statistički godišnjak 2016. hzz - područni ured dubrovnik … · 2017-04-25 · 4 statistički...

0

Statistički godišnjak 2016. HZZ - Područni ured Dubrovnik

Statistički

godišnjak

Dubrovnik, travanj 2017.

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Područni ured Dubrovnik

2 0 1 6

1


UREDNIK:

Vedran Kastrapeli

Viši stručni savjetnik za analitiku i statistiku

NAKLADNIK:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRUČNI URED DUBROVNIK

Vladimira Nazora 5

20000 Dubrovnik

Telefon: 020/433-700

Fax: 020/433-722

Web: www.hzz.hr

ZA NAKLADNIKA:

dr.sc. Dasen Jasprica

Predstojnik Područnog ureda Dubrovnik

2


S a d r ž a j

1. UVOD .......................................................................................................................... 3 2. RADNA SNAGA U 2016. GODINI ……………………………………………....... 5 3. NEZAPOSLENOST U 2016. GODINI ..................................................................... 7

3.1. Fluktuacija radnika ............................................................................................... 16

3.2. Fluktuacija radnih mjesta ………………………………………………………. 20

4. ZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U 2016. GODINI ..................................... 22 4.1. Sezonsko zapošljavanje …………………… ....................................................... 26

5. PRIJAVLJENE POTREBE ZA RADNICIMA U 2016. GODINI ……………… 28 6. MATERIJALNO-PRAVNA ZAŠTITA U 2016. GODINI .................................... 30 7. PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE U 2016. GODINI ………………….……… 33 8. REALIZACIJA MJERA HZZ-a ZA 2016. GODINU ............................................ 34 9. PROJEKTI EU U 2016. …………………………………………………...….……. 36

PRILOZI: TABELA 1

Kretanje broja nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na području

Dubrovačko-neretvanske županije u 2016.godini ................................................................................... 38 TABELA 2

Broj nezaposlenih prema spolu, obrazovanju i ispostavama HZZ – Područnog ureda Dubrovnik

na kraju 2016.godine ............................................................................................................................... 39 TABELA 3

Kretanje broja nezaposlenih prema dobi na području Dubrovačko-neretvanske županije

tijekom 2016.godine ............................................................................................................................... 40 TABELA 4

Broj nezaposlenih prema gradu ili općini stanovanja od siječnja do kraja

prosinca 2016.godine ............................................................................................................................... 41 TABELA 5

Bazni i verižni indeksi nezaposlenih osoba ………………………………………………………...…. 42 TABELA 6

Kretanje broja novoprijavljenih osoba prema stupnju obrazovanja na

području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.godine .......................................................... 43 TABELA 7

Kretanje broja zaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja na području

Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.godine ........................................................................ 44 TABELA 8

Kretanje broja zaposlenih osoba prema dobnoj strukturi na području

Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.godine ........................................................................ 45 TABELA 9

.Kretanje broja brisanih osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske

županije tijekom 2016.g. ........................................................................................................................ 46 TABELA 10

Traženi radnici prema rodu zanimanja na području Dubrovačko-neretvanske

županije tijekom 2016. i 2015.godine ..................................................................................................... 47

3


1. U v o d

Pojam tržište rada označava ponudu i potražnju radnika, uključuje njihovu pripremu, zapošljavanje, napredovanje, otkaze, čekanje na zaposlenje, konkurentnost u traženju posla i na samom poslu. Dinamičnost tržišta rada koja je izražena u svim privredama i regijama, čak i u onim gdje je stopa nezaposlenosti veoma visoka, javlja se u visokoj frekvenciji među zaposlenim, nezaposlenim i onima izvan kontingenta radne snage. Neke osobe dolaze po prvi put na tržište rada, pojedinci dobivaju otkaz, neki ponovo nalaze posao, neki sami ulaze iz aktivnosti u neaktivnost zbog umirovljenja, teške bolesti ili drugih razloga. Što je zemlja razvijenija, ove frekvencije su izraženije. Promjenom proizvodne strukture mijenjaju se specifičnosti potražnje za radom. Na primjer, tehnološkim napretkom i inovacijama dolazi do smanjenja potražnje za radom u pojedinim djelatnostima, odnosno za radom zastarjelih kvalifikacija, da bi u isto vrijeme došlo do paralelnog porasta potražnje rada u novim sektorima i zanimanjima. Isto tako, za vrijeme turističke sezone javlja se velika potražnja za ugostiteljskim zanimanjima koja se ne mogu pokriti ponudom za vrijeme njenog trajanja. Prema tome, na tržištu rada se uvijek javlja „mismatch“ iliti problem neusklađenosti ponude i potražnje rada. Svima je poznato da se nezaposlenost ne može potpuno iskorijeniti, ali se može kontrolirati i održavati u društveno podnošljivim granicama, u smislu da u optimalnoj varijanti bude tolika da ne koči gospodarski razvoj.

U spoznavanju što se događa na tržištu rada, izvrsno služe statistička praćenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju evidentiranih nezaposlenih osoba i osoba koji se zapošljavaju, te o prijavljenim potrebama poslodavaca za radnicima. Stalno praćenje kretanja na tržištu rada je najneposredniji način spoznavanja tehnoloških promjena i opskrbljivanja proizvodnog sustava potrebnim novim znanjima i vještinama. Također se putem statističkih pokazatelja uočavaju problemi i daje slika stanja na tržištu rada za izradu prijedloga aktive politike zapošljavanja, te za izradu projektnih prijedloga, kao i informacija savjetnicima za zapošljavanje i lakšu pripremu za zapošljavanje. Ovi pokazatelji govore dijelom i o stupnju razvijenosti nekog društva i države, te da li sustavi funkcioniraju na svim razinama društva.

Za analizu tržišta rada regije pored kretanja broja nezaposlenih i zaposlenih, vrlo je važno promatrati gospodarski rast države. Rastom realnog BDP-a povećava se potreba za radnom snagom i zapošljavanje, a pri tom se smanjuje broj nezaposlenih osoba. Isto tako se gospodarskim rastom privlače dijelovi neaktivnog stanovništva na uključenje u tržište rada. Svjetska ekonomska kriza manifestirala se u Hrvatskoj krajem 2008. zaustavljanjem gospodarskog rasta, padom BDP-a u 2009. godini, a potom i značajnim smanjenjem proizvodnje i potrošnje. Pad je trajao sve do kraja 2014. godine. U 2016. godini je došlo do pozitivnog rasta nacionalnog BDP-a koji je bio 2,9% što se odrazilo i na smanjen broj nezaposlenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) za 13,5%. U ovoj županiji je temeljna grana djelatnosti turizam koji čini ¼ županijskog BDP-a pa kretanja na tržištu rada imaju sezonski karakter gospodarstva prilikom čega dolazi do velike fluktuacije radne snage. Uobičajena je pojava da se tijekom mjeseca ožujka pa sve do mjeseca kolovoza povećava

4


zapošljavanje, a nezaposlenost smanjuje pod utjecajem povećane potražnje za radnicima u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i trgovini. U zimskom periodu kretanja idu u obrnutom smjeru. Prema dosadašnjim praćenjima najviša razina nezaposlenosti se bilježi u veljači, a najmanja u kolovozu. Međutim, recesija je donijela sa sobom neke drugačije trendove koje ćemo vidjeti u nastavku. U 2016.g. je zbog jako dobre turističke sezone na području DNŽ zabilježena rekordna potražnja za radnicima pa čak i iz drugih županija RH.

U Europi se očekuje daljnji porast zapošljavanja u uslužnim djelatnostima, informacijskim tehnologijama, zdravstvu i socijalnom radu. Moguće je još više iskoristiti neobradive površine, a hrane je manje u svijetu pa je za očekivati da će trebati sve više poljoprivrednih i prehrambenih tehničara. Porast je starog stanovništva i životni vijek se produžuje pa će se i dalje razvijati zdravstvo i farmaceutska industrija koji trebaju doktore, magistre farmacije, fizioterapeute i inženjere kemije. Klasične kompetencije kao što su znanje jednog stranog jezika i poznavanje osnova informatike sve će manje biti ključan uvjet za prijem u radni odnos, a tražiti će se i transverzalne kompetencije: sposobnost rješavanja problema na licu mjesta, analitičke sposobnosti i predviđanja događaja, vještine u komunikaciji sa klijentima, poznavanje više stranih jezika, sve veći broj zaposlenih sa završenim magisterijem i doktoratom itd.

Zaključimo još da samo partnerski odnosi različitih javnih i privatnih dionika mogu rezultirati većim i dinamičnijim zapošljavanjem I obrazovanjem svih skupina nezaposlenih osoba i jačanjem konkurentnosti na tržištu rada.

5


2. R a d n a s n a g a u 2016. g o d i n i

Radno sposobno stanovništvo čine aktivno i neaktivno stanovništvo s 15 godina starosti i više. Aktivno stanovništvo ili radnu snagu čine svi aktivni osiguranici i registrirane nezaposlene osobe tj. osobe koje aktivno traže posao i raspoložive su za rad. Neaktivno stanovništvo čine umirovljenici, đaci, teško bolesne osobe, osobe koje jednostavno ne žele raditi i ne traže posao i dr. Po obujmu aktivno stanovništvo se smanjuje ili raste na račun neaktivnog stanovništva, a promjena obujma pod utjecajem je ekonomskih i demografskih čimbenika, ali i nacionalnih, kulturnih i običajnih obilježja društva.

Podaci o radnoj snazi dobivaju se na temelju administrativnih statističkih izvora, a

temelje se na podacima relevantnih ustanova koje prate i evidentiraju zaposlene i nezaposlene. Te institucije su: Državni zavod za statistiku (DZS), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Državni zavod za statistiku podatke o zaposlenosti prikuplja izvještajima koji se u poslovnim subjektima popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima. Istraživanje zaposlenosti s punim obuhvatom poslovnih subjekata provodi se jednom godišnje (sa stanjem 31. ožujka). Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikuplja podatke na osnovi osiguranika prema osnovama osiguranja: radnici kod pravnih osoba, radnici kod fizičkih osoba, obrtnici, poljoprivrednici i samostalne profesionalne djelatnosti. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prikuplja podatke na osnovi korisnika zdravstvenog osiguranja, tj. osiguranike prema spolu, djelatnostima i drugim osnovama stjecanja zdravstvenog osiguranja. Hrvatski zavod za zapošljavanje pravi izvješća na temelju broja prijavljenih na evidenciju nezaposlenih, broja zaposlenih s evidencije, broja korisnika novčane naknade itd.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. prosinca 2016.g. bilo je registrirano ukupno 40810 zaposlenih osoba. Udio zaposlenih u pravnim osobama je bio 82,3%, u fizičkim osobama 7,7%, kod obrtnika 5,5%, kod individualnih poljoprivrednika 1,1% i kod samostalnih profesionalnih djelatnosti 3,4%. Na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Dubrovnik na dan 31.prosinca 2016. godine ukupno je bilo 7635 nezaposlenih osoba. Zbrajanjem aktivnih osiguranika HZMO-a i ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji HZZ-a je vidljivo da je na području Dubrovačko-neretvanske županije bilo 48445 aktivnih stanovnika. Da bi izračunali koliko je bilo neaktivnog stanovništva, uzeti ćemo podatak DZS iz 2011. godine kad je bilo 80804 radno sposobnog stanovništva. Oduzimanjem tog broja s aktivnim stanovništvom dobije se broj neaktivnih, kojih je na kraju 2016. godine bilo 32359 osoba. Uzimajući ove podatke u obzir može se izračunati stopa aktivnosti stanovništva, stopa registrirane nezaposlenosti i stopa registrirane zaposlenosti. Prema tome, stopa aktivnosti stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije na kraju 2016. godine je iznosila 60,0%, stopa registrirane nezaposlenosti 15,8%, a stopa registrirane zaposlenosti 50,5%.

6


Tabela 1 Radna snaga 2016. i 2015. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije

Radna snaga 31. prosinca 31.12.2016. 31.12.2015. Postotna %

promjena

Radnici kod pravnih osoba 33583 31913 + 5,2

Radnici kod fizičkih osoba 3152 3110 + 1,4

Obrtnici 2251 2242 + 0,4

Individualni poljoprivrednici 442 434 + 1,8

Samostalne profesionalne djelatnosti 1372 1409 - 2,6

Osiguranici kod međunarodnih org. 10 12 - 16,7

Ukupno zaposleni 40810 39120 + 4,3

Nezaposleni 7635 8943 - 14,6

Ukupno aktivno stanovništvo 48445 48063 + 0,8

Stopa aktivnosti stanovništva 60,0 % 59,5 % + 0,5 pp

Stopa registrirane nezaposlenosti 15,8 % 18,6 % - 2,8 pp

Stopa registrirane zaposlenosti 50,5 % 48,4 % + 2,1 pp

HZMO, HZZ, izračun autora

Prema osnovama osiguranja na kraju prosinca 2016. godine došlo je do relativnog rasta broja zaposlenih u gotovo svim osnovama osim kod samostalnih profesionalnih djelatnosti (-2,6%) i osiguranika kod međunarodnih organizacija (-16,7%). Uspoređujući sa 2015. godinom stopa nezaposlenosti stanovništva na kraju 2016. godine se smanjila za skoro tri postotna boda. Ovaj pad nezaposlenosti je odraz rasta gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Tu činjenicu nam potvrđuje i rast broja zaposlenih za 4,3% prema podacima HZMO-a. Stopa aktivnosti stanovništva se povećala za 0,5 postotna boda, dok se također stopa registrirane zaposlenosti povećala i to za 2,1 postotnih bodova.

Grafikon 1 Kretanje broja zaposlenih osoba i stope nezaposlenosti u 2016. godini na području

Dubrovačko-neretvanske županije

HZMO, HZZ, izračun autora

Na grafikonu se jasno vidi da je najmanja nezaposlenost, a najveća zaposlenost bila u mjesecu srpnju 2016.g. što je posljedica zapošljavanja za vrijeme turističke sezone. Ono što je zanimljivo primijetiti su silazne i uzlazne „dodirne točke“ linija ovih dvaju pokazatelja. Linije se dodiruju u mjesecima travnju i studenom što nam daje zaključili da je prosječno trajanje sezonske zaposlenosti bilo otprilike 7 mjeseci.

7


3. N e z a p o s l e n o s t u 2016. g o d i n i

Tijekom razdoblja od siječnja do kraja prosinca 2016. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – Područnom uredu Dubrovnik, prosječan broj nezaposlenih je bio 6717 što je za 13,5% manje od prosjeka u 2015.g. U Republici Hrvatskoj se u 2016. smanjio prosječan broj nezaposlenih na međugodišnjoj razini sa 285906 na 241860 osoba što je pad od 15,4%. Prosječan broj nezaposlenih osoba s područja Dubrovačko-neretvanske županije čini udio od 2,8% u prosjeku RH i također zauzima 13. poziciju prema brojnosti uspoređujući s ostalim županijama u Hrvatskoj.

Grafikon 2 Prosječni brojevi nezaposlenih osoba po županijama u 2016.g.

Prema mjesečnim kretanjima, najveći broj nezaposlenih osoba s područja Dubrovačko-

neretvanske županije je evidentiran u veljači kada je bilo 9516 nezaposlenih, a najmanji u srpnju i to 4801 nezaposlena osoba. Raspon maksimalne i minimalne nezaposlenosti je 4715 osoba što je 70,2% pokrivenosti u prosječnom broju nezaposlenih.

8


Tabela 2 Prosječan broj nezaposlenih 2016. i 2015. godine na području Dubrovačko-neretvanske

županije prema spolnoj pripadnosti

Nezaposlenost 2016. 2015. Razlika Indeks

2016./2015.

UKUPNO 6717 7763 - 1046 86,5

Muškarci 3000 3450 - 450 87,0

Žene 3717 4313 - 596 86,2

Učešće M / Ž 44,7 % 44,4 % + 0,3 pp -

55,3 % 55,6 % - 0,3 pp -

Prema spolu se prosječan broj nezaposlenih žena (3717) smanjio za 13,8%, a muškaraca za 13,0%. Učešće žena se u odnosu na muškarce smanjilo za 0,3 postotni poen u ukupnoj prosječnoj nezaposlenosti i iznosilo je 55,3%.

Analizirajući kretanje broja nezaposlenih po mjesecima i dalje je prisutan utjecaj

sezonskog karaktera gospodarstva. Tako u 2016. g. od ožujka do kraja srpnja je konstantni pad nezaposlenosti dok od kolovoza do kraja godine raste nezaposlenost. Inače, broj nezaposlenih nije dosegao još razinu 2008. godine kada je prosječno bilo nezaposlenih 6112 ili za 9% manje nego u 2016. Isto tako, u 2008. godini je bila puno manja nezaposlenost u zimskim mjesecima (vidi grafikon).

Grafikon 3 Usporedba kretanja broja nezaposlenih osoba po mjesecima na području Dubrovačko-

neretvanske županije

Gledajući kretanje od davne 1990. godine pa do kraja 2016. godine, trend prosječne nezaposlenosti je bio u usponu do 2002 g. kada je dosegla najveći broj od 10759 osoba, dok nakon te godine broj je u stalnom padu. Zbog ekonomske krize trend je od 2008. ponovno

9


uzlazan. U 2015. godini prosječna nezaposlenost je smanjena i nastavila se smanjivati i u 2016.g. Dvadeset i višegodišnji trend kretanja broja nezaposlenih je u stagnaciji i kreće se u prosjeku oko 8000 nezaposlenih osoba. Grafikon 4 Kretanje prosječnog broja nezaposlenih osoba po godinama na području Dubrovačko-

neretvanske županije

Na kraju 2016. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nezaposleno je bilo 7635

osoba što u usporedbi s istim mjesecom 2015. godine znači smanjenje od 14,6%. U strukturi nezaposlenih prema razini obrazovanja najveći je broj radnika sa SŠ

zanimanjima do 3 godine i škola za KV i VKV radnike 2784 što znači učešće od 36,5% u ukupnom broju nezaposlenih osoba, zatim slijede SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina 2144 ili 28,1%, s osnovnom školom 1219 ili 16,0%, sa fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom 642 ili 8,4%, sa višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem 495 ili 6,5%, s gimnazijom 284 ili 3,7% i bez škole ili nezavršene osnovne škole 67 ili 0,9% od ukupnog broja nezaposlenih na kraju prosinca 2016.g. Iz ovoga se može zaključiti da 16,9% nezaposlenih nema uopće srednjoškolsko obrazovanje, dok akademski građani čine 14,9% udjela među nezaposlenim osobama. Svaki dvanaesti nezaposleni na evidenciji ima završenu visoku stručnu spremu.

Bitno je dodati da nezaposlene žene sa završenom gimnazijom čine veliko učešće u

odnosu na muškarce i to čak 63%. Nezaposleni muškarci čine većinu (52,4%) jedino prema stupnju završene srednje škole do 3 godine. U sljedećem grafikonu su učešća za oba spola prema obrazovanju.

10


Grafikon 5 Nezaposlene žene i muškarci prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-

neretvanske županije na kraju 2016. g.

Prosječan broj nezaposlenih osoba tijekom 2016.g. se u odnosu na godinu prije smanjio

u svim ispostavama HZZ – Područnog ureda Dubrovnik. Najznačajnije prosječno relativno smanjenje nezaposlenih bilježi ispostava Dubrovnik i to za 20,4%.

Tabela 3 Prosječan broj nezaposlenih osoba po ispostavama 2016. i 2015. godine

Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče

Prosjek 2016. 2319 1087 62 2567 682

Muškarci 1028 517 30 1120 306

Žene 1291 570 32 1447 376

Prosjek 2015. 2912 1220 75 2780 775

Muškarci 1288 532 35 1237 357

Žene 1624 688 40 1544 418

Indeks 16./15. 79,6 89,1 82,7 92,3 88,0

Pad /\/ Rast 20,4% 10,9% 17,3% 7,7% 12,0%

Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu nezaposlenih čine mlade osobe od 25 do 29 godina starosti kad ih je u 2016. godini prosječno bilo 1079 ili 12,1% nakon kojih slijede mlade osobe između 30 i 34 godine starosti, prosječno njih 998 ili 11,2% od ukupnog prosječnog broja nezaposlenih. Svaka četvrta osoba na evidenciji je mlada (udio 28,6%). Pozitivno je da je u 2016.g. došlo do značajnijeg smanjenja nezaposlenih u dobi od 15 do 24.g. Prema mjesečnim kretanjima jedino dobna skupina između 60 – 64 godine nije bila pod velikim utjecajem sezonskog zapošljavanja pa se u prosjeku njihov broj nije smanjio.

11


Tabela 4 Prosječan broj nezaposlenih osoba po dobnoj strukturi 2016. i 2015. godine

Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64

Ø

2016. 241 754 925 821 798 697 660 669 762 390

Ø

2015. 322 961 1079 998 889 762 749 774 858 371

Pad

/\/

Rast

25,2%

21,5%

14,3%

17,7%

10,2%

9,5%

11,9%

13,6%

11,2%

5,1%

Iz tabele 4 se vidi da se u 2016. godini jedino kod osoba između 60 i 64 godine starosti bilježi prosječan porast i to od 5,1%, dok najveći relativni pad se javlja kod osoba između 15 i 19 godina starosti (25,2%). Međutim, treba dodati da postoje velika prosječna odstupanja u učešćima između muškaraca i žena po dobi. Tako je bilo nezaposleno 65% muškaraca između 60 i 64 godine, a žene su činile udio od samo 35%. Žene su najbrojnije (66%) u skupini od 45 – 49 godina života.

Grafikon 6 Učešća i broj nezaposlenih žena i muškaraca prema dobi na području Dubrovačko-

neretvanske županije na kraju 2016. g.

Ukupna kretanja u gospodarstvu ne utječu samo na strukturu nezaposlenih radnika

nego i na njihovu dužinu čekanja na zaposlenje. Tako je prosječno trajanje nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosilo 88 dana ili 2,9 mjeseci što je u Hrvatskoj nakon Istarske županije (73 dana) najkraći period čekanja. Glavni razlog tome je povećan broj novoprijavljenih osoba na evidenciju nezaposlenih na kraju godine istekom ugovora o radu na određeno vrijeme i veliko zapošljavanje na sezonskim poslovima početkom turističke sezone.

12


Tabela 5 Broj nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti 2016. i 2015. godine

Dužina trajanja nezaposlenosti

31.12. 2016. 31.12. 2015. Indeks

Ukupno M Ž Ukupno M Ž 16./15.

0 do 3 mjeseca 3899 1781 2118 4135 1927 2208 94,3

3 do 6 mjeseci 755 340 415 991 448 543 76,2

6 do 9 mjeseci 346 163 183 379 173 206 91,3

9 do 12 mjeseci 314 153 161 394 184 210 79,7

UKUPNO kratkotrajno 5314 2437 2877 5899 2732 3167 90,1

1 do 2 godine 665 282 383 1151 530 621 57,8

2 do 3 godine 471 225 246 591 268 323 79,7

3 do 5 godina 587 269 318 714 308 406 82,2

5 do 8 godina 379 167 212 311 142 169 121,9

više do 8 godina 219 65 154 277 80 197 79,1

UKUPNO dugotrajno 2321 1008 1313 3044 1328 1716 76,2

Iz tabele 5 je vidljivo da je na kraju 2016. godine broj kratkotrajno nezaposlenih iznosio

5314 ili 69,6%, a dugotrajno nezaposlenih 2321 ili 30,4%. Kratkotrajna nezaposlenost je smanjena za 9,9%, a dugotrajna nezaposlenost za čak 23,8% u odnosu na godinu prije. Smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na prethodnu 2015. godinu je zabilježeno najviše kod osoba koje su na evidenciji od 1 do 2 godine (-42,2%) a jedino povećanje je bilo kod osoba koje su na evidenciji između 5 i 8 godina. Nadalje, 57% je udio dugotrajno nezaposlenih žena što je veliko učešće u odnosu na muškarce. Žene su brojnije od muškaraca u svim razrednim skupinama prema trajanju nezaposlenosti.

Na slijedećem grafikonu je kretanje broja kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih

posljednjih devet godina gdje je vidljiva konstantna stagnacija dugotrajne nezaposlenosti, a poglavito u 2016.godini je značajniji pad. Ipak s druge strane ovakav ogroman rast kratkotrajno nezaposlenih govori i o velikom broju otkaza na kraju godine i brzom ponovnom zapošljavanju što govori o sezonskoj fluktuaciji radne snage na području Dubrovačko-neretvanske županije.

13


Grafikon 7 Kretanje kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba u posljednjih 9 godina

Prema strukturi trajanje nezaposlenosti opada s višom razinom obrazovanosti. Tako je na dan 31.prosinca 2016. godine udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih bez završene osnovne škole iznosio 64%, a kod osoba sa završenim fakultetom samo 23% što govori da se visokoobrazovani lakše zapošljavaju. Grafikon 8 Brojevi i udjeli kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja

Promatrano prema dobi, dugotrajna nezaposlenost se povećava što su osobe starije. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih između 60-64 godine starosti u nezaposlenosti 67%, a udio mladih do 15 - 19 godina je samo 7%. Mladi se brže zapošljavaju nego stariji i češće mijenjaju poslove.

14


Grafikon 9 Brojevi i udjeli kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba prema dobi

U okviru ukupne nezaposlenosti posebno mjesto zauzimaju invalidne radno sposobne osobe, kao i osobe s otežanim faktorom zapošljavanja (OFOZ-i). U ukupnom broju nezaposlenih na dan 31.prosinca 2016. godine na evidenciji su bile 94 osobe s rješenjem o invalidnosti, a od toga 36 žena ili 38,3%. Prema vrsti invalidnosti stanje broja nezaposlenih je slijedeće: - 38 tjelesni invaliditet - 27 mentalna retardacija - 12 kombinirane smetnje - 5 oštećenje sluha - 4 kronične bolesti - 3 oštećenje vida - 3 psihičke i organske smetnje - 2 poremećaj govora Među evidentiranim nezaposlenim osobama nalazilo se i 265 osoba s faktorom otežanog zapošljavanja i to najviše njih sa kombiniranim zdravstvenim smetnjama. Za razliku od invalidnih osoba, kod OFOZ-a je veće učešće žena (55,8%) u odnosu na muškarce.

U ukupnom broju nezaposlenih na kraju 2016. godine bilo je 765 razvojačenih hrvatskih

branitelja s udjelom od 10% (Dubrovnik 253, Korčula 109, Lastovo 4, Metković 333 i Ploče 66 osoba) što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje za 5,2% manje.

Tabela 6 Broj nezaposlenih hrvatskih branitelja zadnjeg dana 2016. i 2015. godine po

ispostavama

Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče 31.12. 2016. 253 109 4 333 66

31.12. 2015. 316 111 6 326 77

Indeks 16./15. 80,1 98,2 66,7 102,1 85,7

Pad /\/ Rast 19,9 % 1,8% 33,3 % 2,1 % 14,3 %

15


Od svih ispostava jedino Metković bilježi porast broja nezaposlenih branitelja i to za 2,1%.

U 2016. godini prosječno je bilo evidentirano 659 osoba bez radnog iskustva što je u usporedbi s prošlogodišnjom godinom za 18,1% manje. Njihov udio u ukupnoj nezaposlenosti je 9,8%.

16


3.1. F l u k t u a c i j a r a d n i k a

Fluktuacija nezaposlenosti ovisi o broju novoprijavljenih osoba u evidenciju HZZ-a, što

čini ulazak u evidenciju (priljev), te o broju zaposlenih s evidencije i broju brisanih iz evidencije zbog drugih razloga osim zaposlenja koji predstavljaju izlazak (odljev). Na kraju 2016.g. došlo je do manjeg broja ulaska u evidenciju nego izlaska i to za 1308 osoba što je četverostruko veći broj nego u 2015.g.

Grafikon 10 Fluktuacija radne snage od 2002. - 2016. godine HZZ – Područni ured Dubrovnik

Prema tome, u razdoblju od I. - XII. 2016. godine evidentirano je ukupno 9714 novoprijavljenih osoba. Uspoređujući sa 2015. godinom ukupan broj novoprijavljenih se smanjio za 8,0%, dok u odnosu na ratnu 1991. godinu je dvostruko povećan. Odljev iz evidencije je bio 11022 osobe što je povećanje od 1,4% u odnosu na 2015.godinu ali je skoro 4 puta veći nego 1991.g. Ovo nam govori i o povećanom opterećenju radnika u HZZ-u posljednjih godina gdje se usluge posredovanja vrše u prosjeku za oko 10000 ljudi godišnje. Smanjiti fluktuaciju se može zadržavanjem radnika u radnom odnosu i to na način da se radniku produljuje ugovor na određeno ili se sklapa novi na neodređeno vrijeme za što se poslodavci ipak rijetko odlučuju.

Prema razlogu prestanka radnog odnosa, najviše ih je došlo na evidenciju zbog isteka ugovora na određeno vrijeme 4039 ili 41,6%, slijede otkazi zbog isteka rada zaposleniku na sezonskim poslovima 2607 ili 26,8% i poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga 1090 ili 11,2%. Ostali razlozi prestanka radnog odnosa radnika su bili manje zastupljeni.

. Prosječan broj novoprijavljenih po jednom mjesecu u 2016. iznosio je 810 osoba što je

za 70 osoba u prosjeku manje nego godinu prije. Najviše se osoba prijavilo u mjesecu studenom, njih 1803 što znači da ih se u prosjeku dnevno u tom mjesecu prijavljivalo 60 na Zavod. Najmanje ih se prijavilo u mjesecu svibnju (329 osoba). Novoprijavljenih žena je bilo ukupno 5261, što čini učešće od 54,2% naspram muškaraca.

17


Prema obrazovnoj strukturi najviše se prijavilo nezaposlenih sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine (3294 ili 33,9%) i sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (2833 ili 29,2%).

Prema dobi najviše ih se prijavilo mladih od 25 – 29 g.(2026 ili 20,9%), nakon kojih su

isto mladi u dobi od 20 do 24 (1784 ili 18,4%). Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti,

osoba se briše iz evidencije, odnosno evidenciju o nezaposlenoj osobi Zavod prestaje voditi, ako ta osoba:

• zasnuje radni odnos • ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima • obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rješenja na temelju kojeg radi • registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu • registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva • postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju • ispuni uvjete za mirovinu • obavlja volonterski rad prema propisima o radu • ostvari prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada • postane redovni učenik ili student • nastupi na dragovoljno služenje vojnog roka • bude pritvorena • nastupi na izdržavanje kazne zatvora • navrši 65 godina života • bude uključena u program obrazovanja od strane Zavoda • odbije se uključiti u obrazovanje ili bez opravdanog razloga prekine • ne javi se Zavodu u dva uzastopna mjeseca • ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad • odjavi se sama s evidencije • ne prihvati ponuđeno zaposlenje u okviru stečene stručne spreme Ukupno brisano iz evidencije iz drugih razloga osim zaposlenja (zasnivanja radnog

odnosa) u 2016. godini je bilo 3248 osoba (26% više nego godinu prije). Brisanih zbog ne pridržavanja zakonskih odredbi je 1933 ili 59,5% što čini najviši udio ukupnog broja brisanih iz evidencije iz drugih razloga osim zaposlenja. Broj brisanih osoba koje su izašle iz radne snage (umirovljenje, porodiljni i sl.) je 496 ili 15,3%, broj osoba brisanih zbog vlastite odjave ili nejavljanja 566 ili 17,4%, a 253 osobe ili 7,8% su brisane zbog ostalih razloga (smrt, preseljenje i sl.).

Na tržištu rada postoje zanimanja sa više i manje izraženom fluktuacijom radnika bez

obzira jesu li ona deficitarna i suficitarna. Potpuna fluktuacija nekog zanimanja postignuta je ako je priljev jednak odljevu radnika (koeficijent 1,00) što znači da u tim zanimanjima postoje jednake šanse da lako dobijete kao i da lako izgubite posao.

18


Tabela 7 Fluktuacija 30< prijavljenih radnika prema zanimanjima u evidenciji HZZ – Područnog

ureda Dubrovnik

Šifra i naziv zanimanja Prijavljeni

u 2016.

Odjavljeni u

2016.

Fluktuacijski

koeficijent

(2321117) profesor hrvatskoga jezika 31 39 0,79

(2429617) diplomirani pravnik 64 88 0,73

(2441617) diplomirani ekonomist 228 258 0,88

(2451127) novinar 40 43 0,93

(3112384) građevinski tehničar 34 41 0,83

(3113714) elektrotehničar 41 54 0,76

(3121524) računalni tehničar 37 45 0,82

(3141414) brodostrojar 38 41 0,93

(3231114) medicinska sestra 76 73 1,04

(3311016) učitelj razredne nastave 95 96 0,99

(3320116) odgojitelj predškolske djece 74 89 0,83

(3340924) suradnik u praktičnoj nastavi 36 31 1,16

(3414216) ekonomist turizma i ugostiteljstva 86 97 0,89

(3415116) komercijalist 84 116 0,72

(3433316) ekonomist 119 123 0,97

(4121184) knjigovođa 39 49 0,80

(4121214) ekonomski službenik 155 153 1,01

(4131124) skladištar 45 61 0,74

(4134134) komercijalni službenik 49 48 1,02

(4190154) administrativni službenik 337 417 0,81

(4221114) šalterski službenik putničke ag. 93 78 1,19

(4221314) hotelijersko-turistički službenik 107 111 0,96

(4222124) recepcionar 216 243 0,89

(5113114) vodič 46 48 0,96

(5122112) pomoćni kuhar 316 331 0,95

(5122123) kuhar 539 594 0,91

(5123112) pomoćni konobar 108 113 0,96

(5123133) konobar 891 955 0,93

(5123143) barmen 40 42 0,95

(5123155) natkonobar 43 48 0,90

(5133132) njegovatelj starijih i nemoćnih 59 63 0,94

(5141133) frizer 80 93 0,86

(5161113) vatrogasac 82 101 0,81

(5169123) vratar 31 32 0,97

(5220213) prodavač 918 1.165 0,79

(5220225) trgovac 49 52 0,94

(6112123) vrtlar 32 41 0,78

(7137123) elektroinstalater 35 46 0,76

(7139113) kućni majstor 75 70 1,07

(7222423) bravar 35 28 1,25

(7231233) automehaničar 50 59 0,85

(7241543) elektromehaničar 38 43 0,88

(7412213) slastičar 41 46 0,89

19


(8322113) vozač osobnog automobila 86 104 0,83

(8322133) vozač taksija 32 33 0,97

(8322143) vozač lakog dostavnog vozila 106 105 1,01

(8323115) vozač autobusa 54 64 0,84

(8324113) vozač teretnog vozila 88 119 0,74

(8340112) mornar 47 44 1,07

(9132111) čistačica 266 303 0,88

(9132121) sobarica 312 338 0,92

(9132211) kuhinjski radnik 136 180 0,76

(9133111) pralja 71 78 0,91

(9212111) šumski radnik 43 43 1,00

(9320121) radnik u održavanju 72 75 0,96

(9330411) skladišni radnik 186 240 0,78

(9911111) radnik bez zanimanja 32 15 2,13 Napomena: što je koeficijent bliži jedinici, to je izraženija fluktuacija radnika

Dakle, u 2016. godini zanimanja s najvećom fluktuacijom (koeficijenti u rasponu od 0,96 – 1,04) su: medicinska sestra, učitelj razredne nastave, ekonomist, ekonomski službenik, komercijalni službenik, hotelijersko-turistički službenik, vodič, pomoćni konobar, vratar, vozač taksija, šumski radnik i radnik u održavanju. Primjećuje se da je uglavnom riječ o uslužnim zanimanjima koja se traže za vrijeme turističke sezone, ali postoje i ona ekonomska. Prodavači su imali najveći apsolutni odljev iz evidencije HZZ – Područnog ureda Dubrovnik.

20


3.2. F l u k t u a c i j a r a d n i h m j e s t a Fluktuacije radnika ne bi bilo da ne postoje otvoreni poslovi (radna mjesta) na kojima bi se oni mogli javiti i aplicirati za zaposlenje. Manji broj otkaza u odnosu na zapošljavanje u 2016.g.na području Dubrovačko-neretvanske županije znači da se više radnih mjesta otvaralo nego što ih se zatvaralo. Tabela 8 Fluktuacija radnih mjesta prema ispostavama HZZ – PU Dubrovnik u 2016.g.

OBILJEŽJE DNŽ Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče

Otvorena radna mjesta

8727 5624 1512 62 1117 412

Zatvorena radna mjesta

7663 3895 1369 69 1626 704

Očuvana radna mjesta

+ 1064 + 1729 + 143 - 7 - 509 - 292

Fluktuacijski koeficijent

1,13 1,44 1,10 0,90 0,69 0,59

Potpuno novi poslovi

852 473 123 4 116 136

Udio potpuno novih poslova

9,8 % 8,4 % 8,1 % 6,5 % 10,4 % 33,0 %

Evidentno je povećanje od 1064 radnih mjesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to najviše na području ispostave Dubrovnik. Ispostava Korčula je također sačuvala više radnih mjesta na kraju 2016.g. dok Metković i Ploče to nisu uspjeli zbog velikog broja otkaza na kraju godine koje su ljudi iz tih područja dobili kada su sezonski radili na području Dubrovnika i Makarske rivijere. Ispostava Ploče ima najveći relativni udio (33,0%) potpuno novih radnih mjesta (novootvoreni poslovi, povećan opseg posla u poduzeću), a Korčula i Lastovo najmanje što govori o sezonskom karakteru radnih mjesta na tim područjima (privremeni poslovi). Godišnja stopa otvaranja potpuno novih radnih mjesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je bila 9,8% u 2016.g.

Zanimalo nas je u kojim granama djelatnosti radnici dobivaju najviše otkaza, te gdje se oni najviše i zapošljavaju što dosta govori o gospodarskoj strukturi Dubrovačko-neretvanske županije.

21


Tabela 9 Zatvorena i otvorena radna mjesta prema djelatnostima u 2016.g. u DNŽ

DJELATNOST Broj otkaza Broj

zaposlenih Bilanca

(A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 188 169 - 19

(B) RUDARSTVO I VAĐENJE 7 4 - 3

(C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 447 335 - 112 (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I

KLIMATIZACIJA 2 1 - 1

(E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA,

GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE 60 83 + 23

(F) GRAĐEVINARSTVO 281 334 + 53 (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 1.240 1.272 + 32

(H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 459 370 - 89 (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE 2.824 3.882 + 1058

(J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 61 47 - 14

(K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 60 40 - 20

(L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA 58 53 - 5

(M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 195 152 - 43

(N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI 566 669 + 103 (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO

OSIGURANJE 244 229 - 15

(P) OBRAZOVANJE 406 473 + 67 (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE

SKRBI 107 180 + 73

(R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 132 143 + 11

(S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 302 277 - 25

(T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA 40 14 - 26

Na području Dubrovačko-neretvanske županije povećao se značajno broj radnih mjesta u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i građevinarstvu. Također, dječji vrtići i škole su povećali broj zaposlenih na kraju 2016.g. kao i zdravstvene ustanove (bolnice, poliklinike), te opskrbljivači vodom. Kako gospodarska kriza najviše zahvaća privatni sektor, vidljiva su velika smanjenja broja radnika u prerađivačkoj industriji, prometu i poljoprivredi. Da bi se ovi negativni trendovi počeli smanjivati, potrebno je povećati investicije, pokrenuti one djelatnosti koje nisu mnogo zastupljene u gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije, a za koje postoji potencijal. Na primjer, to bi mogli biti: vađenje kamena, zbrinjavanje i prerada otpada, proizvodnja energije, raditi na edukaciji za poduzetništvo i upravljanju malih subjekata u prerađivačkoj industriji, razvijati stručni konzalting, informatičku tehnologiju, više ulagati u prometnu infrastrukturu i sl. Treba reći da stopa otvaranja potpuno novih radnih mjesta je niska (10%), a jedino investicijama i novootvorenim poslovima se ona može povećati. Broj ljudi koji se zapošljava u Županiji nije mali ako uzmemo u obzir sezonske poslove. Međutim, svake godine su ti poslovi iste vrste (dužina sezone = dužina zaposlenja) i sezonsko zapošljavanje čini skoro 60% u ukupnom zapošljavanju na ovom području što sve govori o razlozima ovako niske stope potpuno novih radnih mjesta. Nova poduzeća, znače nova zapošljavanja radnika ujedno i otvaranje novih radnih mjesta.

22


4. Z a p o s l e n o s t i z a p o š l j a v a n j e u 2016.

Od kraja 2014.g. godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) mjesečno je započeo dostavljati HZZ-u podatke o registriranim osiguranicima prema njihovim različitim strukturama što je izvrstan pokazatelj zaposlenosti radnika. Usporedit ćemo zaposlene i nezaposlene prema općinama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Tabela 10 Zaposlenost i nezaposlenost prema općinama zadnjeg dana 2016.g.

NAZIV OPĆINE Zaposlenost Udio

% Nezaposlenost

Udio %

Stopa % nezaposlenosti

BLATO 1292 3,2 192 2,5 12,9

DUBROVNIK 16273 39,9 1862 24,4 10,3

KONAVLE 3236 7,9 418 5,5 11,4

KORČULA 1750 4,3 426 5,6 19,6

KULA NORINSKA 442 1,1 202 2,6 31,4

LASTOVO 263 0,6 78 1,0 22,9

METKOVIĆ 4637 11,4 1682 22,0 26,6

MLJET 372 0,9 35 0,5 8,6

OPUZEN 774 1,9 303 4,0 28,1

OREBIĆ 1104 2,7 210 2,8 16,0

PLOČE 2819 6,9 754 9,9 21,1

POJEZERJE 200 0,5 105 1,4 34,4

SLIVNO 368 0,9 164 2,1 30,8

SMOKVICA 236 0,6 59 0,8 20,0

STON 722 1,8 106 1,4 12,8

VELA LUKA 1178 2,9 310 4,1 20,8

ZAŽABLJE 196 0,5 109 1,4 35,7

DUBROVAČKO PRIMORJE 636 1,6 66 0,9 9,4

JANJINA 114 0,3 22 0,3 16,2

LUMBARDA 359 0,9 101 1,3 22,0

TRPANJ 165 0,4 44 0,6 21,1

ŽUPA DUBROVAČKA 3674 9,0 387 5,1 9,5

UKUPNO DNŽ 40810 100,0 7635 100,0 15,8

Izvor: HZMO, HZZ, izračun autora

Uočava se da veliki broj općina u okolici grada Dubrovnika imaju veći udio zaposlenosti

mještana od nezaposlenosti. Mljet ima od svih općina najmanju stopu nezaposlenosti i to 8,6%, slijede Dubrovačko primorje 9,4% i Župa dubrovačka 9,5%. Općine na području Doline

23


Neretve (Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Zažablje) imaju stope nezaposlenosti čak preko 30%.

Tijekom cijele 2016. godine iz evidencije nezaposlenih HZZ - Područnog ureda

Dubrovnik ukupno su se zaposlile 7774 osobe, što je za 6,2% manje nego 2015. godine.. Prosječno se mjesečno zapošljavalo 648 osoba. Pad se može pripisati manjom fluktuacijom radnika i većem broju zadržavanja radnika u radnom odnosu (produženje ugovora o radu).

Gledajući kretanje od davne 1991. godine pa do kraja 2016. godine, trend ukupnog

zapošljavanja je stalno u usponu.

Grafikon 11 Kretanje ukupnog broja zapošljavanja osoba s evidencije HZZ-a po godinama na

području Dubrovačko-neretvanske županije

Računajući ukupan broj zapošljavanja prema razini obrazovanja u 2016. godini, s najvećim udjelom od 35,5% su zaposleni sa SŠ za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike, nadalje je 29,7% osoba sa SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, slijedi 12,1% osoba s fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom, zatim s osnovnom školom 10,8%, onda 8,5% osoba sa završenom višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem. Udio zaposlenih osoba sa gimnazijom je bio 3,1%, dok je udio zaposlenih bez završene osnovne škole bio 0,3% od ukupnog broja zapošljavanja.

24


Tabela 11 Verižne postotne promjene broja zaposlenih prema obrazovanju zadnjih 5 godina u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Go

din

a

UKUPNO

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV

radnike

SŠ za zanimanja u tajanju od 4 i više godina

Gimnazija

Prvi stupanj fakulteta,

stručni studij i viša škola

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr Total % Pr

6285 7,4 42 -34,4 774 5,3 2412 9,4 1682 6,3 199 14,4 498 9,7 678 6,4

7114 13,2 38 - 9,5 822 6,2 2647 9,7 1935 15,0 210 5,5 651 30,7 811 19,6

7868 10,6 45 18,4 874 6,3 2852 7,7 2290 18,3 248 18,1 670 2,9 889 9,6

8291 5,4 33 -26,7 1017 16,4 2927 2,6 2422 5,8 261 5,2 696 3,9 935 5,2

7774 -6,2 27 -18,2 840 -17,4 2760 -5,7 2306 -4,8 238 -8,8 662 -4,9 941 0,6

U 2016. godini pad broja zaposlenih je zabilježen na svim razinama obrazovanja osim kod osoba sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom koje su imale rast od 0,6%. Osobe bez završene osnovne škole zabilježile su najveći relativni pad u zapošljavanju (-18,2%), dok je taj pad najmanji bio kod osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (-4,8%).

Što se tiče zapošljavanja u ispostavama HZZ-a u 2016. godini, skoro sve su zabilježile pad indeksa osim Metkovića koji je imao neznatni rast od 0,3% i Ploča sa rastom od 2,5%. Zaposlenost je apsolutno gledano najveća u ispostavama Dubrovnik i Metković. Zbog velikog broja zaposlenog stanovništva i smanjene fluktuacije radne snage tijekom 2016.g. na području ispostave Dubrovnik nije zabilježena velika stopa zapošljavanja (14,7%) što ne možemo reći za ispostavu Metković koja ima najveću stopu zapošljavanja (30,3%) jer se radnici iz te ispostave najčešće zapošljavaju u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji i u gradu Dubrovniku na sezonskim poslovima u turizmu. Tabela 12 Zapošljavanje i zaposlenost osoba po ispostavama 2016. i 2015. godine

Ispostava Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče

Zapošljavanje u 2016. 3671 1211 68 2005 819

Zapošljavanje u 2015. 4019 1389 85 1999 799

Indeks 2016./2015. 91,3 87,2 80,0 100,3 102,5

Zaposlenost 31.12.2016. 25027 6084 263 6617 2819

Stopa zapošljavanja 2016. 14,7 % 19,9 % 25,9 % 30,3 % 29,1 %

Prema spolu se zapošljavalo u 2016.g. više žena (54,5%) nego muškaraca. Žene su u

većem broju i nezaposlene pa se zaključuje da muškarci češće rade na neodređeno vrijeme. Prema dobnoj strukturi najbrojniju skupinu u zapošljavanju čine osobe od 25 do 29

godina starosti kad ih je u 2016. godini ukupno bilo 1651 ili 21,2% u ukupnom zapošljavanju,

25


nakon kojih slijede mladi između 20 i 24 godine starosti, ukupno njih 1445 ili 18,6%. Najveći relativni rast zapošljavanja na međugodišnjoj razini ostvarila je dobna skupina od 60 do 64 godine i to 6,4% više u odnosu na 2015. godinu. Osobe u dobi od 40 do 44 godine su također rasle ali samo 0,1% dok su sve ostale dobne skupine zabilježile pad zapošljavanja u odnosu na 2015.g.

Tabela 13 Ukupan broj zaposlenih osoba po dobi 2016. i 2015. godine

Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64

2016. 398 1445 1651 1073 885 698 573 559 375 116

2015. 446 1581 1749 1204 898 697 654 562 391 109

Indeks 89,2 91,4 94,4 89,1 98,6 100,1 87,6 99,5 95,9 106,4

Ukupan broj onih koji su se zaposlili u našoj zemlji bio je 7690 osoba, dok su se u

inozemstvu zaposlile ukupno 84 osobe iz Dubrovačko-neretvanske županije. Riječ je o sezonskim poslovima u Njemačkoj i zapošljavanju pomoraca. U Hrvatskoj je najviše u inozemstvu zaposleno osoba iz područja Slavonije i Baranje (vidi grafikon).

Grafikon 12 Broj zapošljavanja radnika u inozemstvu prema hrvatskim županijama

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) u 2016. godini najviše je zaposleno osoba u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane 2592 (33,3%), trgovine 1147 (14,8%), te u administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima 564 (7,3%). Zastupljenost ostalih djelatnosti je bila dosta manja.

26


4.1. S e z o n s k o z a p o š l j a v a n j e

Prema statističkim podacima Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, sezonsko zapošljavanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je najčešće zastupljeno u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane.

Gledajući povijest, pad sezonskog zapošljavanja je zabilježen u 2007. godini koji se

nastavio sve do kraja 2009. godine. U 2010.g. došlo je do rasta zapošljavanja sezonskih radnika koji doseže svoju najveću apsolutnu brojku u 2015. godini od 4629 zaposlenih.

Tabela 14 . Sezonsko zapošljavanje u posljednjih 10 godina po ispostavama

Ispostava 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Dubrovnik 1076 909 948 1220 1287 1616 1689 2087 2108 1899

Korčula 782 826 699 732 713 891 940 1017 1027 900

Lastovo 40 40 38 39 46 50 41 54 60 53

Metković 222 251 249 449 567 611 690 981 1052 847

Ploče 301 234 218 277 298 346 348 397 382 393

Ukupno 2421 2260 2152 2717 2911 3514 3708 4536 4629 4092

Ukupan broj zaposlenih sezonaca u 2016. godini je bio 4092 što je za 11,6% manje nego prethodne rekordne godine. Ispostava Metković je imala najveći pad i to 19,5%, a rast od 2,9% je zabilježila jedino ispostava Ploče. Tabela 15 Zapošljavanje sezonske radne snage po mjesecima posljednjih 5 godina

Mjesec 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Siječanj 11 4 28 18 79

Veljača 38 43 50 94 178

Ožujak 239 244 381 514 618

Travanj 862 818 1.283 1.206 1.017

Svibanj 971 1.127 1.069 1.169 909

Lipanj 662 748 880 815 730

Srpanj 350 384 383 343 265

Kolovoz 68 84 94 154 53

Rujan 41 50 198 71 114

Listopad 256 178 146 189 76

Studeni 11 18 8 28 33

Prosinac 5 10 16 28 20

UKUPNO 3514 3708 4536 4629 4092

27


Iz tabele se vidi da je najveće zapošljavanje sezonaca tijekom 2012. i 2013.g. bilo u mjesecu svibnju, dok u 2014., 2015. i 2016.g. je bio mjesec travanj. Zaključuje se da turistička sezona počinje sve ranije i ranije nego prethodnih godina i kada je glavnina zapošljavanja izvršena da se pripremi radna snaga za nadolazeću turističku sezonu. Poslodavci kada ne mogu pronaći sezonske radnike unutar regije, potražuju radnike iz drugih hrvatskih županija. Hrvatski zavod za zapošljavanje međumjesnim posredovanjem pronalazi radnike za rad na sezonskim poslovima. Ukupno su na području Dubrovačko-neretvanske županije zaposlena 1724 radnika (3,9% više nego u 2015.g.) iz drugih županija RH i to najviše iz područja Osječko-baranjske županije. Grafikon 12 Zapošljavanje sezonske radne snage iz drugih županija RH u 2016.

28


5. P r i j a v l j e n e p o t r e b e z a r a d n i c i m a U razdoblju I. do XII. 2016. godine poslodavci iz svih oblika vlasništva tražili su ukupno putem HZZ – Područnog ureda Dubrovnik 8292 radnika, što je za 24,9% više nego u 2015. godini. Ovo je inače rekordna potražnja otkad se prate brojke. Prema mjesecima najveća potražnja za radnicima je zabilježena u mjesecu siječnju, a najmanja u srpnju kada je špica turističke sezone. Traženo osoba na neodređeno vrijeme je bilo 1023 ili 12,3%, a na određeno 7269 ili 87,7%. Gledano prema rodovima zanimanja u 2016. godini najviše su tražena jednostavna zanimanja (31,8%), zatim uslužna i trgovačka zanimanja (30,7%), znanstvenici, inženjeri i stručnjaci (16,6%), zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (6,1%), administrativni službenici (5,6%), tehničari i stručni suradnici (5,5%), rukovatelji postrojenjima i strojevima (3,2%), poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci (0,5%), te zakonodavci, dužnosnici i direktori (0,1%). Što se samih vrsta zanimanja tiče, pogledajmo slijedeću tabelu. Tabela 16 Najtraženija zanimanja u 2016.g. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Šifra i naziv zanimanja (NKZ) Traženo radnika

I. - XII. 2016.

(5123133) konobar 892

(9132111) čistačica 693

(9132121) sobarica 675

(5122123) kuhar 493

(5220213) prodavač 430

(9132211) kuhinjski radnik 388

(9330411) skladišni radnik 278

(5122112) pomoćni kuhar 225

(3231114) medicinska sestra 119

(5123112) pomoćni konobar 112

(2441617) diplomirani ekonomist 103

(3320116) odgojitelj predškolske djece 102

Dominira ukupna potražnja za zanimanjima potrebnim za rad tijekom turističke sezone, a to su: konobar, kuhar, sobarica, čistačica i kuhinjski radnik. Potražnja u djelatnosti trgovine za prodavačima je tijekom cijele godine prisutna i nije čvrsto vezana za turističku sezonu. Unatoč tomu, to zanimanje drži peto mjesto po popularnosti u potražnji za radnicima. Skladišni radnici su se većinom tražili na području Doline Neretve radi skladištenja mandarina i ostalih sezonskih voća i povrća.

29


Tabela 17 Najtraženija zanimanja na neodređeno vrijeme u 2016.g. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Šifra i naziv zanimanja (NKZ)

Traženo radnika

na neodređeno

vrijeme I. - XII.

2016.

(5123133) konobar 81

(9132111) čistačica 49

(5122123) kuhar 43

(7122123) zidar 30

(3231126) viša medicinska sestra 29

(3231114) medicinska sestra 28

(2221117) doktor medicine 23

(4213214) poslužitelj u kasinu 20

(5220213) prodavač 20

(8324113) vozač teretnog vozila 19

(2331417) učitelj glazbene kulture 18

(2441617) diplomirani ekonomist 18

(3320116) odgojitelj predškolske djece 18

(2331517) učitelj matematike 15

(2429617) diplomirani pravnik 15

Ponuda rada na neodređeno vrijeme od strane poslodavaca nam može dosta toga reći o deficitarnosti zanimanja i nemogućnosti poslodavaca da pronađe adekvatnog radnika za to raspisano radno mjesto. Gledajući tabelu pojavila su se zanimanja koja su inače za vrijeme turističke sezone popularna: konobar, čistačica i kuhar, ali su se pojavila i neka koja nisu sezonska zanimanja: zidari, medicinske sestre, doktori medicine, učitelji itd.

30


6. M a t e r i j a l n o – p r a v n a z a š t i t a u 2016.

Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora:

ispuniti uvjet prethodnog rada, radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom, u zakonskom roku se mora prijaviti nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj kao i na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj te vrijeme koje je radnik bio privremeno nesposoban za rad, odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima i ako je uplaćen doprinos za zapošljavanje.

Zakonom su taksativno navedeni slučajevi prestanka radnog odnosa, odnosno službe, kad nezaposlena osoba ne može ostvariti pravo na novčanu naknadu.

Nezaposlena osoba ne može ostvariti novčanu naknadu, ako je radni odnos odnosno služba prestala: - zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca, - pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, - zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit, - zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnosti, - zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.

Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos prestao na neki od gore navedenih načina.

Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos odnosno služba pisanim sporazumom ako je do prestanka radnog odnosa, odnosno službe, došlo zbog premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta po posebnim propisima, te promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga te kada je sporazum o prestanku radnog odnosa sklopljen na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu.

31


Nezaposlena osoba mora se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa prijaviti Zavodu, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Ako zbog opravdanih razloga propusti rok od 30 dana, može se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od osam dana od dana prestanka opravdanog razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka. .

Posljednjih 12 godina prosječan broj korisnika novčane naknade u HZZ – Područnom uredu Dubrovnik se kretao u rasponu od 1303 do 2269 osoba. Najmanji broj je bio u 2016. godini, a najveći u 2005.g. Udio korisnika novčane naknade (31,0%) u prosječnom broju nezaposlenih je bio najveći 2009. godine. U 2016. godini prosječno korisnika je bilo 1303 što je 6,2% manje nego u 2015.g. Grafikon 13 Kretanje prosječnog broja nezaposlenih i korisnika novčane naknade po godinama na

području Dubrovačko-neretvanske županije

Prateći kretanje ukupnog broja korisnika novčane naknade po mjesecima u 2016.

godini, evidentno je najviše korisnika (2242 nezaposlena) bilo u mjesecu prosincu, a najmanje (782 nezaposlena) u mjesecu lipnju. Prema ispostavama HZZ – Područnog ureda Dubrovnik na kraju godine stanje je bilo slijedeće:

Tabela 18 Korisnici novčane naknade na kraju 2016. i 2015. godine po ispostavama na području

Dubrovačko-neretvanske županije

Mjesec UKUPNO Dubrovnik Korčula Lastovo Metković Ploče

31.12.2016. 2.242 1.327 394 18 339 164

31.12.2015. 1.841 1.081 323 8 296 133

Indeks 121,8 122,8 122,0 225,0 114,5 123,3

Povećanje korisnika se zabilježilo u svim ispostavama HZZ – Područnog ureda

Dubrovnik.

32


Udio žena koje su korisnice novčane naknade je na kraju 2016.g. iznosio 54%, a

muškaraca 46%. Prema obrazovnoj strukturi najviše je korisnika bilo sa srednjom školom u trajanju do 3 godine (38%), a prema dobi najviše osoba između 25 i 29 godina starosti (17%).

Prosječan isplaćeni iznos novčane naknade na kraju 2016. je bio 2529,98 kuna što je 8,9% više nego na kraju prethodne godine.

33


7. P r i p r e m a z a z a p o š l j a v a n j e u 2016.

Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obavlja svake godine aktivnosti na planu informiranja, savjetovanja i selekcije učenika, studenata i nezaposlenih osoba. Profesionalnim individualnim savjetovanjem u 2016. godini obuhvaćeno je ukupno 209 nezaposlenih osoba i učenika, a od toga 184 mladih do 29 godina starosti. Profesionalno je testirano 155 učenika osnovnih i srednjih škola, a profesionalno individualno savjetovano njih 157.

Tijekom 2016. godine provela su se profesionalna grupna informiranja za 93 nezaposlene osobe i 16 učenika.

Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik održavao je radionice za

nezaposlene i tražitelje zaposlenja. Broj održanih radionica za nezaposlene osobe u 2016. je bio 119, a broj uključenih osoba u radionicama je bio ukupno 1424 što čini 21% prosječnog broja nezaposlenih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Mladih do 29 godina je bilo uključeno ukupno 706, dugotrajno nezaposlenih 166 osoba, a osoba s invaliditetom 6 osoba. Vrsta radionice i broj osoba koje su prisustvovale:

„Kako se predstaviti poslodavcu“ (436 osoba) „Kako tražiti posao“ (601 osoba) „Samoprocjena vlastitih potencijala“ (54 osobe) „Samozapošljavanje“ (333 osobe)

34


8. R e a l i z a c i j a M j e r a HZZ-a z a 2016.

Vodeći računa o specifičnim potrebama svojih korisnika, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz mjera aktivne politike zapošljavanja usmjerenih nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada te poslodavcima kod kojih je potrebno osigurati očuvanje radnih mjesta. Zavod tako provodi uvriježene intervencije aktivne politike zapošljavanja kojima se potiče zapošljavanje, samozapošljavanje, obrazovanje, stručno osposobljavanje za rad te uključivanje u programe javnih radova specifičnih ciljanih skupina i očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji su u poteškoćama.

Prioriteti i ciljevi aktivne politike zapošljavanja propisani su Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. – 2017. godine. Navedeni je dokument izrađen na osnovi analize trenutnog stanja na hrvatskom tržištu rada te relevantnih strateških dokumenata u području zapošljavanja. Definirani su prioriteti i ciljevi djelovanja, a sukladno tome i intervencije aktivne politike zapošljavanja koje će se u narednom periodu provoditi u svrhu povećanja stope zaposlenosti skupina u nepovoljnom položaju na tržištu rada, poboljšanja konkurentnosti poslodavaca, povećanja profesionalne, prostorne i obrazovne pokretljivosti radne snage te osiguranja usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Popis mjera POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE: „Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža „Pola-pola” - potpora za zapošljavanje „Pola–pola za uključivanje” – potpora za zapošljavanja osoba s invaliditetom „Pola – pola i za osobe romske nacionalne manjine” – potpora za zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine „Zamjenski radnik” – potpora za zapošljavanje za radnika na obrazovanju „Zajedno smo jači” – potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge „Dijeljeno radno mjesto” – sufinancirano zapošljavanje dviju osoba na istom radnom mjestu „Rad i nakon stručnog osposobljavanja" – potpora za zapošljavanje „Ostanak u zaposlenosti“ - potpora za zapošljavanje kod drugog poslodavca „Rad i nakon ljeta”- potpora za zapošljavanje u turizmu POTPORA MALE VRIJEDNOSTI ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE: „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ – potpora za samozapošljavanje "Tvoja inicijativa – tvoje sezonsko radno mjesto" - Potpora za samozapošljavanje u sezonskom obrtu "Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto u zelenom gospodarstvu" - Potpora za samozapošljavanje POTPORE ZA USAVRŠAVANJE: „Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba „Znanje se isplati i za zaposlene“ – potpore za usavršavanje – sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u uvjetima uvođenja novih tehnologija, viših standarda i promjene proizvodnog programa poslodavca „I mladi uče za posao“ - programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca

35


OBRAZOVANJE NEZAPOSLENIH: „Znanje se isplati“ „Učenjem do poduzetnika" Osposobljavanje na radnom mjestu „Programi opismenjavanja" - obrazovanje nezaposlenih Priprema za zapošljavanje kroz učenje hrvatskog jezika Osposobljavanje za samozapošljavanje STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA: „Rad i staž i prijevoz" - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa JAVNI RADOVI : „Radom za zajednicu i sebe“ – su/financirano zapošljavanje u javnom radu „Romi za Rome“ „Pomoć sebi i drugima“ – zapošljavanje kroz pojedinačne projekte javnih radova Pokreni zajednicu Podrška transformaciji i deinstitucionalizaciji domova socijalne skrbi i podrška socijalnom uključivanju Koordinatori društveno korisnog rada Pomoć sebi i drugim Romima Komunalni radovi – sufinancirano zapošljavanje u komunalnim javnim radovima „Mladi za mlade“- pomagači u nastavi - javni radovi za mlade „Mladi za zajednicu“ „Mladi za EU “ Pomoć zajednici Zapošljavanje u društvenom poduzetništvu Komunalni javni radovi- otklanjanje posljedica elementarne nepogode MJERE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA: „Stalni sezonac“ – sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima Potpora za obrazovanje ili osposobljavanje radnika Potpora za skraćivanje punog radnog vremena radnika

Tijekom 2016. godine ukupno je bilo uključeno 1.212 korisnika programa aktivne politike

zapošljavanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to po ovim vrstama mjera: • Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa – 310 osoba (25,6%) • Potpore za samozapošljavanje – 144 osobe (11,9%) • Potpore za zapošljavanje – 114 osoba (9,4%) • Javni radovi – 250 osoba (20,6%) • Obrazovanje nezaposlenih – 152 osobe (12,5%) • Potpore za očuvanje radnih mjesta – 242 osobe (20,0%). Tabela 19 Rezultati mjera za zapošljavanje prema ispostavama HZZ – PU Dubrovnik

Godina UKUPNO DUBROVNIK KORČULA LASTOVO METKOVIĆ PLOČE

2016. 1.212 500 265 15 323 109

2015. 1.192 541 172 21 317 141

Indeks 101,7 92,4 154,1 71,4 101,9 77,3 Obuhvat korisnika mjera je bio 18% u prosječnom broju nezaposlenih na evidenciji HZZ – Područnog ureda Dubrovnik u 2016. godini.

36


9. P r o j e k t i EU u 2016.

U 2016.godini HZZ – Područni ured je bio partner na sljedećem projektu:

Naziv projekta: Operativna uspostava tehničkog tajništva za razvoj i promicanje lokalnog

partnerstva za zapošljavanje u DNŽ - O.P.E.R.A.

Nositelj projekta: Dubrovačko-neretvanska županija

Partneri: HZZ – Područni ured Dubrovnik, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik,

Obrtnička komora Dubrovačko – neretvanske županije

Opći cilj projekta: Održati postojeću zaposlenost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i doprinjeti

postignuću prioritetnih ciljeva politike zapošljavnja utvrđenih u Strategiji razvoja ljudskih potencijala

DNŽ

Specifični cilj: Poboljšati učinkovito upravljanje i koordinaciju Partnerskog vijeća za tržište rada i

razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko - neretvanske županije, te odrediti i implementirati nove

strateške ciljeve za razvoj ljudskih potencijala u razdoblju 2014-2020.

Vrijednost projekta: € 41.938,00

37


38


TABELA 1 Kretanje broja nezaposlenih prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.g.

MJE

SE

C

UKUPNO Bez škole i nezavršena

osnovna škola Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola

za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u tajanju od 4 i

više godina Gimnazija

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola


I. 9.502 81 1.480 3.551 2.716 347 576 751

II. 9.516 83 1.489 3.549 2.692 341 584 778

III. 8.585 78 1.371 3.179 2.423 308 515 711

IV. 7.193 71 1.170 2.624 2.015 262 438 613

V. 5.903 66 1.006 2.130 1.604 217 362 518

VI. 5.015 64 847 1.753 1.350 187 335 479

VII. 4.801 63 789 1.623 1.285 179 346 516

VIII. 4.864 60 791 1.638 1.307 171 349 548

IX. 4.881 54 800 1.726 1.323 186 312 480

X. 5.739 58 942 2.006 1.574 230 365 564

XI. 6.967 62 1.155 2.479 1.927 269 453 622

XII. 7.635 67 1.219 2.784 2.144 284 495 642

6.717 67 1.088 2.420 1.863 248 428 602

100,0 1,0 16,2 36,0 27,7 3,7 6,4 9,0

39


TABELA 2 Broj nezaposlenih prema spolu, obrazovanju i ispostavama HZZ – Područnog ureda Dubrovnik na kraju 2016.g.

ISPOSTAVA UKUPNO

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

godina

Gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni

studij


DUBROVNIK 2.896 17 481 915 861 92 215 315

Muškarci 1.329 7 241 513 343 32 84 109

Žene 1.567 10 240 402 518 60 131 206

KORČULA 1.342 5 239 529 336 59 87 87

Muškarci 651 0 112 314 157 19 27 22

Žene 691 5 127 215 179 40 60 65

LASTOVO 78 1 25 16 22 2 5 7

Muškarci 36 0 9 11 11 0 1 4

Žene 42 1 16 5 11 2 4 3

METKOVIĆ 2.565 38 390 1.063 669 101 133 171

Muškarci 1.108 18 176 505 245 39 52 73

Žene 1.457 20 214 558 424 62 81 98

PLOČE 754 6 84 261 256 30 55 62

Muškarci 321 3 30 115 111 15 22 25

Žene 433 3 54 146 145 15 33 37

UKUPNO 7.635 67 1.219 2.784 2.144 284 495 642

40


TABELA 3 Kretanje broja nezaposlenih prema dobi na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.g.

MJE

SE

C

UKUPNO 15 - 19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 - 64

I. 9.502 361 1.297 1.400 1.218 1.143 923 898 882 940 440

II. 9.516 343 1.251 1.384 1.211 1.151 936 921 913 948 458

III. 8.585 310 1.055 1.204 1.062 1.029 874 836 865 914 436

IV. 7.193 249 794 953 879 869 750 738 746 827 388

V. 5.903 180 587 736 710 706 640 619 633 735 357

VI. 5.015 147 411 600 606 616 539 526 546 668 356

VII. 4.801 152 380 607 571 567 517 498 517 640 352

VIII. 4.864 149 393 624 584 589 535 491 519 624 356

IX. 4.881 198 443 613 559 577 528 487 498 624 354

X. 5.739 248 632 777 666 667 610 544 537 688 370

XI. 6.967 279 849 1.037 847 789 718 647 651 749 401

XII. 7.635 273 957 1.161 944 867 792 717 726 789 409

6.717 241 754 925 821 798 697 660 669 762 391

100,0 3,6 11,2 13,8 12,2 11,9 10,4 9,8 10,0 11,3 5,8

41


TABELA 4 Broj nezaposlenih prema gradu ili općini stanovanja od siječnja do kraja prosinca 2016.g.

Grad ili općina Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

BLATO 218 215 220 209 178 158 138 138 160 185 200 192

DUBROVNIK 2.581 2.527 2.016 1.412 1.065 922 919 956 935 1.117 1.609 1.862

KONAVLE 628 622 512 289 179 149 142 142 139 194 355 418

KORČULA 496 494 456 396 282 186 162 158 189 313 384 426

KULA NORINSKA 229 235 230 221 206 197 191 186 173 177 196 202

LASTOVO 76 75 72 69 70 44 40 39 45 65 74 78

METKOVIĆ 1.998 1.994 1.945 1.834 1.667 1.535 1.514 1.548 1.496 1.569 1.638 1.682

MLJET 64 73 67 45 26 17 16 15 16 24 37 35

OPUZEN 311 325 318 313 290 269 260 266 266 275 291 303

OREBIĆ 264 250 238 196 146 77 58 51 69 139 186 210

PLOČE 873 900 874 821 687 531 502 507 515 556 660 754

POJEZERJE 94 117 112 105 94 83 81 83 81 96 102 105

SLIVNO 197 198 196 193 174 149 139 141 140 158 156 164

SMOKVICA 73 73 68 52 39 31 24 26 27 37 48 59

STON 147 144 134 101 80 61 63 57 56 88 106 106

VELA LUKA 302 319 302 281 233 203 179 186 212 271 297 310

ZAŽABLJE 108 128 122 114 106 106 99 98 100 101 100 109

DUBROVAČKO PRIMORJE 105 107 95 72 51 40 42 43 36 43 58 66

JANJINA 34 32 29 25 20 17 19 18 13 14 20 22

LUMBARDA 112 111 110 101 74 53 41 41 49 91 108 101

TRPANJ 48 48 46 41 22 13 11 9 15 25 35 44

ŽUPA DUBROVAČKA 543 528 422 302 213 174 161 156 149 201 307 387

42


TABELA 5 Bazni i verižni indeksi nezaposlenosti po ispostavama

ISPOSTAVA

BAZNI INDEKSI VERIŽNI INDEKSI

XII

. 2

01

6.

/ X

II.

20

15

.

XII

. 2

01

6.

/ X

I. 2

01

6.

XII

. 2

01

6.

/ Ø

20

15

.

Sij

eča

nj

20

16

.

Ve

lja

ča

20

16

.

Ožu

jak

20

16

.

Tra

va

nj

20

16

.

Svib

an

j 2

01

6.

Lip

an

j 2

01

6.

Srp

an

j 2

01

6.

Ko

lovo

z 2

01

6.

Ru

jan

20

16

.

Lis

top

ad

20

16

.

Stu

de

ni 2

01

6.

Pro

sin

ac 2

01

6.

DUBROVNIK 79,1 116,2 99,5 112,0 98,3 81,2 68,6 72,8 84,5 98,7 101,8 96,9 125,1 148,2 116,2

KORČULA 90,6 106,7 110,0 102,2 99,8 95,4 88,6 76,4 73,9 85,0 99,3 118,4 147,2 118,6 106,7

LASTOVO 104,0 105,4 104,0 101,3 98,7 96,0 95,8 101,4 62,9 90,9 97,5 115,4 144,4 113,8 105,4

METKOVIĆ 89,3 103,3 92,3 102,2 102,0 97,5 95,1 91,3 92,2 97,6 101,7 97,2 105,3 104,5 103,3

PLOČE 88,6 114,2 97,2 102,6 103,1 97,1 93,9 83,7 77,3 94,5 101,0 101,6 108,0 118,7 114,2

UKUPNO 85,4 109,6 98,4 106,3 100,1 90,2 83,8 82,1 85,0 95,7 101,3 100,3 117,6 121,4 109,6

43


TABELA 6 Kretanje broja novoprijavljenih osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.g.

MJE

SE

C



SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za

KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u tajanju od 4 i više godina

Gimnazija




I. 1.191 4 165 439 351 52 86 94

II. 806 5 125 280 213 16 64 103

III. 433 1 51 140 115 15 45 66

IV. 399 1 48 118 109 16 39 68

V. 329 1 45 103 85 9 38 48

VI. 480 2 44 140 141 23 53 77

VII. 471 1 43 103 136 19 63 106

VIII. 422 1 54 122 118 13 39 75

IX. 707 1 85 268 218 39 44 52

X. 1.368 6 195 461 413 60 97 136

XI. 1.803 9 290 642 538 58 127 139

XII. 1.305 5 164 478 396 45 102 115

∑ 9.714 37 1.309 3.294 2.833 365 797 1.079

100,0 0,4 13,5 33,9 29,2 3,8 8,2 11,1

810 3 109 275 236 30 66 90

44


TABELA 7 Kretanje broja zapošljavanja osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.g.

MJE

SE

C



SŠ za zanimanja do 3 god. i

škola za KV i VKV radnike






I. 365 2 35 112 113 6 36 61

II. 478 1 50 179 137 13 41 57

III. 1.053 2 113 396 302 35 92 113

IV. 1.426 8 178 555 414 43 96 132

V. 1.285 4 145 478 407 38 96 117

VI. 1.045 3 128 408 314 37 62 93

VII. 426 0 50 142 126 15 41 52

VIII. 183 2 24 51 52 12 21 21

IX. 481 3 40 120 133 12 65 108

X. 309 1 26 110 91 5 33 43

XI. 346 1 27 99 109 11 37 62

XII. 377 0 24 110 108 11 42 82

∑ 7.774 27 840 2.760 2.306 238 662 941

100,0 0,4 10,8 35,5 29,7 3,1 8,5 12,1

648 3 70 230 192 20 55 78

45


TABELA 8 Kretanje broja zapošljavanja osoba prema dobnoj strukturi na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.g.

M

JE

SE

C

U K U P N O 15 - 19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 - 64

I. 365 24 63 86 57 35 35 28 22 11 4

II. 478 14 106 114 84 44 39 34 25 14 4

III. 1.053 25 194 232 178 134 94 79 58 46 13

IV. 1.426 53 265 294 208 157 128 104 119 63 35

V. 1.285 66 218 235 157 168 117 116 102 82 24

VI. 1.045 60 196 187 129 94 106 94 95 68 16

VII. 426 36 78 82 54 67 30 30 23 21 5

VIII. 183 21 35 37 18 22 19 7 12 11 1

IX. 481 21 67 114 69 54 54 37 46 17 2

X. 309 16 60 61 42 44 25 18 27 13 3

XI. 346 28 72 81 38 43 28 18 20 15 3

XII. 377 34 91 128 39 23 23 8 10 14 7

7.774 398 1.445 1.651 1.073 885 698 573 559 375 117

% 100,0 5,1 18,6 21,2 13,8 11,4 9,0 7,4 7,2 4,8 1,5

Ø 648 33 120 138 89 74 58 48 47 31 10

46


TABELA 9 Kretanje broja brisanih osoba prema stupnju obrazovanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016.g.

MJE

SE

C



SŠ za zanimanja do 3 god. i

škola za KV i VKV radnike






I. 267 0 42 96 82 12 16 19

II. 314 2 53 109 96 8 20 26

III. 311 3 50 113 82 14 24 25

IV. 365 0 67 120 103 18 21 36

V. 334 2 61 119 89 16 21 26

VI. 323 1 69 111 82 16 18 26

VII. 259 2 49 90 77 12 12 17

VIII. 176 2 27 55 44 9 17 22

IX. 209 4 30 64 69 11 17 14

X. 201 1 24 70 68 9 15 14

XI. 229 3 37 75 75 8 8 23

XII. 260 0 58 70 72 16 20 24

∑ 3.248 20 567 1.092 939 149 209 272

100,0 0,6 17,5 33,6 28,9 4,5 6,4 8,4

271 2 47 91 78 12 17 23

47


TABELA 10 Traženi radnici prema rodu zanimanja na području Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2016. i 2015.g.

Rod zanimanja Ukupno

2016. Neodređeno

vrijeme Određeno

vrijeme Ukupno

2015. Neodređeno

vrijeme Određeno

vrijeme Indeks Σ

2016./2015.

(1) Čelnici, dužnosnici,

direktori 8 1 7 11 2 9 72,7

(2) Stručnjaci i

znanstvenici 840 253 587 815 211 404 103,1

(3) Inženjeri, tehničari i

srodna zanimanja 1.013 219 794 1.117 218 899 90,7

(4) Uredski i šalterski

službenici 457 75 382 425 49 286 107,5

(5) Uslužna i trgovačka

zanimanja 2.537 186 2.351 2.278 182 2.096 111,4

(6) Poljoprivrednici,

lovno-uzgojni, šumarski

radnici i ribari

39 2 37 26 0 26 150,0

(7) Zanimanja u obrtu i

pojedinačnoj proizvodnji 535 127 408 525 108 417 101,9

(8) Rukovatelji

strojevima, vozilima 263 52 211 197 42 155 133,5

(9) Jednostavna

zanimanja 2.600 108 2.492 1.244 84 1.160 209,0

statistički godišnjak 2016. hzz - područni ured dubrovnik … · 2017-04-25 · 4 statistički...

Documents