staza stinice-roški slap-oziđana pećina drago marguš np krka
DESCRIPTION
sjajna staza za sve ljubitelje prirodeTRANSCRIPT
POUĈNO-PJEŠAĈKA STAZA STINICE – ROŠKI SLAP – OZIĐANA PEĆINA
Drago Marguš
Javna ustanova „Nacionalni park Krka”
● staza je izgraĊena u sklopu nacionalnog
petogodišnjeg Projekta integracije u EU
Natura 2000, u koji se JU „Nacionalni
park Krka“ ukljuĉila projektom Održivo
upravljanje posjetiteljima NP „Krka“.
● gradnja je financirana zajmom Svjetske
banke u iznosu od 6.382.763,07 kn i
sredstvima Javne ustanove „Nacionalni
parka Krka“ u iznosu od 341.226,45 kn.
Svrha gradnje:
● upravljanje posjetiteljima odnosno njihova prostorna distribucije na
uzvodni dio NP „Krka“
● smanjeni pritisak posjetitelja na Skradinskom buku
● poticaj razvoja ruralnog gospodarstava uzvodnog dijela NP
● edukacija posjetitelja i lokalnog stanovništva.
Postupak:
● Ideja – nakon provedenih arheoloških istraživanja u OziĊanoj pećini
2005.-2006.
● Idejni projekti, troškovnici, projektantske cijene (dostavljeni
Ministarstvu u travnju 2010.): Sanacija pješaĉke staze Roški slap –
OziĊana pećina 2006., Rekonstrukcija drvene konzolne prilazne staze do
ulaza u OziĊanu pećinu 2006. i Sanacija pristupne konzolne drvene staze
za pristup OziĊanoj pećini 2008.
● 23. lipnja 2010. prijava projekta (objedinjena tri projekta) Održivo
upravljanje posjetiteljima Nacionalnog parka „Krka“ – vrijednost
projekta 600.000 € + VAT, udio JU NP „Krka” – projekti 30.000 €
Postupak:
● MK u NN raspisalo natjeĉaj 11. kolovoza 2011.
● Otvaranje ponuda 20. listopad 2011.
● 7. studenoga 2011. JU NP „Krka” i MK potpisali Sporazum o suradnji
vezano uz aktivnosti financirane sredstvima zajma Svjetske banke za
Projekt integracije u EU NATURA 2000
● 16. studenoga izvoĊaĉ Minigradnja d.o.o. i MK potpisali ugovor o
gradnji
● 13. prosinca 2011. JU NP „Krka i DOM-KONZALTING d.o.o
potpisali ugovor o nadzoru
● 14. ožujka 2012. završeni radovi
● u travnju MK dostavljeno Završno izvješće o izvedbi građevine,
Izvješće o provedbi Plana upravljanja okolišem za uređenje pješačke
staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, Izjava izvođača radova
o izvedenim radovima i uvjetima odrţavanja građevine, Dokaze o
sukladnosti i kopija Građevnog dnevnika
● prvi je ugovoreni i završeni projekt
financiran zajmom Svjetske banke u
jednom zaštićenom podruĉju u Hrvatskoj.
● stazu je otvorena 27. travnja 2012.
Oziđana pećina
Stinice
Roško slap
Duţina poučne pješačke staze od
Stinica (obale Visovačkog jezera do
lokve Gnjila uz „bijelu“ cestu Galići –
Mazalini) je 8 500 m. Ukupni uspon
584, ukupan pad 402 m, maksimalni
nagib 67,3º.
Staza polazi od parkirališta i pristana plovila na lijevoj obali
Visovačkog jezera (Stinice).
Prolazi kroz šumu hrasta medunca i bijelog graba, površine od 8 ha.
Stabla hrasta medunca u noj stara su od 150 do 200 godina. Sačuvali
su je franjevci sa obliţnjeg otoka Visovca. Na kraju šume nalazi se
„lugareva kuća” (buduća dendrološka zbirka).
Od „lugareve kuće“ počinje strmi uspon (tradicionalnim putom
kojim se stanovništvo miljevačkih sela, u sušnom razdoblju, s
magarcima spuštalo na rijeku po vodu za napajanja stoke) prema
lokalitetu Dola…
… uspinjući se dalje otvara se pogled na otok Visovac, franjevački
samostan i crkvu Gospe od Milosti…
Otok je površine 14 000 m², a najviša visina svega je 1,3 m. U 14. st.
naselili su ga pustinjaci sv. Augustina, koji su na goloj litici (Lapis
albus – bijela stijena) izgradili maleni samostan i crkvicu posvećenu
sv. Pavlu. Franjevci su na Visovac došli 1445. godine i tu krajem 15.
ili početkom 16. st. sagradili novu crkvu.
Arhiva franjevačkog samostana na Visovcu čuva vrijedne knjige,
povelje i spise te zbirku od 520 turskih isprava izdanih u razdoblju
od 1547. do 1724. godine, među kojima je ferman sultana Mehmeda
IV. iz 1674. Samostanska knjiţnica čuva četiri inkunabule, od kojih
su najvrjednije Ezopove basne, tiskane 1487. godine.
Samostan čuva zbirku predmeta sakralne umjetnosti, svjetovne
umjetnine, arheološke predmete i fosilne artefakte.
Daljnim usponom otvara se pogled na Visovačko jezero i Rupske
bare…
… i juţni dio tjesnaca Među gredama, dug svega 500, širok od 50 do
100, visok oko 150 m.
Na vrhu Dole staza se nastavlja prema zaseoku Gverići. Petstotinjak
metara od kuća prolazi uz vinograde i maslinika, ograđene
suhozidima, prema Glavici, gdje kraj Šuplje stine počinje strmi
spust prema utvrdi Kamičak.
Na rubu brine otvara se pogled na špilju Šuplju stinu (tri otvora –
sjeverni visok 3, širok oko 5 m, dok su dva juţna upola manja. Iz
špilje kroz sjeverni otvor pruţa se pogled na ostatke utvrde Kamičak
i Roški slap, a kroz juţni Visovačko jezero i otok Visovac.
… prolazi iznad sjevernog dijela tjesnaca Među gredama…
… prema srednjovjekovnoj utvrdi Kamičak, smještenoj na strmoj i
teško dostupnoj litici pa se katkada naziva i Orlov grad.
1522. pao je u ruke Turaka, koji su ga srušili 1523. god. Ispod utvrde
su oranice, zvane Svačice, vjerojatno po posljednjem hrvatskom
kralju Petru Svačiću, koji se, prema legendi, u njemu rodio.
Kamačak se prvi put spominje 1345. u ispravi hrvatsko-ugarskog
kralja Ludovika I. Anţuvinskog, kojom on potvrđuje nasljedno
vlasništvo Ivanu Nelipiću. U njemu 1482. rodio prvi hrvatski
kardinal, Juraj Utješinović, koji je nakon smrti kralja Ivana Zapolje
(1526.) bio skrbnikom njegova sina i upravitelj Ugarske.
Od utvrde Kamičak staza se
uspinje prema najvišoj točki
brda Kosa.
Od najviše točke laganim padom staza nastavlja s hrptom Kose
prema Roškoj dragi do kote 54 s (pogledom na Roški slap i močvaru
Bare).
Pred kraj Kose, iznad močvare, uređeno
je odmorište pogodno za promatranje
močvarnih ptica za jesenske i proljetne
seobe.
Od odmorišta staza se drvenim stepeništem spušta u Rošku dragu,
obilazeći pašnjake…
… i močvaru…
… između maslinika i vrtova dolazi do Roškog slapa.
Sedrene barijere Roškog slapa duge su oko 650, široke oko 450 a
visoke 22,5 m. Glavni slap se nalazi na kraju barijere gdje se Krka
15 m duboko ruši u Visovačko jezero.
Na lijevoj obali, nizvodno od glavnog slapa, nalaze se obnovljene
vodenice. Poštujući tradicijske arhitektonske vrijednosti, vodenice
su vraćene u izvornu funkciju…
… ili su preuređene u suvenirnice, konobe…
… i izloţbene prostore etnografske građe.
Uz vodenice obnovljene su stupe za obradu vune i valjavice za pranje
sukna, koje su spomenici ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti.
Od vodenica staza prolazi, uz niske sedrene kaskade, zvane Ogrlice,
lijevom obalom Krke do stuba koje vode do špilje Oziđane pećine.
Na početku stube se uzdiţu dvadesetak metara uz strmu liticu a
zatim se pruţaju sredinom rasjeda do špilje. Ukupno ima 516 stuba
pa je uspon stanoviti fizički izazov.
Unatoč teţini svakim metrom uspona otvara se nezaboravni pogled
na Ogrlice.
Pogled na stazu i Ogrlice.
Na kraju stuba nastavlja se konzolni most koji vodi do ulaza u
Oziđanu pećinu.
Špilja je duga 59, široka od
5 do 7, visoka oko 2,5 m.
Špilja je izuzetne kulturnopovijesne vrijednosti.
Ulomak keramičke posude
impresso kulture
Ulomak keramičke posude
danilske kulture
Ulomak keramičke posude
hvarske kulturne skupine
Ulomak keramičke posude
- eneolitik
Nalazi kremenih artefakata (noţići), kamenog oruđa (ručni ţrvanj),
ulomci ljuštura dagnje (Mytilus galloprovincialis)…
Kremeni noţići Ručni ţrvanj
Dagnja
… i kosti različitih ţivotinja (ovce, jelena, zeca, ptica, divlje mačke...)
Ţivotinjske kosti
Lubanja divlje mačke
Grob 1
U špilji su nađena dva dječja
kostura, poloţena u raku na
desni bok, u zgrčenom
poloţaju, poput djeteta u
majčinoj utrobi.
S obzirom na njihov poloţaj u
vertikalnoj stratigrafiji, zacijelo
pripadaju vremenu neolitika, što
moţe potvrditi i usporedba s gotovo
identičnim nalazima dječjih grobova
na Danilu (Bitinj).
Podzemna fauna
Blazijev potkovnjak Špiljski trčak – endem Dinarida
Dalmatinski špiljski konjic – mediteranski endem
Sige
Tajne špilje posjetiteljima bit će
dostupne 2013., nakon što se u
njoj otvori „in situ“ arheološka
zbirka.
Od špilje staza dalje prolazi kroz
degradiranu šumu hrasta
medunca…
… kraj Crljene lokvice, povremene
lokve udubljene u „crvenici“…
… i završava na parkiralištu pored poluprirodne, stalne, lokve
Gnilje petstotinjak metara udaljene od zaseoka Galići uz bijelu cestu
Bogatići – Mazalini na nadmorskoj visini od 234 m.
HVALA NA POZORNOSTI
VIDIMO SE U ŠPILJI!!!