nizu benediktinskih samostana što ih navadja gosp. Kukuljević (njih naime pede­set i tri od god. 837. do 1190.) ne nalazimo niti jednoga u šibenskoj županiji.

todmtea vohnnus etc. dokazati, da je uza Rački pak ve i: ...,,u to doba, . j . za hrvatske Van sumnje je,

tincima, od kojih, vel da je ovdje riee o Benedik- sv. Benedikta

e i Hrvatske, Van sumnje je,

tincima, od kojih, vel da

), Kukuljević. da od TX. osp. Kukuljević, ob- narodue samoupra

na svim znatnim ti čkama Dalraacy sv. Benedikta

e i Hrvatske, do XII. vieka obstoji do j • u Hrvatskoj i Dalmaciji vi nismo u stanju pofcam od Istre p ik do Cetine. N ilazimo ga na jur trideset i četiri s unos godinu, kad je isti kvju-nerskim otocim a, nalazimo ga u Zadru, u Bio-

Predaleko bisim ) po li. kad l»i htjeli potanje bio utemeljen, niti od koga, i aak možemo kazati, gradu i u županiji sidražkoj, u Trog iru, u Spljetu

orisati povjest i djelo iranj i reda sv. Benedikta kod da su obstojali, kad se već spo minju u suvremenim i Solinu i u kotar i ovih gradova" ... Niti njemu orisati povjest i djelo iranj i reda sv. Benedikta kod i ovih gradova" ... Niti njemu

nas; dosta će biti i obć i bieloj Hrvatskoj uslied

listinam i u inim izpravam. dakle nisu bili pozna ti Benediktinci šil enske župamje.

pokret, koji je nasi i bieloj Hrvatskoj uslied upravom utvrdjeni J Za hrvatsku ,

>ovjest Šibenika i njegovog po-a Ćirila i Metoda i nji- nitnnie »flk fen I V ,

propoviedanja sv. Ap ieku

a Ćirila i Metoda i nji- pnaiije, pHK ceu 0 poKusar na-

01 i n i n j

liovih učenika :Hi IX. \ ieku o/ivi samostansku usta-novu do te mjere, da m>ti benediktinski sa juzik u boguslužju.

mos & obstojeći i novo podiz­ani poprimiäe slavenski zaci godina (1895. 99.) odkri

naslov Trpimirov. kiju smo naveli u iti onu bilježku u predproSlom pogl

XIV. stoljeća, avlju, po kojoj

u Morinjam bio bi obstojao benediktinski samostan već u X. vieku. Ne možemo ipak, a da ne opazimo, kako je nazad malo vremena nadjeno okolo crkve sv. Lovre više arhitektonskih i uresnih komada, koji spadaju hrvatskoj dobi. ')

Kad bi se na tom mjestu započele sistema­tične izkopine, one bi nam najtačnije pokazale, je li ona biljcžka istinita ili puka izmišljotina; za to prepoiučaino našem dičnom i zauzetnoin hrvatskom dmžtvu u Kninu, da započne i tu kopati.

Mjeseca veljače god. 1059. desio se hrvatski kralj Petar Krešimir u hrvatskom gradu Biogradu. U gradu ga dočekali načelnik J>ritgos1av i domaći biskup Teodozije, a do malo dohrli iz Šibenika

kt -hrvatski h a pak do

Valja d;

Nikole I

Ito i župani susjednih župa ; pratili njegovi dvorski častnici.

3 je viećalo o važnim stvarima, u desio i opet Majnardo, poslanik

proći , vidjei

U Italiji.

lajnika bi skupna

L Minisl

mih sokoUlh đrušUru. Pred hrvatskih sokolskih Jfcpžtava"

svakome Hi val u itoljru po: u, otu, ju sokolstvo m.Ojže, a va mora da vrši u odgojnom, , nom pogledu u slavenskim

m racu njegove dobrote, l'o

Razpu:teaa skuština. Na xlinu upri-A. Tresić

I u je bilo ta njegova

Pastoralna misa <

Antimi l i tar izam u Frauciuskoj.

iirv.dsl... Sukn i t\o vjerila

m

i d r ža i I > ristai

poklik : ..Stani, žarko, ne tio da je htio ožaloV. al pjesnik

> si ranku, ver i obćiustvp imaju

i d ' .p r inaaa t i ivim n a č i u o m _ A j , nije

to, n o v d a f i ;a nar jd rađj iftinik jedud najbol je

uski nad/.oil uradio dobn ) godina d l

in kao ijatoljstvo, oni izajamna brnt-lila neka tr/.a-

uo dragoj do-

napredak) na (ubija, na vidiš Marti.-, pa ka-

,.Pučki Ola , kako

pravijalo i o gjručkoni Q Težko ranjen u bubre

Vodicam psamnac po Beni VLatin

Mića iste večeri p pokraj, bolnicu.

Upriličena provala? J< »vit aove godine osobli

u n a " ;od tr

j e r je njfl , a k o d naf n a sebi s su 1UU i, t e mjesta ovede svoj i ! ima i našli

i VI. rei

; ; m o g

raji"! ati

u a m š tab . izpi t ivat i , nogdj e n u t i , da se b a r ovdje i m a o . Ta i m a m o d o s t a bi d u š e v n o mogl i vr.šitijj

»meka B i k

enagli , •atiifi qui procul negotiis

mkoi

ZADNJE VIESTI

; u Soüji Bakmetjev bio je hne-»slanikom i ministrom-punoiaoć-

To Marokanska konferenca ne će se držati u

Madridu, već u Algeairasu. , . U Japanu računa se, da ima do tri miljuna

Pogovara se, da je kneginja Luiza Koburžka sakupila dovoljno razloga i dokaza, po kojima može da zapita u Vatikanu razvrgnuće svog brakaJ

Izmedj pape Pia X. i predsjednika francuzke republike Loubeta izmienjena su još pred dvic go­dine pisma u pitanju razstave crkve od države.

nla klij IX

•čku, da doskora Riciotti Garlbaldi zvrši njeku političku misiju.

Sjedinjene amerikanske države imat će do malo novu državicu u svojoj, zajednici, te iće ih tako bit skupa 4f>. Nova državica bit će Oklahoma. To je bio mali skup grofija, koje jc država Arkansas g. 1889. kupila, a spadale su indijskom teritoriju.

I listovi. Od nove godine rm i zakupnic i ]

na k o u c u je p r ihva t i lo ovaj

Osvrt na sjednice pokrajinskog gospodarskog vieća.

KNJIŽEVNOSTI UMJETNOST

JJra S?9a jVtartić. Godina 1905. zadala je Hrvatskoj dosta te2

tun", ,,Uozabja" i „Aron", pa se govori, da je t dvorce i ostali svoj posjed ostavila njemačkom caru Viliinn II. Bude li tako. to će car Vilim postati veleposjednik u Opatiji.

Bila je primljena ostavka, riećkog guvernera grofa Pavla Szapary-a.

Zbor socijalne demokracije viećao je u Za­grebu kroz tri božična blagdana. Mladji elementi nisu bili zadovoljni s radom glavnog odbora, te su iznieli svoji' prigovore. Došlo je ipak do sporazuma i prihvaćena je rezolucija o dalnjeni pravcu rada. Korać je opet izabran u novi glavni odbor. Soci­jalna demokracija ostat ćc u Hrvatskoj i nadalje u koaliciji i radit će za izvojštenje ustavnih slo-hodština..—

U Zagrebu se opet jučer u jutro očutio jak potres, koji je trajao blizu čas. Na 10. sati se je ponovio, ali laglje. Mnogi su zidovi popucali. U pu­čanstvu vlada velika strava. Zadnje viesti javljaju, da se potresi neprestano ponavljaju. — Pučanstvo bježi u pokrajinu. —

U Zadru nastao je djelomični štrajk slagara.

NAŠE BRZOJAVKE n o n a s tanovi :

A u s t r i j e , ve< P E T R O G R A D , 3. Ca r skom od lukom na-

uje se, d a se p o d u z m u sve p o t r e b i t e re za uspos tav l jen je žel jezničkog p r o -

U Kievu su revo luc i ionarc i g o s p o d a r i

v ina sa Stm oruž ja ; do sad bi lo j e poub i j ano do t r i s to ­t i n e pobun jen ika .

•iulosllnjljfemUUuao, d a n e ide. „Istina h je ono, što se ^.wuu tratru Ma p - | oamorana Jnkićcva majka. t im , d a j e Kovacs iz leman i obružen m o r a o _ p r e d a t i o d m a h os t avku .

Ocr t a j n i k a viećn j e r t e dvie t r e ć i n e iznose , m a k n e m bar koju ljcjiot

0 8 t n ' , M J " ne bi li se naša mladost luk -.- ,.. _ — — -