plaćena u gotova.

Nflfodno Sfrožs Oval broj ftoli ! • » Din

IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ-

MJHHNO. - ZA fNOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CUENIKU. - P » M A I PRETPLATA SE ŠALJU

NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE N E VRAĆAJU.

138. S * R £ N I K, 26 . RUJNA 1 9 » . OODINA VI.

ilzunoviteve izjave o političkom • položaju.

o. mj. injuislar pr«u*jednik^kani stvarati n ikakve n o v e k o m b i n a -pvić beogradskim .aovinarimnBche, a njegov pov ra t ak će s a m o

je<apširmi^ve,o starosti vl»-» učvrstiti današn ju v ladajuću kombi-u o p ć e o pol i t ičkom položaju,

mtu je u p r v o m r e d u sve vijesti rtfcuteii ružno vrsnun k o r n -

l a c i j a n i a , koje su posl jednje p redv iđane , Tvrd i , d a i z m e đ u

ad iu ih s t ranaka v lada po tpuna lost u svim pi tan j ima cjelo-

pol i t ike, te n e m a n ikakva ;a za kakve pol i t ičke p romjene , su te dvije s t ranke dovol jno

d a h a r m o n i č n o r a d e n a izva-ju postavl jene pol i t ike i r a d n o g a ruma, nema ju p o t r e b e , d a traže

p a su p o t o m e vijesti o uživanju r azn ih drugih par t i ja n a

saradnju ne tačne . 0 p i t a n j u N i k i ć a izbjegava d a d e taćne izjave, već napros to , d a Nikićeva g rupa stoji n a poli t ici , n a kojoj j e bila i prije

podvojenos t i s r ad ićevc ima , a h isti-d a pi tanje Nikića ni je k a m e n

mtn je , i d a se o n o , k a d se j av i , riješili i saglasno i z m e đ u via-

ih g rupa , m e đ u ko j ima , p o n a -vlj.i, v laoa saglasnosl.

D a d o đ e d o p r o m j e n e p o ­l o ž a j a , t r eba d a nas tup i o p r a v d a ­n a po t r eba , a d a n a s za to n e m a razloga, već j e napro t iv p o t r e b n o , d a se p roduž i poli t ika spo razuma , a tu pol i t iku p r o v a đ a današn ja vlada, koja i m a p o t p u n o povjerenje obaju us tavnih faktora.

D o t a k a o se za t im i svoje osobe izjavivši, ua s na roč i t im raspo lože­n jem čita vijesti o svom skorašnjem p a d u . Kazumije se , da j e p r i t om pon izno is takao, k a k o o n vrši svoju tešku dužnost i b o r i se po t e škoćama , a mje zabo rav io s p o m e n u h , da ga n a položa j nije dove lo slavoljublje ni vlastoljublje. Obećava , da će svu svoju snagu uložiU i dalje u služi)u općih interesa.

Osobito se t rudio , da dokaže , kako n e o d g o v a r a istim tvrdnju, da bi o n b io pošao ua li i e u s ukazom, koj im se Nikić r ješava minis tarske stolice, a S t . j . K a đ i ć p r i m a u v l a d u i d a nije uspio d a izradi od kralja potpise .

N i o S t j . R a d i ć u nije h t io da govor i . J e d i n o j e s p o m e n u o , d a za njegov po loža j u minis ta rs tvu so ­cijalne pol i t ike o n nije pos tavio n i ­kakve pr i jedloge.

Za P a š i ć a j e r e k a o , d a o n n e

naciju. Nu k o n c u svoje izjave do tukao

*e i P r i b i ć e v i o u . Kakao j e , d a Pr ib ićev ić polaže sve svoje n a d e u izbore , o d koj ih o n očekuje neke p r o m j e n e u koris t svoga snvaćanja , a h k a d n a r o d n a skupština i m a da svrši tol iko pos lova , na izbore a e n e m o ž e ni misliti. Usuđuje Pr ibićevica , š to n a svoj im z b o r o v i m a daje ocje­n e n e s a m o o r a d u i pohtici vlade, nego i o l ičnoj vri jednosti po jed i ­naca , j e r ga j e Pr ib ićević n a zboru u S o m b o r u n a p a o .

(đovori za h m o s t a l n o s t i r a d i ­k a l n e s t r a n k e , k a k o j e u n a r o d u zahvat i la d u b o k kor i jen, j e r j e P r i ­bićević izjavio, d a bi za ovu ze ­mlju najkorisnije bi lo , k a d b i se r a ­dika lna s t ranka raspala i k a d bi j e nes ta lo , je r da je o n a k a o stara organizacija preživjela i n e m o ž e više kor i sno d a posluži zemlji. Veh n a koncu , da i u Pr ib ićevićevoj m a ­lenoj s tranci ima podvo jen ih mišlje­nja i da se svi poslanici ne slažu sa svun govor ima Pr ibićevica , ni sa svim č lanc ima beogradske „Keći**.

Kuko se vidi Uzunović se nateže, du dokaže stabilnost v lade i s igurno sanja, da će vječno ostati na svom sadašnjem mjestu, Tvrdi , da uživa p o ­vjerenje p a r l a m e n t a i kral ja k o d r a ­spuštene skupštine i u odsutnosti k r a ­ljevoj. P o njegovim r i ječima r e k a o bih , da se radićevci i rađ ika l i tako lijepo slažu, d o k z n a m o , da se ni u j e d n o m pitanju nijesu bez nesuglasica složni i dok su j e d n i d rug ima nepodnos iv i .

k o d r ad ika la su ove izjave uglav­n o m d o b r o pr imijene, a h su iza­zvale negodovan je k o d čitave o p o ­zicije. Opozicija u p o r n o tvrdi, da g. Uzunović mje i m a o n ikakva prava , da se tohko poz iva na povjerenje , koje uživa k o d ustavnih laklora, jer je skupš t ina vo l jom vlade još uvijek u neiHOgućnosh, d a kaže, sto misli 0 vladi , a kralj se sada ne nalazi u zemlji .

Uža opozicija sp rema se na n e o ­b i čnu b o r b u prot iv v lade Uzunovića 1 pr ikupl ja materi ja l , koji će iznijeli u Nar . skupšt ini . Opozicija se spre ­m a , da podvrgne osdo j kritici n a ­roč i to lošu vanjsku p o b h k u , k a o i uzurpiranje l ične slonoUe g rađana , za jamčene us tavom, Opozicija ide za h m , da u v e d e v ladu u krizu.

Sedmo zasjedanje Društvo Naroda. 6. o. m j . započe to j e u Žene vi

i n o zas jedanje Druš tva N a r o d a , a za preds jednika o v a jesenske skup­štine b i o j e i zabran n a š min i s ta r vanjskih posa la d r Ninčtć &a 4 2 o d 4» glasova.

Ove se g o d i n e posebno Vat ikan zauzimam za to, da bi Druš tvo N a r o -4 a pos t a lo n e k a k v a svjetska z b o o t e a , gdje h i j e d a a t o p r a v m preds tavnic i svih n a r o d a za jednički rad i l i za s lo ­ga i o p ć e bra ts tvo. Društvo N a r o d a j a postavi lo sebi z a zadaću , d a o d ­lučuje o kor is t ima tolikih n a r o d a . Zamisao je zaista p lemein ta i idea lna .

a h Druš tvo nije v o đ e n o p o kršćan­skim nače t ima i najveća m o r a l n a vlast n a svijetu, Sv. Stotica, n e m a u n j e m u j o š d a n a s riječi.

Mnogo pri je s amoga zasjedanja o d b o r Druš tva N a r o d a pre t resao j e i z m e đ u ostaloga i pi tanje o pr is tupu Njemačke . Englezi su se osobi to zauzimal i za to, d a Njemačka b u d e pr imljena u Ženevu , j e r su htjeli, d a j e t im ot rgnu o d Busije.

Njemačka znajući , da b i njezin pris tup b io uspjeh pol i t ike Društva N a r o d a , a uviđajući važnost svoga ulaska zahti jevala j e tu stalno mjesto,

. p a j e o tome već u februaru n j e -« mačk i ministar vanjskih posala pisao 1 g l avnom d ruš tvenom tajniku D r u m - J m o n d u . U m a r t u su se b i h sakupili | zastupnici velikih d ržava i htjeli su d a udovol je želji Ni jemaca, a h su zah t i j evah stalno mjesto i za uruge države , jer su to one izričito brazde, naroč i to brazui ja , Španjolska i P o l j ­ska. Njemačka i Švedska su se t o m u svom adoin odupr le , p a k to zaple teno pitanje b i lo je od loženo za jesen.

M e d u u m su dip lomat i riješili ipak nekol iko pi tanja i marl j ivo ranil i . Nastojalo se naviasuto i z ravnau neke p o n u c k e sporove m e u u s a u m n čla­n o v i m a Društva. P o s r e d o v a n o je m e d u Englezima i i u i c n n a racu Mosuia, te m e d u I n ć u n a i l i ugar ima.

u. o. m j . u 11 s au prije p o d n e o tvor io je d r Beneš s edmo zasjeda­nje. O d m a h je sastavljeno b o u o o r a , koji su i m a h p roučava t i r azna p i ­tanja i p r ed l agan in za t im p l e n u m u skupšt ine. Najvažnije pi tanje j e i m a o odsjek za p roučavan je reorganiza­cije Društva. P reds jedao m u je bivši švicarski preds jeurnk Motia. Odsjek j e riješio, da se i \ jemackoj podijel i s l amo injesio u Društvu, a d a se nestalna mjesta poveća ju o d šest n a devet , i k o će ta mjesta zasjesu, k a ­snije se o tome ima lo raspravljat i .

Zat im je n a najvažnijoj sjednici Društva N a r o d a 6. o. m j . n a k o n glasovanja Njemačka definit ivno p r i ­ml jena . Preds jednik d r Ninćić u j a ­k o m govoru is takao j e važnost toga trenutka, a 6 rad i ja raznijelo j e n je­gove riječi n a sve s t rane. 1U o. mj . iz­vršen j e ohcijelni p r imi tak Njema­čke, n a k o n što j e u Zenevu stiglo s e d a m njemačkih delegata . D r Nin-ćic iz rekao je delegat ima d o b r o d o ­šlicu, na što je odgovor io v o đ a d e ­legacije n jemački minis tar vanjskih pos lova St resemann. On obećaje , da će Njemačka u svim zadac ima Lige N a r o d a surađivati , te ističe, da j e ona p rva poče la s r azo ružan j em i da ima najbolju namjeru , d a r a d i za mir , s lobodu i slogu m e đ u n a r o d i m a . Njegov govor trajao je p reko 1 sata, a na koncu j e b io b u r n o ak lamiran .

Nato j e francuski minis tar van j ­skih posala b r i a n d , pozdravl jen n e o ­pisivim oduševl jenjem, uzeo riječ. Br iand taj d a n naziva d a n o m p o ­mirenja i tvrdi , da j e t im časom završen niz bo ln ih sukoba i zmeđu dvaju najbližih susjeda, F rancuske i Njemačke.

Međut im je iz Madr ida stiglo p i -m o , po tp i sano o d španjolskoga m i ­nistra vanjskih posala Yanguasa, da Španjolska istupa iz Društva Naroda , j e r jo j nijesu dal i stalnoga mjesta u njemu. Osim Španjolske na ovo za­sjedanje nijesu poslali svoje odasla-nike ni Argentina, Brazilija, i eru, Bolivija, H o n d u r a s i Costarika, d o k s jeverno-američke Udružene Države i Rusija nijesu j o š uopće stupile u Društvo Naroda .

Ata Stanojević u Beogradu. 23. t. mj . po tpreds jedn ik radikal -

ske s t ranke poznat i stari radikalski prvak Aca Stanojević stigao j e u Beograd. P o z n a t o je , d a on dolazi u Beograd u kri t ičnim m o m e n t i m a , kad t reba izmiritt r azne frakcije me­đu radikal ima. Stoga se i ovaj nje-

igov dolazak dovod i u vezu sa izja­v a m a , koje je posljednjih d a n a d a o

[predsjednik v lade Uzunović , a koje š u jako ozlovoljile pašićevce. Aca Stanojević j e duže v r e m e n a konfe-r i rao sa Uzunovićem, a Uzunović zat im sa Miks imovićem, koga sma­traju k a o najopasni jega pro t ivnika Paš ićeva . T i m razgovor ima politički krugovi da ju veliku poli t ičku važ­nost, .im više š to su uslijedili prije od laska Uzunovićeva Paš iću u Cav­tat, k a m o j e imao d a otputuje i A Siauojević . S u u . i j a m j , u a ća se U zuuuvic iz Cavtata Vratili Zadovoljan«

Izmedju francuske i Nje-mame.

K a d j e Br iand n a sjednici f ran­cuske vlade, ko ja se održala p o d preds jedanjem preds jednika r e p u ­blike D o t m e r g u e - a , p u d m o opš i ran izvještaj o r a d u francuske Ueiegacije u Zenevi , č lanovi v lade čestitali s a m u na post ignut im uspjesima. Vlada j e izrazila j e d n o d u š n o misl |enje, d a su pregovor i Br iandovi sa d r o m Stre-s e m a n n o m bdi j e d n a z o korisni k a o i uspješni, p a je B r i a n d u stavljeno u dužnos t , d a započet i r a d nas tavi u istom pravcu , n e t o m v lada p rouč i tehničku s t ranu s p o r a z u m a t a Nje­m a č k o m .

U vezi s ovim javlja se, d a će se u najskorije vrijeme u Amster­d a m u sastati p reds tavnic i F r a n c u s k e , Engleske, N iemacke i beigije, d a se pozabave pi tanjem lsprazujeuja za­pos jednut ih k ra jeva . 1 ako o v a k o n ­ferencija n e znači likvidaciju Versail-leskog ugovora , ipak bi tom pr i l ikom imala biti l ikvidirana o n a shvaćanja , koja su d o s a d vazda k a o n e p o v r e ­diva.

rtadikali i Narodna Banka. Vlada r a d i n a tome , d a Nar .

Skupštini podnese zakonski uacrt , kojun b i se imati p o t p u n o da p r o ­mjene odnos i i zmeđu države i Na­r o d n e Banke . Vlada h o ć e d a si osi­gura m n o g o veći upliv n a o v u usta­novu. Za u m idu osobno rađ ika l i , nakon sto im j e &od zadnj in izbora za guverne ra N a r o d n e Danke p r o ­pao njuiov kandidat J o v o Marku vic, p o m o e u m lmmsua vanjsKiu poslova. Z a m m i v o j e zuau , da nas zaio vlada jos nijv. poivrnda n i jednoga ou pel preuiozenin kandiua ta , jer n o »im z a ­k o n o m b o c e ua si osigura mjcio-davn i u p n v n a i z o o r guvuinc ia , iao.o da bi A a ro Ona banka Uosia u cistu radikalske ruke .

Vlada op ravdava ovaj svoj p o ­stupak time, da Narodna b a n k a ima dunas najveći privilegij u našoj d r ­žavi, j e r da ima o d države na r a ­spolaganju oko 7 i pol mil i jarda d i ­n a r a bez kamata , pak da s p r a v o m vlada m o r a da ima uphva kod iz­b o r a njezina guvernera . N o uistinu radika l ima j e d o toga, da N a r o d n u Banku dobi ju u svoje ruke .

Osim rad ika la u vladi su i r ad i ­ćevci. Dapače k o d čitave ove stva­ri odlučujuću riječ ima up rav Hadićev ministar d r Krajač. Znati­željni smo, hoće li radićevci sve učiniti, što u o v o m pitanju traže o d njih rađikal i , te izručiti N a r o d n u B a n k u u rad ika lne ruke .

Veslačka natjecanja u voles de mer pTeshi poiožoi uSpamoiskoi. — Položaj te u Španjolskoj sve

u Splitu. „KRKfl" - ŠIBENIK tuče državnoga prvaka „ G U S R R " - S P U T . U subotu i nedjelju održane sur* savj. Danila, kao i suca na cilju g.

momčad po bivšem

u Splitu nacionalne veslačke utak­mice i prvenstvene veslačke utakmi­ce u yoles de mer, koje su se oče­kivale velikom napetošću, jer su se imale ogledati naše najjače primor­ske momčadi. Borba se uglavnom vodila između „Gusar" - Split i „Krke" - Šibenik, koji su se poka­zali dorasli jedni drugima. Veliku borbenost su pokazali i Dubrovčani, koji, i ako bez učitelja, odniješe na­gradu za novake. Borbenost su po­kazali i klubovi „Biokovo" - Makar-ska te „Jadran" - Sušak, koji zbog raznih defekata na lađicama nijesu mogli da se bolje plasiraju.

Prvakom iz svih utakmica izašla je „Krka" - Šibenik. To je mlada

trenirana već drugu godinu članu slavne zadarske

„Diadore u , gospodinu I v a n o v u Petru. Pokazala se u svakom p o ­gledu na visini, kao u disciplini, stilu i t. d. Odnijela je državno prvenstvo u dvojci¡i osmerci, dok j e u nacional­nim natjecanjima velikim škoreom oduzela „Gusaru" pehar Grada Spli­ta, koji su oni već tri godine branih, te koji je delinitivno imao njima pripasti, da su pobijedili i ove go­dine, a za obranu kojega su posta­vili svoju najbolju momčad. Ovom pobjedom „Krka" je ulila rešpekta svim svojim takmacima. U četvorci za državno prvenstvo „ K r k a " nije nastupila, jer vođa momčadi mje htio dozvoliti, da ista momčad na­stupi tri tačke jednu za drugom, bu­dući prijavljene rezerve nijesu bile na vrijeme verilicirane, te je time „Gusuru" bilo omogućeno, da sa si­gurnošću zauzme to mjesto.

I ako more nije bilo najmirnije, ipak su neopravdani izgovori nekih društava, da je to osujetilo bolje re­zultate, kada se znade, da mi svi na moru imamo gotovo svaki dan valova, a tim prije su to morali znati priređivači, koji su baš u te satove priredili utakmice, jer su se najboljemu od toga nadali. Isto tako izlišni su i razni izgovori, kojim neka društva opravdavaju svoj slab plas­man. Sportski treba priznati pred­nost boljega, a svi izgovori ne op­ravdavaju izgubljene utakmice. Same priredbe bile su zadovoljavajuće, a isto se tako mora priznati velika sposobnost vrhovnoga sudbe gosp.

Mr. Montane, koji nijesu dozvolja­vah, da im se nitko nepozvan mi­ješa u njihove kompetence.

R e z u l t a t u t a k m i c a ; P r v i d a n : I. Yoles de mer če­

tvorka za novake dužina 1200 m .

više zaošt rava. Vođe svih političkih stranaka održale su sastanak, na k o m e je zakl jučena najodlučnija borba prot iv P r i m o de Rivere. Svi ovi političari odrekl i su se monarhi je . Može se očekivati , da će se kralj mora t i brzo odlučiti , j e r je monar ­hija u opasnosti . Vojska u Madridu n e smije iz vojarne. U svakoj vojar­n i i m a d e po j e d n a pouzdana Četa, jer j e P r i m o d e Hivera tako da leko

More valovito. Borba se uglavnom # d o s p i 0 ) d a više nikome ne m o l e vodi između „Krke" i „Neptuna", u kojoj „Neptun" (Dubrovnik) pobje­đuje i stiže na cilj u 5 2 4 2/5 „Krka" 5 2 9 2/5, „Gusaru 5 3 2 2/5, za t im „Biokovo", „Gusar" //., „Jadran*.

II. Četvorka za pokal Grada Spli­ta dužina 1500 m . Nape ta b o r b a iz­m e đ u najbolje m o m č a d i „Gusara" i najbolje m o m č a d i „Krke", u kojoj „Krka* ostavlja svoga r ivala za l ađu i po duzine i stiže n a cilj u 6*01, mGusar" 6 0 3 4/5, „Neptun" 5 1 7 .

D r u g i d a n : Četvorka za prven-stvo države, duž ina 1500 m . „Krka" u ovoj u takmic i mje pris tupila j e r vođa r a d i odb iven ih reze rva mje ht io dozvoli t i , d a ista m o m č a d na­stupi u toj tačci te n e p o s r e d n o u dvojci i osmerci . T i m j e „Gusar" sigurno tukao sve ostale t akmace i stiže n a cilj u 6*31, „Neptun" 6*43, „Biokovo" 0 5 7 , „Jadran".

U. Yole de mer dvojka, duž ina 1500 m., n a g r a d a općine Crkvenica. „Krka" 7 5 8 4/5, „Neptun" 8 1 4 2/5, „Gusar" u poče tku lomi veslo i tim odustaje.

III. Yol$ de mer osmerka. Ovoj tački dava la se velika važnost , jer se tu imala pokaza t i faktična jakost „Gusara" i „Krke". „Gusar" je n a ­stupio sa m o m č a d i , ko ja nas j e za­stupala u L u c e r n u sa m a l o m izmje­n o m na bolje (ŽeželjJ, d o k su „Krku" predstavljal i mlad i i još nepozna t i veslači. Od m o m č a d i „ G u s a r a - n a ­stupila su četvorica u prvoj tačci, te su imal i dva sata odmaran j a . Od m o m č a d i » K r k e - nastupi la su d v o ­jica u dvojci (najtežoj tačci), te su imal i j e d a n sat odmaran j a . K a d su m o m č a d i polazi le n a start , već j e u općinstvu v lada la vel ika ne rvoza , koja se svakim časom povećava la , ka ­k o su se o b e l a đ e pr ibl ižavale . Ci­j e lu p rugu bili su sad j e d n i sad drugi p remoćn i , d o k se u i inalu za veoma m a l u razl iku čila m o m č a d „Krke" nije si lnim zaveslaj ima provez la k roz cilj za s ame 2/5 s ekunde p r e d svo­j i m t akmacem. V r i j e m e : „Krka" 7 0 9 4/5, „Gusar" 7 1 0 1/5.

vjerovat i .

Nakon atentata na Mussollnila.

tres«, i

Istražni sudac u stvari atentatora Luccet t i -a izjavio je, d a ne predlele nikakvi dokazi , da j e atentat na Ma-solinija posljedica zavjere. Zbog toga je m o r a o već inu uapŠenika pustiti n a s lobodu. Dosad ih je pušteno iz za tvora oko 350 o soba .

Inače se u fašističkim krugovima č ine velike p r ip reme za kongres s t ranke, koji će se održa t i početkom o k t o b r a . Na ovom će se kongresa posebna pažnja posvetiti nacr tu za­k o n a o suzbijanju prot ivnika fašiz­ma, a u p rvom r e d u talijanskih emi­grana t a , koji r a d e prot iv fašističkoga uređenju države . U zakonskom na­crtu, koji će biti p red ložen kongresa, p r e d v i đ a se u v a đ a n j e smrtne ki uk idanje poro tnoga sistema i dan je naroči t ih mje ra protiv an žavnih e lemena ta .

Posvećenje hvarskooa biskupa. 21. t. m j . obavl jeno j e na vrlo

svečan način u Hva ru posvećenje n o v o g a hvarskog b iskupa presvij . Mi-h a Pušića, k o m u j e , i a k o r a d n i dan, sudjelovalo vel iko mnoš tvo vjernika, a i iz Visa, b i skupova rodnoga mje­sta, posebn im p a r o b r o d o m došlo je p r e k o 200 izletnika sa svojom glaz­b o m . Bilo j e b ro jno zas tupano i mir-sko i r e d o v n i č k o svećens tvo : njih p r e k o 50 n a b ro ju . Kao consecrator fungirao j e presvij . g. dr Bonefačić, a kao assistentes presvij . gg. dr Mi* leta i Barbić . Grad je b io sav iski­ćen. P o z idov ima su bil i plakatirani bro jn i epigrali i p r igodni sastavci. Sav j e n a r o d toga d a n a sudjelovao u ovoj proslavi . Iza ustoličenja održao j e presvij . Puš i ć p u k u svoju prvu homili ju, u kojoj j e pr ikazao potre­b u vjere . Svečanost se uvečer zavr­šila umje tn im v a t r a m a i rasvjetom, ko ju je pr i red i la hva r ska općina.

»ITO« pasta za zube - najbolja.

Dopdjaii u GrtkoJ. Događaji & u Grckoi razijaju vrlo

naglo. Najveća akcija i najveći pri­tisak' v r d i se u pravcu uspostave monuihije, koja bi imala da se u-s , • š t n v i Urvr, p j - i k r n c V vrijeme. S \ i

.posljednji događaji u vezi su s tim. General Kondilis raspustio ja

svoju stranku i kani se povući iz političkoga ži.vt.Ja, da tim dokaže, ksko ga u njegovoj politici nijesu vodili D j k s k v i sebični interes'. Nje­gova vlada bi imala ostati samo do novih izbo a, koji bi se imali oba­viti 24. oktobra.

Sastanak Male Antante. U Ženevi 20. i 22, t. mj. sastali

su se ministri inostranih djela Male Antante. Nakon dovršene njihove konferencije objavljen je slijedeći komunikej :

„Ministri inostranih djela Male Antante raspravili su sva pitanja u vezi s radovima Skupštine i Savjeta Društva Naroda i konstatovali su s najvećim zadoljstvom sretne rezulta­te radova Društva Naroda u pogledu konsolidacije mira i aktivnosti, koja svakoga dana sve jače osigurava mir i međunarodnu saradnju. Ministri su poslije toga prešli redom proble­me, koji se odnose na opću političku međunarodnu situaciju u vezi sa specijalnim interesima zemalja Male Antante, pa su konstatovali, da su njihovi zajednički interesi potpuno identični i pogledi jednaki u svima ovim pitanjima. Naredni sastanak Male Antante održat će se u Česko-slovačkoj u toku mjeseca juna 1927. god."

Pred svršetku rudarskoga Štrajka u tnoleskoj.

23 M t. mj. postignut je sporazum između Balđvviua i predstavnika ru­darskih radnika. Oni su se izjavili spremnima, da ponovno preuzmu posao na osnovu smanjenja plaća i produženja radnoga vremena. U slu­čaju, da u pregovorima s vlasnicima rudnika ne bi bilo moguće poslići definitivan sporazum, obje bi se stranke podvrgle sudu, koji bi se sastojao iz članova rudarske anketne komisije. Baldwin je pozvao vlasnike rudnika, da i oni sudjeluju kod pregovora. Ponovno su započeli pregovori između rudara i podu­zetnika. Postoji nada, da će doći do sporazuma i do likvidacije ru­darskoga štrajka.

Najnovija svetojernnimska izdanja.

Izašle su nove jeronimske knjige za godinu 1927., koje svojom ljepo­tom i vrijednošću moraju svakoga zadiviti. Ta to je pravo blago za sva koga, kome dudu u ruke. Izašlo je svega 8 knjiga: četiri redovite i če­tiri izvanredne. Sve zajedno obuhva­ta) u 1.028 stranica, dakle z a s t o t i n u s t r a n i c a v i š e n e g o l a n j s k e , a i p ak j e c i j e n a o s t a l a i s t a k a o l a n i . Društvo sv. Jeronima daje sve više hrvatskom narodu, pa smo u-vjereni, da će to hrvatski narod znati i ocijeniti i naplatiti tim, da se te prekrasne i zlata vrijedne knjige nađu u svakoj hrvatskoj katoličkoj kući. Ne treba tu trošiti mnogo ri­ječi , treba uzeti te knjige samo u ruke, pne se same hvale. One same jasno kažu, koliko je u nj imi ulo­ženo truda i ljubavi za hrvatski na­rod. One daju duševne plodove naj­

boljih hrvatskih sinova. One otvaraju vidike vjere, nauke, života, ljepote i svake uzvišenosti. Uzmi i čitaj, pa ne ćeš požaliti! A kad uzmeš te knji­ge i pročitaš ih, spremi ili i čuvaj i za sinove svoje. I to je blago, za koje će ti, ako im ga ostaviš u ba­štinu, biti jedamput zahvalni.

Evo koje su sad jeronimske knji­ge izašle:

1. R e d o v i t a i z d a n j a .

1. K a l e n d a r „ D a n i c a " za go ­dinu 1927. To je doista sada naj­ljepši i najzanimiviji od svih hrvat­skih kalendara. Pogledaj samo, u kako $u lijepim bojama tiskani dani i blagdani! Ta to je prava milota! Nijedan kalendar toga nema. Na čelu svakoga mjeseca je slika j e d n o ­ga hrvatskoga grada, uz koje je ve­zana prošlost i sadašnjost cijele naše lijepe hrvatske domovine . A sve je to u lijepoj plavoj i crvenoj boji, te upravo uživaš u krasnim bojama hrvatske trobojnice, koja s v e t o p r o -

ve java i zaokružuje . A u boga tom štivu, što ga „Dan ica" uvi jek daje, n e zaostaje o n a ni ove god ine . Svega tu možeš naći . A izobilje slika čini j e još zanimivi jom.

2. „ I s u s K r i s t " , d rugi d io ž ivota našega Spasitelja, od Dra Rudolfa Vi-m e r a , j o š je ljepša, zanimivi ja i d e b ­lja knjiga o d lanjske p r v e knjige t o ­ga Spasitel jeva ž ivotopisa . Bez te knj i ­ge n e m o ž e biti p rav i katolik, jer tu j e temelj svega, što n a s čini ka ­tol icima.

3. „ S l a v o n č i c e " , pr ipovi je tke od A n t u n a Matasovića , zacijelo će svat­ko r a d o proči ta t i , d a oda t le c rpe i z a b a v e i p o u k e . T u su dogodovš t ine , kakvih i m a p o r avno j Slavonij i , ta­ko lijepo opisane , kao d a u p r a v o svojim oč ima sve to g ledaš .

4. „ P č e l a r s t v o " , gospoda r ska knjiga od Ivana Sitarića, daje p o u k u u tu vrlo važnu gospoda r sku g ranu , kojom bi t rebalo d a se svi n a selu bave . Pče la ren jem se v e o m a podiže blagostanje onih , koji se t im zan i ­

maju . U Austriji se u vojsci sada svaki vojnik m o r a učiti pčelarenju. T o j e za to , d a o n d a svaki , kada do­đ e kući , osnuje sebi svoj pčelinjak. T a k o Austr i ja nastoj i d a podiže se­ljački gospodarsk i n a p r e d a k u ova naj teža v r e m e n a . Za to , što j e pče­lars tvo t ako kor i sno i v a l n o , ova je knjiga p r a v a b lagoda t .

II. Izvanredna izdanja. 1. „ B o ž j i S i r o t a n " , drugi roman

0 sv. F ran j i Asiškom, nap i sao d r l -s idor KrŠnjavi. L a n i j e izašla prva knjiga „Božj i Vitez", u kojoj j e opi­sana m l a d o s t ovoga velikog Sveca. A o v a d r u g a knjiga »Bol j i Sirotan", koja j e još veća od p rve , opisuje do­godovš t ine iz sve tačkoga života ovo­ga s lavnog Bol jeg ugodn ika , koji je, k a k o tu č i tamo, bio d a p a č e i u n a ­šem h r v a t s k o m Zagrebu . I tko jes t i tko nije č i tao lanjskoga „Božjega Vi­teza", s p r a v o m će slašću proči ta t i 1 »Božjega S i ro tana" .

2. „ S o c i j a l n o p i t a n j e " je jed-

NASl DOPISI. BANJEVCi, u rujnu 1926.

Skupština Hrv. Pučke Stranke . Održal i s m o g lavnu godišnju s k u p ­

štinu naše HPS. , na kojoj j e i z a b r a ­na n o v a u p r a v a .

Skupšt ina j e od ržana u kuć i Ml­ata Polegubića . Pr i su tn ih j e b i lo >reko 60. P r e d s j e d n i k o m je i z a b r a n

Toma Polegubić , po tp r . Savić J o s o , tajnikom Savić Mate i b l aga jn ikom Savić Ante , r e č e n i Iveško.

P reds jedn ik j e u k r a t k o razložio program s t ranke , osob i to se osvrćuć i na au tonomi je . Iza njega je u z e o r i ­ječ bivši v o d a r ad i ćevaca J a k i n Sa­vić pk. I v a n a te j e k a z a o , zašto j e pošao za R a d i ć e m i zašto ga ostavlja sada. Pošao j e za n j im, j e r j e mis l io , da će R a d i ć spasiti h r v . n a r o d , a kad j e v id io , da j e s R a d i ć e m došla žalost i nevol ja h r v . n a r o d u , o n ga ostavlja, a misli , d a g a svaki seljak, pogotovo svaki n a o b r a ž e n i čovjek mora d a o s t a v i Radićevš t ina j e p o ­dignuta n a l ažn im temel j ima, a s a m o istina m o ž e d a b u d e t emel jem svega onoga, što h o ć e d a n a p r e d u j e , p a upravo stoga prelazi u h rva t sku p u ­čku s t ranku, j e r s a m o o n a k v a nače la , kao što su UPS. , m o g u d a spase h r ­vatski n a r o d .

Svi su pr i su tn i b i h oduševl jeni o v o m b i s t rom i i s k r e n o m ri ječju te

klicali Hrv. Pučko j S t ranc i i n je­z i n o m vodstvu, a kuć i su se razišli t a zanosom, koji ,je k a d a r , d a sve banjevčane d o v e d e jed ino j z d r a v o j pol i t ic i : politici HPS .

Toma Polegubić banjevčanin .

PAG, 13. rujna 1926. F i j a s k o r a d i ć e v a c a .

Prošlih d a n a d o š a o j e a m o r a d i -ćevski p r v a k d r Maček s još n e k o ­liko d r u g o v a . Dočekaše ih njihovi pris taše. U sr i jedu su održal i j a v n i zbor , n a k o m e su govoril i d r Maček, Šar inić i još 2 zas tupnika . Z b o r je bio j a k o s labo posjećen. Osim 50 pris taša moglo j e n a zbo ru biti još d o 50 pr i s taše drugih s t ranaka . R a -dićevski p rvac i i agitatori o tputova l i iz P a g a vrlo r a z o č a r a n i .

Pažanin.

ORLOVSKI VJESNIK. Orlovska Straža, glasilo hrvat ­

skog Orlovstva, izlazit će svaki mje­sec. Rujansk i broj ovoga lista već je izišao, a n a s k o r o izlazi i broj za mje­sec l i s topad. Lis t j e sadrža jno vrlo bogat i i m a d e lijepe ilustracije. Du­žnost je svakog Orla i prijatelja Orlov­

stva, da taj list što više prošir i . Ci­j ena j e listu d o konca o. g. Din 10, a na ruču je se k o d Uprave „Orlov­ske Straie", Zagreb, Pejačevićev trg 15. T k o j e na ruč io „Orlovsku S t r a ž u - , a nije j e m o ž d a pr imio , neka istu požur i k o d up rave .

Tri nastupa j e d n e nedje l je . P r o ­šle nedjelje, 19. rujna, od ržan i su orlovski nas tup i u Bosiljevu i Gra-nešiLi. te or lovski slet u Nedelišću. Sva ova tri nas tupa vrlo su li jepo uspjela.

„Hrvatsko Orlovstvo", knjiga d r a I v a n a Pro tu l ipca , p reds jedn ika HOS. izašla je iz š t ampe , pa se može d o ­biti k o d Društvene Nabavne Zadru­ge, Zagreb, Pejačevićev trg 15 uz ci jenu od Din 15. — (bez poštarine.)

Slanje p r e g l e d n l c a i č lanar ine . K o n c e m mjeseca ru jna t reba da sva d ruš tva pošalju preglednicu i č lana­r inu za proš lo t romjesečje . T a k o đ e r n e k a sva d ruš tva što prije pošal ju p re tp la tu za „Orlovsku Stražu".

IZ (i KA DA I OkOLlCE. Imendan naših biskupa. U sr i ­

j e d u 29. o. m j . slavi hvarski b i skup p resv . Miho Puš i ć svoj i m e n d a n , a u če tvr tak 30. o. mj . presv O. d r J e -ro l im Mileta, š ibenski b iskup i apost . admin i s t r a to r jugosL dijela zada r ske nadb i skup i je . P r id ružu j emo se že­l jama i mo l i tvama svih vjernika, d a na še visoke svečare Svevišnji uzdrži te uzmognu da j o š dugo nas tave svojim spasonosn im apostolskim r a ­d o m 1

Doček pobjednika . U u to rak u-jutro povrat i l i su se iz Splita naš i vr i jedni „Krkaši" , koji su n a vesla­čkim u takmicama u Splitu 19. i 20. t. m j . t ako sjajno pobijedili i dobi l i d v a pokala d r žavnoga p rvens tva u dvojci i osmerc i te pokal o p ć i n e g r ada Splita. I ako je bilo n e z g o d n o d o b a dolaska , ipak se sa „Šibenskom Glazbom" n a obal i skupi lo vrlo b ro jno građans tvo , d a d o č e k a i poz­d rav i svoje pob jedn ike . Kad se pa ­r o b r o d približio obal i , oduševljenju, kl icanju i pozdravl janju nije bilo ni kra ja ni konca . P o b j e d n i k e j e na j ­prije pozd rav io druš tven i ppredsjed-g. d r J. Dominis , a u ime opć ine g. VI. Kulić. F o r m i r a l a se zat im p o -v o i k a c k o g r a d a d o garaže naše „Kike" , gdje j e pob jedn ike još jed­n o m pozdravi lo g rađans tvo . 0 ovoj pob jed i naše „ K i k e " donos imo o p ­širni izvještaj n a d rugom mjestu.

Doček i boravak h r v . p j evačkog društva „Sl jeme". U četvrtak p o -

... o d najvažnij ih j e ron imsk ih knjiga u o p ć e . Nap i sao j u je d r Velimir De-želić m l a đ i t ako k rasno , d a će tu knjigu s vesel jem pozdrav i t i svaki nači tani j i čovjek. T u j e zgrnuto o-bilje znan j a . T u tek s v a k o m e p r a v o puca p r e d oč ima , što j e to socijalno pitanje, o ko jem se toliko čuje, g o ­vori i piše. S a b r a n o j e tu sve, što o toj stvari t r eba znat i , a zač in jeno j e l n a r o d n i m pos lov icama te osvijet­ljeno b i ran im pr imjer ima, p a š t o v i ­še či taš, t im te više zan ima. Ova knji­ga dal je temelj k ršćanske socijalne n a u k e h rva t skom n a r o d u . Osobito n e bi n i j edan n a š čitatelj smio biti b e s te zlata vr i jedne knjige.

3. „ H r v a t s k e n a r o d n e p o ­b o ž n e p j e s m e " j e zb i rka p jesama, što ih j e o Isusu, Mariji i sve tom Pe t ru sp jevao hrvatski n a r o d sviju naših k r a j e v i . Sab rao je te pjesme Jura j L a h n e r . U tim je p je smama na p rek rasan nač in op jevano po rođen je Isusovo, pa k a k o su Židovi progonil i

i mučil i Isusa, kako j e Isus u m r o i uskrsnuo , kako Isus služi svetu misu , a sveti P e t a r m u poslužuje i j o š m n o g o takvih k rasn ih p jesama tu ima. T a će zbirka zacijelo omiljeti svima, u ko jugod k u ć u d o đ e , te će j e god ine i god ine uvijek uzimat i i čitati .

4 . „ G o s p a T r s a t s k a " j e povi ­jest svetišta i proš teniš ta Majke Božje n a Trsa tu . T o je najpoznati je i n a j ­glasovitije h rva tsko Gospino proš te­niš te , pa t r eba d a ga sav hrvatski n a r o d p o ovoj lijepoj knjižici jos bolje upozna .

S v i h t i h o s a m k n j i g a z a j e d ­n o s t o j i 8 0 d i n a r a , a z a j e r o ­n i m s k e č l a n o v e p o l o v i c u , t o j e s t s a m o 4 0 d i n a r a .

Dobivaju se kod druš tva sv. J e ­r o n i m a u Zagrebu. Otiđite za to od­m a h svome povjereniku (župniku)*) i kaži te , neka i v a m a na ruč i te d i v n e knjige, najveće d u š e v n o blago za ovu jesen i zimu, koja dolazi.

*) U Šibeniku povjereništvo se nalazi u Samostanu sv. Dominika.

p o d n e v n i m vozom stiglo j e u Šibenik hrv. p jevačko druš tvo „Sl jeme" iz Šestina k o d Zagreba . Na stanici ih je dočeka lo mnoš tvo hrv. g rađans tva , ko rpora t ivno mjesno Hrv. p je ­vačko druš tvo „Kolo", te preds tav­nici „Cecilijanskoga Zbora" , drugoga „Kola M , „Orla", Općine i „Šibenska Glazba" . U ime opć ine pozdravn i govor izrekao je g. Vladimir Kulić, a odgovor io m u j e j edan o d pje­vača. Zat im je povorka s g lazbom krenula g r a d o m i oba lom, a gosti su svugdje bili lijepo dočekan i i pozdravl jani . — Uvečer u 8 sati p red p r e p u n i m kazalištem izvelo j e »Slje­m e " siajnim uspjehom koncera t p rvo ­raz redn ih k o m a d a p o d vrsnim diri-govanjem svog učitelja g. Miha Stri­čevića. Iza koncer ta zahvalio se n a l i jepom dočeku i t ako mnogobro jno j posjeti koncer ta j e d a n seljak. Kasno uvečer b io j e u hotelu „Kosovu" banket , a su t radan su gosti pošli n a Šubićevac i Jadr i ju , pregledali ka­tedralu, muzej , tvornicu ka rb ida i ostale gradske znameni tos t i , te p r o ­slijedili za Split. Braća iz Hrvat ­ske ponijela su iz našega mjesta n a j ­bolje utiske, jer ih j e g rađans tvo ovoga hrv. g rada najsrdačni je pr imilo i posvetilo im najveću pažnju.

P r v a s j e d n i c a o p ć i n s k o g a v i j eća , k a k o nas uvjerava g radonače ln ik g. d r Kožul, imala bi da se održi u prvoj polovici ok tobra , ne tom b u d e gotov p ro račun , na izradi kojega se sad ozbiljno rad i .

N a r o d n a G l a z b a iz T r o g i r a . U nedjelju u 11 V i sati stigao j e iz Trogi ra p a r o b r o d „Kaštela" s izlet­n ic ima i „ N a r o d n o m Glazbom". Na obali j e p a r o b r o d iščekalo mnoš tvo svijeta i „Šibenska Glazba", te su zatim obje glazbe za jedno pošle svi­rajući p reko grada . U 6 sati p o p o d n e bio j e na Pol jani vrlo d o b r o izve­den i koncera t obiju glazba, trogirske i š ibenske, sa b i ranim i obi lnim p ro ­g r a m o m . U 10 sati su izletnici ispra­ćeni i p o n o v n o pozdravljani o tpu to ­vali za Trogir , dok su se na obal i pa ­lili va t romet i . „ Š b e n s k a Glazba" je u počast trogirske „ N a r . Glazbe" priredila objed i večeru u hote lu „Kosovo" , koj ima su, kao i dočeku , prisustvovala i dva opć . delegata gg. VI. Kulić i J. Grubišić.

P o m o r s k o g r a đ e v i n s k a s e k c i j a . Odobren jem Ministarstva saobraćaja , a zauz imanjem općine osnova t će se u Šibeniku, čim se n a đ u p o ­desne prostorije, pomorsko g r ađe ­vinska sekcija, kojoj ima d a pr i­p a d n e cijelo područ je bivše zada r ­ske pomorsko g rađev inske u p r a v e izuzevši o toke R a b i Pag , a n a j u g u d o Rogoznice .

NaSi poko jn ic i . Od* 1.-17. t. m j . umrl i su u p r iva tnom s t a n u : Čala Mate (48 g.), Dominis Šonja Jur jeva (9 g.), Bogdanov ić Blaženka (1 g. i 6 mj.), Paškval in Ana (64. g.), Drezga Je re Markov (1 g.) i Crnogača Z d r a v k a Marija (10 mj . ) ; u bo ln i c i : Vasilj Miodrag pk. Laze iz Dobrol jaca (62 g ) , Pogoril ić J u r e pk. Š ime iz P o ­ljane (34 g.), Pavkov ić Smil janka Nikolina iz Danila Birnja (3 g. i 6 mj.), Rad ić Uroš nez. (10 mj.), Ga-grica T o m i c a ž. Pav la iz Kad ine Glavice (40 g.), Višić Ante Nikolin iz Kljaka (1 g. i 6. mj.), Pa ra t Mate pk. T o m e iz Ostrogašice (40 g.), L o -kas Ante pk. Mate iz Raslina (20 g ) , Plastrić Antun Markov (20 g.), Su-rač Ivan nez. (3 mj.), Gračan in Ma­rija ž. Nike iz Šibenika (41 #.), L a b a n Šime p . Pere iz Biograda (62 g.), A-leksić Nikola, Bukar ica Franc i ska iz Siverića (34 g.) i St ipančev Joso iz Tr ibunja (22 g.). — P . u m. l

Gradskoj Štedionici intervenci­jom gradonače ln ika d ra Kožula u Beogradu bit će dozvol jena kupo­prodaja deviza i valuta, iza kako Ministarstvu b u d e podas t r t statut š t ed ion ice .

Francuski »Šibenik". Kako je Putnički u red ob je lodanio letak „Ši­ben ik" na engleskom jeziku, t ako ga j e i zdao sada i na f rancuskom. Isti format , isti sadržaj o d samih 55 re­d a k a i iste dvije slike. Što se za­mjerilo p r v o m letku, to vri jedi i za drugi , osim što je bilo ispravl jeno o n o o Novoj crkvi. Mi is t ičemo p red d o m a ć i m i s t ranim l judima pogled n a g rad i m o r e sa Šubićevca , pa j e o d po t rebe baš t akvu sliku iznijeti. Ako j e kupališ te Jad r i j a n a jednoj o d najljepših pozicija na moru, to t r eba i n jegova slika. Ovo dvoje uz ka tedra lu i sk rad insk i buk jesu naše četiri g lavne atrakci je . Samo jednim epi te tom nije dovol jno istaknuta Krka. Ako se već spominje plafond crkve zv. F r a n e i Nikole, onda j e važnije istaknuti umjetnine s a m o ­s tana i c rkve sv. L o v r e i Domi­nika . Ako j e u letku spomenuto d v a p u t srpsko, neka je bar jedan put i h rva t sko . Šibenik j e Šibenik, a b raća ka ' b r a ć a I

Na anketu z a novi vozni red putničkih i brz ih v lakova u godini 1927.-1928., koja se održaje 29 . o . mj. n a Sušaku, poslat će i šibenska opć ina posebnoga delegata.

Općina je već raspisala natječaj za porušenje z ida B a d ž a n e i zida oko varoške c rkve . T o bi bili prvi r adov i oko uređen ja toga dijela g r a d a p r e m a n o v o m regulac ionom planu g. Ivekovića.

Za poboljšanje e lektr ične ra ­svjete u Varošu postavit će elektri-n a centra la u zamjenu za zračne v o d o v e kabe le visokoga n a p o n a .

„Drina 4 4 parobrod od 700 t ona pripada našoj luci. „Levan t " , pa ­rob roda r sko druš tvo , kupilo j e u Italiji veliki teretni p a r o b r o d o d 7o0 tona i dalo m u ime „Dr ina" . P a r o ­brod j e upisan u našoj luci , pa je to prvi p a r o b r o d za dugu p lovidou pr ipadnost i naše luke .

Sud se u T i jesnome u k i d a . Ka­k o se čuje, imao bi se ukinut i k o ­tarski sud u Ti jesnome, a p o d r u č j e bi potpalo ko t a r skom sudu u Skra­dinu.

Engleska jachta „Calauthe" sa više odl ičnih izletnika stigla j e 20. o . mj . iz Zad ra u n a š grad i ostala 2 d a n a . Izletnici su pregledali sve znameni tos t i g r ada i okolice.

Iz bolnice . Na mjesnoj bolnici počeli su d a vrše propisn i j ednogo­dišnji staž d r Olga Maksimović i d r Boško Bje lad inović .

Ispiti z a upravitelje male obal ­ne p lov idbe od ržan i su ovih d a n a k o d mjesne lučke kapetani je . Ispit j e polagalo 13 kand ida ta , te su bili osposobl jen i : Matković P e t a r — Ši­benik, Markov Stipe — Murter, Zan-ze Ivan — Prv ić Luka , Medić Šime i Cimera Marko — Biograd, Medić Augustin, Škrokav T o m e , T u d o r o v i ć T o m e i Krivić Augustin — N e v i đ e ­ne , Šestan Benjamin i Badu r ina Be-n jamin — Novalja, Bujačić Ivan — P r e m u d a i Maričević Ante — Pag .

Engleska jahta J o l a n d a " stigla j e 21 . o . mj . iz Splita s o smor icom odličnih engleskih izletnika i prosli­jedi la istoga d a n a za Veneziju.

Skupština „Orla". Pozivlju se svi članovi da pr is tupe n a rujansku glav­nu god. skupštinu, koja će se o d r ­žati u če tvr tak 30. t. mj . u 7 sati večer u prostor i jama „Hrv. Či taoni ­c e " . — Odbor.

STR 4. ,,NA30DNA*8TKAžA'

Naknadni i popravni ispiti zre­losti , te diferencijalni ispiti, koji su na mjesnoj Učiteljskoj školi imali /«auočeti, kako smo javili u prošlom bruju, 22. o. mj., odgođeni su na nesa­vjesno kratko vrijeme, a to stoga, što ministarstvo prosvjete ima da izda nove odredbe o polaganju di­ferencijalnih ispita.

Plemenit i dar. Ugl. Obitelj dra Marka J. JDominisa prigodom smrti svoga milog unđelka, kćerke Šonje, poklonila je mjesnom „Uboškom

D o m u " Din 1000.— Uprava M U b o -škoga iDoma" na ovom lijepom do­prinosu ugl. Obitelji i ovim putem najljepše blagodari.

Promet u luci. 12. o. mj. izve-doše iz naše luke: motorna jedre-njača B J e i a a 550 tona ugljena za Rijeku, tal. jedrenjača „Arsa" 180 tona ugljena za Veneziu, tal. jedre­njača »Nnovo Pie tro u 120 tona u-gljena za Pescaro, tal. jedrenjača „Adeiaide* 130 tona ugljena za An-conu, te tal. jedrenjača „S. Ma uro" 200 m 3 građevinskoga drvlja za Gal-ltpoli. 16. o. mj. doplovili su tal. parobrod „Carinen", da ukrca 500 m B građevnoga drva za Soussi (Tu­nis) i j drenjača „tiuona Maria" po 110 tona ugljena za Trst. 17. ovog mjeseca -ukrcaj s u parobrod „Sava" 300 tona ugljena za Sušak, a tal. parobrod „Pascoli" 150 tona kar­bida za London i 175 tona celu­loze za Anvers.

Darovi „ u b o š k o m Domu". Da poć iste uspomenu Tonke ud. Bakašun: Cukrov Mate Din 30; Obitelj Babec i Marković Stjepan po Din 20; Krste lljadica, Obitelj Bačiuić i Josip Tambača po Din 10. Da počaste uspomenu Antuna Lubina: Ernilia ud. ^ra-ba uda i Ana Paluello te Obitelj Vladimira Kuiiea po Diu '¿0. Da počaste uspomenu Bitne Bianchi: Obitelj pk. Albeita Radić, Aleksandar Šupuk te Obitelj bianchi i Bu­bicu po Din 20; Šime Tikulin, Ivan Bergnoc-ehi i Ivan Vučić pk. Andrije po Din I O . Da pooiste uspomenu Tune Ouberina: Nikola Jurus Din 50; Josip Bratić Din 30; Pavao Goleš Din 2 5 ; Vladimir Kulić, Ivan Mareuzi i Mirko Merlak po Din 20 ; Vinko Vučić, Šime Baranović-Trenfo i T o m e Bujaš po Din 10. D a počasti uspomenu Ljubice Ba-šić: Ivan Berguocchi Din 20. Da počasti uspomenu Marjana Alekse: Stjepan Marko­vić Din. 10. Da počasti uspomenu Dušana Škalko: Ivan Hendić Di,j 10. Prigodom go­dišnjice smrti svoje majke Marije i sina Vi­č e : Dunko Aras Din 30. Da počaste uspo­menu Marije Kečkemelu: Marchetta ud. Mattiazzi, Auka ud. Zorović i Ante Metko­vić po Din '¿0; Antlca ud. Pasini i Vladi­mir Kulić po Din 10. — Svima darovatelji­ma Uprava najharnije zahvaljuje.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik: Ante Erga. - Tisak Pučke T i s k a u Ši­beniku — (Predstavnici: Jerol im i Vjeko-s lav Mataeić).

P e t r o l e u m p l inske sv je t i l jke

z a nutarnju I vanjsku rasvjetu od 150 d o 3000 svi jeća jakost i - „ P e t r o-p 1 i n", Zagreb , Draško-

vićeva 58. 24 vrs te svjet i l jaka.

Traže s e zastupnici .

Jesam li platio pretplatu?

Gospodarska

u Splitu Rimska ulica 3. (kod Peristila).

Telefon Br. 363. P o d r u ž n i ­

ca u Makarsko!

Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom

temelju.

Prima uloške na knjižice i u teku­ćem računu te ih

najpovoljnije ukamaćuje.

Obavlja sve bankovne

Kupuje devize i valute uz najpovoljniji dnevni tečaj.

Toj s a p u n je p r a v o č u d o kemflaK« n a u k e , koji uslijed Izbornih arvari, iz kojih s e sastoji, rublju n e SKocfi nHMsx

g a d o b r o p o z n a j e i z n a k a k o l a k o i te­meljito s e s n j ime p e r e s v a k o r u b l j e .

S a p u n „ G a z e l a " osim toga sadrži u sebi p r a v e z latnike

z a t o je u toliko v i še p reporuč l j ivo , d e g a kupi te I marl j ivo p e r e i e s n j i m e .

GAZE! A

Tko oglasuje. taj napreduje 1

T R A Ž I M O 5 Z A S T U P N I K A 1 za Bosnu i Hercegovinu, i za Sloveniju. 1 za Sušak, Primorje, Liku, 2 za Dalmaciju.

S a m o ozb i l jn i , p o u z d a n i , koj i r a d e n a v l a s t i t i r a č u n , n e k a s e j a v e n a :

Gener. z a s t u p s t v o a m e r .

p i s a ć i h s t r o j e v a :

„UNDERVVOOD" Zagreb , Mesnička ul ica broj 1.

AKO OVO PROČITATE POMNO ILI VISE

imaćete k o r i s t i ! ! ! Šta vite moguće je, da to saviti o

soj životnoj sreći. — Poznato Vam je, kovu ulogu igra u životu spoljašnost.

DAME i OOSPODOt Nije 11 uzrok Vi nezadovoljstvu, neraspoloženju u sli neuspjehu u ljubavi, razočaranja — Vata spoljašnost.

Pogledajte se ! Moguće Je, da Vala no­šnja, frizura itd. ne odgovara današnjem vremenu. RUESITE SE STAROMODNIH NAZORI I

BUDITE SAVKMINII U našoj kući Imademo svega, sto Vas

može učiniti suvremenima. Ako se kod nas odjenete — sva će Vam društvena vrata biti otvorena. Mi vodimo sve moguće pred­mete od najmanje sitnice do najvećih stvari.

Mi smo odjenuli i obezbijedili milijune ljudi, jer naša trgovačka kuća postoji »•* 50 godina.

Čim pročitate ovo, z a t r a ž i t e n a i b o g a t o i l u s t r o v a n i C J E N O V N I H sa bezbroj slika, koji Vam šaljemo b a ­d a v a , pa ćete vidjeti sa kako skromnim sredstvima možete postati elegantni, ft Vtti dom uredan i moderan.

Najveća trgovačka i otpremna kuća KASTNER I OEHLER - ZAOREB.

Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA

UL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV OOSPOBANKA

T E L E F O N BR. 16. NOfNI 67.

Podružnice: GELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT. Ispostava: BLED.

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 1S.ooo.ooo, Ulošci nad Din. 250000000 Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. ^ OPREMA SVE^BANKOVNE I ̂ U^OVNEPOSLOVE POVOLJNO, T06N0 I BRZO.