Univerzitet u Sarajevu Fakultet politikih nauka Master studij Komunikologije-Poslovno komuniciranje

SOCIJALNO-MEDICINSKI ELEMENTI U PROCJENI STARIJE OSOBE- PRIKAZ SLUAJA -

uvod Cilj je prikazati stariju osobu XX koja ivi sama u sobi iznajmljene kue i ve je u visokoj starosti

Gerontologija i gerijatrija Ostarenju pisali jo Hipokrat i Galen Prvi prirunik gerijatrije napisali su Seidel i Schwalbe (1863-1930) Gerontologija:gr. geron=starac i logos=nauka Gerijatrija: gr. geron=starac i jatreja=lijeenje Gerontologija je znanost o fenomenima, pojavama vezanim uz starenje koja je neminovna faza u ivotu ljudi a gerijatrija je primijenjena znanost o lijeenju bolesti vezanih za proces starenja

Trea ivotna dob Po Pejaku podjela na 4 vremenska perioda:1. od 50 do 60 godine ivota (kasna srednja dob) 2. od 60 do70 godine ivota (mlaa starost) 3. od 70 do 80 godine ivota (srednja starost) i 4. preko 80 godina ivota (visoka starost)

1. 2. 3.

Podjela po Cvetkoviu na 3 podgrupe: mlae starije osobe (65-74.g.) srednje starije osobe (75-84. g.) i stare starije osobe ( 85 i vie godina)

Starenje i starost-proces i produkt Starenje i starost su fotoaparat i fotografija, odnosno starenje je itav jedan niz procesa i promjena (elijske promjene uzrokovane genetskim faktorima i faktorima okoline i ponaanja, promjene u elijskim kontrolnim mehanizmima i degenerativne ekstracelularne i vaskularne promjene, dok je starost produkt, odnosno stanje proizalo iz procesa i niza promjena koje prate starenje

Faktori starenjaMnogi faktori utjeu na proces starenja a najfrekventnija podjela je na:

1. endogene faktore (genetskonaslijee, spol, fizioloka graa tijela, rasa) i

2. egzogene faktore (porodica,religija, klima, kola, zajednica, ishrana itd.)

Teorije starenja Genetske teorije:1. teorija pogreke (u prvi plan stavlja DNK i RNK kao genetski informacijski sistem elija i to je metabolizam intenzivniji, to je vee mogunost pogreke i sa starenjem elije nastaje mogunost postanka molekule koja nije u stanju podrati metabolizam) 2. teorija somatske mutacije (podrazumijeva da se u organizmu deavaju mutacije koje su uzrok starenja) 3. teorija programiranog starenja (ukazuje na postojanje specifinih gena koji dovode do promjena u eliji a posljedica toga je starenje)

Fizioloke teorije starenja:1. teorija slobodnih radikala (oni su vrlo reaktivni i vrlo kratkog vijeka i oni se smatraju odgovornim za promjene na krvnim sudovima) 2. teorija ukrtanja molekula (nastanak molekularnih agregata kada molekula gubi funkciju) 3. teorija nakupljanja otpadnih tvari (nakupljanja pigmenta starenja u tkivima i organima koji im ometa funkciju)

Teorije promjene funkcije organa:1. imunoloka teorija (antitijela se smanjeno proizvode i postaju manje uinkovita) 2. neuroendokrinoloka teorija (smatra se da su neuroloki i endokrinoloki sistemi temelji u procesu starenja) 3. teorija glukozilacije (enzimska glukozilacija uzrokuje promjene na bjelanevinama i drugim molekulama to ima za poslljedicu promjenu funkcije organa) 4. teorija oteenja DNK (ultraljubiasto zraenje oteuje DNK tako da se pospjeuje proces starenja)

Promjene u organizmu starije osobe srcu (smanjuje se teina srca i sposobnost tjelesnog napora za dvostruko) i krvnim sudovima (primjetno zadebljanje krvnog zida i gubitak elasticiteta) respiratornom sistemu (povrina alveola se smanjuje a broj ostaje isti i od etvrtog desetljea plua postaju manje elastina, vitalni kapacitet je manji, manji primitak O2) usnoj upljini (atrofija jezika i gubitak osjeta okusa, veina nema zube i sl.) probavnom sistemu (izostaje peristaltika jednjaka to ima za posljedicu gubitak elje za hranom, vea je pH eluanog soka, opstipacija i sl.) jetri (manja masa jetre a samim time i protoka krvi kroz jetru, masna infiltracija i sl.) bubrezima (masa bubrega je manja a od etvrtog desetljea perfuzija je manja 1% godinje) endokrinom sistemu (promjene na hipofizi, titnjai, paratireoidnoj lijezdi, guterai i nadbubrenoj lijezdi)

Promjene u organizmu starije osobe krvi i krvotvornim organima (manja koliina aktivne kotane sri u dugim kostima, promjene u crvenoj i bijeloj krvnoj lozi) imunolokom sistemu (slabija uinkovitost pa se zato esto javljaju zloudne bolesti i infekcije) koi i potkonom tkivu (koa postaje tanja, gubi elasticitet, nabire se, nokti rastu sporije a kosa se gubi s vlasita, pazuha i drugih dijelova tijela) potpornom tkivu (mijenja se osnova vezivnog tkiva, zglobne hrskavice gube elastinost a esto se desi i okotavanja koje prati bol) miiima (smanjenje miine mase za 1/3 u odnosu na tridesetogodinjaka) kostima (mineralni se sastav gubi za oko 10 %) centralnom nervnom sistemu (modana masa smanjuje se za 7-10 % a u nekim dijelovima mozga gubi se 20-40 %elija, smanjen protok krvi kroz mozak za 10 ml/min/100 g tkiva normalan protok je 50-60 ml/min/100 g tkiva)

Procjena porodice Kalgarijski model procjene porodice je, ustvari, nain da se izvri procjena koja ukljuuje koritenje genograma i ekomape, kao vodia za uinkovitu procjenu porodice Ima 3 kategorije: 1. strukturalnu (sastav porodice i relevantne informacije o njoj) 2. razvojnu (razvoj porodice, ukljuujui faze, zadatke i privrenost) 3. funkcionalnu (komunikacija, ponaanje i aktivnosti lanova porodice)

Procjena porodice-Kalgarijski model

Genogram i ekomapa-vodii uinkovite procjene porodice Genogram je porodino stablo kojepredstavlja unutranju strukturu porodice a ekomapa je dijagram pomou kojeg pokazujemo kontakt lanova porodice sa irim sistemom(zdravstvene i socijalne institucije, vjerske zajednice i objekti, lokalna zajednica, udruenja i sl.)

Simboli genograma

Genogram starije osobe XX

Simboli ekomape

Ekomapa starije osobe XX

Antropometrijsko-fizioloki podaci Roena: 12.12.1926. Teina: 62 kg Visina: 175 cm ITT: 20,2 -anoreksija, vrlo slab apetit Glava: bo, vlasite prorijeeno Vrat: titnjaa blago naglaena Ramena: bo

Medicinska anamneza

Ranije tegobe i zdravstveni problemi (lini i porodini) Bila sedam puta hospitalizovana zbog sranih problema Negira neoplazmatina oboljenja u porodici Otac umro zbog IM, majka zbog CVI-a, brat poginuo u II sv. ratu, sestre imale sline probleme kao ona danas, negira zarazna oboljenja Tri abortusa Nema ivoroene djece Ve 20-ak godina problemi sa srcem-CMP,AP, HTA esto mokri i pee je mokraa Stolica uredna u dva dana 1X esti bolovi u predjelu srca, pri pregledu bradikardija, oteane respiracije, ogranieni pokreti u svim veim zglobovima, Pacijentici registrovane dijagnoze u zdr. kartonu: HTA, Cor in ops.-CMP, Gonaarthrosis bill., Anemia, PTSD. Terapija: Coryol 1x1, Apaurin pp, Naklofen pp, Lopril H 20 2x1

Torax: oiljak u predjelu sternuma (navodno iz djetinjstva) Mamae: u prdjelu 4. sin. kvadranta sin. mamae mala kvrica veliine oraha ve due vrijeme Abdomen: palpatorno mekan i bolna osjetljivost u predjelu epigastrija Usna duplja: nema ni jednog zuba, ne nosi protezu (navodno smeta joj), jezik suh bjeliast

Gornji extremiteti: hipotrofija miine mase, koa naborana i suha Donji extremiteti: zadebljanja na oba koljenja, oiljci na frontalnom dijelu obe potkoljenice (navodno opekotina s posla),hipotroph. musculi bill. Opi dojam: pacijentica anorektina, suhe naborane i tanke koe, slabo pokretna, slabije vidi i uje, afebrilna, zjenice proirene, jezik suh i obloen bjeliastim skvamama, Fr. 104 otk/min., TA 160/100 mm/Hgprosjek zadnjih 10 mjerenja, GUK=8,0 mmol/l

Socijalna anamneza1. Lini podaci o klijentici Ime i prezime: XX (otac: N. J., majka: S. J.) Datum roenja i mjesto: 12.12.1926. godine u Doboju opina Kakanj Spol: Adreasa: Ul. Vatrogasna bb Doboj-Kakannj, 72224 Telefon: nema Sastav porodice: ivi sama, mu umro prije 30 godina Selidbe: ivjela u roditeljskoj kui od roenja do 20. godine ivota (navodno tada ju je otac izbacio na cestu zbog njene neposlunosti); potom ivi 5 godina kao podstanarka u Zenici gdje je bila zaposlena od 1946.; od 25 godine ivota ivi u braku sa suprugom-policajac po zanimanju-koji je umro 1979.; od tada do poetka 2008. ivi u sopstvenom stanu Zenici, poslije ivi kod sestria-koji su joj (navodno) prodali stan- 6 mjeseci a u drugoj polovini 2008. oni joj iznajmljuju sobu u kojoj danas ivi. Trenutno ima dvije sestre (gotovo nikako se ne viaju zbog bolesti sve tri) koje imaju: dvije kerke (starija sestra) i tri sina (mlaa sestra).

2. NaobrazbaXX je zavrila etiri razreda osnovne kole. U Zenici je zavrila kurs za veeraj (inae radni vijek provela u veeraju hotel Rudar u Zenici) i stekla PK strunu spremu. Tokom radnog vijeka nije pohaala nikakve dodatne edukacije vezane za njeno profesionalno opredjeljenje.Neformalno je uz rad stekla vjetine ivanja tako da je dio radnog vijeka provela i ijui (preteno hotelske posteljine) uz pranje vea. Ve je prala, gotovo, 10-ak godina runo (do 1956) a kasnije je koristila mainu za ve-profesionalni tip maine. 3. ZaposlenostXX je penzionerka. Bila zaposlena od 1946. kao pralja vea u zenikom hotelu Rudar i tu provela cijeli radni vijek. Bila zaposlena cijelo vrijeme na neodreeno, tj. stalni radni odnos. Stekla uslove za penziju 1981., ali ostaje u radnom odnosu (na lini zahtjev) sve do 1986. kada odlazi u mirovinu. ivjela sa suprugom, policajcem, od 1951. do 1979. kada on umire. Nije radila dodatne poslove uz redovan svoj

4. Materijalno stanje i potrebeKorisnica ima redovna mjesena primanja u iznosu od 290,00 KM (penzija). Obzirom da je trenutno podstanarka i za kiriju izdvaja 100 KM a ostatak sredstava ostaje joj za mjesene potrebe s tim da joj sestrii uzimaju dodatnih 100 KM za lijekove.Za novac od prodatog stana nisu dobiveni podaci, jer ih ne ele dati ni XX ni njeni sestrii. Od preostalog dijela penzije (navodno) 90 KM klijentici su prioritet lijekovi za koje (navodno) izdvoji oko 50 KM. Preostalih 40 KM klijentica potroi na hranu. Jedan obrok dnevno dolazi joj iz Narodne kuhinje koju je organizovao Merhamet. Ne ulae sredstva na odjevne predmete, na higijenske potreptine, kozmetiku i sl. Njene potrebe, trenutno, nisu usmjerene ni prema emu drugome osim prema lijekovima. 5. Zdravstveno stanje Klijentica je teko pokretna. Kree se oslanjajui se o kune predmete ili zid sobe. Ima vie zdravstvenih problema od kojih dominiraju: srani problemi, problemi sa reumatskim oboljenjima i demencija. Klijentica, prema navodu njenog porodinog ljekara, ne uzima redovno propisanu ljekarsku terapiju.Redovno, jednom sedmino-po potrebi i ee, je obilazi tim porodine medicine (TPM) iz lokalne porodine ambulante.Klijentica esto stoji pored otvorenog sobnog prozora i zaustavlja sluajne prolaznike alei im se i molei ih da odu do ambulante po njen TPM (prema navodu zdravstvenih radnika to se zna desiti ponekad i vie puta). ali se na bolove u kostima i cijelom tijelu.

6. Podaci o djetinjstvu i kolovanju Klijentica je zavrila samo etiri razreda osnovne kole. Navodno, otac joj se nije dao kolovati i tjearo ih je (nju, dvije sestre i brata-poginuo u saobraajnoj nesrei) da rade teke fizike poljoprivredne poslove (runo kopali ledinu, na leima nosili drva, sijeno i sl.). Navodno bila dobar uenik u koli. Kada je zavrila kurs za veeraj (navodno) bila najbolja od sto polaznica kursa. Kada je imala dvadeset godina pritisci oca bili sve vei tako da se ona, kao najstarije dijete, njemu suprostavila i rekla da su im ti poslovi teki a on ju je onda istjerao iz kue[1]. [1] U podacima koje sam skupio od dva njena vrnjaka F. J. N. J. Postoje kontradiktornosti. Naime, oni su njeni vrnjaci i komije i kau da je XX u mladosti bila loa prema ocu koji je bio estiti i poten ovjek. Sestrii ne ele da daju izjave o tome kao ni o bilo emu to je vezano za XX. Oni kau da je njihova jedina dunost prema njoj da ona ne bude gladna i da ima ijekova.

7. Stanovanje i sociokulturalno okruenje Klijentica XX ivi sama na spratu starije kue. ivi kao podstanar u sobi dimenzija 4x4=16 m uz koju jo ima WC i banju (zajedno) dimenzija 2x2= 4 m i predsoblja dimenzija 2x2= 4 m. Ulaz u sobu je mogu uz vrlo strme stepenice (10 stepenika) na koje se nastavlja terasa 0,80x1 1 m. Spava, jede i ivi u istoj prostoriji u kojoj se nalazi cijelo vrijeme. U sobi ima jedan kau (na kojem se nalazi stalno jastuk i dvije deke-bez posteljine), mali sto, kredenac i sudoper. Preko poda se nalazi stari ilim-mnotvo fleka i mrvica od hrane. Nema dovoljno svjetlosti, slabo joj je grijanje (prostoriju esto i sam podhladi otvarajui prozor iako ima gradsko grijanje). Banja i WC su vrlo neuredni i ispunjeni neugodnim mirisom. Vodovodne cijevi jo su u funkciji. Cjelokupna slika stana/sobe doima se kao vrlo neuredna. Cijeli objekat (kua) su u loem stanju kao i prilaz prema gornjem spratu (postoji korovsko rastinje i dosta otpadaka-kese. flae, papri i sl.). Soba nije previe vlana, ali je ispunjena neugodnim mirisom. Ima dovoljno pitke vode i vode za odravanje line higijene (koju slabo odrava zbog opeg loeg zdravstvenog stanja). Prema podacima iz komiluka klijentica se pati i slabo je iko obilazi. U poetku su komije vie obraali panju na nju, danas sve slabije, jer po njima ako nee njeni sestrii ili opina ne mogu ni oni. Sama lokacija kue je u centru Doboja-predgrae Kaknja- gdje se nalazi i porodina ambulanta (udaljena oko 400 m). Cjelokupna infrastruktura u Doboju je na zadovoljavajuem nivou: gradski autobus, taxi stajalite, rijeena vodovodna i kanalizaciona mrea, rijeeno gradsko grijanje, postoji ulina rasvjeta.

8. Interesi i sklonosti korisniceKlijentici XX najvee zadovoljstvo predstavlja kada joj u posjetu dou: TPM-e, osoba iz Merhameta, potar ili inkasanti za struju ili neko iz komiluka (ovi joj vrlo rijetko dolaze). Zadovoljstvo joj je razgovarati sa ljudima. Zbog samoe nije zainteresovana ni za ta. One koji je obiu blagosilja a one kojih nema proklinje. Ponekad izgubi interes i za ivotom i kae: ja nema nikoga na bijelom svijetu. 9. Socijalna procjenaNa osnovu obavljenog razgovora sa klijenticom njena jedna reenica koju u navesti u cijelosti najbolje odslikava procjenu za rjeenje njenog problema. Ona kae (ja se u potpunosti s tim slaem, a na osnovu prikupljenih podataka i vienog stanja): Meni bi najbolje bilo u domu. Tamo bi imala doktura i imala bi s kim priati.Problem klijentice XX je taj to je ona starija osoba, ima narueno zdravstveno stanje, vrlo lo odnos njenih sestria prema njoj, ali i sociokulturno okruenje nije zadovoljavajue.[1] [1] Prema podacima Centra za socijalni rad oni su indirektno upoznati o stanju XX i trebao bi neko od njene rodbine ili predstavnika MZ Doboj pokrenuti postupak za rjeavanje stanja u kojem se XX nalazi. Prema njima ona ima lina primanja i rodbinu, koji mogu pomoi da se rijei njen problem.

10. MiljenjeMiljenja sam, a na osnovu medicinske dokumentacije[1], da klijentica XX treba smjetaj u Dom za starija i iznemogla lica u Zenici (gdje e imati i zdravstveni monitoring) kako bi se rijeilo njeno stanje koje predstavlja rizik za njen ivot. 11. Prijedlozi i zapaanja Smjetaj klijentice u Dom je nuan korak kao rjeenje kompletnog njenog stanja. Klijentica XX je dosta drutvena osoba, voli razgovarati stoga sam miljenja da bi adaptacija u Domu protekla bez problema. Lokalni pravosudni i policijski organi trebaju ispitati cjelokupnu situaciju oko prodaje stana. Ne mogu se sloiti sa nekim od razmiljanja Centra za socijalni rad u kojemu navode da nedovoljna sredstva i pomanjkanje vremena predstavljaju ogromne potekoe (opina Kakanj nema relevantne podatke niti socijalnu kartu pa se skoro desilo da je na Merhametovu kuhinju prijavljen ovjek koji ima slovenaku penziju, a spisak je doao iz ove ustanove). Multidisciplinarnim pristupom (miljenja zdravstvenih i socijalnih radnika) mogu se izlobirati vea sredstva na OV Kakanj za starije i iznemogle osobe koja e biti operativna preko nekih NVO. [1] Podaci u tabeli su uzeti iz zdravstvenog kartona XX.

Procjena Procjena starijih osoba prema funkcionalnim zdravstvenim obrascima je uopteni okvir za organiziranje specifinih procjena koji nije samo ogranien na procjenu fizikog zdravlja nego ukljuuje socijalne, razvojne, kulturne i duhovne aspekte Procjena za stariju osobu XX: Starijoj osobi XX zbog naruenog opeg zdravstvenog stanja i neadekvatnog socijalnog okruenja prijeko je potreban smjetaj u adekvatnoj ustanovi (Dom za starije i iznemogle osobe u Zenici)

Zakljuci Starija osoba XX je stigmatizirana od strane drutveno-institucionalnog (zdravstvene i ustanove za socijalni rad) i individualnog (ira porodica, prijatelji, komije) segmenta naeg drutva zbog nepokuavanja da se ona izvede iz stanja u kojem se nalazi Bez sistemskog i multidisciplinarnog pristupa rjeenja stanja ili okolnosti u kojem se nalazi klijentica XX nema i ne moe biti kvalitetnog socijalno-zdravstvenog rjeenja za njenu svjetliju staraku budunost Na osnovu iscrpne i detaljne medicinske anamneze zdravstvenim radnicima postaje lake preduzeti eventualne preventivne ili kurativne mjere Iako socijalna anamneza govori o klijentici, njenom ivotu, potrebama i sposobnostima, ona je put ka pronalaenju rjeenja za gospou XX Genogramom i ekomapom moemo vidjeti osnovni sastav porodice i njenu povezanost sa socijalnim okruenjem. Ovaj rad-esej predstavlja lina promiljanja i slobodne ocjene, kako bi se moglo na najbolji nain pomoi ovoj starijoj osobi imajui u vidu da je ona u socijalnom riziku i da je optereena nizom zdravstvenih problema

Starijoj osobi XX zbog naruenog opeg zdravstvenog stanja i neadekvatnog

Na kraju

socijalnog okruenja prijeko je potreban smjetaj u adekvatnojustanovi

Nije srea u novcu i imanju ako na kraju ostanete sami i nemate nekoga ko e vas obradovati lijepom rijeju i lijepim cvijetom!

HVALA!