Standardi za visokoškolske biblioteke u Bosni i Hercegovini

Ivana Teronić Oruč, Pravni fakultet Sarajevo

Struktura države BiH

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska

Gradovi

Opštine

Brčko distrikt Federacija BiH

10 kantona

Gradovi

Opštine

Standardi i normativi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području Kantona

Sarajevo

• „Ovaj akt takođe ima za cilj da doprinese poboljšanju kvaliteta edukacije i rezultata visokog obrazovanja kao osnovnog preduslova za kompariranje sa evropskim i svjetskim obrazovnim sistemima, sa konačnim zadatkom da doprinese stvaranju dodatnih uslova za priznavanje naše diplome u Evropi i svijetu, odnosno ciljem da se ove diplome jednostavnije i uspješnije kompariraju sa odgovarajućim evropskim i svjetskim diplomama.“

Broj bibliotekara i knjižničara u bibliotekama visokoškolskih ustanova u KS

• broj redovnih studenata

• veličina fonda

Broj studenata Broj bibliotekara VSS Broj knjižničara

Do 120 studenata 1 -

Od 121 do 400 studenata

1 1

Od 401 do 1000 studenata

2 1

Više od 1000 studenata 2 2

• „Daljnji broj knjižničara sistematizira se na onim visokoškolskim ustanovama čije biblioteke broje više od 40.000 knjižnih jedinica, i to tako što se za svakih narednih 20.000 knjižnih jedinica iznad ovog broja sistematizira po jedan knjižničar.“

Prijedlog Minimalnih standarda i normativa u visokom obrazovanju

• „...Jedan računar na 500 studenata u čitaoničkim prostorima na visokoškolskoj ustanovi, radi omogućavanja uvida korisnicima biblioteke u ukupan sadržaj s kojim biblioteka raspolaže.“

• „Visokoškolska ustanova mora obezb[i]jediti potreban broj stručnog bibliotekarskog osoblja, odgovarajući fond bibliotečke građe, prostorije i opremu za smještaj, čuvanje, obradu, izdavanje i korištenje bibliotečke građe, te minimalno kopirni aparat kao tehničku podršku studentima.“

Kvazistručne definicije

• „Bibliotečku građu čine: - obavezna literatura, - bibliotečke jedinice, - stručni i naučni časopisi u štampanoj formi“

• „Bibliotečke jedinice čini referentna domaća i strana, stručna i naučna literatura, u štampanom ili elektronskom obliku, koja sadržajem podržava nastavni plan i program studija“

• „Svaka bibliotečka jedinica mora biti obilježena registarskim brojem i pečatom ustanove.“

Do sada nepoznato poslovanje

• „Diplomski/završni, magistarski radovi, doktorske disertacije, ostali radovi nastali na ustanovi, te arhivska građa se ne ubrajaju u fond bibliotečke građe, ali se pohranjuju i čuvaju u prostoru biblioteke i dostupni su za korištenje.“

• „Visokoškolska ustanova mora obezb[i]jediti direktan pristup informacijama u digitalnom obliku i to na najmanje dvije digitalne biblioteke i dvije naučne baze podataka sa plaćenim pristupom.“

Broj uposlenih u bibliotekama

• „Visokoškolska ustanova obavezno obezbjeđuje jednog bibliotekara sa visokom školskom spremom za rad u biblioteci za upisanih do 500 redovnih studenata. Za 501-1000 studenata treba angažovati još jednog knjižničara. Za svakih slijedećih 1000 upisanih redovnih studenata do ukupno 5000 studenata, treba angažovati još po jednog knjižničara.“

Broj uposlenih u Biblioteci PFSA prema Standardima

• Fond od 300.000 jedinica + 1484 redovna studenta = 2 bibliotekara i 14 knjižničara

Biblioteka PFSA

• 5234 korisnika

• 300.000 bibliotečkih jedinica

• 2400 naslova časopisa

• dvije čitaonice (pon.–sub., 8–18 sati )

• Obrada u Cobissu

• Informacijski intervjui

• Izrada tematskih bibliografija

• Upoznavanje s informacijskom pismenošću

• Facebook stranica

• Analitički elektronski kataloga članaka (ProCite 5)

• Mendeley

• Njemačka čitaonica

Standardi za visokoškolske knjižnice Hrvatske , 1990.

• „O broju i stručnoj spremi knjižničnih radnika zaposlenih u visokoškolskim knjižnicama odlučuju mnogi činioci: veličina i namjena knjižničnih fondova, broj posebnih odjela i specijalnih zbirki, broj korisnika i mjesta za opsluživanje korisnika, obim posudbe, priroda zahtjeva i dr.“

• „Odnos broja bibliotekara prema broju ostalog stručnog i administrativnog odnosno pomoćnog osoblja ovisi o opsegu i raznolikosti poslova, službi i usluga.“

Model knjižnica – fakultetska

• minimum broja zaposlenih: 2 VSS bibliotekara, 1 knjižničar, prostor: 600 m2

Dodatni kriteriji:

• na svakih daljih 10.000 sv. omeđenih publikacija – 50 bodova

• na svakih daljih 100 naslova tekuće periodike – 20 bodova

• za svakih 500 sv. neknjižne građe – 10 bodova

• za poseban čitaonički prostor – otvorenost 10 sati dnevno – 100 bodova,

• na svakih daljih 1000 studenata – 50 bodova, na svakih daljih 50 nastavnika – 50 bodova.

100 bodova – jedan stručni radnik. Omjer VSS/SSS 1 : 1,5

Biblioteka PFSA – 23 bibliotekara i 34 knjižničara

Prijedlog izmjena Standarda KS

• kvalitativni, umjesto kvantitativni pokazatelji

• sadržaj fonda

• obim i kompleksnost usluga

• uloga stručnog osoblja i njihovo dalje usavršavanje

• namjena i veličina bibliotečkog fonda

• informacijski izvori

• struktura korisnika

• način korištenja građe

Nacrt Standarda Hrvatske

• „Ovim Standardom predlažu se knjižnične službe i usluge u skladu s najboljom praksom, potrebnim stručnim knjižničarskim osobljem, sredstvima za rad knjižnice, prostorom i opremom, te propisuju osnovni uvjeti za uspostavu knjižnice visokog učilišta.“

• „Standardi sadrže minimalne kvantitativne pokazatelje za mjerenje temeljnih preduvjeta djelovanja (prostor i oprema, knjižnični fond, osoblje i usluge), odnosno za mjerenje uspješnosti djelovanja (rezultati knjižničnih aktivnosti), na temelju kojih se mogu uspoređivati učinkovitost pojedine knjižnice ili više knjižnica međusobno u određenom vremenskom razdoblju.

• Pokazatelje ishoda svoga djelovanja knjižnica utvrđuje u suradnji sa svojom matičnom ustanovom u skladu s poslanjem, a više knjižnica odnosno visokih učilišta može u cilju usporedivosti uspostaviti zajedničke sustave procjene kvalitete.“

Prijedlozi za poboljšanje

• 1. Standardi moraju biti zaseban dokument koji se detaljno bavi svim aspektima poslovanja i pružanja usluga

• 2. U izradi standarda treba konsultovati stručnjake iz oblasti bibliotekarstva i informacionih znanosti

• 3. Fokus premjestiti s kvantitativnih mjerila na usluge, dakle u obzir uzeti i inpute i outpute

• 4. Standardi se trebaju baviti svim aspektima poslovanja biblioteka, ne samo brojem osoblja i osnovnim uvjetima za osnivanje

• 5. Broj osoblja biblioteka određivati u skladu s uslugama koje biblioteka pruža ili ima cilj pružati, što bi se više odražavalo na povećanje broja stručnog, a ne tehničkog osoblja

• 6. Mjerenje uspješnosti mora biti dio standarda